Uvodna riječ Visokog predstavnika u BiH

Uvodna rijeè World Vision InternationalaWorld Vision International u potpunosti podržava nastojanja OHR-a da ohrabri revitalizacijupoljoprivredne proizvodnje u ovoj zemlji.Bosna i Hercegovina je veoma bogata poljoprivrednim resursima, ali nikada ranije ovom sektoru nijeposveæivana pažnja koju zaslužuje. Bosna i Hercegovina danas mora u potpunosti iskoristiti svojepoljoprivredne kapacitete. Ukoliko uspije u tome, ogromne kolièine uvezene hrane bi mogla zamijenitikvalitetna domaæa hrana, a mnogi ljudi bi mnogo bolje živjeli od korištenja svog zemljišta.Nije lako zapoèeti poljoprivrednu proizvodnju kao ni proširiti postojeæu poljoprivrednu djelatnost, bezobzira na njen obim. U ovoj brošuri smo nastojali naglasiti one aspekte koji mogu pomoæipoljoprivrednim proizvoðaèima da razviju svoje moguænosti do najveæe moguæe mjere, pritomkoristeæi nove tehnike i sposobnosti rukovoðenja, proširujuæi svoja tržišta kao i broj proizvoda - što nemora uvijek znaèiti veliki trošak za posao koji vode.U ovoj brošuri se navode neke osnovne instance kojima se poljoprivredni proizvoðaèi mogu obratitikako bi dobili informacije o svim moguæim naèinima poslovanja, kao i o tome gdje mogu dobiti pomoæ.Te informacije i pomoæ su sve pristupaèniji u ovoj zemlji.Vjerujemo da æe ova brošura biti dobar priruènik i vodiè poljoprivrednim proizvoðaèima koji se ubuduænosti namjeravaju upustiti u profitabilnu i uspješnu poljoprivrednu proizvodnju.Sue BirchmoreDirektorica uredaWorld Vision International7

Izbor aktivnostiNajznaèajnija odluka poljoprivrednog proizvoðaèa jeste: odabrati šta proizvoditi. Tu odluku je teškopromijeniti. Kada jednom odaberete da uzgajate, naprimjer grožðe, suoèit æete se sa velikim troškovimaako se odluèite baviti drugim poslovima.Ako ste bili poljoprivredni proizvoðaè prije rata, možete odluèiti da jednostavno proizvodite ono što steproizvodili u prošlosti. To ima smisla ako vam je cilj da proizvodite hranu za vlastite potrebe, s obziromna to da je vaša odluka jednostavno zasnovana na onome što možete sigurno proizvoditi i onome štouzimate kao hranu, s obzirom da posjedujete potrebno znanje i znate da je vaše zemljište pogodno za tuvrstu aktivnosti. Meðutim, aktivnosti koje su nadopunjavale platu koju dobijate na osnovu radnogodnosa u nekoj firmi možda danas neæe biti dovoljne za obezbjeðivanje prihoda od komercijalnihaktivnosti.Ako se želite baviti poljoprivredom da biste zaradili novac, trebate znati potencijal vaših aktivnosti zastvaranje dobiti i ne bi bilo mudro da obnovite vaše prijeratne aktivnosti prije nego što uradite nekaistraživanja. Cilj takvog istraživanja je na najbolji naèin uskladiti vaše resurse (šta biste mogliproizvoditi) sa tržištem (šta biste mogli prodati). Ako je vaše zemljište pogodno za razlièite aktivnosti,trebat æe vam dosta vremena i energije prije nego što budete imali sve informacije koje su vam potrebnekako biste odluèili koje su aktivnosti najbolje za vas.Korak 1: Èime raspolazete i šta biste s tim mogli uraditiNaravno da znate sa èime raspolažete. Poznata vam je velièina zemljišta koje imate, kvalitet zemlje inagib, temperatura, kolièina padavina i drugi izvori vode kojima imate pristup. Poznato vam je da li jeneki dio vašeg zemljišta miniran. Znate svoje sposobnosti i sposobnosti drugih ljudi koji æe raditi napoljoprivrednom dobru, a znate i koliko svako ima vremena na raspolaganju. Znate koliko biste novcamogli uložiti u poljoprivredno dobro. Znate koju opremu veæ imate i da li imate elektriènu energiju.Meðutim, možda vam nije poznat puni proizvodni kapacitet onoga što imate. Mnogo toga sepromijenilo posljednjih godina. Staklenici su u porastu i veoma su poveæali proizvodnju mnogih malihfarmi. Nove tehnike obrezivanja omoguæavaju uzgajanje puno veæeg broja stabala jabuke na jednomhektaru zemljišta. Nove kulture i nove vrste postojeæih kultura se isprobavaju u Bosni i Hercegovini. Unekim podruèjima poljoprivredni proizvoðaèi uzgajaju "organske" proizvode - kulture koje se, zbogtoga što posjeduju certifikat da su u pogledu zdravstvene zaštite uzgajane prema striktnim zahtjevima, uEvropskoj uniji prodaju po visokim cijenama. Da biste postali što uspješniji poljoprivredni proizvoðaè,trebate znati sve potencijale svog zemljišta. Za to su vam potrebne odreðene informacije.Mnoge informacije možete jednostavno dobiti iz vaše okoline. Šta poljoprivredni proizvoðaèi u vašojregiji rade i koliko su uspješni u tome? Da li se u svojim aktivnostima suoèavaju sa bolestima, insektima,poplavama ili sušama? Kada jednom steknete znanje o onome što poljoprivredni proizvoðaèiuobièajeno proizvode u vašem podruèju, krenite dalje. Mogu postojati aktivnosti za koje je vašezemljište idealno pogodno, ali u vašem regionu to još uvijek niko nije pokušao. Možda nemapoljoprivrednih proizvoðaèa koji se bave uzgojem èinèila u vašoj blizini, a èinèile mogu biti vaš najboljiulog ako imate malo zemljišta ali zato imate dobre objekte.Može vam se isplatiti da provedete neko vrijeme izvan podruèja u kojem živite. Korisno je promatrati štaostali poljoprivredni proizvoðaèi rade i, pored toga, posjetiti poljoprivredne institute, univerzitete,službe koje pružaju proširene usluge i druge organizacije èiji je cilj poveæanje poljoprivredneproizvodnje. Na kraju ove brošure date su neke korisne kontakt adrese.9

Korak 2: Proširivanje vaših moguænostiAko proizvodite za vlastite potrebe, ne morate porediti svoje poljoprivredno dobro sa neèijim drugimdobrom. To nije važno jer niste konkurenti. Meðutim, ukoliko proizvodite za tržište, neæete moæizaraditi novac ukoliko su vaši troškovi proizvodnje veæi od troškova proizvodnje vaših konkurenata.Komercijalni poljoprivredni proizvoðaè mora proizvoditi efikasno. To znaèi dvije stvari:1.2.Proizvoditi efikasno znaèi izbjegavati bespotrebne troškove. Prijevoz vašeg proizvoda upolupraznom kamionu je bespotreban gubitak prostora, i možda je bolje koristiti taj kamion sadrugim poljoprivrednim proizvoðaèem. Mašina koja se ne upotrebljava stalno takoðerpredstavlja djelimièno bespotreban trošak, i iznajmljivanje te mašine u periodu kad vam je onazaista potrebna, može se pokazati jeftinijom varijantom. Posjedovanje opreme koja nije upotpunosti iskorištena je jedan od najveæih troškova koji se susreæu u poljoprivrednojproizvodnji, ali je to èesto i trošak koji se može najlakše smanjiti.Proizvoditi efikasno znaèi zaraðivati što je moguæe više novca uz minimalne troškove (a da,naravno, pri tome ne dozvolite da kvalitet vaše zemlje opada). Iz mnogo razloga, vaši troškoviproizvodnje po jedinici opæenito opadaju kako se poveæava velièina vašeg poljoprivrednogdobra. Možda æete moæi kupiti sjeme, ðubriva i pesticide po nižim cijenama zato što æeprodavac imati veæi interes pri prodaji veæe kolièine. Po jedinici proizvoda, prijevoz tri tonebreskve jeftiniji je od prijevoza pola tone breskve. Više se isplati jedno iznajmljivanje mašine zažetvu usjeva na pet hektara od više iznajmljivanja mašine za žetvu na tih istih pet hektarapovršine. Raèunajuæi utrošeno vrijeme po muži jedne krave, ispostavi se kako je potrebnomanje vremena prilikom mašinske muže 20 krava nego prilikom mašinske muže samo dvijekrave, a osim toga pri prodaji možete postiæi bolju cijenu po litru.Koliko god je važno znati šta možete uraditi sa vašim sredstvima, važno je i znati kako poveæati vašasredstva. Postoji velika moguænost da budete u situaciji poveæati zemljište koje koristite i poboljšatipristup svim elementima potrebnim za rad na zemljištu - vještinama, mašinama ili finansijskimsredstvima, naprimjer.1. Pristup zemljištuKako biste ostvarili dobit od koje možete živjeti, možda æe vam biti potrebno više zemlje nego štotrenutno imate na raspolaganju. Postoje razlièiti naèini da doðete do više zemlje. Ovi razlièiti metodiimaju razlièite cijene, uslove, prednosti kao i opasnosti.Jedna od evidentnih varijanti je kupovina zemljišta od privatnog vlasnika. To može biti vrlozamršeno. Vlasnièki odnosi u Bosni i Hercegovini su uvijek bili u izvjesnoj mjeri komplicirani, auništavanje arhiva tokom rata je dodatno zakompliciralo ovu oblast. Korištenjem falsifikovanihdokumenata, ljudi su prodavali zemlju na koju nisu imali zakonito pravo. Ukoliko se pojavi stvarni1vlasnik, "kupac" gubi zemljište i novac.Stoga morate biti sigurni da koristite ispravan postupak u vezi sa katastarskim i zemljišnimknjigama. Ovaj postupak se odvija putem opæine.1Iako vlasnik mora platiti naknadu za investicije koje su uložene, i vi možete zadržati usjeve koji su veæ prikupljeni. Ukoliko sevlasnik ne pojavi i vi koristite zemljište vjerujuæi kako je to zakonito (što znaèi kako niste znali da niste stvarni vlasnik), moguæe jeza deset godina ostvariti vlasnièko pravo. Za detalj o ovom i drugim moguænostima, vidjeti Zakon o poljoprivrednom zemljištu,Zakon o prijenosu imovine i Zakon o imovinsko pravnim odnosima (u FBiH) ili Zakon o osnovnim svojinsko-pravnimodnosima (u RS).10

Moguæe je i uzeti u najam zemljište u privatnom vlasništvu. Vlasnici i korisnici poljoprivrednogzemljišta su obavezni koristiti to zemljište, ili osigurati njegovo korištenje tako što æe ga dati u najamnekome ko æe ga koristiti. Ukoliko nisu u moguænosti da osiguraju korištenje zemljišta, morajuobavijestiti organe nadležne za pitanja poljoprivrede. Ukoliko zemljište ostane neiskorišteno višeod dvije godine, ti organi vam mogu dati ugovor o privremenom korištenju zemljišta. To možetrajati najduže pet godina. U tom periodu vam se zemljište ne može oduzeti prije kraja sezone žetve.U ugovoru se navodi visina naknade koju morate plaæati vlasniku. Èini se da ovaj sistem (koji jezasnovan na entitetskim zakonima o poljoprivrednom zemljištu) u praksi ne funkcionira naroèitodobro. Umjesto prema zakonu, poljoprivrednici èesto koriste tuðu zemlju sve dotle dok se vlasnikne pojavi i ne zatraži povrat. To znaèi da su nemoguæa veæa ulaganja na predmetnom zemljištu, štoopet otežava komercijalnu poljoprivrednu proizvodnju (iako biste vi naravno mogli poveæatipodruèje za ispašu bez ikakvih ulaganja za kultivaciju).Moguæe je uzeti u najam ili, pod veoma striktnim uslovima, èak i kupiti poljoprivredno zemljište udruštvenom vlasništvu. Barem do 15. Maja 2003. Godine, i za uzimanje u najam i kupovinupotrebno je tražiti odluku o izuzeæu od OHR-a. Odobravanje takvog izuzeæa se razmatra pozahtjevu koji podnosi opæina ili kanton.Ukoliko je dio vašeg zemljišta miniran, možda bi vam mogao pomoæi Centar za uklanjanje mina. Sobzirom na raspoloživa sredstva i ogromna podruèja koja su još uvijek minirana, male su šanse davaša zemlja bude uskoro deminirana - ali možda vrijedi provjeriti.Napomena: Poveæanje površine vašeg poljoprivrednog dobra je zaista korisno samo u kombinaciji s pravimizborom djelatnosti i metodâ proizvodnje.2. Pristup finansijamaUkoliko nemate sredstava za ulaganje u vaše poljoprivredno dobro, moguænosti za profitabilnupoljoprivrednu proizvodnju veoma su ogranièene. Donedavno je bilo gotovo nemoguæe dobiti zajamod banke za poljoprivredne svrhe. Ali, tokom protekle godine situacija se promijenila, tako da brojnebanke i mikrokreditne organizacije primaju zahtjeve za poljoprivredne kredite. Te banke i organizacijesu navedene na kraju brošure. Veoma je važno dobiti odgovarajuæu vrstu kredita, a u jednom od dijelovakoji slijede navedene su razlièite vrste i uslovi kredita.3. Pristup radu i mašinamaVaši troškovi proizvodnje ne zavise samo od velièine vašeg zemljišta. Veoma je važna i sposobnost vašihradnika, bez obzira na to da li su oni èlanovi vaše porodice. Isto tako su od kljuènog znaèaja za vaš uspjehi mašine koje koristite - kamioni, traktori, sijaèice i ostale - kao i cijena koju plaæate za njihovo korištenje.Možete proizvoditi efikasno samo ukoliko, bilo neformalno ili u okviru zadruga, radite sa drugima.Kako je èest sluèaj da pojedinac sebi ne može priuštiti kupovinu mašina (a i to je vrlo nerazboritoukoliko nema potrebe za korištenjem te opreme sve vrijeme), ovisite o drugima. Slièno tome, ovisite odrugima i kad su vam potrebni dodatni radnici u punoj sezoni. Vrlo je neobièno da je u zemlji sa tolikonezaposlenih èesto veoma teško privuæi takve radnike. Stoga se isplati održavati dobre veze sapoljoprivrednim proizvoðaèima u vašem podruèju, ako ni zbog èega onda samo kako biste osigurali daæete imati pristup radnoj snazi. Ovo je za neke možda teže - manjinski povratnici, naprimjer, obiènonisu u najpovoljnijem položaju - i svaki vid saradnje nosi izvjestan stepen rizika. Ali, vi nemate mnogoizbora sa ogranièenim liènim kapitalom: ukoliko ne budete povremeno pomagali jedni drugima, veomasu male šanse da zaista ostvarite zaradu.11

