MNK Črešnjevo - Monografija, 2008. - 2018.

Dvorac Šaulovec nalazi se na brežuljku, okružen malim parkom.
Pripadao je staroj plemićkoj obitelji Kiš, a ime potječe od Saula Kiša,
koji se spominje u dokumentu iz 1283. godine kao vlasnik Črešnjeva.
Prvi put se spominje 1653. godine u povelji Ferdinanda III u kojoj se
priznaje neopozivo vlasništvo plemićkih dvorova Črešnjevo i Šaulovec,
koje je obitelj Kiš za burnih vremena izgubila. U 16. stoljeću postojala
je kurija koju je Anton Kiš 1791. godine obnovio, povećao i pretvorio
u dvorac. Godine 1902. Karlo Kiš i njegova supruga Ana povjerili su
ponovnu dogradnju i preuređenje bečkim arhitektima i tada dvorac
dobiva historicistički izgled. Dvorac Šaulovec je jednokatna građevina
pravokutnog tlocrta. Najstariji dio dvorca je središnji dio prizemlja –
ulazni prostor, sa po jednom sobom sa svake strane i podrumom.
U tom dijelu sačuvani su barokni svodovi. Na okosnicu starog dijela dvorca dozidane su
ostale prostorije prizemlja, dvije rizalitne kule i kat. Glavno sjeveroistočno pročelje dvorca
ima rizalit u sredini koji u prizemlju tvori otvoreni trijem, nosi plitku altanu i završava
vitičastom atikom s grbom i vlastitim krovištem. Kule na uglovima u obliku su istaknutih
krajnjih rizalita, a završavaju s limenim kupolama. Trijem počiva na četiri stuba od čega su
na dva srednja prislonjene karijatide. Pročelje je raščlanjeno s 13 prozorskih osi. U sedmoj
osi prizemlja smješten je ulazni portal do kojeg vodi svečano stubište. Svi prozori ukrašeni su
sa doprozornicima i istakama od žbuke. Prizemne prostorije su svođene, a na katu se nalaze
kasetirani drveni stropovi. Unutar dvorca sačuvano je nešto namještaja i opreme s početka
20 stoljeća. Uz veliko zavojito stubište nalazi se metalna secesijska ograda.
Izvor: www.zhrmku.org.mk
Črešnjevačka kapela sv. Mihovila spada u župu sv. Ilije. Črešnjevački se posjed zajedno
sa Šaulovcem spominje u dokumentima već 1283. godine te je moguće da je već u 13.
stoljeću na tom mjestu, koje je također na odličnoj strateškoj poziciji, postojala neka čvrsta
gradnja, koja, nažalost, nije do danas očuvana. U vizitaciji iz godine 1695. spominje se da
kapela postoji već 1287. godine. Kapela sv. Mihovila u Črešnjevu zidana je rotonda oko
koje se nalazilo groblje. Kapela je već u 18. stoljeću bila potpuno zapuštena, a krajem 19.
stoljeća izgrađena je nova te na kraju 1981. ponovno nova građevina. Današnja građevina
je jednostavna, jednobrodna kapelica, pravilno orijentirana, ali naizgled potpuno modernih
oblika. Na današnjoj građevini nisu vidljivi eventualno očuvani stariji graditeljski elementi,
koji bi došli na vidjelo građevinskim sondiranjem, odnosno skidanjem žbuke. Veliki gubitak
za proučavanje razvoja srednjovjekovnih graditeljskih oblika jest nestanak romaničke kapele
sv. Mihovila, koja bi, uz također nestalu rotondu, odnosno središnju građevinu u Kamenici,
bila tek drugi poznati slučaj srednjovjekovne sakralne građevine kružnog tlocrta na području
Varaždinske županije.
Izvor: Ivana Peškan, Vesna Pascuttini–Juraga:
Neka srednjovjekovna naselja i župe južnog varaždinskog podbrežja, Varaždin 2009.
6