19.01.2022 Views

Buki Pata Moli

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.


E dokumento aki ta e vershon tradusí na Papiamentu di

"Cartilla de lobatos Pata Tierna" i "Cartilla de

lobatos Saltador", kual a ser produsí na 1999 pa

Ofisina Scout Mundial - Sentro di Apoyo Interamerika.

Tur derechi reservá.

No por tradusí ni adaptá nada di e publikashon aki na

ningun idioma. No por reprodusí, ni publiká pa ningun

medio, ni tampoko e pinturanan i e kaft sin un pèrmit por

eskrito di Ofsina Scout Mundial - Sentro di apoyo

Interamerica i Scouting Antiano.

E derechinan reservá menshoná aki riba, ta konta tambe

pa Scouting Antiano ku ta miembro di Organisashon

Mundial di Movementu Scout.

Copyright registration: 132.530

ISBN: 956-8057-11-0

E promé edishon di 1,000 kopia a ser imprimí

na Yüli 2017.

Ofisina Scout Mundial

Sentro di Apoyo Interamerica

Building 172 / City Of Knowledge

P.O. Box 0818-0077

Panama City - Rep of Panama

Tel: (507) 317 11 58 / (507) 317 18 08

interamerica@.scout.org

www.scout.org/interamerica



Esaki ta bo

buki di wèlp

Pata Moli i

Buladó

Bo por bai tur

kaminda kuné

pasobra e ta

chikí

E tin lugá

pa bo skirbi,

pinta i klùr

E ta nos

manera pa

papia ku otro

Hei ! Mi ta

kontent'i topa bo


Ami ta Francisco,

... i abo ken bo ta?

Mi nòmber ta

Nan ta yamami

Mi adrès ta

Nr. di telefòn

Mi hòrde ta

di Grupo

[ 5 ]


Eksigensianan di instalashon:

Tópiko Fecha Paraf di lider

E pueblo liber di e

wòlfnan

Saludo di wèlp

Datonan interesante

di bida di Baden

Powell

Lei di Hòrde

Promesa di Hòrde

Lema di Hòrde

Mester ta presente

na 3 òf mas

enkuentro den un

luna

Bon komportashon

[ 6 ]


E pueblo liber di

e Wòlfnan

Den serunan di Seeonee, den mondinan di India,

tabatin un hòrde di wòlf ku tur hende tabata yama e

pueblo liber. Bo sa pakiko? Pasobra e tabatin un lei ku

tur ta respetá i kumpli, ku tabata hasi su miembronan

liber i diferente di e sobrá bestianan di mondi.

Akela, un wòlf grandi, shinishi i solitario, tabata

esun na kabes. E tabatin hopi eksperensha i ta p'esei

e tabata guia ora di bai yag i pone nan pasa riba

kamindanan, protehiendo nan di tur peliger. Hòrde

tabata respetá Akela i Akela tabata respetá lei.

No leu for di einan, den ruinanan di un

siudat bandoná, ku e bestianan di mondi

tabata yama ku despresio "Kuebanan

Friu" tabata biba un grupo di

makaku yamá Bandar-log.

[ 7 ]


Nan kos

di pasa tempu preferí

tabata molestiá sobrá

habitante di e mondi.

Te ariba den

e palunan

nan tabata

grita, bula i hasi

bochincha henter

dia.

"Esta un forma pa pasa bida!" e

otro bestianan tabata komentá.

"Algu típiko pa un pueblo sin

lei," e wòlfnan tabata pone

aserka.

Atardi despues di un dia kalor, tata wòlf, Raksha

- mama wòlf - i nan kuater wèlpnan tabata sosegá.

Diripiente un mucha chikí ku a pèrdè a kore yega na nan

hòl. E tabata hui pa Shere Khan, e tiger mankaron, ku kier

a komé.


"Bin! Bin wak un kos straño" mama wòlf a bisa.

"Pero, ta un yu di hende!" tata wòlf a grita.

"Esaki ta un yu di hende?" mama wòlf a puntra, pasobra

nunka e no a mira un. "Trese aki pa nos wak e di aserka,"

mama wòlf a agregá.

Asina el a drenta den e hòl, e mucha a gatia bai

kaminda e wèlpnan tabata, bùk serka nan buskando poko

kalor. Komo ku e tabata hopi kansá, el a pega soño.

"Pobersitu!" tata wòlf a bisa. "E no tin kabei i e

ta asina chikí, ku si mi djis pone mi pata riba dje, lo mi

mat'é."


"Nos lo tum'é i kri'é manera ku e ta un di nos

yunan i nos lo yam´é Mowgli. Esaki ta nifiká 'sapu' den

idioma di mondi," asina mama wòlf a bisa.

Nos mester present'é na Konseho di Baranka, huntu

ku e sobrá wèlpnan" tata wòlf a bisa, despues di un ratu

di silensio.

Despues di un tempu, bou di un bunita luna yen,

hòrde a reuní riba punta di un baranka. Te einan Shere

Khan a yega buskando e presu, ku segun e, nan a hòrta

for di dje. Akela, ku tabata un poko rabiá p'e manera ku e

tiger tabata pidi palabra, a laga Shere Khan papia pasobra

lei ta bisa ku no por nenga ningun hende e derechi aki.

"E yu di hende ku mama wòlf a presentá, ta di mi;

mi ta eksigí pa duna mi e bèk," Shere Khan a bisa.

[ 10 ]


"Shere Khan tin rason," algun wòlf ku tabata

presente a bisa den koro i nan a agregá, "e 'sapu' lo trese

problema só". A reina un silensio asina grandi den e

Konseho di Baranka, ku asta den e Kuebanan Friu bo por

a sinti esaki. Sapunan a stòp di grita, palabruanan a stòp

di kanta i makakunan a stòp di murmurá.

"Shere Khan a papia," Akela a bisa i el a agregá,

"awor, manera lei di nos pueblo ta dikta, e dos

miembronan ku ke defendé e yu di hende, tin derechi

di papia. Pero e dos miembronan aki no por ta su

mayornan".

"Ami ta papia na fabor di e yu di hende," Baloo, e

ber maron, a gruña lantando pa para riba su dos patanan

i den su defensa, el a bisa ku no tin ningun malu ku e por

hasi nos. "Lag'é kore riba nos yerbanan, meskos ku mi a

hasi ku boso. Ami mes lo siñ'é e lei."

"Ken ta papia awor?" Akela a puntra. "Baloo a hasi

esaki kaba i e ta maestro di nos wèlpnan."

[ 11 ]


Atrobe a reina un silensio.

Por a tende stèm di Bagheera, e panter pretu, bisa: "Akela

i boso Pueblo Liber, mata un yu ta un bèrguensa!" I tur

esten ku e tabata papiando, e tabata aserká e sírkulo

kaminda tur wòlf tabata reuní, krusando ku su mirada e

wowonan falsu di Shere Khan. Siguiendo el a bisa "Na

otro banda e por ta un gran yudansa pa boso ora di bai

yag, ku e bira un poko mas grandi. I pa loke Baloo a bisa

i di akuerdo ku lei, si boso aseptá e yu di wòlf humano

den hòrde, ami ke agregá e oferta di un toro ku mi a kaba

di mata djis aki banda. Boso ta bai di akuerdo?"

Tabata mashá difisil pa e wòlfnan yen di hamber, rechasá

e oferta ku Bagheera a kaba di hasi.

Nan a yega serka Mowgli i holé komo señal ku nan a

asept'é. I na e manera aki e Pueblo Liber a risibí Mowgli.

El a pasa den hopi aventura for di e dia aki te ora el a bira

un hóben i mester a bai pueblo di hende bèk.

[ 12 ]


Kuentanan di

Pueblo Liber

Kon e awa

a kalma

Bo a kaba di konosé e Pueblo Liber di e wòlfnan,

ku ta biba den e mondinan será di India. Bo ta kòrda

Akela, e wòlf bieu ku ta protehá i guia; bo ta kòrda

Raksha, mama wòlf ku a skapa Mowgli for di Shere Khan,

e tiger mankaron; bo ta kòrda Baloo, e ber maron, ku

t'esun ku mester a siña tur wèlp e lei; Bagheera, e panter

pretu, ku huntu ku Baloo i Kaa, e piton bieu, a siña

Mowgli e sekretunan di mondi (djùngel).

Tambe bo ta kòrda Bandar-log , e pueblo sin lei

ku ta biba den e Kuebanan Friu. E makakunan aki no ta

hasi nada otro ku hasi bochincha i bula di palu pa palu

molestiando tur esnan ku ta biba den e mondi. I ta pa e

motibu aki ta ignorá i despresiá nan.

Awor nos ta bai konta bo algu mas

di e personahenan spesial aki

[ 13 ]


Tabata un fin di aña ku awaseru no a kai.

Hathi, e olefante, a mira un banki di beton largu, seku

i blou meimei di riu Waingunga. El a komprondé ku

e tabata mirando e Baranka di Pas i manera su tata lo

a hasié 50 aña atras- el a hisa su "slùrf" pa e proklamá

"Tregua di awa": for di e momentu ei tur ku mata na un di

e lugánan di bebe, lo risibí kastigu pisá, pasobra bebe ta

mas importante ku

kome.

Mowgli

i

e otro bestianan tabata reuní na boka di riu Waingunga,

papiando tokante e tempu difisil ku nan ta mirando yega

pa falta di awa, ora Shere Khan a yega einan i hinka su

boka den awa pa bebe.

"Ki kos horibel bo ta trese pa nos awe?" Mowgli a puntra

e tiger, mientras e tabata mira strepinan skur tabata marka

den e awa kaminda e tiger tabata bebe.

"Un hòmber!" Shere Khan a bisa. "Un ora pasá mi a mata

un hòmber."

[ 14 ]


Un silensio

profundo a

reina den

e bestianan ku

despues a kambia den

murmuramentu i

a kaba den un gritu.

"Bo no tabatin otro kos pa mata?" Bagheera a bisé.

"Mi no a hasié pa nesesidat, pero pa plaser", i sin warda

kehonan di e bestianan, el a agregá, "awor mi ke bebe

trankil; tin un di boso ku ta tribi na oponé na esaki?"

"Bo a mata pa plaser?" Hathi a puntré, ku te na e

momentu ei a keda ketu.

"Asina ta," e tiger a respondé, ku tabata sa masha bon ku

ora Hathi hasi pregunta, ta mihó respondé mesora.

"Ta mi derechi, i e anochi aki ta di mi. Abo sa esei."