Korak 3: Šta biste mogli prodavatiUkoliko imate iskustva u poljoprivrednoj proizvodnji, možda se želite koncentrirati na ono što ste radiliranije. To nije uvijek najbolji potez. Ljudi, preduzeæa ili organizacije kojima ste prodavali svojeproizvode možda više ne postoje, i nije sigurno da je neko popunio tu prazninu. Pored toga, možda æevaši prijeratni proizvodi naiæi na jaku konkurenciju od jeftinih uvoznika, možda se promijenio ukuspotrošaèa, ili potrošaèi sada imaju manje novca te su se možda okrenuli jeftinijim alternativama. Nemožete jednostavno "pretpostaviti", buduæi da æe vaša odluka godinama upravljati vašim poslovima.U okviru prethodna dva koraka smo govorili o sredstvima koja imate i sredstvima koja možete dobiti ili snekim podijeliti. Ta informacija govori o tome šta biste mogli proizvoditi i u kojem obimu, kao i kakavkvalitet možete postiæi. Potrebno je da povežete to znanje sa informacijama o tržištu. Naroèito moratesaznati slijedeæe:Prosjeènu cijenu i variranje cijena razlièitih proizvoda, kao i izvjesnost tržišta za vaše proizvode.Koji omjer maloprodajne cijene ide poljoprivrednom proizvoðaèu? Šta se dešava sa cijenomukoliko su usjevi veoma slabi ili veoma obilni? Kakva je šansa da se jeftina uvozna roba potisne uvašem regionu i kako bi to utjecalo na cijene?Vaš pristup alternativnim tržištima. Možete li prodati vaše proizvode na nekom drugom mjestuukoliko fabrika kojoj ste mislili prodati svoj kupus bankrotira ili se predomisli?Oèekivanu ukupnu dobit i oèekivanu dobit po hektaru zemlje, za svaki od proizvoda o kojemrazmišljate.Najmanju moguæu ukupnu dobit (ili maksimalni gubitak!), kao i minimalnu dobit po hektaruzemlje. Ovo je važna informacija, buduæi da morate biti u stanju preživjeti i lošu godinu.Koraci koji su opisani u daljem tekstu su samo primjer kako bi trebalo da izgleda vaša analiza. Pri svakomkoraku trebate imati na umu kriterije iz prethodnog teksta.1. Pogledajte vaše susjedeŠta proizvode poljoprivredni proizvoðaèi u vašem kraju i zašto to rade? Jesu li ovi poljoprivredniproizvoðaèi u stanju živjeti od svoje zemlje? Gdje prodaju svoje proizvode, i da li prodaju svojeproizvode zajedno sa drugim poljoprivrednim proizvoðaèima? Ukoliko su, naprimjer, poljoprivredniproizvoðaèi organizirani u zadrugu, to im omoguæava da doðu do jeftinih energenata i mašina kao i dapostignu dobru cijenu za svoje proizvode, te ako se možete pridružiti takvoj zadruzi, možda æe to bitinajlakša i najprofitabilnija odluka za vas. Ali ne dajte se lako namamiti. Saradnja sa drugimpoljoprivrednim proizvoðaèima može imati mnogo prednosti, ali mehanizmi te saradnje nefunkcioniraju uvijek baš najbolje. Zašto su drugi poljoprivredni proizvoðaèi u vašem kraju odluèili da sene pridruže zadruzi, šta oni rade i kakav im je uèinak sada? Ima li poljoprivrednih dobara koja proizvodenešto sasvim razlièito i jesu li ona uspješna? Meðu poljoprivrednim proizvoðaèima, èija se sredstvamogu porediti sa vašim, neka vaše mjerilo bude uspješnost. Vi možete raditi isto tako dobro, a možda ibolje.Kopiranje dobrih ideja iz vaše regije ipak predstavlja rizik. Ukoliko mnogo ljudi kopira ideju jednoguspješnog poljoprivrednog proizvoðaèa, to može izazvati prezasiæenost tržišta tim odreðenimproizvodom. Fabrici u vašem kraju mogu trebati, naprimjer jagode, i možda æe ona nuditi otkup povisokim cijenama jer na tržištu nema jagoda. Ukoliko previše poljoprivrednih proizvoðaèa poèneproizvodnju jagoda kako bi popunili prazninu, proizvodnja može premašiti potrebe fabrike i cijena12

može naglo pasti. Sve dok u Bosni i Hercegovini nema rashladnih kapaciteta za održavanje svježinevoæa i povræa na duži period, opcija prodaje vašeg proizvoda na lokalnim tržištima usred sezone berbemože rezultirati tako niskim cijenama da neæete ostvariti nikakvu dobit. U obratnom sluèaju, vi stemožda napravili dobru analizu i meðu prvima ste poèeli uzgajati maline u vrijeme kada fabrika proširujesvoju proizvodnju. Za uzgoj maline je potrebno više truda i ulaganja, ali one se uklapaju u sezonski planpoljoprivrednog dobra jednako dobro kao i jagode, i dobit æe biti viša (dok drugi poljoprivredniproizvoðaèi ne krenu za vašim primjerom).2. Razmotrite tržišta u regijiŠta se prodaje na lokalnim tržištima i u prodavnicama i po kojim cijenama, te u kojoj sezoni? Koji omjertih cijena ide poljoprivrednom proizvoðaèu? Cijena koju dobiju poljoprivredni proizvoðaèi za nekeproizvode može vrlo lako biti tako niska da nije u stanju proizvesti dobit. Razlog za to može biti suvišedobra žetva, jer poljoprivredni proizvoðaèi u toj regiji nisu napravili dobru analizu ili prodaju samo onošto sami ne mogu potrošiti, ili zato što su jeftini proizvodi iz uvoza preplavili tržište. Šta god da je razlog,osim ako nemate neke kanale za distribuciju za koje drugi poljoprivredni proizvoðaèi ne znaju, ili ako ponekoj osnovi niste u moguænosti ubirati usjeve van sezone, to nisu proizvodi koje želite uzgajati navašem poljoprivrednom dobru.Proizvodi koji postižu visoke cijene su privlaèniji, ali potreban je oprez. Zašto su cijene visoke? Postojimnogo moguæih razloga i sama provjera cijena je tek prvi dio analize: morate otkriti prièu koja se krijeiza cijena. Ukoliko su cijene visoke zato što je podbacio urod, možda se neæete željeti upuštati u tu vrstuaktivnosti, buduæi da cijene mogu naglo pasti u sluèaju boljeg uroda. Ukoliko su cijene visoke zato što jeproizvod specijalitet i veoma je mala potražnja, rizikujete da ne naðete tržište. Jestivi puž vam možedonijeti veliku zaradu ukoliko ga uspijete prodati, ali tržište za taj proizvod nije sigurno. Ukoliko sucijene visoke zato što je usjev rizièan u smislu slabog uroda, kao recimo maline, trebate ga razmatratisamo u kombinaciji sa drugim aktivnostima, ukoliko imate dovoljno rezerve da preživite lošu godinu.3. Razmotrite tržišta na drugim mjestimaSve dok zemlja nema veoma rafiniranu distributivnu mrežu, postojat æe razlike u cijenama po regijama imožda bi bilo korisno provjeriti tržišnu vrijednost vašeg proizvoda u drugim dijelovima Bosne iHercegovine. Ukoliko postoje dosljedne razlike u cijenama, možda æete moæi organizirati transport ipostiæi veæe cijene na nekom drugom mjestu (a to može biti bilo gdje). Ali, budite oprezni, zbogtroškova transporta, maloprodajne marže i svih drugih troškova koji se moraju podmiriti, postojiogromna razlika izmeðu cijene koju plaæa potrošaè i cijene koju æete vi postiæi.4. Razmotritedruge kanale za distribucijuKoja druga potencijalna tržišta postoje u vašoj regiji ili van nje? Mnogi poljoprivredni proizvoðaèiprodaju svoje proizvode prehrambenoj industriji, ili domaæim, odnosno izvoznim trgovcima naveliko.To su tržišta koja vrijedi analizirati i koja mogu dovesti do sigurnih i dugoroènih aranžmana koji moguukljuèivati osiguranje kredita, uputstva i tehnièke savjete. Ali, na ova tržišta nije lako prodrijeti.Standardi kvaliteta su èesto suviše visoki, i ovi kupci su èesto zainteresirani za kupovinu takvih kolièinakoje vi niste u stanju samostalno proizvesti. Kako biste dostigli takav opseg proizvodnje i kako biste bili ustanju pregovarati za bolju cijenu, možda bi se pokazalo korisnim (ili èak i neophodnim) osnivanjezadruge ili pridruživanje veæ postojeæoj.13

Korak 4: Šta æete odabrati za proizvodnjuU poljoprivredi nikada ne znate šta æe se desiti. Poplave, suše, oboljenja, variranje cijena kao i mnogedruge stvari mogu pokvariti vaše planove. Ali analiza æe barem pokazati koju djelatnost vjerovatno možeteuspješno obavljati, cijene koje vjerovatno možete oèekivati za razlièite proizvode, kao i rizike bavljenjarazlièitim aktivnostima. Na osnovu ovih nepotpunih podataka, trebate odluèiti šta æete raditi.Vaš cilj je da ostvarite što veæu dobit ne izlažuæi se pretjeranom riziku. U biti, vaša dobit je razlika izmeðuiznosa koji dobijete za vaš proizvod i vaših troškova proizvodnje. Ovi troškovi ukljuèuju novac koji stepotrošili na sjeme, ðubriva, pesticide, radnike, mašine, prijevoz, vodu, struju i sve drugo za šta ste dalisvoj novac. Vaši troškovi takoðer ukljuèuju poreze koje æete možda morati platiti, kamate koje plaæate nakredit koji ste možda podigli, kao i iznos koji morate uštedjeti svake godine kako biste mogli održavati ilimožda zamijeniti sve ono što koristite (mašine, ali i zemljište, objekte i sve drugo što ima ulogu uprocesu proizvodnje). Na kraju, vaši troškovi ukljuèuju i plaæanja u naturi. Ukoliko ste uspjelidogovoriti usluge prijevoza u zamjenu za jaja, morate uzeti u obzir novac koji biste dobili da ste ta jajaprodali.Što je vaš posao veæi, to su veæi vaši troškovi, ali su vaši troškovi po jedinici proizvodnje niži. Zbog postepenogsmanjenja troškova po jedinici proizvodnje, skoro sve aktivnosti imaju prag rentabilnosti: obimproizvodnje u kojoj vam se vraæa onoliko koliko potrošite. Ukoliko proizvodite toliko, vi ostvarujetetaèno ni{ta dobiti. Ukoliko proizvodite više, ostvarujete dobit, a ukoliko proizvodite manje, poslujete sgubitkom.Ima smisla proizvoditi što je moguæe više jedne vrste proizvoda. Vaši troškovi se smanjuju, prelazite pragrentabilnosti i zbog kolièine koju prodajete možete dobiti dobru cijenu za vaše proizvode. Ali je riziènokoncentrirati se na samo jedan proizvod. Ukoliko je cijena razoèaravajuæa, ili niste u stanju prodati svojproizvod èak ni po niskojoj cijeni, takav finansijski udar vas može dovesti do bankrota.ProizvodnjaTroškovi po jedinici10987654321050 100 150 200 250 250 300Osim ukoliko nemate ništa protiv tog rizika (koji može imati smisla ukoliko imate drugi posao iliznaèajnu ušteðevinu koja vam je dovoljna da prebrodite teški period), vjerovatno je nerazumnokoncentrirati se na samo jedan proizvod. Druga krajnost je nerazumna proizvodnja previše razlièitihvrsta proizvoda, pošto možda ni sa jednim od njih neæete moæi dostiæi prag rentabilnosti.14

Plodored i prirodni ciklusOdabrati najbolje aktivnosti je dobra ideja. Meðutim, vašeodluke su, naravno, privremenog karaktera, pošto morateraditi uzimajuæi u obzir prirodnu ravnotežu. Poljoprivrednekulture i ostale aktivnosti moraju se rotirati kako bi se zemljiomoguæilo da zadrži plodnost, da se smanji pojava bolesti inagomilavanje štetoèina. Objekti koji se koriste za uzgojdomaæih životinja ne trebaju se koristiti neko vrijeme nakonupotrebe, kako bi se smanjila pojava zaraznih bolesti ištetoèina.Ekonomija obimaEkonomija obima je primjenjiva na mnogonaèina.Što više kupite, troškovi su manjiŠto više proizvedete, niži su troškoviproizvodnje po jediniciŠto je veæa površina zemlje, to su nižitroškovi upravljanja po jedinici proizvodnjeNe trebate biti matematièar pa da shvatite koja kombinacija aktivnosti æe vjerovatno rezultiratiznaèajnom zaradom, uzimajuæi u obzir razuman rizik. To uzima vremena, ali ako znate sabirati ioduzimati, možete napraviti grubu analizu.Pogledajte slijedeæi primjer. Za ovaj primjer se uzima jedna èetveroèlana porodica koja obraðuje 3hektara kvalitetne zemlje locirane na nadmorskoj visini od 500-550 metara, uz dobra izvorišta vode.Porodica uzgaja jabuke na 0,5 hektara. Za potrebe ishrane triju krava koristi se preostalih 2,5 hektarazemlje i trava koja raste pod stablima jabuka. Porodica bi željela proširiti svoje poljoprivredneaktivnosti jer krave koriste više zemlje nego što im je potrebno. Pored toga, na obradivom zemljištuse nalazi jedan objekat koji trenutno nije u upotrebi. Porodica razmatra èetiri opcije, od kojih dvijeuopæe ne obuhvataju krave. Na osnovu svog iskustva sa sadašnjim aktivnostima, te na osnovuinformacija prikupljenih od susjeda i kupaca sa tržišta, porodica je napravila grubu raèunicu za svakuod tih opcija. Na osnovu njihovog iskustva iz postojeæih aktivnosti, kao i informacijaprikupljenih od susjeda i komercijalnih kupaca, uradili su grubu raèunicu za svaku od ovihopcija. Prilikom razmatranja ovih opcija, porodica je konstantno vršila njihovu usporedbu sasadašnjim prihodima od mlijeka i raspoloživom radnom snagom u porodici.Opcija ATroškoviproizvodnjeMogu}i prihodMinimalanprihodNivo rizika3 krave/2 ha trave 0,5 ha kukuruza0,5 ha jabuka1000 400 20003 x 3500 litarax 0,7 KM + 3 teletax 1000 = 105002000kg x 0,3= 60020 tona h 0,5KM/kg= 10000(100kg po stablu)1500 x 0,3 = 4509500 5000Nizak Visok SrednjiUkupan nivo rizika za posao: nizak, ali kolièina proizvedenog je mala, a žetva kukuruza i berbajabuka obavljaju se u istoj sezoni.15

