You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Historijski revizionizam, govor mržnje i nasilje prema Srbima u 2016. / 5<br />
Uvod<br />
Retorika kojoj smo prijašnjih godina najčešće mogli svjedočiti u desno<br />
orijentiranim medijima u 2016. je postala dio naše svakodnevnice, a<br />
njezini su autori postali relevantni faktori u kreiranju javnog mnijenja.<br />
Dokazuje to čitav niz javnih okupljanja, grafita na ulicama hrvatskih<br />
gradova, povika na stadionima, ali i diskriminatornih, revizionističkih<br />
izjava koje nerijetko dolaze od visokih državnih dužnosnika.<br />
Pored povratka retorici karakterističnoj za period ratnih devedesetih,<br />
godinu koja je iza nas obilježila je i politička nestabilnost. Nakon dugotrajnih<br />
pregovora, Hrvatska je na samom početku 2016. dobila novu<br />
vladu, sastavljenu od desnih stranaka Domoljubne koalicije okupljenih<br />
oko hdz-a Tomislava Karamarka i Mosta nezavisnih lista – nove političke<br />
opcije koju u najvećoj mjeri čine nekadašnji lokalni dužnosnici.<br />
Na funkciju premijera postavljen je Tihomir Orešković, kanadski poduzetnik<br />
hrvatskih korijena, za kojeg najveći dio građana nikada ranije nije<br />
čuo. Najviše negativnih reakcija izazvalo je imenovanje dvaju ministara,<br />
Mije Crnoje kao ministra branitelja i Zlatka Hasanbegovića kao ministra<br />
kulture. Nakon što je otkriveno da je lažirao prebivalište, Crnoja je<br />
uskoro pod pritiskom javnosti dao ostavku, no u svom se kratkom ministarskom<br />
stažu uspio založiti za objavu registra agresora na Hrvatsku i<br />
registra izdajnika nacionalnih interesa te za provedbu lustracije na svim<br />
razinama. Za ostavku se pak nije odlučio Hasanbegović, koji je u maju<br />
2015. godine kao povjesničar i dopredsjednik Počasnog bleiburškog<br />
voda na javnoj televiziji otvoreno kazao: “Domovinski rat je jedini u 20.<br />
stoljeću u kojem su Hrvati izašli kao istinski pobjednici i jedini temelj na<br />
kojem se treba graditi Hrvatska (…) Antifašizam nije temelj ove države<br />
već floskula koja nema utemeljenje u ustavnom tekstu, ne spominje se<br />
nigdje ni jednom riječju u Ustavu.” U tom je periodu gostovao i u emisiji<br />
Bujica, gdje je kazao da je državno pokroviteljstvo nad komemoracijom<br />
za žrtve ustaškog logora smrti u Jasenovcu “problem” i ustvrdio<br />
da se na njoj “ne komemorira žrtva, ne osuđuje počinitelj zločina, već<br />
se ona zloupotrebljava za rehabilitaciju jugoslavenskoga komunizma”.<br />
Hasanbegović, inače bivši član radikalno desnog hčsp-a, u centru se<br />
pozornosti našao u februaru 2016. godine kada je tjednik Novosti objavio<br />
fotografiju iz 1993. na kojoj ovaj pozira s ustaškom kapom u društvu<br />
Velimira Bujanca, urednika i voditelja spomenute šovinističke Bujice.<br />
U istom broju Novosti objavljen je i njegov tekst iz 1996. godine iz časopisa<br />
Nezavisna Država Hrvatska u kojem ustaše naziva herojima,<br />
mučenicima i šehidima1. Njegova kulturna paradigma, temeljena na<br />
nacionalizmu i antikomunizmu, najviše se odrazila na medijsku politiku.<br />
Osim u sektoru neprofitnih medija, koji je zbog Hasanbegovićeve<br />
1 Novosti: Zlatko<br />
Hasanbegović:<br />
Ustaše su heroji,<br />
mučenici i šehidi,<br />
http://www.<br />
portalnovosti.<br />
com/<br />
hasanbegovicustase-su-herojimucenici-i-sehidi