"Si, mi sa," Hathi a bisa, i a agregá, "ya bo a bebe tur

lokual bo tin mester, bai awor. E riu ta pa bebe i no pa

susha. Solamente e Tiger Mankaron por hasi uso di su

derechi, den e temporada aki kaminda nos tur ta sufri,

tantu e hendenan komo e pueblo den e mondi. Bai bo

kueba bèk, Shere Khan!"

[ 15 ]


E último palabranan a zona manera tròmpèt di

plata i Shere Khan, sin hasi ningun zonido, a lanta i bai

mesora. E silensio ku a reina despues, a ser interumpí pa

e bos di Mowgli.

"Kua derechi ta esun ku Shere Khan ta papia di dje?" el a

puntra na bos duru di manera ku Hathi por a skuché.

"Ta un historia hopi bieu, kasi mes bieu ku e mondi mes.

Si boso ke tendé, boso mester keda ketu, tantu esnan

di e banda di riu aki komo otro

banda."

E ora ei Hathi a konta nan un historia bieu, kasi mes bieu

ku e mondi mes, i ku ta konta kon miedu a drenta den

esnan ku ta biba den e mondi.

Pidi bo lidernan pa konta bo! Asina bo ta sa -

entre otro kosnan - ken i pakiko nan a duna e tiger e

nòmber di "esun strepia".

Ban papia awor di bo hòrde!

[ 16 ]


Bo a haña bo

dashi kaba?

Durante bo

promé lunanan

den hòrde,

lo bo tuma

parti na un

seremonia di

instalashon. Durante

e seremonia aki bo

lidernan lo entregá bo

e dashi.

Duna e dashi

aki e mesun koló

ku e dashi

di bo grupo!

E kolónan di e dashi

ta kolónan di e

Grupo Scout ku bo

t'aden. Ta p'esei tur

miembro instalá di

bo grupo ta bisti e

mesun dashi.

E kolónan di mi dashi ta nifiká

Mi a instalá i haña mi dashi dia

[ 17 ]


Komo ku ta poko tempu pasá bo a drenta

den grupo, tin hopi kos di bida den hòrde

ku bo no konosé i ku bo ke siña.

Por ehèmpel,

bo tabata sa ku tur wèlp

rònt mundu ta kumindá

otro hisando nan dede

mustradó i dede mayó

di man drechi na

laria i forma lèter

V?

Wak e pintura.

Pasobra e

dedenan ku ta forma lèter V, ta

manera e oreanan pará di un wòlf.

Esaki ta nifiká ku tur wèlp semper ta pará kla pa skucha

loke ta pasa rondó di dje.

E dùim riba e sobrá dedenan ta nifiká ku esun

mas fuerte ta protehá esun mas suak, manera un wèlp ku

semper ta pará kla pa yuda i kuida sobrá.

Lo bo a ripará ku nan ta kumindá otro ku man robes.

Pa kiko? Puntra bo lidernan pa nan konta bo

kiko ta e motibu.

[ 18 ]


Tur miembro di Movementu Scout

rònt mundu ta usa kamisa òf flanèl

manera esakinan.

Duna nan e koló ku abo ta bisti!

Awor ku bo ta den e

etapa di wèlp Pata Moli,

bo ta usa e insiña aki

riba bo unifòrm.

Bo por marka ku

un flecha, na unda

riba e flanèl e

insiña aki mester ta?

Ora bo pasa pa e etapa di

Wèlp Buladó, bo ta haña un

otro insiña.

Hañando un otro insiña, bo ta ripará ku bo ta krese.

Tambe bo ta demostrá ku bo ta kumpli ku bo metanan.

[ 19 ]


Wèlpnan

gusta kanta

Bo por siña

un kantika mashá

bunita ku yama

"WOLVENJACHTLIED".

Jalahi klinkt door de rimboe bij het vallen van de nacht.

En uit de wolvenholen daar klinkt het antwoord zacht.

REFR.: Ga mee op jacht, ga mee op jacht

ga mee op jacht, woef, woef.

Ga mee op jacht, ga mee op jacht

ga mee op jacht, woef, woef!

Hun ruige lijven trillen van ingebonden kracht.

Komt wolven naar de raadsrots waarop Akela wacht.

REFR.

Dan trekken alle wolven tezamen erop uit.

Hun wilde ogen vonken belust op jacht en buit.

Pidi bo lidernan pa nan siña bo e kantika aki.

E weis ta riba e cd di Scouting.

Den otro partinan di e buki aki, lo bo haña

mas informashon di e bida den hòrde.

[ 20 ]


Fuerte i sano manera

Bagheera 1

Ami ta Bagheera,

e panter apto.

Balente manera

mi mama, tribí manera e

bufalo salbahe, sin frena

manera e olefante herido.

Mi ta move lihé i ketu

den mondi i mi ta atento

pa tur movementu i

zonido di mondi.

Mi konosé

e sekretunan pa

sobreviví, mi ta ábil

den uso di mi kurpa

i mi sa kon pa

defendé mi mes

di tur kos malu

ku ta bini riba

mi. Mi bos ta suave

manera miel i mi kueru

ta mas fini ku pluma.

Awor ku bo konosé Bagheera,

klùr e manera abo ta imaginá bo ku e ta!

[ 21 ]


Riba un dia, mi tabata habraká un bestia ku mi a kaba di

yag ku hopi esfuerso, ku diripiente Tabaqui, e "lembedó"

a apares'é. Skucha ku atenshon kiko nos a kombersá:

Tabaqui

Esta suerte, Bagheera! Bo patanan ta grandi i lihé i

kuminda nunka no ta faltabo.

Bagheera

Kiko bo ta kana buska, chakal?

Tabaqui

Ai! Naturalesa a dunami un kurpa flakitu i un boluntat

debil. Agrr! Bo no sa kuantu lo mi a gusta di tin bo

liheresa i poder pa yag

[ 22 ]


Bagheera

Chakal kèns!

Dewanee,

lokura, ta

ponebo papia di

e manera ei. No

kulpa naturalesa.

Nos tur sa ku

nos mester kuida

nos kurpa i fortales'é ku

trabou i pasenshi. Kada hende ta responsabel pa su mes

kurpa. Wak rònt di bo. Tur mainta bo por mira Hathi e

olefante ta bai ku su yunan riu pa baña nan i siña nan

kon pa keda limpi. Miles di nos ta kore tur dia pa hasi

ehersisio i hala rosea profundo. Asta e wèlpnan di mas

chikí ta preokupá pa kome bon. Ta kon bo ta pretendé

pa bo tin un kurpa fuerte i agil si bo ta golos i ta kome

porkeria?

Tabaqui

Talbes ta manera abo ta bisa pero mi no a siña pa kuida

mi kurpa. Awor aki mi tin hopi hamber i mi ta insistí ku...

sobrá di bo bestianan ta mustra dushi!

Bagheera

Ai Tabaqui! Nunka

no ta lat pa bo siña

kuida bo kurpa.

Mi ta sigurá bo

ku si bo logra, bo

bida ta kambia.

[ 23 ]


Fuerte i sano manera

Bagheera 2

Hei! Bo ta kòrda mi? Nos a topa atrobe.

Ami ta Bagheera, e panter pretu.

Mi patanan ta lihé, mi por dal duru i mi ta mek

bon ora di yag. Mi ta kana diskreto i mi ta skucha ku

atenshon kiko mondi ta bisami. Mi kurpa ta mi tesoro i

mi ta kuid'é: mi ta sòru pa mi kuminda, sosiegu i hasi

ehersisio.

Bo no a lubidá mi konsehonan, bèrdat? Lokual ku

bo a siña te ku awor lo yudabo pa hinter bo bida. P'esei,

sigui kuida bo kurpa: kome bon, baña regular i sòru pa

bo hasi bo ehersisionan.

Awor ku bo tin mas eksperensia, bo tambe por

yuda esnan ku a kaba di drenta hòrde i konta nan tur

lokual ku bo sa.

Klùr mi pa bo mirami manera mi ta!

[ 24 ]


Segun e wèlpnan tabata krese, nan tabata

preokupá pa sa mas tokante kuido di nan kurpa.

"Bagheera," nan a bisa ora nan a yega

serka mi, "nos a sigui bo konsehonan i nos ta kere ku nos

a hasié bon. Pero nos ke sa mas."

"E promé kos ku mi tin ku bisa boso," mi a atvertí nan,

"no lubidá loke boso a siña. Boso sa kaba ku kada ken

ta responsabel pa su mes kurpa. Tur mainta, sin ku boso

mama mester kòrda boso, boso mester bai riu i baña pa

boso tene boso kurpa limpi. E mesun kos, boso mester

kore tur dia pa trein boso múskulo i hala rosea profundo."

"Nos sa esei!" nan a ripití huntu. "Pero awor nos ke sa

riba kiko nos mester paga tinu pa skohe nos kuminda.

Nos no ke pa sosodé ku nos meskos ku a pasa ku

Mowgli, e wèlp humano, ku a bira malu pasobra el a

kome raisnan venenoso di e mata ku blachinan blou."

"Grrr! Boso mester tene kuenta ku dos regla importante.

Promé, hasi kaso di e konsehonan di boso mayornan,

pasobra nan sa kiko boso mester kome awor ku boso ta

kresiendo.

[ 25 ]


E di dos, ta kome ku kuidou, i esaki ta nifiká ku boso no

por kana kome hinter dia, solamente sufisiente pa sasia

bo hamber."

"Esei ta bèrdat," un di e wèlpnan a bisa. "Tin biaha mi ta

kome di mas i na lugá ku mi ta sintimi mihó, mi ta sintimi

pisá i sin animo. Mi ta kere ku di awor padilanti mi ta

kome porshon mas chiki."

"Bon idea!" un di mi amigunan a bisa, "ademas, si bo bira

muchu gordo, bo no por kompañá nos

mas den nos "jachtnan" anochi". I

sin ku e otro tabata sa,

el a pushé i benté

leu.

"Skuchami ku

atenshon," mi a bisa pa

pone òrdu, "tin mas kos ku boso

por hasi pa krese sano i salú…"

E diálogo ku mi a tene despues ku e wèlpnan, ta

un poko largu pa skirbi aki. Pero, kosnan hopi paresido,

ku mi a konsehá nan na e okashon ei, ta esnan ku boso

ta bai mira riba e siguiente páginanan. Hopi di nan no

ta straño pa boso, pasobra ya bo a kustumbrá hasi nan

pa kuida bo kurpa, pero otro nan si lo ta un desafio di

bèrdat.