Nažalost, veæina banaka u Bosni i Hercegovini još ne nudi tu vrstu usluga poljoprivrednimproizvoðaèima. To znaèi da, ukoliko se ne iznaðu neka alternativna rješenja za finansiranje aktivnosti,poljoprivredni proizvoðaèi, za koje postoji rizik da ostanu bez gotovinskih sredstava, moraju pažljivoplanirati svoje prihode i rashode, i možda æe na poèetku sezone morati osigurati kredit koji neæe samopokrivati troškove ulaganja nego i nedostatke gotovinskih sredstava u toku godine.Primjer kreditiranjaVeæina poljoprivrednih proizvoðaèa u Bosni i Hercegovini posjeduje stoku. Banke ikreditne organizacije sve više priznaju èinjenicu da poljoprivredni proizvoðaèi nemajudovoljno novca za kupovinu stoke prije zime, kao ni, sa malim prihodima, za opstanakdo sljedeæeg proljeæa. Kao rezultat toga, omoguæeno je uzimanje kredita sapolugodišnjim grejs periodom i rokom otplate od godinu dana.Primjer: Poljoprivrednik veæ ima neke gotovinske prihode od krava i poljoprivrednihkultura. Meðutim, veoma lako bi se mogle dodati i ovce jer poljoprivrednik ima nekušumu i voænjak koji bi se mogli koristiti za ispašu. On je svjestan da bi od ovaca mogaoostvariti dobru zaradu u prvoj godini, ali nema dovoljno novca za kupovinu ovaca uvrijeme kad je nabavna cijena ovaca najniža.Poljoprivrednik ima 500 KM i potreban mu je kredit od 5.000 KM da kupi ovce. Plaæatæe kamatu na taj kredit poèevši od novembra, ali mu se isplati jer æe krajem jula narednegodine imati akumuliranih 5.405 KM i, pored toga, 25 ovaca koje je kupio .Predviðanje tokova gotovinskih sredstava moglo bi izgledati ovako:Predviðanje tokova gotovinskih sredstavaKredit 5.000Nov Dec Jan Feb Mar Apr Maj Jun JulPrihod od vune(25 ovaca x 1kg x 1,5KM)37Prihod od jagnjadi(33 jagnjeta x 180 KM)1.800 1.800 2.340Ostali prilivi sredstava 500 500 500 500 500 500 500 500 500UKUPAN PRILIV 5.500 500 500 500 500 537 2.300 2.300 2.840Kupovina 25 ovaca 5.000Troškovi hrane za zimu(120 dana x 25 ovaca x0,4kg x 0,28 KM)Troškovi hrane za ljeto(120 dana x 33 jagnjetax 0,15kg x 0,56 KM)84 84 84 8483 83 83 83Rata kredita 50 50 50 50 50 50 469 469 466Ostali izdaci 300 300 300 300 300 300 300 300 300UKUPAN ODLIV 5.434 434 434 434 433 433 852 852 766RAZLIKA U GOTOVINI 66 66 66 66 67 104 1.448 1.448 2.074KUMULATIVNA GOTOVINSKASREDSTVA66 132 198 264 331 435 1.883 3.331 5.40518

Razmatranje opcija za kreditiranjeBankarski sektor u Bosni i Hercegovini u ovom momentu još uvijek nije dovoljno razvijen (iako sestanje vrlo brzo poboljšava), a dolazak do kapitala je uslovljen širokim spektrom uslova i okolnosti.Ukoliko vaše poslovanje nije zvanièno registrirano, vjerovatno æete morati potrošiti dosta vremena ienergije da istražite tržište kako biste pronašli odgovarajuæi kredit. Jednostavnije bi bilo da je vašeposlovanje zvanièno registrirano, ali èak ni tada to ne bi bilo lako.Postoje tri vrste kredita za poljoprivredna preduzeæa:Opcija 1: Kratkoroèni, fiksna kamatna stopa sa grejs periodomTrenutno, veæina poljoprivrednih kredita su kratkoroèni krediti sa fiksnom kamatnom stopom imoguæim grejs periodom. Tipièan primjer je kredit od 3.000 KM sa mjeseènom kamatom od 1%, sarokom otplate od dvanaest mjeseci i sa grejs periodom od 6 mjeseci. Kamata dospijeva u toku grejsperioda i plaæa se za period od 18 mjeseci. Sam kredit se otplaæuje u toku narednih 12 mjeseci. Obièno semora ponuditi zalog ili žirant kako bi se osigurao ovaj kredit. Ukupna kamata koja se plaæa na ovaj kreditod 3.000 KM nakon 18 mjeseci, sa kamatnom stopom od 1% mjeseèno, iznosi 540 KM.Opcija 2: Konstantne rateZa sigurne korisnike, krediti koji se otplaæuju u jednakim ratama postaju sve èešæa pojava u Bosni iHercegovini. Ponekad su takvi krediti pogodni za ulaganja u oblast poljoprivrede. Ukoliko kupitezemlju i uzgajate kulture koje daju plodove veæ prve godine, naprimjer, možete biti u moguænosti da uprvoj godini otplatite onoliko koliko biste platili u zadnjoj godini. Dijelom tog novca se otplaæuje kredit,a dijelom kamata koju morate platiti za svaki period. Vremenom plaæate manje kamate a veæu glavnicu,ali ukupan godišnji iznos ostaje uvijek isti. Pretpostavimo da vam treba kredit u iznosu od 10.000 KM.Kamata je 10 procenata i rok otplate kredita je deset godina. Ukupna kamata koju plaæate na ovaj kreditod 10.000 KM nakon 10 godina, po stopi od 10%, iznosi 6.275 KM. Svake godine plaæate ukupno po1.628 KM.Opcija 3: Uveæane rateUkoliko kupujete telad, potrebno je neko vrijeme prije no što dobijete mlijeko ili meso za prodaju.Stoga niste u moguænosti da otplatite veæinu kredita u prvim godinama. Meðutim, nakon nekolikogodina, poveæava se iznos mlijeka i mesa koje prodajete i pri kraju perioda od deset godina možeteotplaæivati veæe iznose. Kamata na kredite za ove svrhe je prilièno visoka. Pretpostavimo ponovo da vamje potreban kredit od 10.000 KM. Kamata je 10 procenata i rok otplate je 10 godina. Ukupna kamata kojuplaæate na ovaj kredit od 10.000 KM nakon 10 godina, po stopi od 10%, iznosi 6.694 KM. Krediti za kojese iznos rata otplate poveæava tokom vremena još nisu uobièajeni u Bosni i Hercegovini i oni se rijetkodaju za ulaganja u poljoprivredu. Meðutim, u skoroj buduænosti postoji veæa šansa za davanje tih kreditakomercijalnim poljoprivrednim proizvoðaèima koji su veæ razvili svoje poslovanje .Dijagrami koji slijede imaju za cilj da pojasne gore navedeno. Crtice koje sijeku donju horizontalnuliniju predstavljaju 18 mjeseci u prvom dijagramu, te 10 mjeseci u drugom i treæem. Tamnija polja suiznosi koje otplaæujete, a svjetlija predstavljaju kamatu.19

Kratkoroèni, fiksna kamata Konstantne rate Uveæane rate3002000200025020015001500150100010001005050050006 18[Mjeseci]01 2 3 4 5 6 7 8 9 10[Godine]01 2 3 4 5 6 7 8 9 10[Godine]Poljoprivrednim proizvoðaèima je posebno teško dobiti kredit. Jedan od problema s kojima se bankesuoèavaju je èinjenica da poljoprivredni proizvoðaèi žive u ruralnim sredinama, pa je stoga teško doæi donjih. Drugi problem predstavlja èinjenica da dosta poljoprivrednih proizvoðaèa nije kreditno sposobnoi da nemaju dobar plan koji ukazuje na to kako æe otplatiti kredit. Osim toga, vrste kredita koje se nudenisu uvijek prikladne za poljoprivrednu proizvodnju. Naprimjer, dosta kreditnih linija ne daju dovoljnodug grejs period. Ukoliko posjedujete prodavnicu, prihvatljivo je da odmah poènete sa otplatom, ali jeto nemoguæe za poljoprivredne proizvoðaèe koji gotovinske prihode ostvaruju samo za vrijemepoljoprivredne sezone. Na slièan naèin, i nedostatak moguænosti kreditiranja za pokrivanje tekuæihtroškova u velikoj mjeri onemoguæava poljoprivrednu proizvodnju.Meðutim, postoje neki dobri sistemi kreditiranja. Pošto ih je teško pronaæi i pošto uslovi kreditiranjaumnogome variraju èak i u okviru kreditnih aranžmana za poljoprivrednu proizvodnju, ako tražitekredit trebate provjeriti više banaka. Uporedite kamatne stope. Osigurajte da ne trebate poèeti otplatukredita prije nego što poènete ostvarivati gotovinske prihode u toku sezone. Osigurajte da otplatakredita ne traje duže nego što je potrebno, pošto morate plaæati kamatu za svaki dan otplate dok se kreditpotpuno ne otplati. Na kraju ove brošure nalazi se spisak banaka i mikro-kreditnih organizacija. Poredtoga, zadruge ponekad daju kredite svojim èlanovima, a mnogi, naravno, osiguravaju pozajmice prekoporodice i prijatelja.Uzimanje kredita nije šala. Sve dok se ne smanje kamatne stope u Bosni i Hercegovini (a malo jevjerovatno da æe do toga doæi, pošto banke smatraju da je ovo {to se kreditiranje ti~e zemlja visokogrizika), krediti æe biti skupi. Kao što je objašnjeno: za kredit od 10.000 KM, koji se otplaæuje u jednakimgodišnjim ratama u periodu od 10 godina, sa kamatom od 10%, kamate vas koštaju 6.275 KM. Ukolikone budete u moguænosti da otplatite kredit, banka može uzeti vaš zalog (npr. vašu zemlju; vidiobjašnjenje u "terminologiji vezanoj za kreditiranje"). Stoga vaši planovi moraju biti dobri. Ako budu2dobri, imat æete moguænost da otplatite kredit i razvijete profitabilno poljoprivredno dobro.2Pošto svaki kredit nosi rizik, braèni drug poljoprivrednog proizvoðaèa ne treba ništa potpisivati u njegovo ime. Ukoliko obapartnera potpišu da preuzimaju obavezu ili daju garanciju, braèni drug poljoprivrednog proizvoðaèa preuzima sve obavezeukoliko on ne otplati kredit.20

Sastavljanje liste moguænostiVeæina poljoprivrednih proizvoðaèa ima neku vrstu plana prije nego što poène sezona. Oni, nažalost,nemaju obièaj da te planove stavljaju na papir. Kada obavite potrebno istraživanje i odluèite kojeproizvode želite proizvoditi, dobro je vaš plan staviti na papir, jer:Plan vas tjera da razmislite o svim moguænostima koje vam se nude i o koracima koje æete poduzeti;Plan vam daje pravac kojim æete iæi, uz periodiène provjere i ciljeve koji æe vam govoriti da li se vašapoljoprivredna djelatnost odvija na planirani naèin;Kada budete razmišljali o planu, imat æete u vidu potencijalne probleme - i rješavati ih prije nego štose pojave;Vjerovatnije je da æete uz plan dobiti potrebne zajmove od banaka.Jedan od aneksa je primjer takvog plana. Ako odvojite nekoliko minuta da ga proèitate, vidjet æete danije teško pripremiti takav plan, s tim da imate jasnu ideju o onome što želite uraditi. Takoðer æetevidjeti da je plan:Kompletan - kada se proèita plan, imate jasnu predstavu šta poljoprivredni proizvoðaè želi i zašto æete aktivnosti biti profitabilne.Precizan - svaki dobar plan izbjegava upotrebu neodreðenih termina kao što je "mnogo" ili"znaèajno".Sažet - dobar plan nije duži nego što je potrebno.Naravno da æe vaše aktivnost biti drugaèije od onih koje ovaj plan opisuje. Ipak, vjerovatno možeteiskoristiti isti okvir i odgovoriti na isto pitanje na koje se odgovorilo planom. Nakon što ste završili splanom, on bi trebao dati odgovor na slijedeæa pitanja:Šta æete raditi?Kada?Kako?S kojim sredstvima (npr. koliko vam je potrebno novca u pojedinim periodima u narednoj godini)?Koja poèetna sredstva æe vam biti potrebna i gdje æete ih pribaviti?Koliko æe vam eventualno biti potrebno radnika, šta æe raditi i koje kvalifikacije æe imati?Po kojoj cijeni æete proizvoditi svoje proizvode?Kako æete prodavati proizvode?Kome æete prodavati proizvode?Po kojoj cijeni æete prodavati proizvode?Koje opcije vam ostaju ako vas napuste kupci?Koje su razlike izmeðu vas i sliènih poljoprivrednih proizvoðaèa (vrsta ili kvalitet vaših proizvoda,blizina kupaca, dostupnost mašina, itd.)?Koliko æete proizvoda morati prodati prije nego što poènete ostvarivati profit i koliko æe vam trebativremena za to?Kakve rezultate oèekujete (npr. kakav æe vam biti profit)? Korisno je isto tako navesti indicije okotoga šta æe se desiti ako posao ne krene onako kako ste se nadali. Hoæete li moæi preživjeti prvugodinu ako, naprimjer, žetva podbaci, ili ako cijene znaèajno opadnu?Koje promjene na tržištu oèekujete za vaše proizvode u skorijoj buduænosti?Koje probleme oèekujete i kako æete pristupiti njihovom rješavanju?Jesu li dati odgovori na sva ova pitanja? Onda je vaš plan spreman!22

