Rezime Summary - Komunikacija

SOCIOLOŠKI ASPEKTI NEZAPOSLENOSTI I MOGUĆNOSTI MEðUNARODNE MOBILNOSTI...compared with the data from the bordering regions in Hungary (Csongrad and Bacs-Kiskun ) andRomania ( Timis and Caras-Severin ).Statistical publications, relevant scientific and professional works will be used as datasources.Key Words: Cooperation, Employment, Mobility of Labour Force, UnemploymentZa većinu ljudi, stalan posao predstavlja predulov za zadovoljavanje nizapotreba. U slučaju nezaposlenosti one ili ostaju nezadovoljene ili se obim i kvalitetnjihovog zadovoljavanja redukuje. Pravo na rad razmatra se u različitim društvenimureñenjima, u različitim vremenima i mestima. Godine 1848. vlada Francuskerepublike izdala je dekret “kojim se jamči život radnika od rada i rad svima grañanima.Još pre ove deklaracije zahtjev za rad...izražen je u Manifestu komunističke partije. Istotako u savremenim deklaracijama, kao u uvodu Ustava Organizacije ujedinjenih nacija,naznačuje se 'ponovo utvrditi vjeru u osnovna prava čovjeka...', a u članu 55 istogUstava stoji da OUN, izmeñu ostalog, sarañuje na povišenju nivoa života, punojzaposlenosti stanovništva” (Farkaš, 1955 : 3).Praćenje (ne)zaposlenosti jedan je od preduslova za planiranje budućegrazvoja. Nastojanje da se meñunarodne granice učine “propustljivijim” i omogućecirkulaciju kako robe tako i radne snage uvećava potrebu za prikupljanjemmeñunarodno uporedivih podataka o obimu i strukturnim osobenostima(ne)zaposlenosti. Trenutno, značajne razlike u metodologijama popisa onemogućavajusticanje celovitijeg uvida u pogledu kretanja (ne)zaposlenosti Vojvodine i susednihregiona. Kao osnovni izvor podataka javljaju se publikacije statističkih institucija kojena osnovu obuhvata celokupnog stanovništva, tj. svih registrovanih zaposlenenihodnosno nezaposlenih, ili periodičnih anketa, prate ovu pojavu. Analiza(ne)zaposlenosti bazirana na statističkim podacima samo je jedan od pokazateljarasprostranjenosti pojave, ali ne rasvetljava u potpunosti suštinu problema. Da bi serasvetlili različiti oblici, uzroci i posledice (ne)zaposlenosti, neophodno je, osimstatističkog, u praćenje (ne)zaposlenosti uključiti i sociološki pristup, ili, preciznije,interdisciplinarni pristup u kome bi i sociološki aspekt bio zastupljen. Nažalost, ulogasociologa i sociologije u praćenju i rešavanju problema (ne)zaposlenosti srazmerna jeugledu koji ova profesija uživa u društvu. Pokušaji da se još tokom 80-tih godinaprošlog veka definiše uloga sociologa u oblasti zapošljavanja nisu urodili plodom(Uglješić, 1978.). Kao i onda, još uvek se ne zna “prava uloga i osnovna djelatnostsociologa” i to, ne samo u sferi zapošljavanja već u društvu uopšte. Osnovna delatnostsociologa vidi se u sferi politike ili socijalnog rada. Dok se, s jedne strane, sociologijapoistovećuje sa drugim profesijama, s druge strane, kao jedino prepoznatljivozanimanje sociologa javlja se nastavnički poziv 204 . Ostaje samo dilema, šta on topredaje? Analiza raspoloživih statističkih podataka ima za cilj da ukaže na postojećaograničenja u praćenju obima i strukturalnih osobenosti (ne)zaposlenosti, kao i napotrebu za rasvetljavanjem subjektivne strane ovog procesa, jer istraživanju204 M. Jogan kao moguća zanimanja u okviru profesije sociologa spominje sledeća: naučno-istraživačkiposlovi; pedagoški poslovi; upravno-konsultativni i rukovodeći; stručno-analitički (Uglješić, 1978 : 80).266