[ 26 ]


Wèlpnan sa skucha.

Mi ta purba sigui konsehonan

ku adultonan dunami pa tene

mi kurpa fuerte i sano

Ora ta sali pa un ekskurshon

mester tene kuidou ku aksidente.

Por ehèmpel: • Si bo ta kore serka banda di tèntnan, bo por

trompeká riba e kabuyanan. • Si bo warda kuminda den

tènt por bini insekto òf bestianan i lo bo haña un sorpresa

desagradabel. • Ta peligroso bebe awa sin sa ku e ta bon òf

nò. • Si bo keda ku paña muhá bistí, bo por bira malu.

Kua otro kos bo ta hasi pa kuida bo mes

durante ekskurshon i kampamentu?

Ora bo ta bai landa,

semper mester tin un adulto presente.

[ 27 ]


Bo konosé bo kurpa ?

Mi sa unda e órganonan di mas

importante di mi kurpa ta

Hala un liña for di e órganonan bai na e lugá den bo

kurpa kaminda nan mester ta.

kurason

selebre

tripa

pulmon

blas

stoma

[ 28 ]


Bo ta kuida bo kurpa?

Mi konosé e malesanan prinsipal

ku mi por haña i pakiko.

Konta nos di e último biaha

ku bo a bira malu.

E malesa yama

Kiko bo a sinti?

Kiko bo a hasi pa bira bon?

Kiko bo mester hasi pa bo no

haña e malesa aki atrobe?

[ 29 ]


Kiko bo ta hasi ku bo kurpa?

Mi ta partisipá na aktividatnan ku

ta yudami pa tene mi kurpa mas

fuerte, lèngu, lihé i flèksibel.

Den e

"sòpi di lèter"

aki tin

sinku aktividat

ku ta hasi bo

kurpa fuerte.

Bo por haña nan?

Ora algu ta molestiami

"Bo beis,

malu òf bon,

ta algu ku ta krese.

Si bo dominá bo mal beis

ora bo kuminsá rabia, lo bo

domin'é lihé."

Bo sa ken tabata

Robert Baden-Powell?

Mas despues nos lo kontabo di dje.

[ 30 ]


Kiko bo ta hasi pa bo higiena

personal i limpiesa di e lugá nan

kaminda bo ta biba i studia?

Mi ta kuida mi kurpa

pa e keda limpi

Skibi e kosnan ku bo ta hasi

pa mantené bo higiena

Mi ta yuda limpia i drecha e

luganan kaminda mi ta

Kiko bo ta pensa di e idea aki?

Pa bo tene bo rekuerdo i kolekshonnan na òrdu, bo

mester buska un kaha di karton. Ku yudansa di bo

mayornan, bo ta fèrf e òf plak e ku papel di regalo.

Skirbi kiko tin den e kaha i ora bo tin mester di dje,

bo ta haña lokual bo ta buska.

[ 31 ]


Kon bo ta kome?

Mi ta trata na kome tur kos

i mi no ta bisa ku mi no gusta algu

promé ku purba

Skirbi aki

bèrduranan i otro

ingrediente di

salada ku abo

E alimentonan ta kontené

supstanshanan ku ta yuda

nos krese sano i ta duna

nos forsa pa hasi kos.

Komo ku e supstanshanan

ta den diferente kantidat

den e alimentonan, ta

importante pa bo tin "un

dieta balansá", ke men,

kombiná algun kuminda

ku ta bai bon ku otro .

Mi ta kome na oranan

adekuá i no kada ratu

Pa kiko no ta bon pa kome kada ratu?

Si bo no sa, puntra bo mayornan òf bo lidernan.

[ 32 ]


Kon bo ta usa bo tempu?

Mi ta proponé bo un manera pa bo haña sa:

Aki bo tin un bòter

partí den 24 pida,

manera e 24 oranan di dia.

Durante un dia,

bo ta nota e oranan ku

bo ta hasi diferente kos:

drumi, kome, bai skol,

hunga, wak TV, studia.

Despues,

bo ta skohe diferente koló

ku ta representá

kada aktividat;

klùr ku e koló ku bo a skohe un

strepi pa kada ora ku bo ta dediká

na e aktividat.

Ora bo kaba,

pensa kiko bo por a hasi pa usa bo

tempu mihó.

Mi ta hasi mi tareanan

di skol na tempu i trankil

[ 33 ]


Hunga, hasi deporte i

gosa di naturalesa!

Mi gusta hasi

aktividatnan den awa

EKSKURSHONNAN

I KAMPAMENTU TA

AKTIVIDATNAN HOPI

IMPORTANTE DEN BIDA DI

HORDE

Bo mester sa kon

prepará bo kosnan

MI TIN GANA DI BIRA WÈLP

KANTIKA DI INSPEKSHON

Mi tin gana di bir’un wèlp

bir’un wèlp, bir’un wèlp.

Mi tin gana di bir’un wèlp

di nos hòrde.

M’a ta kon mi por drenta den

rimboe

drenta den rimboe, drenta den

rimboe

M’a ta kon mi por drenta den

rimboe

drenta den rimboe.

Siña e promesa, siña e lei,

siña e promesa, siñaa e lei,

siña e promesa, siña e lei,

di nos hòrde.

Pidi bo lidernan pa siña bo.

[ 34 ]

Nos ta para den nos nèshi

kla pa inspekshon

Nos tin mannan limpi limpi

paña limpi, djente limpi.

Hi, hi, hi, ha, ha, ha

Akela ta wak kon limpi nos ta.

Nos sapatu ku nos a limpia

wak kon nan ta lombra

Nos ta bisti karson di kaki

polo bèrdè, pèchi bèrdè.

Hi, hi, hi, ha, ha, ha

Akela ta wak kon nèchi nos ta.

Nos ta yuda tur tur hende

te kaminda nos por

Demostrá ku bo sa

bo lei i promesa hopi bon

Hi, hi, hi, ha, ha, ha

Akela ta wak kon sabi nos ta.


Mi ta gusta hunga ku

kompañeronan di mi edat

Esaki ta e weganan ku mi

gusta hunga mas

Deportistanan afikshoná

ta esnan ku ta práktika un

deporte, pasobra nan ta gusta.

E profeshonalnan ta esnan ku

ta gana nan pan di kada dia

praktikando un deporte, esei

kier men ku nan trabou ta

hasi deporte. Si bo ta praktiká

un deporte - pabien, bo ta un

deportista afikshoná!

Mi ta gusta

praktiká

deporte

Plak un potrèt di

bo mes aki, hasiendo

un deporte.

[ 35 ]


Aki mi ta bai skirbi

otro kosnan ku mi ta bai hasi

pa mi kurpa krese fuerte i sano

[ 36 ]


Bo sa ken tabata Robert Baden-Powell,

e fundadó di scouting?

El a krese ku su mama i shete ruman,

pasobra su tata a muri dia e tabata mashá

chikí. Komo ku nan tabata hopi ruman,

el a siña for di chikí ku e mester a yuda

i esaki a hasié un persona ordená i

responsabel.

Tambe e tabata mashá alegre

i tabata probechá tur momentu

liber pa hunga ku su rumannan

i amigunan. Huntu nan tabata hasi

deporte, drumi den airu liber i opservá bestia. Un biaha

nan tabatin un aventura fenomenal! Nan a traha un bark'i

bela i nan a bai nabegá den Thames, ku ta un riu ku ta

pasa den London.

E por a skirbi i pinta ku dos man!

Esaki ta un di su pinturanan.

Dia e tabatin 19 aña el a bira

sòldá i nan a mand'é bai traha

pa ehérsito ingles na India,

kaminda el a siña hopi kos di

e pais interesante aki. Tambe

e tabata na Afrika i komo ku e

tabata eksplorá dia i nochi e

afrikanonan a dun'é e nòmber

di kariño di "e wòlf ku no ta

drumi nunka".

[ 37 ]


Dia e tabatin 53 aña, Baden-Powell a

retirá for di ehérsito i el a dediká

su tempu pa bai traha riba un idea

ku e tabatin hopi tempu promé: hasi

algu agradabel i ku tabata importante

pa mucha i hóben. Asina Scouting a

nase.

Poko tempu despues el a kasa ku Olave

Soames i nan a haña tres yu. Olave semper a yud'é pa

hasi Scouting konosí. Despues Olave a dediká su mes

pa dirigí e Asosashon di Patfentsternan di Gran Bretaña i

despues organisashon mundial.

Robert Baden-Powell a pasa e último añanan di su bida

na Afrika, den un pueblo serka di Nairobi. Einan e tabatin

un kasita, ku el a yama "Paxtu" i di kua el a laga nos un

bunita pintura.

El a muri na aña 1941,

ku 84 aña. E mucha i hóbennan

rònt mundu lo rekòrd'é semper ku hopi kariño,

pasobra danki na dje ku Scoutnan ta eksistí.

[ 38 ]


Datonan interesante di bida di

Baden-Powell

Algun kontesta bo ta haña riba

e dos páginanan promé ku esaki.

Otro datonan bo mes

mester buska nan.

Baden-Powell a nase na den aña .

For di mucha el a demostrá ku e tabata hopi bon

pa

,lokual ku e tabata hasi ku

man. Tambe e tabata gusta hunga futbòl, na

e posishon di

.Ku 19 aña el a drenta

, kaminda el a yega te e grado

di

.El a kumpli ku mishon na

i na

.Na e último lugá

aki, el a haña eksperensha ku a dun'é e idea pa kuminsá

ku .El a kasa ku i nan

a haña

yu. Reina di Inglatera a dun'é e titulo di

.E último añanan di su bida el a pasa den

su kasita, yamá ,serka di .El a

muri na ,na aña .

[ 39 ]


Awor nos ta kontabo algu mas di

Robert Baden-Powell,

e fundadó di Scouting

Kisas bo ta kòrda hopi bon ku e tabata

un militar i ku sirbiendo su país el a

biba hopi aventura.

Un di e aventuranan aki tabata hopi

spesial, pasobra e eksperensia ku el

a biba einan, a duné idea pa mas lat

motivé pa kuminsá ku Scouting. Lesa

ku hopi atenshon.

Na òktober di aña 1899, ora ku

Robert Baden-Powell tabata sirbi e

ehérsito ingles na Afrika, e tabatin na

su enkargo 1000 militar ingles ku a

defendé e pueblo Mafeking.