Provjera kvalitetaSlijedeæa lista vam pomaže da osigurate tržišni kvalitet vaših proizvoda i da ispunite osnovneproizvodne standarde.Sektor/aktivnost Napomene ProvjeraVoæe,povræei usjeviSve vrste stokeGovedaKoristiti samo sadnice i biljke koje su testirane na prisustvo virusai koje nemaju oboljenjaKoristiti za usjev odgovarajuæe ðubrivo ispravnog hemijskog sastavaKoristiti samo dobre, ispitane, provjerene vrste koje su pogodne zauzgajanje u va{em krajuPlanirati raznolikost za tržište i dobro rasporediti periodeberbe i žetvePostoji li moguænost navodnjavanja?Provjeriti dostupnost osnovnih sredstava za zaštitu proizvoda odštetoèina i oboljenja prije nastupa glavne sezonePrimjenjivati na proizvode instrukcije s uputstava o upotrebi teizbjegavati nedostatke u proizvodimaPlanirati vrijeme berbe i žetve unaprijed zajedno s kupcimaKoristiti kontejnere dobrog kvaliteta i bez ošteæenjaObuèiti radnu snagu da rukuje proizvodom bez ošteæenjaPripremiti hlaðen i dezinficiran skladišni prostor prije berbe ili žetve ucilju sprjeèavanja promjene okusa i mirisa proizvodaNabaviti zdravu rasplodnu stoku s veterinarskim zdravstvenim certifikatomKoristiti mužjake s dobrim rasplodnim osobinama i dobreproduktivne roditeljeUkoliko se koristi umjetno osjemenjavanje, ako je to moguæe, izabratisjeme kvalitetnog mužjaka, a ako se vrši prirodno osjemenjavanje,obuèite se da lako raspoznate nastup razdoblja parenjaOsigurati svjetlost i dobru ventilaciju u štalama, s puno vode iprostora za kretanje stokeKoristiti vrstu goveda koja odgovara vašim uvjetima uzgoja i ishrane.(Npr. visokokvalitetne vrste goveda koja se hrane na brdskoj ispaši lošekvalitete, davat æe mlijeko slabe kvalitete i imat æe zdravstvenih problema)Osigurati dostupnost vode 24 sata na dan, jer krava može popiti do70 litara na dan, od èega 50% predveèe. Ako su zalihe vodeogranièene i prinos mlijeka æe takoðer biti ogranièenKad god je vrijeme lijepo, držati goveda napolju s tim da im se osigurai zaštita od jakog sunca. Držite goveda unutra samo noæu i za vrijemenepovoljnih vremenskih uvjetaDržati goveda na suhoj podlozi dalje od ðubriva, ali ne na golimdaskama, odnosno podnoj površiniRazmislite o držanju rasnih goveda koja su dobra i za proizvodnjumlijeka i za proizvodnju mesa24

Sektor/aktivnost Napomene ProvjeraOvceŽivinaSvinjeSitne životinje(èinèile itd)Prehrana istoèna hranaŽivotinje za klanjeKoristiti ženke koje èesto daju dvojkeKontrolirati ispašu i nastojati odvojiti ovce od drugih vrsta stokeKontrolirati upalu papka. Mikroorganizmi koji izazivaju ovu bolestžive u tlu i do dvije godine, tako da odvajanje bolesnih životinja odzdravih nije rješenje za ovu bolest. Držite ovce drugih proizvoðaèa naudaljenosti od vlastitihOdstraniti starije ovce s pokvarenim zubimaUzgajati ovce za tržište. U vrijeme nekih dr`avnih blagdana cijenemogu porasti i za 200% ili višeOsigurati kupcu ovce željene starosti i opæeg stanjaNabaviti kvalitetne i vakcinirane životinjeDržati živinu u ujedna~enim uvjetima. Bez propuha i hladnih prostora, itdOsigurati slobodnu ishranu, bez ogranièenjaPridržavati se striktnih pravila higijene. Razdoblje dezinficiranja i odmoraizmeðu razdoblja leženja koka je isto tako važno kao i razdoblje uzgojaImajte na umu da izbor izme|u uzgoja peradi u zatvorenim krletkama,poluotvorenom ili otvorenom prostoru nije samo moralno pitanje,nego pitanje koje se ti~e kvalitete proizvoda i cijeneKoristiti pasmine koje odgovaraju vašim uslovima, ili vani za vrijemesezone, ili unutraOsigurati da koncentrat koji se koristi za prehranu sadrži odgovarajuæekolièine sojeIsporuèiti kupcu svinje prema dogovorenoj težiniOsigurati struène savjete o najboljem naèinu stvaranja pravogokruženja za sitne životinjeVršiti uzgoj u suradnji s kupcemVršiti žetvu glavnine stoène hrane pod najboljim uvjetima i skladištitije na naèin da se ne stvara plijesan, po moguænosti unutraNikada ne koristi pokvarenu hranuSkladištiti koncentrat hranu na posebnom suhom i tamnom mjestu,gdje ne dolazi do stvaranja plijesniSuzbijati štetoèine i onemoguæiti pticama pristup do hraneKoristiti èiste kontejnere i korita za hranu. Nikad ne zaga|ujte hranu iprostor za hranu ðubrivom. Oèistiti prostore za hranu prije hranjenjaDavati životinjama minerale i mikro-nutrientePripremati sijeno u trenutku kada ima najviše energetskog sadržaja.Ako saèekate trenutak kada se može pripremiti najveæa kolièina sijena,dio ove energije æe veæ biti potrošenKupcu slati samo zdrave životinjeSlati životinje odgovarajuæe starosti, zrelosti i pod uslovima koji sudogovoreni s kupcemAko i proizvodite i koljete životinje, osigurajte odgovarajuæa odobrenjaza prostorije i metode. Osigurati ponudu mesa prema željama kupca25

Sektor/aktivnost Napomene ProvjeraNaðite odgovornog kupca koji æe vršiti analizu vašeg mlijeka i plaæatiga prema odgovarajuæem kvalitetu (standardne nivoe masnoæe, proteina,suhih nemasnih tvari, postojanje ostataka antibiotika, broj bakterija,taèka smrzavanja, itd.). Naðite kupca koji plaæa redovno.Nemojte vršiti isporuku ako plaæanje nije redovnoMlijekoSve aktivnostii proizvodiOdstraniti mlijeko životinja koje imaju bolest vimenaNikada ne dodajite vodu u mlijekoOdman nakon muže ohladiti mlijekoMožda æete željeti razmotriti opciju da vi skupljate sve mlijekos tog podruèja?Pakirati proizvode u kontejnere stalne velièine/oblika/boje/težine.Proizvoditi stalno garantiranu kvalitetu. Tako dobijate više cijeneza vaše proizvodeBiti prepoznatljiv, koristiti svoje ime ili prepoznatljivu oznaku na svimproizvodima koje prodajete (ali ne i na drugorazrednim proizvodima)Èuvati proizvode s pažnjom u što je moguæe idealnijim uvjetimaAko su vaši proizvodi nekvalitetni ili ispod standarda bez vaše krivnje,koristite ostale kupce za ove proizvode, odvojeno od vašegkvalitetnog tržištaVršiti prijevoz u za to predviðenim kontejnerima, kojima æe se pažljivorukovati u cilju oèuvanja kvaliteta proizvodaPostupati sa stokom tiho i s pažnjom, vršiti prijevoz na ugodnimtemperaturama i postupati savjesno u vožnjiObuèiti osoblje, èak i èlanove obitelji, da razumiju važnost pridavanjapažnje detaljima i kvalitetuImajte na umu da usjevi sa visokim prinosima i stoka koja brzo rastenisu uvijek najbolje kvalitete i da je mala vjerojatnoæa da }eposti}i kvalitetne premije26

Ostali standardi kvaliteteKoji su standardi kvalitete Evropske unije?Ovo je jedna specijalizirana tema o kojoj æe vaši kupci znati najviše. Standardi se stalno mijenjaju ipotrebno je da radite sa ljudima koji su upoznati sa trenutnim standardima. To su obièno kupci kojipokušavaju da ispune zahtjeve ovog veoma zahtjevnog tržišta.Koji su standardi organske kvalitete?Standardi organske kvalitete se zasnivaju na prirodnoj plodnosti, prirodnoj zaštiti usjeva i prirodnimlijekovima za održavanje zdravlja životinja. Osnova je da se ne vrši unos vještaèkih agenasa u tlo, stokuili tlo koje se koristi za proizvodnju hrane za stoku, obièno u periodu od 3 godine.Kupci organskih proizvoda redovno vrše hemijske analize svih proizvoda. Ako se utvrdi da je i najmanjakolièina hemikalija, vještaèkog ðubriva i sl. korištena za rast ili uzgoj proizvoda, takvi proizvodi æe bitiodbaèeni, te tako neæe dobiti premiju na cijenu u odnosu na "obièan" proizvod.Bosna i Hercegovina ima sreæu da tradicionalna poljoprivredna proizvodnja ovdje može da ispuni oveuvjete u nekim proizvodima. Livadske trave i med su meðu prvim proizvodima koji ispunjavajuoveorganske uvjete - meðutim samo nakon izdavanja službenog certifikata proizvoðaèu. Certifikatmože dovesti do dobrih premija u pogledu cijene, ali zauzvrat zahtijeva dobar nivo menadžmenta idomaæinskog odnosa.Trenutno postoje neke veoma uspješne zadruge koje u Bosni i Hercegovini proizvode organsku hranu iako ste ozbiljni u vezi sa ovim oblikom proizvodnje, vrijedi stupiti u kontakt s njima. Pored toga, postojei agencije koje djeluju u zemlji koje pomažu poljoprivrednim proizvoðaèima da ispune ove zahtjeve ineke od agencija su navedene na kraju ove brošure. Ove agencije se moraju konsultirati u smislukonkretnih smjernica prije nego što se upustite u bilo koju organsku proizvodnju. Kada se utvrdi daproizvoðaè ispunjava standarde, može se izdati certifikat da posjed ispunjava uvjete za organskuproizvodnju. Meðutim, posao tu ne prestaje. Od dobijanja certifikata pa nadalje, postoje redovneinspekcije da se osigura održavanje trenutnih standarda. Proizvoðaè redovno snosi troškove izdavanjacertifikata i redovnih inspekcija. Ovakav pristup bi trebao više nego uroditi plodom zbog viših cijenakoje se plaæaju za organske proizvode.27

SigurnostLièna sigurnostMnogi poljoprivrednici se suoèavaju sa zdravstvenim problemima i moraju prestati raditi i prije negošto navrše godine starosti uobièajene za penzioniranje. Loše držanje, neadekvatna upotreba mašinerije inepažljivo korištenje pesticida su pojave koje uzrokuju zdravstvene probleme. Neke od rizika upoljoprivrednoj djelatnosti je nemoguæe zaobiæi. Bez obzira koliko uspješno organizirate svoj rad, svremena na vrijeme morate npr. nositi težak teret i imati dug radni dan. Meðutim, u najmanju rukujednaku važnost treba posvetiti rizicima koji nisu karakteristièni samo za poljoprivrednu djelatnost, akoji se mogu jednostavno prevaziæi. Nezaštiæeni elektrièni kablovi, nepostojanje prve pomoæi,nezaštiæena otvorena mašinerija, zaprašivanje pesticidima u suprotnom smjeru od smjera vjetra,prevelika izloženost suncu i nepostojanje sanitarnih èvorova su, naprimjer, rizici koje je moguæe izbjeæi.Postoje odreðene mjere koje se mogu poduzeti kako bi se ogranièili zdravstveni rizici.1.2.3.Optimalno bi bilo eliminirati izvor opasnosti putem zamjene opasnog pesticida sigurnim iliputem instaliranja zaštitnog okvira na traktoru.Ukoliko nije moguæe eliminirati izvor zaraze, možda biste mogli smanjiti rizik time što neæetedozvoliti osobama bez iskustva da zaprašuju pesticidima ili da koristite one pesticide koji imajumanji koncentrat.Ukoliko nije moguæe umanjiti rizik, mogli biste možda organizirati kolektivnu (ormariæ zaprvu pomoæ ili dobro zraèenje u prostorijama u kojima boravi stoka) ili individualnu (maske ièepiæe za uši) zaštitu.Na mnogim poljoprivrednim dobrima radi cijela porodica. Važno je shvatiti da se djeca suoèavaju sasvim opasnostima isto kao i odrasli, ali utjecaj opasnosti na njihovo zdravlje je veæi zbog toga što:djeca obièno rade fizièke poslove (koji su samim tim i najopasniji)djeca su manje otporna na bolesti i za razliku od odraslih teže podnose vibracije, vruæinu, kontakt sahemijskim supstancama, buku i ostale rizike po zdravlje.djeca rade sa alatima, nose teret i zaštiæuju se opremom koja je u velikom broju sluèajeva predviðenaza odrasle.veliki broj nesreæa je uzrokovan kombinacijom djeèije nesposobnosti da zrelo procijene opasnost injihovom sklonošæu ka eksperimentiranju. S posebno visokim rizicima se suoèavaju djeca koja radena mašinama ili sa hemijskim supstancama. Trebalo bi izbjegavati situacije u kojima se takva vrstaodgovornosti daje djeci.Uz opasnost od povreda može doæi i do ugrožavanja razvoja djeteta zbog poslova koje ono radi. Što sudjeca mlaða, veæi je utjecaj koji na njih ima neodgovarajuæi rad. Takav rad može imati štetne posljedice ipo njihov fizièki razvoj. Nošenje teškog tereta ili rad u neodgovarajuæim pozama može kod djeceprouzrokovati deformaciju kostiju i mišiæa. Pored toga, rad može imati negativan utjecaj na sposobnostdjece da uèe. Poslovi koji traju i po nekoliko sati dnevno, naprimjer, mogu umanjiti sposobnost djetetada se koncentrira i na taj naèin utjecati na njegove rezultate u školi.28

Sigurnost potrošaèaDužni ste svojim potrošaèima osigurati hranu koja nije opasna po zdravlje. Iz tog razloga vrijedinapomenuti sljedeæe:Koristite sredstva za zaštitu usjeva koja sadrže minimalan nivo koncentrata i osigurajte da njihovaprimjena ne utjeèe na susjedne usjeve.Koristite samo one lijekove za životinje koje vam je preporuèio veterinar.Bolesne životinje ne vodite na klanje.Pokopajte životinje koje su na poljoprivrednom dobru uginule prirodnom smræu. Nemojte ihprodavati.Održavajte visok nivo liène higijene ukoliko pripremate meso za prodaju.Osigurajte da prostorije za proizvodnju hrane ispunjavaju minimum zakonskih standarda.29

