Vjesnik
Vjesnik
Vjesnik
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
povijest<br />
Stoljeće profesionalnog vatrogastva u Zagrebu, 1910. – 2010. (4)<br />
Prvi vatrogasni automobili u Zagrebu<br />
Zbog neistraženih povijesnih<br />
početaka<br />
profesionalnog vatrogastva<br />
u Zagrebu ti povijesni<br />
događaji prikazuju<br />
se jednostrano, a zasluge se<br />
samo pripisuju već općepoznatim<br />
i zaista značajnim<br />
povijesnim osobama. Tako,<br />
primjerice, kad je riječ o<br />
prvom ustrojavanju stalne<br />
gradske vatrogasne straže u<br />
Zagrebu gotovo se ne spominje<br />
značaj i uloga i tadašnjeg nadvojvode<br />
Dobrovoljnog vatrogasnog društva<br />
grada Zagreba Aleksandra Maruzzija, koji<br />
je prvog radnog dana zagrebačkih profesionalnih<br />
vatrogasaca, 1. listopada 1910.<br />
godine, izvršio njihovo postrojavanje i<br />
narednih godina bdio nad tom malom i<br />
hrabrom odabranom družinom, pružajući<br />
joj nesebičnu pomoć.<br />
• Vojvoda Maruzzi –<br />
najzaslužniji za ustroj straže i<br />
nabavku tehnike<br />
Aleksandar Maruzzi rođen je 15. siječnja<br />
1848. godine u Zagrebu, a kao petnaestogodišnjaku<br />
u naukovanju pomaže<br />
mu “Dobrotvorno društvo” Zagreba. Za<br />
vrijeme naukovanja i kasnijeg usavršavanja<br />
u limarskoj struci, tijekom boravka<br />
u inozemstvu, posebno na gradilištima u<br />
Grazu, Beču i Budimpešti stječe nova saznanja<br />
i stupa u kontakt s vatrogascima.<br />
Zato po povratku u rodni Zagreb, otvorivši<br />
svoju limarsku radionicu 1873. godine<br />
učlanjuje se u DVD Zagreb. Uskoro<br />
postaje I. odjelni vođa. Na izvanrednoj<br />
skupštini društva 21. prosinca 1890. godine<br />
izabran je za vojvodu zagrebačkih<br />
vatrogasaca. Tih godina intenzivno surađuje<br />
sa Mirkom Kolarićem na stručnom<br />
54 Vatrogasni vjesnik travanj 2010.<br />
Piše: Đuro Gajdek<br />
vatrogasnom polju i zagrebačkim<br />
doživotnim nadvojvodom<br />
Đurom Stjepanom<br />
Deželićem. Poslije njegove<br />
smrti, zagrebački vatrogasci<br />
predlažu njega, a hrvatski<br />
prihvaćaju – Aleksandra<br />
Maruzzija za predsjednika<br />
Hrvatsko-slavonske vatrogasne<br />
zajednice i tu dužnost<br />
obnaša od 1907. do svoje<br />
smrti, 1917. godine.<br />
Kao stručan i požrtvovan<br />
vatrogasac i ugledan građanin Zagreba<br />
Maruzzi se posebno zanimao za unapređenje<br />
vatrogasne struke, a pored ostalog i<br />
organiziranje te ustrojavanje stalne<br />
gradske vatrogasne straže, dakle<br />
prvih profesionalnih vatrogasaca<br />
grada Zagreba.<br />
Pripreme za osnivanje<br />
društva počele su intenzivno<br />
1910. godine, i to<br />
nakon sjednice gradskog<br />
zastupstva grada<br />
Zagreba, održane 4.<br />
lipnja 1910., na kojoj<br />
je odlučeno da se<br />
za te svrhe i opremu<br />
buduće stalne straže<br />
izdvoje znatna fi nancijska<br />
sredstva.<br />
Ipak samo osnivanje<br />
profesionalne družine<br />
proteklo je daleko od oči-<br />
ju javnosti, skromno i samozatajno.<br />
O prvom radnom danu vatrogasaca<br />
ostao je novinarski zapis doznajemo<br />
iz tadašnjeg dnevnog tiska. Pored<br />
ostalih o njemu pišu i “Narodne novine”,<br />
koje uređuje poznati zagrebački novinar i<br />
publicist Milan Grlović. Redakcija “Na-<br />
rodnih novina”, nalazila se u Frankopanskoj<br />
ulici, nedaleko vatrogasne gasilane<br />
smještene na početku Savske ceste, na<br />
današnjem mjestu. Iz nepotpisanog zapisa,<br />
koje je vjerojatno napisao sam urednik<br />
Grlović, doznajemo o tom povijesnom 1.<br />
listopadu 1910., i zagrebačkom samozatajnom<br />
vojvodi Maruziju sljedeće:<br />
“Tiho i skromno privedena je danas u<br />
život institucija, kojoj se ne može poreći<br />
da će biti od važnosti za naš grad. Današnjim<br />
danom namještena je naime na vatrogasnom<br />
spremištu stalna vatrogasna<br />
straža, sastojeća od desetorice vatrogasaca,<br />
sve samih članova našeg dobrovoljnog<br />
vatrogasnog družtva.<br />
Pod zapovjedničtvom podčastnika<br />
Vjekoslava Mlinarića ovi su<br />
vatrogasci jutros svoju službu<br />
nastupili i u podpunoj opremi<br />
dočekali zapovjednika<br />
gosp. A. Maruzzia, koji<br />
im je ukratko obrazložio<br />
važnost njihovog<br />
zvanja i pozvao ih na<br />
što savjesniji i ustrajniji<br />
rad na polju vatrogastva.”<br />
Poslije toga, kako<br />
doznajemo iz navedenih<br />
novina, “oprediljena<br />
je novoj požarnoj<br />
straži spavaća dvorana<br />
u prvom katu upravne<br />
sgrade i danja stražarni-<br />
ca prizemno pokraj sobe u<br />
Aleksandar<br />
Maruzzi<br />
kojoj su smješteni aparati za<br />
dojavu požara.” Novinar nije<br />
propustio naglasiti i veliko zalaganje<br />
samog Maruzzija naglasivši u tom povijesnom<br />
zapisu o stalnoj gradskoj straži<br />
i činjenicu: “sve ove prostore dao je za<br />
požarnu stražu sad naročito pripremiti o<br />
svom trošku sam veoma zaslužni za naše<br />
vatrogastvo zaovjednik g. Maruzzi, kao<br />
što je i čitava nova organizacija ponajviše<br />
njegovim nastojanjem, uz pripomoć zagrebačke<br />
gradske obćine oživotvorena.”<br />
Tri dana kasnije, i drugi zagrebački<br />
dnevnik, tadašnje “Novosti”, 3. listopada<br />
na naslovnoj stranici donosi vijest “Stalna<br />
vatrogasna straža.”<br />
Pojavom stalne vatrogasne straže, temeljitije<br />
se prati i požarna kronika grada<br />
Zagreba, jer zahvaljujući telefonima, uvi-
Change language