Mafeking tabata bou di

mando di 7000 Boers!

Pa si bo no tabata sa

e Boersnan tabata e

desendientenan di e kolonia

Hulandes ku a biba na Sur

Afrika ku a duna e Sur

Afrikanonan origen di e rasa

blanku.

[ 40 ]


Durante di e 217 dianan

di guera, Baden-Powell

ku yudansa di Warner

Goodyear, un mucha

hòmber di 13 aña ku el a

yama “Sargento Mayó” di

e kadètnan di Mafeking,

a organisá pa e hóbennan

di entre 10 pa 16 aña

kolaborá den e defensa.

Nan tabata transportá

heridonan, opservá e

movementu di e Boersnan,

hiba mensahe, nan tabata

haña kuminda i tabata

semper dispuesto pa hasi

otro servisio ku a enkargá

na nan.

Tur hende tabata hopi

asombrá di e balentia i

alegria ku e hóbennan

aki tabata demostrá den e

trabounan duru ku tabata

na nan enkargo. I BP a

deskubrí ku e hóbennan

aki por a hasi hopi kos

importante i útil basta ku

bo duna nan e konfiansa.

Esaki tabata e kuminsamentu di un idea ku mas

lat a bira Scouting.

[ 41 ]


8

7

6

12

11

13

9

14

10

19

18 15

20

17

16

21

22 23

24

42

25

40

39

41

38

26

37

27

32 36

28

29

31

33

30

5

46 47

45

43 44

35

34

1

4

3

2

Manera bo sa,

Baden-Powell tabata

un tremendo pintor

i por a hasi esaki ku

tur dos man. Si bo

uni e puntonan di 1

te 47, ta aparesé un

pintura ku e mes a

pinta di su mes.

Buska shete palabra, den e sòpi di lèter aki, ku ta

relashoná ku bida di Robert Baden-Powell

B I J T W D M A T G G M L

L M N B G F D I S A H B M

A E R T G P H I L A F N H

F Y O J M A F E K I N G Ñ

R L E A V X N K T C T J S

I N G L A T E R A R U A H

K B L N J U V F E T J B R

A S G B Y F A C B I V N J

A E N O B Ñ L B S E Y B L

V J A C S C O U T T U E L

[ 42 ]


Ingenioso manera

Kaa 1

Mi ta kambia kueru

manera mi ke i den

diferente largura.

Mi por subi, lora i landa.

Ami ta

Ketu ketu mi ta yega serka i mi ta presentá mi

mes.- Ami ta Kaa, e kolebra. No tene miedu! Ami no

ta venenoso. Mi ta skucha tur kos i ku sinseridat mi ta

bisabo ku lo bo siña hopi si bo por skucha mi "sismentu".

Bo no por sa tur kos. Ningun hende por. Pero e

kolebra bieu i simpátiko aki, ke siñabo pa bo usa bo

inteligensia pa bo laga spor pa semper den e mundu aki.

[ 43 ]


Mi ta move silensioso, poko poko i ku astusia.

Mi por slep i baha na awa i mi por pone mi kurpa den

diferente forma, dependé e okashon.

Un biaha mi a yuda Mowgli, e yu di wòlf humano,

pa hui for di e Kuebanan Friu, usando mi kurpa manera

un lansa pa kibra e alabaster i despues manera un trapi

pa e mucha por a subi bini ariba for di profundo di un

pos, kaminda e tabata prisonero di e makakunan Bandarlog,

kendenan -por sierto- tin masha miedu di mi.

[ 44 ]


Tambe mi por ta un brùg, vlòt, ver òf un kolchon...

bo por pensa algu mas? Mi ta konforme ku mi kurpa,

ounke mi no tin pata, pero frankamente bisá mi no tin

mester di nan. Mi a sòru pa mi probechá bon di mi kurpa

largu i poderoso i asina yuda hopi den momentunan di

nesesidat.

Mi gusta siña kosnan nobo - Mi ta kaweta!

Wèlpnan tambe mester ta kreativo, ingenioso i habrí pa

tur kos nobo. Kaa, bo amiga fiel i astuto, semper na bo

òrdu. Kòrda esei bon!

S S S S s… bo ta aseptá mi invitashon?

Ban, pone man na obra !

[ 45 ]


Ingenioso manera

Kaa 2

[ 46 ]

Ken mi ta?

E kueru di turtuga ta mas duru ku di mi,

pero su kolónan no ta briante. E sapu su

kolónan ta briante, pero su kuero no ta duru

manera di mi.

SSSS… bo a rei kaba?

Aki nos ta topa atrobe. Por si akaso bo memoria

no ta dje bon ei, mi ta kòrda bo ku ami ta Kaa, e kolebra

pitón.

Ami sa e sekretunan ku ta skondí den mondi. Mi

sabiduria ta asina hopi ku loke mi no sa por wòrdu skibí

riba e parti mas chikitu di mi kurpa. Tur bèrdat ku ta

skondí den kosnan, ta konosí pa mi i si bo ta astuto i tin

pasenshi, lo mi por yuda bo deskubrí nan.


Mi a kaba di kambia mi kueru, esaki mi ta hasi

ku regularidat i mi ta gusta pasobra mi ta sinti mi komo

nobo, ora ku Mowgli a bin felisitá mi. Nos a disidí di

selebrá mi kueru nobo ku un bon baño den e awanan di

e laguna di mas bunita ku tin skondí den mondi.

Nos a landa un ratu i despues nos a bai kantu

i tabata bou di e bunita shelu kla. "Un ta bunita aki!"

Mowgli a bisa, i agregá, "nos ta asina felis, Kaa, kiko mas

nos lo por desea?" Mi a disidí ku ta e momentu pa siña

Mowgli algu mas di e sekretunan di mondi. Asina só lo

mi ta sigur ku di bèrdat Mowgli tin tur kos pa e por ta

kontentu i felis. "Ban ku mi," mi a bisé.

Nos a bai na ruinanan kaminda e Kapuchon

Blanku tabata vigilá e tesoronan di hende. Ora nos a

yega n'e kueba, e kobra bieu a invitá nos pa skohe un di

e hopi tesoronan ku e tabata kuida pa hopi tempu.

[ 47 ]


Mowgli a skohe un ankus spesial. Tabata un bastón

di marfil, jade i oro, dòrná ku rubi, esmeralda i turkuas.

Mientras Mowgli tabata opservá e ankus, Kapuchon

Blanku a lubidá ku el a ofresé nos esaki i a hasi intento

pa ataká nos. Nos a logra sali djeinan ku hopi esfuerso i

ku e ankus den nos poder, mientras e kobra tabata grita,

"Ta morto! E ankus ta nifiká morto!"

Asina ku nos a logra sali, Mowgli a kore bai mustra

Bagheera su "teroso", ku a bira masha serio i bisa, "mi

konosé lokual bo tin ei i e kobra tin rason. Hende ta

kapas di mata pa nan hañ'é."

"Si ta asina, mi no ta

interesá," Mowgli a

bisa, mientras ku e

tabata tira e ankus

na laira

Despues di un ratu nos a tende pianan di hende i zonido

manera di bringamentu. Nos a pura bai wak kaminda

e zonidonan tabata bini i nos a mira ku hende tabata

purba pa mata otro pa por haña e ankus, komo sifuera

esaki tabata e tesoro di mas presioso ku un hende por tin.

Mowgli i Bagheera a apoderá di e bastón i Mowgli a kore

mas duru ku e tabata por i a bai hiba e bastón bèk na e

lugá ku nunka e no mester a sali.

[ 48 ]


Kiko bo ta hasi pa

konosé kosnan nobo?

Mi ta kombersá ku otro

hende riba e kosnan ku ta hala mi atenshon

Kiko bo gusta kombersá

ku bo amigunan?

Kiko bo ta kombersá

ku otro hende?

[ 49 ]


Mi ta partisipá na aktividatnan

ku ta yudami siña algu nobo

Bo a yega di bishitá

un parke di bestia?

Einan ta biba bestianan for di tur parti di mundu.

Bestianan straño ku mi konosé

Bestianan straño ku mi tin gana di konosé

Bestianan típiko di mi pais

[ 50 ]


Ken

mi ta?

Mi ta lesa kuentanan ku mi

mayornan, mener i yùfrou di skol i

mi lidernan ta rekomendámi

Sinku minüt, sinku minüt mas, por

fabor!

Laga mi keda sinku minüt mas

Mi no por kaba e kuenta

ku mi ta lesando aki?

Wèl, mi ta keda kuater?

Tres minüt, anto? Dos minüt?

Mi no por keda un minüt so mas?

Adaptá for di un poesia di

Mi ta un palu chikí i règt;

riba mi kabes

tin un muskita.

Mi a lesa

i mi a gust'é pasobra

Bo a yega di lesa un kuenta òf

un historia ku bo a gusta hopi?

[ 51 ]


Tur kos ku pasa ku nos ta

yuda nos pa siña algu

Mi no ta lubidá e

kosnan ku a sosodé ku mi

Skirbi aki kosnan alegre i tristu

ku a pasa ku bo i

ku ta importante pa bo.

Kiko tabata e...

kuminda mas dushi?

wega mas leuk ?

Ken tabata e wèlp mas...

alegre?

Mi por konta tokante e aventura

nan ku nos a pasa den ku hòrde

Rekordá bo último kampamentu òf "jacht" i konta nos ...

responsabel?

[ 52 ]


Mi gusta partisipá den

weganan di opservashon

HISTORIA DI KIM

Un famoso sientífiko inglés, yamá

Isaac Newton, tabata gusta sinta

den su kurá i wak kon e apelnan

hechu tabata kai for di e palu.

Asina el a yega na e konklushon

ku mundu tin un forsa invisibel ku

ta atrae ophetonan na dje. E forsa

ku ta hala tur kos na dje yama

"zwaartekracht". E ta hala nos

tambe na dje. Si no tabata asina,

nos lo ta zweif den laira!

Wak e dos pinturanan aki bon i buska e 7 diferensianan ku tin

entre nan dos.

[ 53 ]


Bo ta gusta siña kos dor di hasi nan bo mes?

Mi ta hasi obra di man

den hòrde

E pueblonan di indjan ku tabata

biba promé ku tempu di Cristobal

Colon tabata trahadónan di arte manual. Nan

mes mester a traha tur kos ku nan tabatin

mester pa biba: paña, hèrmènt pa yag,

utilidat doméstiko i asta nan mes kas. Klei

tabata un di e materialnan mas usá. Kada

pueblo tabatin nan mes manera pa desaroyá

nan. Por ehèmpel, e pòchi aki a ser hañá na

Chihuahua, Mexico.