Prilog 1: plan u pisanoj formiUvodZa primjer je uzeta èetveroèlana porodica koja obraðuje tri hektara kvalitetne zemlje na 500-550 metaranadmorske visine, sa kvalitetnim izvorima vode. Na 0,5 hektara su zasaðene jabuke, a preostala zemljasluži kao pašnjak za tri krave simentalke, koje koriste i 0,5 hektara na kojim su zasaðene jabuke i travuispod jabuka. Kako porodica smatra da postoji potencijal za proširivanje poljoprivrednih djelatnosti uzminimalna ulaganja, želi zasaditi maline na 0,5 hektara površine, pošto krave imaju dovoljno hrane zaispašu na ostatku zemlje. Prije nego što su se odluèili za maline, razmotrili su još tri moguæa pravcaproširivanja djelatnosti.Tehnièka analiza trenutne situacijeNa poèetku sezone, krave æe biti stare izmeðu tri i pet godina, odnosno bit æe u periodu u kojem sunajzrelije za proizvodnju. Simentalke su visoko produktivna pasmina, koja se uzgaja zbog mlijeka imesa. Prosjeèna godišnja proizvodnja mlijeka je oko 3.500 litara (što je daleko ispod potencijala ovepasmine), a svaka krava oteli jedno tele godišnje. Za telad uvijek postoji tržište. Rasplodni bikovisimentalci se koriste i za vještaèko osjemenjavanje. Mlijeko se plasira na tržište putem lokalne mljekare,a cijena po jednom litru je 0.70 KM (ukljuèujuæi i premiju od strane vlade). Telad se obièno prodaju kadanapune tri do èetiri mjeseca života i dostignu težinu od 180 do 200 kg. Prosjeèna cijena za jedno tele je1000 KM.Jabuke su stare sedam godina, a u voænjaku koji se prostire na površini od 0.5 hektara zasaðeno je 200stabala. Za svako stablo se oèekuje da donese 100 kilograma jabuka. Sistem za navodnjavanje postoji, alise èešæe koristio dok su stabla bila mlaða. Prosjeèna prodajna cijena za jabuke prema ugovoru sapreduzeæem koje vrši otkup i prodaju na cjelokupnom teritoriju zemlje je 0.5 KM po kilogramu.Maloprodajne tržišne cijene su više, meðutim direktna prodaja preraðivaèima je uvijek zagarantirana, aberba ide brže i efikasnije, èime su potrebe za angažiranjem radne snage i prevoza manje. Poredpreraðivaèa iz industrijskog sektora, postoje i alternativni kupci, koji otkupljuju višak, odnosno jabukeniže kvalitete. Cijena koju nude alternativni kupci je ponekad veæa od one koja se utvrdi ugovorom,meðutim oni ne otkupljuju veæe kolièine u vrijeme berbe.Plan radaAnalizirajuæi uèinak iz proteklih nekoliko godina, porodica je uporedila predviðenu dobit sa svimstvarnim troškovima i prethodnim prihodima. Ispostavilo se da farma nije ostvarila oèekivanu dobit odstoènog fonda. Iz tog razloga porodica je odluèila izvršiti odreðene korekcije u vezi sa menadžmentomaktivnosti proizvodnje mlijeka, što neæe izazvati skoro nikakve dodatne troškove.U sklopu novog plana, farma æe jednom godišnje saèuvati jednu junicu kako bi se stado moglonadopuniti iz vlastitog stoènog fonda i kako u krajnjem sluèaju starost krava ne bi prelazila šest godina.Stoèna hrana se uglavnom proizvodi u sklopu farme, a koncentrati se nabavljaju izvana. Na farmi senalazi dovoljno zemlje za ispašu mladih grla.Prostor velièine 2.5 hektara je više nego dovoljan za ispašu stoke i proizvodnju stoène hrane za ishranutokom zimskih mjeseci, tako da na ostatku zemljišta ostaje dosta prostora za uzgoj malina. Zemljište æebiti spremno u junu kada se oèisti teren, nakon èega æe se odmah nanijeti dvadeset tona ðubrivadobijenog na vlastitoj farmi. U buduænosti æe biti neophodno nanošenje 15 tona ðubriva jednomgodišnje, zajedno sa 300 do 500 kilograma gnojiva obogaæenog nitrogenom i mineralima. U julu i30

avgustu izvršit æe se duboko oranje i ravnanje zemlje, a na jesen slijedi posljednja faza oranja i pravljenjebrazda za saðenje. Razmak izmeðu brazdi æe biti 2,5 metara, a razmak izmeðu voæki zasaðenih ubrazdama æe biti 40 cm. Uz upute industrijskog preraðivaèa koji æe otkupljivati maline i lokalnogtehnièkog zavoda, odabralo se nekoliko tipova malina kako bi se umanjio rizik od oboljenja voæki i lošihvremenskih uslova, te kako bi se osigurao što duži vremenski period za berbu. Zemljište nije izloženosušama. Za maline æe se po potrebi koristiti oprema za navodnjavanje, a farmer æe u narednih nekolikosezona dalje razvijati ovaj sistem. U ovoj fazi, sistem navodnjavanja nije prioritet za ulaganje.Godinu dana nakon toga planira se postavljanje 2000 kolèeva i žice koja æe se pružiti izmeðu kolèeva.Cjelokupna obrada zemlje se vrši korištenjem opreme i traktora od lokalne zadruge za mehanizaciju,koja opremu izdaje po cijenama koje predstavljaju samo mali dio troškova koje bi farmer imao daposjeduje vlastitu opremu. Redovni sezonski radovi sa traktorom se takoðe obavljaju uz pomoæ opremezadruge. Svi drugi poslovi se mogu obavljati vlastitim kapacitetima porodice, uz sasvim malu potrebu zaupošljavanjem dodatne radne snage.Za prodaju malina æe se potpisati ugovor sa istim preraðivaèem koji otkupljuje jabuke sa farme. Akobude neophodno, koristit æe se i isti alternativni kanali za prodaju. Kvalitetno zemljište, sigurno tržište ivišegodišnje iskustvo u zemljoradnji su osnovne prednosti ove porodice. Stanje poslovanja uzgajivaèa jeveoma dobro, pošto pojedinaène zemljoradnièke aktivnosti nisu povezane i ne ovise jedna o drugoj,tako da je moguæe prihodom od jedne aktivnosti pokriti sezonske probleme u vezi sa drugom. Ako sepojave problemi sa planiranim kupcima, odnosno ako preraðivaè odustane od otkupa, porodica naraspolaganju ima dvije alternative: neposredna prodaja sira na lokalnom tržištu, ili neposredna prodajamalina i jabuka na lokalnom tržištu.Razvoj farme æe se uglavnom finansirati od komercijalnog zajma za kolèeve i žicu za pridržavanjestabala, u iznosu od 2000 KM, koji æe se otplaæivati sa godišnjom stopom od 12 %. Sa otplaæivanjem sepoèinje odmah u narednoj godini, odnosno bez grejs perioda. Ukupni iznos ulaganja za uzgoj malina æebiti 16.000 KM, a taj iznos æe se vratiti u roku od èetiri godine (tj. za uzgoj malina su neophodne dvijegodine za stvaranje prihoda i, realno gledajuæi, još dvije godine za potpuni povrat novca). Maline æe ukontinuitetu davati plodove narednih deset godina.(Investiranje æe se odvijati u fazama tokom prve dvije godine, što je prihvatljivija alternativa od ulaganjau plastenike).Zemlja dobrog kvaliteta, osigurano tržište i višegodišnje iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnjipredstavljaju osnovne prednosti ove porodice. Pojedinaène djelatnosti na poljoprivrednom dobru nisupovezane i ne ovise jedna o drugoj tako da se prihodom od jedne djelatnosti mogu pokriti eventualnisezonski problemi u drugoj.Poslovni plan je zasnovan na poljoprivrednoj sezoni koja poèinje 1. aprila. Plan pokriva 3.5 godineuzgoja, nakon èega dolazi do punog povrata sredstava uloženih u uzgoj malina.31

Tabela prihodaOva tabela pomaže u planiranju aktivnosti u smislu da pokazuje vremenski raspored sticanja prihodatokom poljoprivredne sezone i obraèunava ukupne godišnje prihode od poljoprivrednih aktivnosti.PRIHOD1Krave Jabuke Maline UKUPNOKol. Cijena Ukupno Kol. Cijena Ukupno Kol. Cijena UkupnoAPRIL 20031230 0.70 8613* 1000 3.000- - - - - - 3.861MAJ 2003 1125 0.70 787 - - - - - - 787JUNI 2003 1080 0.70 756 - - - - - - 756JULI 2003 990 0.70 693 - - - - - - 693AVGUST 2003 945 0.70 662 - - - - - - 662SEPTEMBAR 2003 900 0.70 630 - - - - - - 630OKTOBAR 2003 690 0.70 483 20000 0.50 10.000 - - - 10.483NOVEMBAR 2003 - - - - - - - - 0DECEMBAR 2003 - - - - - - - - 0JANUAR 2004 500 0.70 350 - - - - - - 350FEBRUAR 2004 750 0.70 525 - - - - - - 525MART 2004 1170 0.70 819 - - - - - - 819UKUPNO I GODINA 9.566 10.000 0 19.566ZAJAM 2.000APRIL 20041230 0.70 8612* 1000 2.000- - - - - - 2.861MAJ 2004 1125 0.70 787 - - - - - - 787JUNI 2004 1080 0.70 756 - - - - - - 756JULI 2004 990 0.70 693 - - - - - - 693AVGUST 2004 945 0.70 662 - - - - - - 662SEPTEMBAR 2004 900 0.70 630 - - - - - - 630OKTOBAR 2004 690 0.70 483 20000 0.50 10.000 - - - 10.483NOVEMBAR 2004 - - - - - - - - 0DECEMBAR 2004 - - - - - - - - 0JANUAR 2005 500 0.70 350 - - - - - - 350FEBRUAR 2005 750 0.70 525 - - - - - - 525MART 2005 1170 0.70 819 - - - - - - 819UKUPNO II GODINA 8.566 10.000 0 20.566APRIL 20051230 0.70 8612* 1000 2.000- - - - - - 2.861MAJ 2005 1125 0.70 787 - - - - - - 787JUNI 2005 1080 0.70 756 - - - - - - 756JULI 2005 990 0.70 693 - - - 2000 1.30 2.600 3.293AVGUST 2005 945 0.70 662 - - - 1000 1.30 1.300 1.962SEPTEMBAR 2005 900 0.70 630 - - - - - - 630OKTOBAR 2005 690 0.70 483 20000 0.50 10.000 - - - 10.483NOVEMBAR 2005 - - - - - - - - 0DECEMBAR 2005 - - - - - - - - 0JANUAR 2006 500 0.70 350 - - - - - - 350FEBRUAR 2006 750 0.70 525 - - - - - - 525MART 2006 1170 0.70 819 - - - - - - 8191230 0.70 861APRIL 2006 - - - - - - 2.8612* 1000 2.000MAJ 2006 1125 0.70 787 - - - - - - 787JUNI 2006 1080 0.70 756 - - - - - - 756JULI 2006 990 0.70 693 - - - 4000 1.30 5.200 5.893AVGUST 20061070 0.70 7491** 1500 1.500- - - 2000 1.30 2.600 4.849SEPTEMBAR 2006 1100 0.70 770 - - - - - - 770UKUPNO III ½ GODINE 16.682 10.000 11.700 38.382UKUPNO CJELOKUPNI PERIOD 78.5141NAPOMENA: Cijena mlijeka zasnovana na informacijama iz Milgor Goražde, 23/09/2002NAPOMENA: *prodaja teladi. ** = prodaja odstranjenih krava33

Tablica troškovaTablica troškova je od suštinske važnosti za izradu pune analize svih troškova za sve aktivnosti iutvrðivanje kada je taèno došlo do trošenja sredstava tokom poljoprivredne sezone.TROŠKOVIKrave Jabuke Maline UKUPNOI GODINA (Apr. '03 - mar. '04)Koncentrat za krave (2100 kg x 0.41) 861 861Koncentrat za junice (360 kg x 0.48) 173 173NaCl (stoèni fond) 50 50Veterinarske usluge 150 150Mineralno ðubrivo (1 kg 0.50) 200 200 400 800Obrada zemlje 150 200 800 1.150Sadnice malina (1500 x 0.50) 750 750Prskanje 500 125 600Materijal za pakovanje i oprema 50 100 150Navodnjavanje 100 100 200Ostali troškovi 50 50 50 150Amortizacija 20 75 95Životni troškovi 4.800UKUPNO I GODINA 1.684 1.170 2.300 9.954II GODINA (Apr. '04 - Mar. '05)Koncentrat za krave 1.004 1.004Koncentrat za junice (360 kg x 0.48) 173 173NaCl (minerali) 50 50Veterinarske usluge 150 150Mineralno ðubrivo (1 kg 0.50) 200 200 400 800Obrada zemlje 150 200 400 750Prskanje 500 500 1.000Kolci (2000 x 4 KM) 8.000 8.000Žica i drugi materijal 2.000 2.000Materijal za pakovanje i oprema 50 100 150Navodnjavanje 100 100 200Ostali troškovi 50 50 50 150Amortizacija 20 1.075 1.095Životni troškovi 4.800Kreditna stopa 2.240UKUPNO II GODINA 1.827 1.170 12.525 22.562III GODINA (Apr. '05 - Sep. '06)Koncentrat za krave (4258 kg x 0.41) 1.746 1.746Koncentrat za junice (480 kg x 0.48) 230 230NaCl (minerali) 75 75Veterinarske usluge 250 250Mineralno ðubrivo (1 kg 0.50) 400 400 800 1.600Obrada zemlje 300 400 800 1.500Prskanje 875 900 1.775Materijal za pakovanje i oprema 50 100 400 550Navodnjavanje 200 200 400Ostali troškovi 75 75 75 225Amortizacija 30 1.612 1.642Životni troškovi 7.200UKUPNO III ½ GODINE 3.126 2.080 4.787 17.193UKUPNO CJELOKUPNI PERIOD 49.70934