Bo lidernan lo siña bo traha kos ku bo mannan manera

maskarada di papier maché, koi hunga ku material resiklá òf

bestianan trahá di papel pa dobla(vouwpapier).

Mi sa pa kiko ta usa e

hèrmèntnan aki

Skirbi nòmber di e hèrmèntnan ku e muchanan aki ta usando:

[ 54 ]


Bo ta interesá pa sa ki

trabou e hendenan tin?

Mi sa kiko e hendenan ta hasi

den e trabounan mas konosí

E hendenan aki mester haña e kaminda ku ta hiba nan na nan

lugá di trabou. Bo por yuda nan?

Mi ta partisipá den aktividatnan ku

ta yuda mi sa mas di e

diferente trabounan

Unda e hendenan di bo famia ta traha?

Mi

Mi

Mi

ta traha na

ta traha na

ta traha na

[ 55 ]


Nos tur ta un

poko artista

Mi ta gusta pinta i klùr

"Mi ta pinta tur kos sano

i fuerte ku mi ta deskubrí

den e bida den kampo

ku mi no ta kapas pa

ekspresá ku palabra."

Pinta i klùr kua paisahe ku bo ke akinan...

Vincent Van Gogh

tabata un pintor

hulandes famoso ku

tabata stima naturalesa

i bida den kampo.

P'esei hopi di

su obranan ta

paisahe di

kampo.

Kiko ta pasa despues di algun tempu ku e pintura aki di bo?

Van Gogh, a biba entre 1853 i 1890, awor aki su pinturanan

ta den e museonan mas importante di mundu.

[ 56 ]


Mi ta kanta, baila i prepará komedia

ku mi amigunan den hòrde

Wèlpnan gusta kanta!

Kanta e kantika aki

ku bo nèshi.

Un ta kanta i sobrá ta ripití.

Despues boso mes por

agregá kuplèt aserka.

SOY UN ESCOUT

REFR.: Soy un escout de corazón

acamparé con ilusión.

Al monte iré lo escalaré

nudos haré con precision. REFR.

Cocinaré en gran fogon

a Dios daré mi corazón. REFR.

Piloto soy no se volar

lo aprenderé de Superman. REFR.

Pidi bo lidernan pa siña

bo e melodia.

[ 57 ]


Bo ta interesá pa sa kiko e

diferente ophetonan ta sirbi?

Mi ke konosé i siña traha

ku opheto nobo

Mundu ta yen di opheto interesante!

Un mikroskop ta permití bo pa wak

ophetonan hopi chikí ku bo no por mira

ku wowo só. Kuné bo por mira i studia

mikrobio. Bo tabata sa ku awendia ta

eksistí mikroskop elektróniko ku bo por

mira e kosnan 200 000 biaha mas grandi ?

Aberiguá kon e ophetonan aki yama i pa kiko nan ta sirbi:

[ 58 ]


Mi sa kon i pa kiko ta usa e

ophetonan ku mi konosé; i mi por

splika esaki na otro hende

E ophetonan aki kasi sigur ta wòrdu usá regularmente

den bo kas. Bo por splika pa kiko ta usa nan?

Player

Tèrmometer

Stòfzùiger

Blènder

Bo sa kon ta usa nan tambe i riba kiko

bo mester paga tinu ora ta usa nan?

[ 59 ]


Aki mi ta skirbi

otro kosnan ku mi ta bai hasi

pa konosé i sa mas

di e mundu rondó di mi

[ 60 ]


Esaki ta e lei ku

ta rigi den nos mondi.

E ta mes bieu

ku shelu mes!

Bo ta kòrda ku e

hòrde di Seeonee

tabatin un lei ku

tabata permití tur

e bestianan

biba na

pas ku

nan i ku e

sobrá bestianan di

mondi? Ta p'esei e

pueblo di wòlf tabata

konosí komo e Pueblo Liber.

Meskos ta sosodé den bo hòrde. Wèlpnan kier ta tur dia

mas mihó i pa logra esaki nan mester sa i purba sigui tur

lokual e Lei di Hòrde ta siña nan.

Lei di hòrde

E wèlp

Ta honesto

[ 61 ]

Ta kontentu i kariñoso


Ta kompartí ku su famia

Ta yuda otro

Ta kuida naturalesa

Tin deseo pa siña mas

Ta skucha i respetá otro

Esaki ta e invitashon ku hòrde ta hasi na bo.

Poko poko bo ta sa kiko e ta nifiká p'abo.

[ 62 ]


E dia ku bo ta kla pa komprometé bo ku

Lei di Hòrde, pues instalá, bo mester

bisa bo lidernan i nan ta sòru pa

organisá un seremonia nèchi pa bo,

den kual bo ta hasi bo promesa.

Mi ta primintí di hasi mi bèst,

pa kumpli ku mi deber pa ku Dios i

i mi pais, obedesé e Lei di Wèlp

i hasi tur dia un bon obra

Despues lo bo haña bo insiña mundial

i bo ta poné riba bo ünifòrm

[ 63 ]


Bo sa kiko ta

un bon obra?

Bo mester

purba pa

hasi algu tur

dia, maske

e ta chikí,

pa alegrá e

personanan ku

ta rondoná bo.

Por ehèmpel,

yuda na kas,

duna kontesta ku un sonrisa,

bisa "bon dia", pidi kos por fabor,

yama "danki", kontestá pregunta ku amabilidat, no rabia pa

kualkier kos...

Bo ta ripará kon e gestonan chikitu aki ta hasi otro hende

kontentu i abo lo ta un persona mas felis.

Kòrda kiko nos ta bisa den hòrde

Esaki mester ta bo lema, meskos ku e ta

di hopi wèlp rònt mundu.

[ 64 ]


Rekuerdo di mi Instalashon

Mi a hasi mi promesa dia

na

Na e seremonia a asistí

Mi mihó rekuerdo di e dia aki ta

Esaki ta e felisitashon nan ku mi a haña

di mi amigunan

Mi firma

Firma di lidernan di mi hòrde

[ 65 ]


Sabí manera

Baloo 1

Den un mondi yená ku blachi di mata

ta biba un ber grandi

E no ta floho, pero inkondishonalmente

kariñoso, generoso i honesto

Mi nòmber ta Baloo. Kisas bo a tende nan papia

di mi. Mi ta e ber grandi i sabí ku ta siña e wèlpnan e Lei

di Hòrde. Maske mi no sa papia bunita, un kos ta sigur -

[ 66 ]


Durante añanan largu, mi alumnonan tabata

wèlpnan, yu di wòlf. Te ora ku Mowgli a bin aparesé. Bo

konosé Mowgli kaba, no? Ami mester a defendé den e

Konseho di Baranka ora nan a present'é den Hòrde huntu

ku su rumannan. Ku yudansa di Bagheera nos a logra ku

nan a asept'é.

Ta for di e dia ei, mi a dediká mi na siña Mowgli

lei. E tabata siña lihé. E tabata un wèlp hopi inteligente i

su logronan tabata yená mi ku orguyo i alegria.

Naturalmente e tabata eksigente tambe, nunka e no

tabata keda konforme ku e promé splikashon. Mi a siña

konosé masha bon. Tin biaha nos tabata sosegá despues

di a saboriá un miel dushi, kual ta mi kuminda preferí,

i mi a siña Mowgli kon pa saka miel for di e nèshinan

di abeha, sin ku e abehanan hasié daño-...i zas! Mowgli

tabata sintá ku su pianan krusá i tabata hisa su dede

indisé (wijsvinger).

[ 67 ]


Esei tabata ke men ku e tabata buska kontesta pa

dudanan nobo ku tabata atak'é i e tabata kuminsá puntra

mi mas i mas kos tokante e djùngel i su lei.

Boso ta wèlpnan humano i sin duda bosnan tin hopi

kos pa puntra i hopi kos pa siña.

Mi tarea grandi, meskos ku mi a hasi ku Mowgli, ta

pa siña boso e Lei di Hòrde pa boso por biba na pas ku

boso ruman hòmber i ruman muhénan.

Bo ta aseptá mi invitashon?

Semper lo mi tei pa yuda bo.

Esei ta sigur!

[ 68 ]


Sabios como

Baloo

Nos a bolbe topa ku otro. Ami ta Baloo, e ber bieu i

maron ku no sa bisa kos bunita, pero ku si ta bisa e

bèrdat semper.

Bo konosé mi i ta kòrda mi. Bo sa ku mi kurpa ta pisá i

ku mi ta move poko poko, pero bo sa tambe ku mi tin un

boluntat fuerte manera un palu i por sigurá bo ku mi no

ta entregá fasil.

Nos ta ban kuminá un etapa nobo huntu. Purba pa kada

dia bo ta mas mihó. Laga nos purba di biba na pas ku tur

hende i hasi kosnan ku bo ta kere ta bon pa abo i pa otro.

Lo mi ta semper kubo. "Goede Jacht!"

[ 69 ]


Poko promé ku Hathi a deklará e Tregua di Awa dor di

e sekura ku tabata reina den mondi, mi tabata opservá

shelu, tratando di mira ku por tabatin un

nubia ku ta menasá ku un tiki

awa, ora ku Mowgli a yega

para band'e mi.

"Kiko ta pasa, Baloo?", el a puntra mi, mientras e tabata opservá

ku e takinan tabata kai kompletamente dor di e sekura.

"A yega momentu ku henter e mondi ta bai obedesé un lei só," mi

a respondé.

"Tur?" Mowgli a puntra mientras ku el a bula den laira, "Bandarlog

tambe?"

"Bo a opservá tòpnan di e palunan ku atenshon e último dianan

aki?" mi a puntré.

"Klaro ku si," Mowgli a respondé, un tiki ofendí p'e pregunta.

"Kiko bo a mira, ruman chikí?"

[ 70 ]


"Nada... ademas di ramanan seku,"

Mowgli a bisa, i diripiente su kara

a habri i el a bula i bisa," Nan no

tei, e makakunan no tei mas!"

"Asina mes, e makakunan a bai,"

mi a konfirmá. "Ora ku tempu

ta difisil ta e mihó ora pa prueba

lealtat na e lei."

"No por ta di otro manera, ta

parse straño ku e makakunan

lo a bai obedesé ningun lei"

Mowgli a bisa i den un tono

cherchá el a agregá, "Baloo, di kon

ta importante pa obedesé lei?"

"Un bon pregunta," mientras mi tabata ordená mi

ideanan. "Ta bon pa obedesé leinan, pasobra nan a

wòrdu trahá pensando lokual ta bon pa tur hende."

"Si nos hasi e kosnan pensando lokual ta bon pa un di

nos só," Mowgli a bisa, "nos lo tabata manera Bandar-log

ku no ta respetá otro animalnan i ningun hende no ta

respetá nan tampoko. No ta bèrdat?"

"Bèrdat, ruman chikí," mi a bisé, "i ta pesei ta importante

pa respetá e lei, pasobra ta importante pa respetá otro."

[ 71 ]


Bo sa kon bo ta?

Mi sa kiko mi por hasi

Den e sòpi di lèter

aki, tin sinku kos

skondí ku bo por hasi

pa kada dia bo ta

mihó. Buska nan!

UNRODGRIPARJK

NADHARIYRLAAE

SOBLAMLIOSUOPLUITAS

NJRCICOMDISKIRJEHJO

LMJUFLOJEAAATPOL

EBIGFAXIKOMPARTI

TRHUNGASERCDNTACO

SRDJATIKDAU

LUFYTKRI

Parse ku

mi a faya

un kaminda

Mi ta rekonosé i

aseptá mi fayonan

Nos tur ta faya.

Bo ta kòrda algun fayo ku

abo a hasi?

Konta nos kua nan ta i kiko a pasa.

[ 72 ]


Mi ta partisipá den aktividatnan ku ta

yuda mi deskubrí kiko mi por hasi

Un hóben franses ku tabata siegu a inventá e alfabèt

Braille. Su nòmber tabata Louis Braille. For di dia ku

e tabatin 10 aña, e tabata biba den un instituto pa

hende siegu na Paris. El a tende ku sòldatnan tabata

usa téknika pa lesa den skuridat. "Esta un bon

idea!" el a pensa, i danki na su esfuerso, el

a inventá un sistema ku a hasi posibel

pa hende siegu lesa pa medio di heful

di nan dedenan.Meskos kuné tin otro

hende ku a deskubrí kuantu kos nan

por hasi maske nan tin difikultat

Nos tur ta diferente, úniko i spesial. Nos tin kalidatnan ke

men nos tin kosnan ku ta yuda nos pa ta mihó. I tambe nos

tin nos fayonan ku nos por drecha ku poko esfuerso.

Loke mas mi gusta di e

manera ku mi ta

Konta nos algu mas di bo mes

pa nos konosé bo mas mihó!

Loke menos mi gusta

ta

plak un potrèt di bo mes aki

[ 73 ]


Bo ta hasi un esfuerso pa bo

hasi bo bèst tur dia?

Mi ta aseptá konseho di mi

mayornan, mi maestronan i mi

lidernan, pa yudami bira mihó.

Skirbi algun konseho ku bo a haña di bo mayornan òf

di otro hende grandi

Mi ta komprondé ku ta bon pa

mi pone metanan ku ta yudami

ta mihó tur dia

Awor ku bo ta revisá e kosnan ku bo a logra, kua reto nobo bo

ta pone bo dilanti? Semper tin algu ku bo por superá bo mes

aden i bira kada dia mihó.

Mi ta trata di ta mihó den

"Ora bo tin un trabou difisil pa hasi, pidi Dios

yuda bo kuné i E ta duna bo forsa. Pero asina

mes, ta bo mes mester hasié".

(Robert Baden-Powell)

[ 74 ]


Mi sa e Lei i Promesa di

Hòrde i mi ta komprondé

kiko nan ta nifiká

Mi ta primintí di kumpli ku e

Lei i Promesa di Hòrde

Bo sa e Lei di Hòrde kaba?

LEI DI HÒRDE

Un wèlp ta sigui e wòlf.

Un wèlp ta honesto, tin brio i ta perseverá.

Skirbi maske ta un kos ku bo ta hasi pa

bo purba kumpli ku e Lei den tur kaso.

Mi ta papia

bèrdat

Mi ta alegre i

amistoso

[ 75 ]


Mi ta kompartí ku mi

Mi ta yuda otro

Mi ta kuida naturalesa

Mi tin smak di siña

Mi ta skucha i respetá otro

[ 76 ]


Bo ta hasi esfuerso pa

papia bèrdat semper?

Mi sa kiko ta nifiká

papia bèrdat

Kòrda riba e kosnan ku a pasa i pensa...

Kon bo a sinti bo

ora bo a papia

bèrdat?

Kon bo a sinti bo

ora bo no a

papia bèrdat?

Mi a siña ku mi mester kumpli ku Lei di Hòrde den

tur kos ku mi ta hasi ku mi amigunan

Kaba e frasenan ku ta sigui:

Ora mi ta hunga ku mi kompañeronan mi ta aseptá

e

di

Ounke tin biaha ta difisil, mi ta purba semper di

bisa e

Ora un hende ta papia mi ta

Mi no ta

muchanan ku ta

diferente for di mi .

[ 77 ]


Mi ta partisipá na wega i

presentashonnan ku ta mustra e

importansha di papia bèrdat

Bo a deskubrí kaba ku aktua

ta un manera dushi pa

entretené.

E historia aki ku a pasa ku

Mowgli por yuda bo prepará

un skèch ku bo nèshi pa

hinter hòrde.

owgli tabata kome

bon kuminda i bebe awa limpi. Pero un biaha

Oe, e turtuga, a rekomend'é pa e purba e raisnan

ku mancha blou di un mata ku tabata krese den

primavera. El a sigurá Mowgli ku nan tabata "salú i

masha dushi kuminda".

Pero esei no tabata bèrdat. Al kontrario, tabata

trata di raisnan venenoso. Manera Mowgli a kome

nan, el a sinti su garganta sera i kuminsá kima, su

kurpa a pèrdè forsa i el a keda ku keintura vários dia.

Ora e turtuga a mira kon Mowgli tabata, el a spanta

mashá, pasobra ta djis un "mal chansa" e kier a hasi

ku Mowgli, e wèlp yu di hende.

[ 78 ]


Bo tin bon beis?

Kasi semper mi ta

kontentu

"Hari mas tantu ku bo por - e ta bon pa

bo, pues ora bo tin gana di hari, hasié.

I ora ta posibel, pone otro hende tambe

hari, pasobra e ta bon pa nan tambe."

Mi ta partisipá na aktividatnan

di hòrde ku alegria

Plak akí un potrèt di bo i bo amigunan

kaminda boso ta gosando

[ 79 ]


Mi tin bon beis i

mi por hasi chansa

sin hasi bofon di otro hende

Bo ta komprondé e diferensha entre

hasi chansa i hasi bofon?

Den chansa tin humor i

tin algu simpátiko i

bo ta hari ku e otronan.

Ora ta hasi bofon no tin

humor - tin algu agresivo i

bo ta hariendo otro hende.

No tin nada mihó ku un kantika pa alegrá e kurason!

IF YOU'RE HAPPY AND YOU KNOW IT

If you're happy and you know it, clap your hands!

If you're happy and you know it, clap your hands!

If you're happy and you know it

and you really want to show it,

If you're happy and you know it, clap your hands!

If you're happy and you know it, stamp your feet!

If you're happy and you know it, stamp your feet!

If you're happy and you know it

and you really want to show it,

If you're happy and you know it, stamp your feet!

Bo por amplia ku mas verso,

djis kambia lokual bo ke demostrá ora bo ta kontentu.

Por ehèmpel: slap your fingers, clap your sides, say Amen.

Pidi bo lidernan

pa siña bo e melodia

[ 80 ]


Tur wèlp por skucha!

Mi ta tende di sobrá

wèlpnan, di mi mayornan

i lidernan

E makakunan bandar-log

no por a skucha. P'esei

nan tur tabata papia

pareu, nan tabata bobo

i semper nan tabata

kere ku ta nan só tin

rason.

Bo sa nan historia bon?

E kantidat di zonido ku nan ta produsí ta inkreibel, pero

hopi di nan nos no ta skucha, pasobra nos a kustumbrá di tende

nan òf pasobra nos tambe ta hasiendo bochincha.

Bo ke ban purb'é ku e wega aki?

Ora bo ta na kas, na skol òf ora bo ta den outo òf den

bùs, ora bo ta kana keiru den kunuku òf den stat (Punda),

keda ketu durante un kuart'i ora. Purba skucha tur zonido, ku

e kosnan ku ta sosodé rondó di bo ta hasi. Skirbi e kosnan ku

bo a skucha.

Mi a keda ketu ora mi tabata na

i mi a skucha e zonidonan aki:

[ 81 ]


Aki mi ta skirbi

mas kos ku mi ta bai hasi

pa mi bira un persona

mes sabí ku Baloo

[ 82 ]


Scouting ta un famia grandi

Bo hòrde ta pertenesé na un grupo di scout

i bo grupo di scout ta parti di un distrikto.

Tur grupo di scout den nos pais

ta forma parti di un asosashon.

Tur asosashon na mundu ta miembro di

Organisashon Mundial di Movementu Scout (OMMS),

ku su sede ta na Malasia i ku tin sentro di apoyo den tur

kontinente.

Esaki ta bandera di OMMS. E flor di leli ta para pa

"e bon kaminda ku tur scout mester sigui".

Solamente miembronan di Organisashon Mundial di

Movementu Scout ta usa e símbolonan aki.

[ 83 ]


Awor nos ta bai konta bo

mas kos di

e bida den Hòrde

E Hòrde, meskos ku tur

pueblo, mester di

espasio di dje mes. E

no tin nodi di ta grandi.

Ta sufisiente si tin un

lugá pa reuní i pa warda

e kosnan importante

manera rekuerdonan

di kampamentu, buki i

trofeo. E lugá ei yama

Hòl i e ta e kas di e Hòrde

p'esei mester tené ordená

i limpi

Pinta e Hòl di bo Hòrde.

Si bo no tin un hòl, imaginá bo kon lo bo ke pa e ta.

[ 84 ]


HORDEROEP

Tur bestia tin un zonido ku ta karakterisá nan. E

zonido ku un wòlf ta hasi yama yora. E ta hasi e zonido

aki pa e haña e Hòrde despues ku el a sali yag. Wòlf ta

yora tambe pa ekspresá nan "alegria di bida".

Wèlpnan tambe tin un manera

spesial pa mustra nan alegria

di ta parti di e Hòrde i di biba

di akuerdo ke e Lei. Esaki

nos ta yama HORDEROEP.