Tabela solventnostiOva tabela obuhvata sve troškove i prihode farmi koji su detaljno prezentirani u gore navedenimtabelama i brojke transformira u stvarne prilive i odlive novca tokom poljoprivredne godine. Ovo je odsuštinskog znaèaja pošto ilustruje slaganje - ili neslaganje - prihoda sa troškovima, stavlja kljuèannaglasak na bilansu gotovine. Iz ove ilustracije stanja sa gotovinom na poljoprivrednom dobru,poljoprivredni proizvoðaè može prilagoditi vrijeme prodaje, kupovine sirovina, kapitalna ulaganja itd.,kako bi osigurao da poljoprivredno dobro uvijek posjeduje dovoljno sredstava bar za pokrivanjeposlovnih troškova, te èak i troškova života porodice.Apr-03 Maj-03 Jun-03 Jul-03 Avg-03 Sep-03 Okt-03 Nov-03 Dec-03 Jan-04 Feb-04 Mar-04 Apr-04 Maj-03 Jun-03 Jul-03 Avg-04 Sep-04 Okt-04 Nov-04 Dec-04Prodaja mlijeka 861 787 756 693 662 630 483 - - 350 525 819 861 787 756 693 662 630 483 - -Prodaja teladi 3.000 - - - - - - - - - - - 2.000 - - - - - - - -Prodaja jabuka - - - - - - 10.000 - - - - - - - - - - - 10.000 - -Prodaja malina - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -Koncentrat za krave 71 72 72 72 71 72 72 72 71 72 72 72 83 84 84 83 84 84 83 84 84Koncentrat za telad - - - - - - - - - 57 58 58 - - - - - - - -NaCl (minerali) 4 4 4 4 4 5 4 4 4 4 4 5 4 - 4 - 4 - 4 4 5 4 4 4Veterinarske usluge - - - - - - - - - 150 - -- - - - - -Mineralno ðubrivo 500 200 100 - - - - - - - - - 500 200 100 - - - - - -Obrada zemljeSadnice- - 150 - 225 - 75 - 200 - 50 750 - - - - - - - - - - - - 200 - - - 75 - 75 - - - 400 - - - --Prskanje 100 100 100 100 - - - - - - - 225 225 225 225 100 - - - - -Mat. za omotavanje - - - - - - 150 - - - - - - - - - - - 150 - -Kolèevi - - - - - - - - - - - - 8.000 - - - - - - - -Žica - - - - - - - - - - - - 2.000 - - - - - - - -Navodnjavanje - - 100 100 - - - - - - - - - - 100 100 - - - - -Drugi troškoviAmortizacijaTroškovi životaOtplata kredita12840013840012840013840012840013--8TABLICA SOLVENTNOSTI400 400400 400 400- - - - - - - - - - - -12138400128UKUPNI TROŠKOVI 1.095 947 1.021 772 695 1.748 646 497 495 704 554 780 11.701 1.204 1.278 1.053 778 1.180 926 780 778KREDIT 2.000GOTOVINSKA BILANSA 2.766 -160 -265 -79 -33 -1.118 9.837 -497 -495 -354 -29 39 -6.840 -417 -522 -360 -116 -550 9.557 -780 -778KUMULAT. GOTOVINA 2.766 2.606 2.341 2.262 2.229 1.111 10.948 10.451 9.956 9.602 9.573 9.612 2.772 2.355 1.833 1.473 1.357 807 10.364 9.584 8.80613812137400129140018613914001871291400187139240018612914001871391400187129140018613924001871291400187Jan-05 Feb-05 Mar-05 Apr-05 Maj-05 Jul-05 Jul-05 Avg-05 Sep-05 Okt-05 Nov-05 Dec-05 Jan-06 Feb-06 Mar-06 Apr-06 Maj-06 Jun-06 Jul-06 Avg-06 Sep-06Prodaja mlijeka 350 525 819 861 787 756 693 662 630 483 - - 350 525 819 861 787 756 693 749 770Prodaja teladi (+1 krava) - - - 2.000 - - - - - - - - - - - 2.000 - - - 1.500 -Prodaja jabuka - - - - - - - - - 10.000 - - - - - - - - - - -Prodaja malina - - - - - - 2.600 1.300 - - - - - - - - - - 5.200 2.600 -Koncentrat za kraveKoncentrat za teladNaCl (minerali)Veterinarske uslugeMineralno ðubrivoObrada zemljePrskanjeMat. za omotavanjeIrrigacijaDrugi troškoviAmortizacijaTroškovi životaOtplata kredita835741501391400186-----845812914001874------845822513924001875-----95-50020022512914004---96-200-22513914004---96-10075225-10012914004-95-7510020010013924004--96-12914004------96-550-4001391400---UKUPNI TROŠKOVI 984 836 1.064 1.527 1.029 1.103 1.079 603 1.055 752 605 603 810 661 889 1.539 1.060 1.133 1.111 591 1.043GOTOVINSKA BILANSA -634 -311 -245 1.334 -242 -347 2.214 1.359 -425 9.731 -605 -603 -460 -136 -70 1.322 -273 -377 4.782 4.258 -273KUMULAT. GOTOVINA 8.172 7.861 7.616 8.950 8.708 8.361 10.575 11.934 11.509 21.240 20.635 20.032 19.572 19.436 19.366 20.688 20.415 20.038 24.820 29.078 28.80595-150-12914004----96-13924004------96-12914004------955741501391400-----965812914004------965822513924005-----107-50020022512914004---10819200-22513914004---1071910075225-10012914004-108197510020010013924004--84-12914004------84-550-4001391400---35

PRIHODTRO[KOVIVremenski raspored aktivnosti na poljoprivrednom dobruApr-Jun2003Jul-Sep2003Okt-Dec2003Jan-Mar2004Apr-Jun2004Jul-Sep2004Okt-Dec2004Jan-Mar2005Apr-Jun2005Prodaja mlijekaProdaja teladi/kravaProdaja jabukaProdaja malinaDuboko oranje za uzgajanje malinaSezonska obrada zemlji{taKoncentrat za kraveKoncentrat za teladMineralno ðubrivoSadnice malinaPrskanjeNabavka kolèeva i `iceNavodnjavanjeVeterinarske uslugeAmortizacija *Otplata kredita* = sredstva koja se mogu saèuvati do vremena zamjene detaljno prikazana u tabeli amortizacijeJul-Sep2005Okt-Dec2005Jan-Mar2006Apr-Jun2006Jul-Sep2006Odnosi se na sve mjesece periodaOdnosi se na jedan ili dva mjeseca perioda36

Prilog 2: Pružanje usluga i podrškePodrška koju možete dobiti za vašu poljoprivrednu djelatnost može biti znaèajna, meðutim moæi æete jedobiti jedino ukoliko se pažljivo pripremite prije nego što se obratite organizacijama koje pružajupomoæ poljoprivrednicima. Još jedan bitan razlog zbog kojeg je potrebna temeljita priprema jesteèinjenica da svi savjeti i podrška koju dobijete od svake ove organizacije neæe biti jednako vrijedni.Ukoliko ste dobro pripremljeni, bit æete u moguænosti da ocijenite kvalitet usluga koje vam je pružilaorganizacija kojoj ste se obratili.Službe i usluge vezane za proširenje djelatnostiOve službe mogu biti korisne u pogledu tehnièkog dijela poljoprivrednih djelatnosti. U zavisnosti odregije u kojoj živite, mogu vam osigurati detaljnu obuku o tehnikama podrezivanja, higijeni stoke,ekonomiènoj i sigurnoj upotrebi gnojiva i mnogim drugim pitanjima. Vrlo èesto možete dobiti ipojedinaèni savjet. Kako zaštititi dio zemljišta od poplava? Kako svesti na minimum plijesan u tokužetve? Uz to, mnoge od ovih službi vam mogu pomoæi da saèinite plan koji može poboljšati vašudjelatnost i pomoæi vam da dobijete kredite.Službe koje su navedene na kraju ove brošure trenutno ne naplaæuju svoje usluge i podršku, ali jemoguæe da æe se ova situacija u narednim godinama promijeniti.Zemljoradnièke zadrugePrije rata zemljoradnièke zadruge su bile dio planske ekonomije. One su organizirale korištenjezemljišta i otkupljivale proizvode od zemljoradnika i prodavale ih na drugim mjestima. Poslijeratnezadruge nisu dio planske ekonomije i njihov cilj je jednostavno maksimalno poveæanje profita njihovihèlanova.U cilju ostvarivanja gore navedenog cilja, zadruge bi mogle biti ukljuèene u sve faze poljoprivrednogciklusa. Mogle bi biti u moguænosti da za svoje èlanove naveliko kupuju sjeme ili sadnice, gnojiva ipesticide, i to po cijenama nižim u odnosu na one kada kupujete pojedinaèno. One bi mogle uzeti velikezajmove od banaka i podijeliti sredstva èlanovima zadruge. One bi mogle raspolagati mašinama,kupovati i preprodavati proizvode svojih èlanova, pregovarati o sklapanju ugovora sa prehrambenimindustrijama i pružati i druge oblike pomoæi.Postoje razlièite vrste zemljoradnièkih zadruga u Bosni i Hercegovini i veæina njih pruža samo neke odusluga koje su ovdje navedene. Neke zadruge nisu aktivne, te iako uèlanjivanje u zadrugu može bitiveoma mudar potez, on istovremeno podrazumijeva i odreðeni rizik. Zadruga je jedna vrstakomercijalnog preduzeæa i njeni èlanovi su dionièari. Ukoliko zadruga bankrotira ili nije u moguænostida proda proizvode svojih èlanova, vi kao èlan morate na sebe preuzeti dio finansijskog rizika. Pogreškazadruge bi djelimièno bila i vaša pogreška, jer je poslijeratna zadruga uspješna u onoj mjeri u kojoj suuspješni njeni èlanovi. Neæe biti rezultata ukoliko svi èlanovi zadruge ne budu aktivno ukljuèeni unjene aktivnosti i rukovoðenje zadrugom.Zemljoradnièka udruženjaZemljoradnièko udruženje može pružiti neke od usluga koje može pružiti i zadruga, meðutim ono sene može ukljuèiti u komercijalne aktivnosti. Udruženje neæe prodavati vaše proizvode. Logièno je daèlanstvo u udruženju ne podrazumijeva iste finansijske rizike kao èlanstvo u zadruzi, iako postojiprednost u zajednièkom radu na dijeljenju resursa.37

Bankovne i kreditne organizacijeSve donedavno bilo je praktièno nemoguæe doæi do kredita za poljoprivredne aktivnosti. Ova situacija sepromijenila tokom protekle godine, s obzirom da je jedan broj banaka i organizacija za mikro-krediteotvorio kreditne linije koje su konkretno namijenjene poljoprivredi. Uzimanje zajma je sada moguæe uskoro svim podruèjima Bosne i Hercegovine. Meðutim, nije jednostavno dobiti zajam, ova brošuraobjašnjava uvjete. Uzimanjem zajma preuzimate rizik da, u najgorem sluèaju, ne budete u moguænostiotplatiti zajam te da vam umjesto uplate, banka uzme vašu imovinu koju ste dali u zalog.Domaæe i meðunarodne organizacijeU BiH postoji veliki broj domaæih i meðunarodnih organizacija koje vam mogu pružiti podršku. Onepraktièki provode sve gore navedene aktivnosti. U proteklih nekoliko godina, one su:pomogle pri postizanju mnogih dogovora izmeðu zamljoradnièkih zadruga i prehrambeneindustrije i tvornica, ili na druge naèine pomogle u pronalaženju tržišta za poljoprivredneproizvode;obezbijedile grantove i zajmove kako bi omoguæile porodicama poljoprivrednika da zapoènu ilikomercijaliziraju poljoprivredne aktivnosti u fazi kada oni nisu bili spremni da uzmu komercijalnekredite;kupile mašineriju za zadruge;organizirale razlièite vrste obuke za poljoprivrednike.Iako su ove organizacije poboljšale život mnogih poljoprivrednika, ipak je potrebno upozoriti naslijedeæe: aktivnosti koje provode ove organizacije æe uskoro biti reducirane zbog smanjenjameðunarodnih donatorskih sredstava. Uz to, kvalitet usluga koje ove organizacije pružaju znaèajno serazlikuje u zavisnosti od organizacije.Prehrambena proizvodnjaTvornice za prehrambenu proizvodnju trebaju poljoprivredne proizvode. Vrlo èesto su poljoprivrednadobra u BiH premalena da bi bila interesantna za ove tvornice koje preferiraju saradnju sa zadrugama(ili, nažalost, da proizvode uvoze iz inostranstva). S obzirom na to da u Bosni i Hercegovini nemalicitacije, ove tvornice vrlo èesto rade na osnovu ugovora o proizvodnji: na poèetku sezone tvornice sedogovore sa zadrugama da otkupe odreðeni obim proizvodnje, odreðene kvalitete i po odreðenoj cijeni.Uz ovakav ugovor tvornice obièno obezbjeðuju sadnice (djelimièno iz razloga što žele osigurati da æeproizvodi koje æe otkupiti biti istog kvaliteta) i tehnièku podršku u toku sezone. Sigurnosna i tehnièkapodrška su najvažnije prednosti proizvodnje po osnovu ugovora. Nedostatak ovakve proizvodnje je utome da su cijene koje se nude opæenito malo manje nego prosjeène cijene u toku sezone.Organi vlastiSlužbe i usluge koje se odnose na proširenje djelatnosti iz ovog Ankesa organiziraju i plaæaju organivlasti. Uz to, organi vlasti nude odreðenu finansijsku motivaciju kako bi se poveæala privlaènostpoljoprivrede. Ukoliko, naprimjer, prodajete mlijeko mljekari, organi vlasti dodaju premiju na cijenukoju plaæa tvornica. Opæinsko ili kantonalno ministarstvo poljoprivrede vam možda može pružitidodatne informacije. I još jedno upozorenje: ne može se uvijek osloniti na ponuðenu podršku, jer jemoguæe da neæe doæi do njene realizacije.38

Prilog 3: Službe i usluge vezane za proširenje djelatnostiMjesto Adresa Tel/fax e-mailBanja Luka Krajiških brigada 155 banjaluka@pssbih.org051 317 989Bihaæ Bosanska 16 037 323 218 bihac@pssbih.orgBijeljinaPoljoprivredni zavodBijeljina055 240 034 035bijeljina@pssbih.orgBrèko Distrikt Dositeja Obradoviæa 2 049 205 263 brcko@pssbih.orgDoboj Kralja Dragutina 66 doboj@pssbih.org053 241 181GoraždeLivnoMin. privredeKantona GoraždeStjepana IIKotromaniæa bb038 224 028034 200 364gorazde@pssbih.orglivno@pssbih.org036 312 173Mostar Stjepana Radiæa 3 mostar@pssbih.org036 312 174Odžak Trg 3 031 762 861 orasje@pssbih.orgPosušje039 682 162Fra Grge Martiæa bb posusje@pssbih.org039 682 161Kanton Sarajevo Zmaja od Bosne 33 sarajevo@pssbih.org033 206 418Sokolac Majdani bb 057 448 709 sokolac@pssbih.org030 518 335Travnik Stanièna 43 travnik@pssbih.orglok. 203Trebinje Republike Srpske 37 trebinje@pssbih.org059 224 177Tuzla Zmaja od Bosne10 035 251 385 tuzla@pssbih.orgZenicaÈurkoviæa 2032 407 593032 415 270zenica@pssbih.org39