Kon ta hasi Horderoep den bo Hòrde?

[ 85 ]


BANDERA DI HÒRDE

Ripití: Laman i ami no ta sosegá Bo a haña sa e koló?

Bo sa di kon kasi tur pais di

mundu ta identifiká Wèlpnan ku koló

hel?

Ora a kaba di kuminsá ku

Scout, e señanan ku nan tabata usa,

nan tabata bòrda ku ilu hel riba tela

bèrdè. I pa e motibu ei den hopi pais

na mundu ta usa koló bèrdè pa Rama

Intermedio, ku ta scoutnan.

Poko aña despues, ora nan

a kuminsá ku e promé Hòrdenan,

nan a skohe hel pa nan pasobra ya

hel tabata un di e kolónan ku tabata

pone hende pensa riba Scouting.

Pinta i klùr bandera di bo Hòrde.

[ 86 ]


Konseho di baranka

Ora Hòrde mester trata asuntunan importante ta

reuní den Konseho di Baranka. Na e reunion aki ta asistí

tur lider i wèlp di e Hòrde, apesar ku ta drenta e wèlp a

kaba di drenta i no a instalá ainda.

Ta asina pasobra ora ta trata asuntu importante tur

opinion ta konta. Por ehèmpel, den Konseho di Baranka

lidernan ta presentá e plan pa e siguiente simannan,

den kua e aktividatnan ku Hòrde mes a skohe, ta wòrdu

organisá.

[ 87 ]


Tin okashonnan kaminda wèlpnan ta selebrá

rondó di kandela. Nos ta baila, kanta i presentá diferente

obra artístiko. Ta trata di un momentu speshal ku nos ta

prepará ku tur detaye.

Esaki ta nos "kampvuur"

i nos ta yamé Flor Kòrá!

Pidi bo lidernan kontabo di kon e yama asina.

[ 88 ]


Logboek di Hòrde

Aktividatnan,

jachtnan, aventuranan,

kampamentu, bishita

na lugánan interesante,

selebrashonnan...

Kuantu anékdota

bo por akumulá

ku tur lokual

wèlpnan ta hasi

den Hòrde

Ta prèt i hopi importante pa nos tin un lugá kaminda e

historia di Hòrde ta keda sirbí. Esaki nos ta yama Logboek

di Hòrde! Bo Hòrde tin un? Si

ta asina, perkurá

pa mantené

al dia. Si no

tin un, no

tin tempu pa

pèrdè. Kualke

skreft grandi ta

sirbi pa kuminsá

kuné. E forma ku

ta dekorá i mantené

e Logboek, ta reflehá e

kariño ku wèlpnan tin pa

e kosnan ku nan ta hasi.

Si bo ta interesá, abo por ta un di e personanan

enkargá pa kuida i sòru pa e Logboek.

[ 89 ]


Fiel i kariñoso manera

Rikki-tikki-tavi 1

Ami ta Rikki tikki tavi, e mangosta. Mi kueru i

mi rabu parse esnan di un pushi chikí, mi kabes i mi

kustumbernan ta manera di un mangosta.

Lo mi ta sintá riba bo skouder maske bo no por

mira mi. Anochi lo mi ta drumí band'i bo kama i lo mi

kuida bo den bo soño. De bes en kuando mi ta bin tira

un bista pa wak kon a bai ku bo.

8

10

9

7 6

11 13 14

12 15

5 4 3

2

1

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

34

35

40

36 37 38 39

27

28

Hopi tempu pasá mi a salba bida di un amigu i

su famia. Ora bo tin mester di mi yudansa, bo no mester

pidimi. Lo mi t'einan promé ku bo mes ripará.

33

32

31

30

29

Hala un strepi di number 1 te 40 i bo ta wak mi aparesé.

Klùr mi manera bo mes ta haña ku mi ta keda mas bunita.

[ 90 ]


Lastrá pa un avalancha di tera i pieda,

produsí pa e áwaseru nan di verano na

India, mi a yega poko ariba bou den

un kurá di un kas chikitu

kaminda Teddy i su

mayornan tabata

biba.

Nan tabatin duele di mi i nan a kuidami ku hopi

kariño te ku mi a bira parti di nan famia. Mi ta kòrda ku

asina m'a rekuperá mi forsa, m'a bula asina haltu, ku mi

a bin para riba skouder di Teddy.

I for di e dia ei nos a bira gran amigu di otro!

Mi tabata sinti hopi kariño pa mi amigu i su famia i

tambe mi tabata hopi gradisí pasobra sin nan yudansa lo

mi a muri.

Mi por a demostrá tur mi kariño na sierto okashon,

kaminda mi a salba nan for di un atake di Nag, e kobra

falsu i di Nagaina, su kasá peligroso.

[ 91 ]


Wak akí. Mi tabata den kurá di kas di Teddy

kombersando ku Darzee, e para karpinté, i su kasá

Darzeena, ora nos a skucha un flùitmentu ku tabata sali

for di den e yerbanan. Purá mi a bula bai patras i mi a

mira dos kabes di kobra règt na laira i ku boka hanchu

habrí.

E kobranan a pensa ku si ami djis wak nan só, lo

mi spanta. Pero nan a lubidá ku ta mashá difisil pa pone

un mangosta manera ami spanta i ku ademas, manera

mi mama a siña mi, ku nos mishon ta bringa kontra

kolebranan peligroso. Despues lo mi konta bo ku luho di

detaye, kon e kos ei a sosodé.

E mangosta chikitu aki, ku un nòmber poko difisil i

ku su wowonan ta bria di preokupashon ora un amigu ta

den problema, kier ta un amiga fiel i kariñoso di tur wèlp,

dispuesto pa yuda tur si e okashon presentá.

[ 92 ]


Fiel i kariñoso manera

Rikki-tikki-tavi 2

Rikk-tikk-tikki-tikki-tchk, kon a bai ku bo?

Aki ta Rikki-tikki-tavi, e mangosta, papiando.

Ora amigunan bieu topa otro atrobe, algun palabra

i ta parse ku no ta hopi tempu a pasa. Di kon t'asina?

Pasobra amigunan berdadero ta laga un marka atras ku

bo no por lubidá.

Ata mi aki atrobe ku mi mirada briante, pa defendé

bo i pa huntu nos siña i demostrá otronan kuantu nos ta

stima otro.

[ 93 ]


Bo ta kòrda ku mi a konta bo di mi promé aventura

den kurá di Teddy i di mi enkuentro ku e kobranan?

Siendo asina hóben mi a sinti mi hopi kontentu ku e

forma ku mi a skapa for di e atake di Nag i Nagaina. E

viktoria chikí ei a duna mi hopi konfiansa den mi mes.

Pero tambe el a siña mi di ta semper alèrta pasobra

peliger semper tei. Esaki mi a siña un dia ku mi tabata

sintá den kurá disfrutando di e solo pensando riba tur

loke ku tabata importante pa mi.

Mi tabata sintá ora Teddy a mira mi for di e porta

di su kas i a kore bini riba mi. Nèt na momentu ku e

tabata pa bai hisami un stèm fini a flùister bisando, "Tene

kuidou! Ami ta morto!"

Tabata Karait, e kolebra chikí koló di tera. Su

venenu ta mes fatal ku esun di un kobra, pero e ta mas

peligroso paso e ta chikitu i e no ta parse peligroso.

Un biaha mas, Teddy tabata den peliger.

[ 94 ]


Sin pensa ni un momentu, mi a ataká Karait,

moviendo mi kurpa manera ta balia nos tabata balia.

Esaki por ta zona straño pero tur mangosta ta hasi esaki

ora nan ta ataká, esaki ta bon paso ora nos ta ataká nos

enemigu nos por kue di sorpresa na e

banda ku menos e ta spera.

Karait tabata un kolebra

hopi chikí, lokual tabata mas

difísil. Mi mester tabata hopi

eksakto, paso mi no por a riska

faya. Mi mester a mordé n’e lugá

korekto den mi promé intento,

sino mi bida i esun di Teddy

tabata na peliger.

Diripiente Karait a ataká. El a bula purbando

di bin riba mi, pero mi no tabata n’e mes lugá. Teddy

tabata hopi spantá i a kuminsá grita. Ku e bochincha su

mayornan a sali for di kas. Mientras tantu Karait a lansa

un di dos atake, pero e tabata menos kuidadoso ku e

promé biaha i promé ku el a mishi ku mi, ami a bula

riba su lomba i duné e mordé fatal.

Esta felis Teddy i su mayornan tabata! I mi tambe.

Pa di dos biaha mi a skapa bida di mi amigu.

[ 95 ]


Nos tur tin kosnan ku ta hasi nos tristu i alegre

Mi ta purba pa no skonde mi

alegria, mi tristesa, kosnan

ku mi no ta gusta i ku ta

dunami miedu

Nos ta ripará na tur hende

ora nan ta kontentu. Tambe

nos ta yora pa kosnan ku ta

hasi nos doló. Ta bon pa nos

t'asina. Tantu mucha hòmber

komo mucha muhé tin e

sintimentunan aki.

Laga mi kontabo kon Mowgli a konosé

tristesa i lagrima.

Promé biaha ku Mowgli a yora ta ora ku ya e

tabata hóben i e mester a bandoná mondi pa bai biba

serka hende. Tabata hopi straño p'e, pasobra e no tabata

komprondé kiko tabata pasando. Bagheera e ora ei a

splik'é ku ta lágrima di doló i ku tur hende ora nan ta

yora, ta basha lágrima. "Laga nan kore" Bagheera a bisé.

Mowgli a sinta i yora sin konsuelo. Despues, brasando

Raksha, el a despedí. El a yora atrobe, miéntras su

rumannan wèlp tabata yora di tristesa.

[ 96 ]


Mi ta aseptá pa separá for di mi

famia ora mi ta bai kamper ku hòrde

Tin asina tantu kos agradabel ta

sosodé den un kampamentu!

Skirbi riba e blachi aki tur kos ku a pasa ku bo

durante bo promé kampamentu.

Nos a bai kamper na

E kos mas agradabel

Mi tabatin mas miedu di

E kos ku mi a gusta mas

E kos ku tabata mas

difisil

E kos di mi kas ku mas mi a

sinti falta di dje

[ 97 ]


Manera bo sa, e nèshinan

proponé aktividatnan

pa hasi i hòrde ta

eligí esnan ku nan ta

gusta mas.