Prilog 4: Poljoprivredne zadrugeSveobuhvatnija lista poljoprivrednih zadruga se može dobiti od Udruženja poljoprivrednih zadrugaBosne i Hercegovine, Branislava Ðurðeva 10/III, 71000 Sarajevo (033-209317, faks: 033-664769). Niženavedene poljoprivredne zadruge su samo one koje su odgovorile na OHR-ove upitnike.Federacija BiHOpæina Naziv Adresa Tel/fax DirektorBihaæAlija AlijagiæKamenica, Plitvièkabb, 77000 Bihaæ037 388-350 Omer GaliæBosanskaKrupaHalkiæiHalkiè, 77240Bosanska Krupa037 472 835 Fehim HalkiæBugojnoPoljoproduktBosanska 42,70230 Bugojno030 251 893 Edin ÈišiæBužimTrgozadBužim, 77245Bužim037 410 043 Vehbija DžuliæÈitlukAgroplodDuhanska bb,88260 Èitluk036 642 122 Blago MarkotaGoraždeAgropodrinjeSeada Sofoviæa 20,73000 Goražde038 224 528061 156 - 667Mirsad HubaniæGoraždePoljopromKulina Bana bb73000 Goražde038 225 203 Junuz KanliæGraèanicaKoka ProduktArmije BiH 15a75320 Graèanica035 703-369 Nedim MusiæGraèanicaAgrozemKorica Han bb,75320 Gracanica035 703 450035 781 - 222035 787 - 303Senad GrbiæGraèanicaGraèankaXXII divizije 15/3,75320 Graèanica035 703 277Rasim Husiæ075 787-509GradaèacPeradarstvoM.Tita bb,76250Gradaèac035 816 444 Hajrudin TerziæGradaèacTrebavaHusein kapGradašèevica bb,76250 Gradacac035 817 488035 817 - 602Alija BeširoviæGrude Vino-Duhan-Voæe 88340 Grude 039 674 074 Ante BožiæHadžiciHranisavaTarèin -HadžiciVrbanja 5b,71244 Tarèin033 418 845 Durmo ÐulaIlidžaSarajevsko PoljeBojnièka 31,Stup,71210 Ilidža033 545 950033 456 - 444Marinko Musa033 468 - 363IlidžaIlidžaBlažujski Drum 40,71217 Rakovica033 627 042 Nagib HadžiæIlijašIlijašPodlugovi bb,71385 Ilijaš033 400 543033 400 518Fikret i EnidaMališeviæJablanicaJablanicaDoljanska bb,88420036 752 405 Emir SukmanKakanjAgrovemixZgošæa 41, 72240Kakanj032 752 332032 752 333Midhat Vejzspahiæ40

Opæina Naziv Adresa Tel/fax DirektorKladanjKljuèKladanjCentarPatriotske lige 2,Kladanj 035 621 380 Hajda HajdareviæMaršala Tita 170 b79280 Kljuè 037 661 251 DudakoviæKonjicButuroviæ PoljeX Herceg brigade 8,88409 ButuroviæPolje036 728 886Seid Uzunoviæ036 28-974KonjicLjubuškiLukavacMostarMostarMostarOlovoOrašjeOrašjeOrašjeProzor /RamaŠiroki BrijegNeretvaPoljoprivredaPuraèiæDrežnicaRadoboljaBlagajOlovoZadrugaAgroprometUniverzalAgroprometPoljopremM. Tita bb, 88400KonjicZrinsko-Frankopan44, 88320 ÈitlukTrg bratstva 6,75305 Puraèiæ88215 Drežnica,MostarM. Tita 132, 88000Mostar036 728 947036 726 258036 835 186036 834 190035 563 058061 142 310Èazim ButuroviæMilivoj SkorputSafet Mahmutoviæ061 142 836 Dž. Begleroviæ036 550 739 Osman DivanoviæÈaršija bb, 88201Blagaj 036 572 013 Mubera BerberoviæBranilaca grada 17,71340 OlovoFranjevaèka 54,76272 Tolisa032 825 169032 825 111Vehbija Hadžiabdiæ061 780 437031 754 021 Borislav DabiæSv. Ane 16,76233 Domaljevac 031 791 703 Ivica RosiæOsma bb, 76270Orašje 031 754 105Rama, 88440Prozor036 770 087 Mato Anðeliæ88226 Kocerin,Široki Brijeg 039 711 677 Ivan SabljiæTravnikTuzlaTravnikAgroprometMali niz bb,72270 TravnikAleja bos. vladara 16,75000 Tuzla030 818 259030 512 - 173035 236 808035 232 878Vareš Varios 71330 Vareš 032 845 020Nisvet LozoRamiz HaliloviæAmir ?032 847 417VisokoVisokoBakraèeva bb,71300 Visoko032 735 602 Blagoje DamjanoviæZavidoviæiZadrugarZlatnih ljiljana bb,72200 Zavidoviæi032 876 915 Izet BašiæŽiviniceŽiviniceBisinska bb, 75270Živinice035 772 131 (fax) Safet Ðuliæ41

Republika SrpskaOpæina Naziv Adresa Tel/fax DirektorBanja LukaBanja LukaBanja LukaBijeljinaBijeljinaAgrokrajinaAgroprometEko SadnicaAgrar-JanjaAgro SemberijaBanja LukaSave Mrkalja 8,Banja LukaBanja LukaKaraðorðeva bb,76316 JanjaMajevièka 101,76300 Bijeljina051 218 266051 218 311051 309 148065 635-395055 541 864055 541-261055 206 699065 643 455Milovan Vuciæ051 213 096 Lovre AnðelkoSlobodan SimiæMilan SaviæMile MirkoviæBijeljinaBijeljinaBijeljinaBijeljinaBijeljinaBijeljinaBijeljinaBijeljinaBijeljinaBijeljinaAmajlije Amajlije 055 392 154 Gordana BajaloviæBatkoviæ Batkoviæ 055 576 352055 389 352055 330 024BalatunBalatun055 209 763BijeljinaBobarBijeljinaF. Visnjiæa 211,Bijeljina055 205 070055 472 397Pantelije BogdanoviæMilorad PopoviæSlavko Mihajloviæ055 204 580 Jovan JoviæBrodac Brodac 055 521-029 Jovica PeriæÈaðavica Èaðavica055 370 088 Slavko VidakoviæCrnjelovo Crnjelovo 055 301 075 Milan MirkoviæDragaljevac 76323 Dragaljevac 055 370 021 Pantelija MilinkoviæDvorovi Dvorovi 055 550 651 Radan SimeunoviæBijeljinaKojèinovac76316 Janja055 553 170055 553 171Milorad StjepanoviæBijeljinaLazareviæa Glavièice 055 551 007 Stajka CvjetinoviæBijeljinaMðaašiBijeljina055 330 027055 404 127Rajko NikoliæBijeljinaObarska Obarska 055 383 484 Spomenka ÐokiæBijeljinaPopoviPopovi055 578 185051 392 007Slobodanka BokariæBijeljinaTrnjaci Tranjaci 055 330 022 Branko MisiæBijeljinaBijeljinaBijeljinaTrnovaTutnjevkaVršani76335 Donja TrnovaTutnjevac,76333 ZabrdjeBijeljina055 552 253055 552 252055 471 788055 209 788055 371 059055 571 023Stojan Joviæ065 521 155 privateTomislav AvramoviæMilenko ŠkoriæBijeljinaZagoni Zagoni 055 325 283 Biljana PaniæBile}aAgropromVladimira Gaèinoviæa bb,Bileæa059 370 313 Lazar Jokanoviæ42

Opæina Naziv Adresa Tel/fax DirektorMiliæiNevesinjePalePalePalePrijedorPrijedorPrijedorMiliæiNevesinjeKoranPalePrijedorMilosa Obilica bb,MiliæiSilos bb,Gornje PaleKozarska 3,Prijedor057 223 095057 224 866Mokro 71428 Mokro 057 238 812AgroplodPoljoprometNemanjica bb,NevesinjeSrpskih Ratnika 26, PaleOrlovci bb,PrijedorOmarska,Prijedor056 741 032 Mlaðan Milanoviæ065 640 892 Tripo Nastiæ057 223 045057 223 097052 234 660052 212 948052/333-003065/588-208Branislav ÐoremNenad TeševiæRajko Prodanoviæ057 224-866 privateDejan VilaObrad Kos052 232 985 Duško ZgonjaninPrijedorPrnjavorRazvitakKooperativaRakelici, PrijedorTrg Srpskih BoracaPrnjavor052 340 505; 232 100065 512 190051 860 740051 860 772Borislav TorbicaGoran SariæSanski Most/ Srpski S. MostOštra Luka79263 Sanski Most/ Srpski Sanski Most052 337 143052 337 141Vukašin ZoriæSrbacSitnešiSrbac051 840 310051 772 251Slavko TatiæSrbacSrbacDanka Mitrova 4a,Srbac051 840 036051 840 420Ljubo RakiæSrebrenicaSkelani Skelani 056 657 888SrebrenicaSkender Vakuf/ Kne`evoSokolacSokolacZadrugar Živojina Mišiæa 12,Srebrenica15 MajAgrookopGlasinacGavrila Principa bb,Skender Vakuf / Kne`evoPodromanija bb,SokolacCara Lazara 57,Sokolac056 386 711 Mirsad Salimoviæ051 891 510065/641 698057 480 044; 480-523065 622 708057 447 068057 447 639Mirko ÈeliæSlavko DobriloviæNenad PavlovièTrebinjeLastva Trebinje 059 223 018 Vlado JankoviæTrebinjeTrebinjeVojvode Stepe 12,Trebinje059 220 384059 224 729Dragan BukviæUgljevikOrloviæiUgljevik055 401 100055 471 569Mladen StojanoviæUgljevikRatko PeriæPriboj,Ugljevik055 665216055 665149Zdravko MilovanoviæVišegradŽupa Prelevo, Višegrad 058 620 943 Slavomir PapiæVlasenicaPoletSvetosavska 12,Vlasenica056 730 185056 732 057Milenko RebiæZvornikAgropodrinjeTrg Kralja Petra 25,76400 Zvornik056 211 894056 211 895Tomo Simiæ44

Brèko distriktOpæina Naziv Adresa Tel/fax DirektorBrèkoRatar76206 Brka049 500 387065 602 886Šaæir RahmanBrèkoPoljotrg 76205 Seonjaci 049745 490 Marko Amidžiæ45

Prilog 5: Bankovne i kreditne organizacijeNaziv Adresa Tel/fax Terenski uredi Iznos kredita (KM)BenefitVuka Karadžiæa 42,LukavicaTel: 057 340 290057 671-359Fax: 057 671 359057 340 290057 340 498Bileæa, Gacko,Han Pijesak,Nevesinje, Pale,Rogatica, Sokolac,Foèa/Srbinje,Trebinje, Višegrad,Ljubinje, Èajnièe,Kalinovik, Bratunac,Zvornik.500 - 20.000Bobarbanka a.d.BijeljinaFilipa Višnjiæa 211,BijeljinaTel: 055 201 862Banja Luka, Doboj,Pale, Zvornik,BrèkoMin 5.000 - 100.000BosVitaKojsino 23TuzlaTel: 035 252 483 700 - 15.000CeBEDACentralBosnianEconomicDevelopmentAgencyZenjak 21b,TravnikTel: 030 511 877030 518 94510.000 - 50.000Central profitbankaSarajevoZelenih beretki 24,SarajevoKontakt: ŠefketTeskeredziæTel: 033 533 666Faks: 033 532 318Bihaæ, Bugojno,Cazin, Fojnica,Mostar, Vareš,Visoko, Zavidoviæi,Zenica, TuzlaMin 10.000COSPECooperazionePer LoSviluppo DeiPaesiEmergentiX hercegovaèke udarnebrigade / K. Stepinca 13,MostarTel: 036 326 867036 326 868Faks: 036 326 867036 326 868Trenutno vrši analizumikrokreditnogtržišta.EKIHasana Kikiæa 13,SarajevoBijeljina, Brèko,Bugojno, Derventa,Doboj, Gradaèac,Laktaši, Mostar,Prnjavor, Sarajevo,Tuzla, Zenica,Zvornik1.000-20.000HYPO-ALPE-ADRIABANK d.d.SjedišteKneza Branimira 2 b,MostarTel: 036 444 444Faks: 036 444 235Grude, Ljubuški,Tomislavgrad,Posušje, Èapljina,Široki Brijeg,Livno, Neum,Rama, Brèko,Domaljevac,Kreševo,Nova Bila,Uskoplje, Jajce,Novi Travnik,Kiseljak, Stolac,Busovaèa, Žepèe.1.000-15.000 KM;Kratkoroèni krediti:do 200.000 KM.Vrijeme otplate :11 mjeseciKrediti za pravna lica:Dugoroèni krediti:bez ogranièenja.Grace period do 1 godine.Kratkoroèni krediti:bez ogranièenja.46

Naziv Adresa Tel/fax Terenski uredi Iznos kredita (KM)TUZLANSKABANKAMaršala Tita 34, TuzlaTel: 035 259 259035 250 596Banoviæi, Brèko,Èeliæ, Doboj-Istok,Graèanica,Gradaèac, Kalesija,Kladanj, Orašje,Srebrenik, Teoèak,Živinice, Lukavac.Za fizièka lica:Mikro preduzeæa:Do 20.000;Mala preduzeæa:20.000-50.000;Srednja preduzeæa:50.000-250.000;Velika preduzeæa:Do 500.000.UdruženjamještanaBabunoviæiBabunoviæi bb,SrebrenikTel: 035 642 044035 644 898Tuzla, Graèanica,Živinice.500-5.000.UMCORSjedišteTvornièka 3,SarajevoTel: 033 465 182Banja Luka,Kupres, Mostar,Zenica, Zvornik.Krediti za otvaranje malihpreduzeæa: 2.000-10.000 KM.Prosjeèni odobreni iznos je4.500 KM.VolksbankBiH d.d.Fra Anðela Zvizdoviæa 1,SarajevoTel: 033 483 265033 263 832MostarKrediti za preduzeæa:Kratkoroèni i dugoroèni:iznosi zavise o procjenisvakog zahtjeva.Krediti za fizièka lica:nenamjenski krediti:do 25.000 uz žirante;preko 25.000 uz žirante ihipoteku.Zagrebaèkabanka BH d.d.SjedišteKardinala Stepinca bb,MostarTel: 036 312 112Fax: 036 312 116Èapljina, Èitluk,Meðugorje, Grude,Livno, Ljubuški,Neum, Orašje,Posušje, Rama,Široki Brijeg,Tomislavgrad,Vitez, Stolac,Uskoplje, Tuzla,Žepèe, Sarajevo,Odžak, Kiseljak,Jajce, Banja Luka,Brèko.Ne postoje posebne kreditnelinije za farmere, ali bankaradi sa Svjetskom bankomna projektu za finansiranjepoljoprivrednih proizvoðaèa.Krediti za preduze}a:ogranièenja su reguliranazakonom i zavise o kreditnimobavezama klijenata iprograma ulaganja.Krediti za fizièka lica:do 100.000 KM.Zepter komercbanka a.d.Jevrejska ulica bb,Banja LukaTel: 051 241 115Bijeljina, Brèko,Prnjavor, Prijedor,Bos. Dubica/K. Dubica, Srbac,Bos. Gradiška/Gradiška,Trebinje, Sarajevo,Srpsko SarajevoKrediti za preduze}a:bez ogranièenja. Iznosi zaviseo procjeni svakoga zahtjeva.Krediti za fizièka lica:nenamjenski krediti:do 5.000.Napomena: banke i kreditne organizacije zadržavaju pravo promjene kamatnih stopai drugih uvjeta kreditiranja48

Prilog 6: Nevladine organizacije koje daju podrškupoljoprivrednom razvojuNazivAgrinasAgriculturalInternationalAssistanceAdresaSanski Most,Banjaluèka 76Tel/fax Terenski uredi AktivnostiTel: 037 682 782Osigurava sjeme, ðubrivo itehnièke savjete. Provodi programza uzgoj ovaca i pripremaprogram za uzgoj goveda.ALDIAgency forLocalDevelopmentInitiativesGoražde, Panorama bbTel: 038 227 850Fax: 038 228 594Osigurava sjeme imašine za povratnike.BAGBalkanactievan deGemeentenMaglaj, 11. ulica bbTel: 032 603 917Fax: 032 603 917Osigurava mašine, sadnicei stoku za povratnike.CAREInternationalBanja Luka,Studenièka 14Tel: 051 214 146Fax: 051 211 309Osigurava donacije zapovratnike, u suradnjis lokalnim NVO.CaritasbiskupijeBanjaLukaBanja Luka, Kralja PetraI Karaðorðviæa 125Tel: 051 300 890051 319 771Fax: 051 312 149Kotor Varoš,Cara Dušana bbTel: 051 882 955Fax: 051 882 955Ljubija, Ljubija bbTel: 052 360 456Fax: 052 360 456Bosanska GradiškaVladimira NazoraTel: 051 815 884Fax: 051/815-884Prijedor,Branislava Nušiæa 15Tel: 052/232-795Fax: 052/232-795;Prnjavor,Alekse Šantiæa 1,Tel: 051 863 403Fax: 051 863 403Osigurava mašine, stoku imikrokredite bez kamataza povratnike.CaritasSwitzerlandSarajevo, SimeMilutinoviæa Sarajlije 1/1Tel: 033 210 704033 210 704Fax: 033 668 184Bihaæ,Braæe Radiæa bbTel: 037 320 800Fax: 037 320 800Bijeljina,Vojvode Stepe 3Tel: 055 220 811Fax: 055 220 811CEFAMostar,Mladena Balorde 35Tel: 036 552 219Fax: 036 552 219Travnik, Pirota bb(Konak)Tel: 036 552 219Fax: 036 552 219Goražde, SenadaKulina Èelke 1Tel: 038 224 198038 518 349Fax: 038 224 198Angažirana u obradi zemlje imlinarstvu. Osigurava sjemeza povratnike. Obuèavazemljoradnike.Suraðuje s Agroplodom narazvoju organske proizvodnje.CRSCatholic ReliefServicesSarajevo, MuhamedaKantardžiæa 3/IVTel: 033/205-827Fax: 033/205-373Mostar,Maršala Tita 60Banja Luka,Duška Košèice 49Osigurava alat, sjeme,stoku, ðubrivo i mikro-krediteza povratnike.49

Naziv Adresa Tel/fax Terenski uredi AktivnostiCWSChurch WorldServiceSarajevo,Kralja Tvrtka 21Tel: 033 668 938Fax: 033 668 938Osigurava sjeme, mašine i alateza zemljoradnike u RS,Mostaru i Kantonu 10.DEZA GTZGradaèac, ReufaHuseinagiæa, 76250Tel: 035 817 103Fax: 035 819 918Daje podršku razvoju uzgojavoæa i povræa na podruèjuTuzle i Banje Luke. Saraðujes udruženjem proizvoðaèa.Dorcas Aid Sanski Most, Mahala 33a Tel: 037 681 502ECONEconomicCooperationNetworkSarajevo, Ferhadija 13Tel: 033 444 141033 444 912Fax: 033 444 141033 444 912Podrška proizvodnjiorijentiranoj na šume i bilje.Potpora za atestiranjeorganskih proizvoda.HandicapInternationalBihaæ,Džemala Bijediæa 11(ovaj ured æe se uskoropreseliti u Sarajevo)Tel: 037 332 604Fax: 037 332 558Pruža finansijsku pomoæ iopremu za hendikepiraneosobe.HilfswerkAustriaSarajevo,Josipa Stadlera 8Tel: 033 230 847033 230 849Fax: 033 230 849Derventa, Trgosloboðenja 24Tel: 053 333 532Fax: 053 333 531Tuzla,Filipa Kljajiæa 22Tel:035 255 175Fax: 035 255 165Sarajevo,Trg MuhamedaKantardžiæa 3Tel: 033 217 329Fax: 033 217 329Sokolac,Cara LazaraTel: 057 447 152Fax: 057 447 152Ilijaš,126. Brigade 62Tel: 033 402 198Fax: 033 402 197Sarajevo,DžemalaBijediæa 160Tel: 033 543 440033 545 216Posebna pomoæpoljoprivrednimproizvoðaèimas naglaskomna povratnike.ICMCInternationalCatholicMigrationCommissionSarajevo, Trampina 12/VTel: 033 710 510Fax: 033 230 568Banja Luka,Grèka 12Tel: 051 221 260Fax: 051 213 186Osigurava poljoprivrednuopremu u cilju podrškeodrživog povratka.IOCCInternationalOrthodoxChristianCharitiesBanja Luka, MilanaKraljeviæa 21aTel: 051 321 860Fax: 051 304 520Sarajevo,Travnièka 13Tel: 033 218 735Fax: 033 218 735Drvar,Hrvatskihbranitelja 36Tel: 034 819 068Fax: 034 819 068Podrška poljoprivrednojdjelatnosti; Osiguravamikro-kredite putemlokalnih partnera.IOMInternationalOrganizationfor MigrationSarajevo, Aleja BosneSrebrene bbTel: 033 452 707033 452 714Fax: 033 452 640Pruža pomoædemobiliziranim vojnicima.50

Naziv Adresa Tel/fax Terenski uredi AktivnostiLWFLutheranWorldFederationTuzla, Rudarska 65Tel: 035 281 503Fax: 035 280 132Pruža razlièite vrste pomoæipoljoprivrednoj djelatnosti.Maja Kravica,Bratunac,UdruženježenaBratunac, M.Z. KravicaTel: 056 480 000Fax: 056 480 107Pruža pomoæ u vidu pšenice,krompira, sjemena, stokei proizvodnje malina.MaliprivrednikVišegrad, Užièkogkorpusa 37Tel: 058 682 786065 915 258Fax: 058 621 367Sveukupna podrškapoljoprivrednoj djelatnosti.Mercy CorpsScotlandTuzla,XVII hrvatske brigade 25Tel: 035 250 561035 250 562Fax: 035 250 560Brèko,Cara Dušana bbTel: 049 204 077Fax: 049 204 077Doboj,K. Dragutina 46Tel: 053 221 497Fax: 053 221 497Osigurava stoku, mašine,ðubrivo, staklenike ivoænjake za povratnike.Merhamet,DobojDoboj,Kralja Aleksandra 15Tel: 053 233 955Fax: 053 233 955Osigurava pomoæ poljoprivrednimproizvoðaèima u vidu sjemena,stoke, uzgajanja piliæa ipruža pravne savjete.Milièanin,MiliæiMiliæi, Ustanièka 20Tel: 056 740 706056 741 409Fax: 056 740 706056 741 410Daje podršku ekonomskimprojektima i pruža pomoæ uvezi sa zaštitomljudskih prava.Naprijed,ŠipovoŠipovo,Branka RadièeviæaTel: 050 321 089Fax: 050 372 404Pruža pomoæ povratnicima.NationalSupport UnitTuzla, Franjevaèka 20Tel: 035 251 533Fax: 035 251 533Daje podrškuekonomskom razvoju.PFDPartners forDevelopmentSarajevo,Zmaja od Bosne 8/2Tel: 033 205 187Fax: 033 205 185Bugojno,Sultan Ahmedova 82Tel: 030 251 043Fax: 030 251 043Implementira projekte kojisu izraðeni s ciljem pružanjapomoæi sistemskoj rehabilitacijipoljoprivrednog sektora.PremiereUrgenceZvornik, Majevièka bbTel: 065 687 426Fax: 056 584 905Pale, Romanijska 1Tel: 057 223 066Fax: 057 223 066Goražde,Alije Hodžiæa 1Tel: 038 220 977Fax: 038 220 977Solidarnost zajugTrebinje, LukeVukaloviæa 49Tel: 059 225 387Fax: 059 225 387Nevesinje,Obiliæa bbTel: 059 601 238Swiss Agencyfor Developmentand CooperationSarajevo, Piruša 1Tel: 033 233 408033 233 147Fax: 033 271 500Sarajevo,Potoklinièka 16Tel: 033 232 772Fax: 033 232 772Banja Luka,Vase Pelagiæa 15Tel: 051 318 294Fax: 051 311 86151

Naziv Adresa Tel/fax Terenski uredi AktivnostiUMCORUnitedMethodistCommittee onReliefSarajevo, Tvornièka 3Tel: 033 465 182Fax: 033 718 770Banja Luka,Jovana Duèiæa 40Tel: 051 221 320Fax: 051 221 321Mostar,Trg Ivana Krndelja 21Tel: 036 552 069Fax: 036 552 069Kupres,Industrijska zonaTel: 034 274 419Fax: 034 274 419Zenica, PrveZenièke brigade 1b,(Dom penzionera)Tel: 032 401 683032 401 684032 415 260Pruža široki opseg usluga sciljem podrške poljoprivrednojdjelatnosti.UNHCRSarajevo,Fra Anðela Zvizdoviæa 1Tel: 033 666 160Fax:033 290 565Orašje, 12. Ulica 30Tel: 031 712 392Fax: 031 713 342Zvornik,Karaðorðeva bbTel: 056 210 039Fax: 056 210 981Banja Luka,Miše Stupara 32Tel: 051 322 780051 322 790Livno, ZrinskoFrankopanska 11Tel: 034 202 447Fax: 034 202 448Višegrad,Kozaèka 18Tel: 058 620 676Fax: 058 620 676Zenica,Zmaja od BosneTel: 032 406 599Fax: 032 406 527Jajce,Hrvoja VukèiæaHrvatinca bbTel: 030 657 499Fax: 030 657 499Bihaæ,Beæira Islamoviæa bbTel: 037 331 758037 331 759Goražde,Alije Hodžiæa 9Tel: 038 224 120Fax: 038 224 024Trebinje, Zasad bbTel: 059 225 120Fax: 059 220 170Brza pomoæ u podruèjimapovratka raseljenihosoba i izbjeglica.VidraUdruženje ženaBanja Luka, Dr.Kecmanoviæa 27Tel: 051 305 841Fax: 051 303 685Pruža pomoæ u stimuliranjusudjelovanja žena uoblasti privrede.Zdravo komšijaUdruzenjegradjanapovratnikaGoražde,Muhidina Mašiæa MunjeTel: 038 220 563Fax: 038 220 563Pruža pravne savjete.52

Naziv Adresa Tel/fax Terenski uredi AktivnostiWorld VisionInternationalSarajevo, Zvornièka 9Tel: 033 230-426Fax: 033 652-403Zenica,Kralja Tvrtka 17Tel: 032 410 409Fax: 032 410 409Tuzla,I.Mujezinoviæa do 25Tel: 035 255 213Fax: 035 255 213Banja Luka,Braæe Èubriloviæa 8Tel: 051 464-490Fax: 051 464-442Pruža razne oblike pomoæiza poljoprivrednu djelatnost.53

Prilog 7: Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljištaZakljuèen dana ____________ izmeðu NN iz N, vlasnika poljoprivrednog zemljišta, kaoZakupodavca, s jedne strane, i d.o.o. "K" iz K, kojeg predstavlja direktor, kao Zakupca, s druge strane,kako slijedi:1.2.3.4.5.6.Ugovorne strane, zakupodavac NN iz N, daje pod zakup svoje poljoprivredno zemljište koje senalazi u __________, katastarska opæina, katastarska èestica površine od _______ ha, drugojugovornoj strani , d.o.o. "K" kao zakupcu.Zakupodavac NN garantira da zakupljena zemljišna parcela ima površinu kako je to navedeno podtaèkom 1 ovog Ugovora i u sluèaju manje površine, saglasan je da se iznos zakupnine umanjishodno tome.Zakupodavac N je obavezan nadoknaditi ugovornoj strani "N" sve štete nastale iz imovinskih ilidrugih sporova u vezi sa zakupljenom zemljišnom parcelom i izjavljuje da neæe otuðiti prodatozemljište tokom perioda zakupa.Zajednièkim sporazumom izmeðu ugovornih strana se utvrðuje da period zakupa iznosi______ godina od dana zakljuèenja ovog ugovora.Ugovorna strana, zakupac d.o.o. "K", prihvata sve naprijed navedene uslove i uzima pod zakupzemljišnu parcelu iz taèke 1 ovog Ugovora i preuzima obavezu da zakupodavcu NN iz N platizakupninu u iznosu od _________ KM svake godine po isteku dva mjeseca od ubiranja plodova.Prema sporazumu izmeðu ugovornih strana, zakonski propisi se primjenjuju na sva pitanja kojanisu regulirana ovim Ugovorom.7. U sluèaju spora, nadležan je redovni sud u ________.8. Ovaj Ugovor je saèinjen u èetiri identièna primjerka, po dva za svaku ugovornu stranu.ZAKUPODAVACNN IZ NZAKUPACDirektorKK iz K54