Konta nos tokante

e último wega ku

boso a hasi pa skohe

aktividat:

Kon bo ta ku otro hende?

Mi ta aseptá opinion di mi

amigunan, maske ami ta

pensa diferente

Kua aktividat abo a

proponé den bo nèshi?

Kua aktivitat ku bo nèshi a

proponé hòrde a skohe?

Si nan no a skohe ningun,

kon bo a sintibo pa esaki?

Kon bo ta haña e

aktividatnan ku nan a skohe?

[ 98 ]


Mi ta trata tur otro hende

den hòrde ku kariño i mi

ke pa nan tratami igual

Traha regalo ta un forma di ekspresá kariño!

Esaki ta un idea

pa un regalo simpel, ku bo

mes por traha pa bo nèshi.

1. Pinta òf kopia riba un kartulina

di koló, e figura aki 6 biaha. Bo

por usa un otro figura tambe

basta e ta mesun tamaño.

Kòrta tur e figuranan saka.

2. Plak kada figura riba un pènchi

di palu.

3. Ora bo reuní ku bo nèshi, bo ta

duna nan kada un bo

regalo.

Lo ta hopi leuk si

hinter e nèshi ta lusi ku bo

regalo riba nan unifòrm!

Mihó ainda, proponé bo nèshi

pa boso traha mas i

regalá tur mucha den hòrde.

[ 99 ]


Mi ta gusta tin amigu nobo

Bo famia i amigunan ta e

personanan ku mas bo ta

stima i ku ken bo ta pasa

mihó. Tur biaha ku bo

haña amigunan nobo,

nota nan aki.

Esaki ta mi

amigunan nobo

Su nòmber ta

Asina nos a konosé otro

[ 100 ]


Bo ta interesá den

otro hende?

Mi ta kombersá i

kompartí ku tur hende

Ta dushi pa sa ku otro hende ta aseptá

bo manera bo ta i no ta laga bo un

banda pa motibunan ku no tin

nada di haber ku bo-

Bo sa ken tabata Anne Frank?

Anne tabata un mucha ainda ora di Dos Guera

Mundial a kuminsá. E i su famia mester a

hui di Alemania bai Hulanda pasobra nan

tabata hudiu i nan tabatin ku keda skondí

den e parti patras di un kas (Het Achterhuis)

pa nan no deskubrí nan. Ei den e kas ei

Anne a skirbi su diario, kontando su

dolónan i su speransa. Ora e guera

tabata serka di finalisá, Anne tabatin

15 aña, nan a deskubrí e famia. Anne

a bira prisonero i nan a mand'é un

kampamentu di konsentrashon,

kaminda el a muri.

Abo a yega di sinti un biaha ku nan a lagabo un banda

pa motibu di bo aspekto, bo ideanan, pasobra bo mayornan

no ta riku, pa motibu di bo rasa òf koló di bo kueru?

Abo a yega di laga otro hende para un banda,

kisas sin ku bo mes sa?

[ 101 ]


Mi ta yuda e wèlpnan nobo pa nan

sinti nan kontentu den hòrde

Kon yama

bo?

Aki nos ta

pasa dushi!

Kumbai! Ami

ta Pedro!

Bo ke

drenta den

mi nèshi?

Bin pa bo

konosé nos

hòl.

"Un sonrisa

ta e yabi sekreto

ku ta habri hopi kurason."

(Robert Baden-Powell)

[ 102 ]


Kiko bo sa di hende hòmber i

hende muhé?

Mi sa e diferenshanan físiko entre

hòmber i muhé i mi no ta

hasi bofon di esei

Manera bo sa nos hende hòmber i

hende muhé tin e mesun órganonan

den nos kurpa. Bo konosé algun kaba,

manera kurason, pulmon i selebro.

Nos tin tambe órganonan seksual, ku ta diferente segun

ku nos ta hòmber òf muhé. Esaki no ta masha importante

awor ku bo ta mucha. Pero ora bo bira adulto, e diferensha ta

pèrmití pa bo forma un pareha i haña yu.

Skirbi den e hòkinan nòmber di órganonan seksual eksterno

di hende hòmber i hende muhé.

Si bo no sa, puntra bo mayornan òf lidernan.

[ 103 ]


Kada bes ku mi no sa algu tokante temanan

seksual, mi ta puntra mi mayornan i mi ta

skucha nan kontestanan ku atenshon

Bo sa kon bo a nase? Ken mas mihó

ku bo mayornan pa konta bo. Si bo

mayornan no ta huntu ku bo, puntra e

personanan mayor ku ta biba huntu

ku bo òf tambe bo lidernan pa nan

splika bo kon muchanan ta nase.

Mi ta hunga i hasi mesun aktividatnan,

tantu ku mucha hòmber komo mucha muhé

Algun hende ta pensa ku tin kos ku solamente

hende hòmber por hasi; i otronan ta pensa ku tin

kos ku solamente hende muhé mester hasi. Pero

sinembargo tantu mucha hòmber komo mucha

muhé por hunga, studia, dibertí i hasi tur kos

huntu òf separá.

Bo tabata

sa ku?

Na 1963,

Valentina Tereshkova,

tabata promé hende muhé

ku a biaha den espasio.

Pas na 1934,

huradonan di Wimbledon

a pèrmití hende muhénan

hunga tènis den

karson kòrtiku (SHÒRT).

[ 104 ]


Mi ta kariñoso

ku mi mayornan i

sobrá famia

Bo tin ruman òf primu/prima

ku ta mes bieu ku bo?

Plak un potrèt aki

ku bo tin saká

huntu ku un di nan

Mi ta kariñoso ku mi

rumannan, mi ta hasi hopi

aktividat ku nan i mi ta purba

pa no pleita ku nan

Kiko bo ta hasi huntu ku bo rumannan?

Kiko lo bo tin gana di hasi huntu ku nan?

[ 105 ]


Aki mi ta bai skirbi

otro kos ku mi ta bai hasi pa

mi ta un persona

mas kariñoso i

amigu di tur hende

[ 106 ]


Nos ku ta partisipá den Scouting

ta un famia grandi

Abo ta kuminsando bo kaminata den mondi.

I riba e kaminda aki bo hòrde ta kompañabo.

Mi hòrde yama

Puntra bo lidernan di kon e hòrde tin e nòmber ei

i asina bo ta sa parti di su historia.

Meskos ku hòrde di Seeonee, tur pueblo tin lidernan ku

ta guianan i ta buska lo mehor pa nan. E Pueblo Liber tin

Akela i den bo hòrde bo tin bo lidernan. Nan ta manera

bo rumannan grandi ku ta kompañabo ku hopi kariño.

E lidernan di mi hòrde yama

Pa por organisá i hasi wega i otro

aktividatnan mas fasil, ta parti hòrde

den nèshi ku ta konsistí di seis wèlp.

Kada nèshi tin un koló pa indentifik'é.

E kolónan di e

nèshinan ta mes

koló di e kueru di

e wòlfnan, asina

ta ku tin nèshi

koló blanku,

shinishi, maron,

pretu.

[ 107 ]


Den Scouting tin hóbennan di diferente edat repartí den

diferente sekshon. Bo sa kaba ku esnan

entre 7 pa 11 aña yama wélp

i nan ta agrupá den un hòrde

Kon yama e otro sekshonnan?

Puntra bo lidernan òf e scoutnan mas grandi.

Entre 11 pa 15 aña

nan yama

i ta agrupá den

Entre 15 to 17

nan yama

i ta agrupá den

Algun pais tin

miembro di 17 pa 21 .

Nan ta yama nan

i nan ta forma un

E diferente sekshonnan ta forma un Grupo di Scout

Mi grupo yama

i mi asosashon nashonal yama

Bo tabata

sa...?

Mundialmente tin mas ku 40 mion scouts. Tur e

famia grandi ta forma parti di e Organisashon

Mundial di Movementu Scout (OMMS), ku tin su

ofisina prinsipal na Kuala Lumpur, Malasia.

[ 108 ]


Generoso manera

Kotick 1

Kontent'i topa bo!

Ami ta Kotick, e kachó di awa blanku. Bo ta

sorprendé di mi koló? No ta strañami. Na prinsipio mi

no tabata gusta e koló di mi kueru, mi tabata sintimi

diferente i mi ke tabata meskos ku tur sobrá kachó di

awa. Pero ku tempu mi a ripará ku nos tur ta otro i ku no

ta importante kon nos koló ta pero si kon nos mes ta.

Ta p'esei mi ke invitábo, pa deskubrí otro nan,

yuda i kompartí ku nan. Lo bo mira kon agradabel esei

lo bai ta. I awor ku nos ta bai ta amigu, mi kier kontabo

parti di mi historia i pa bo sa kiko a poné mi lucha pa mi

pueblo.

[ 109 ]


Ami, Kotick, a nase na un playa yamá

Novastoshnah, kaminda miles di kachó di awa ta

reuní pa pasa verano, huntu ku mi mayornan Matkah i

Cazamar.

Manera tur yu mi tambe mester a siña hopi kos,

promé ku mi "por a landa ku mi mes alanan", manera nos

komo kachó di awa ta bisa bou di nos mes. Mi tabatin

amigunan grandi i bon. Huntu ku nan mi a siña kome

piská, sapatiá den awa i kita mi miedu di olanan.

Un biaha, aventurero manera mi tabata, mi a bai

riba un ola demasiado grandi. Mi a spanta masha hopi

mes, pero de paso e tabata un reto pa mi!

Ora m'a krese mi tabatin un eksperensia ku a

kambia mi bida: Mi a konosé hende.

Nos tur, kachónan di awa, tabata hunga riba playa

ora nan a yega. Nan a opservá nos trankil i despues nan

a bai ku algun di nos komo sifuera nan tabata nos doño.

Nan no a bai ku mi pasobra nan tabatin miedu di mi koló

[ 110 ]


Mi a disidí di sigui nan. Di aleu mi a mira ku nan

a yega na un lugá ku nan tabata yama abatuar, kaminda

tabatin mas yagdó. Nan tur tabatin palu ku punta di

metal, ku kua nan a kuminsá bati mi amigunan. E otro

kachónan di awa no por a move pa defendé nan mes.

Ora mi a konta e sobrá kachónan di awa loke mi a

mira, nan a bisa mi ku si mi no kier mira e otronan muri,

mi no mester bai mas na e abatuar.

Mi no por a komprondé di kon nan tabata pensa

asina, p'esei mi a tuma e desishon di buska un lugá mas

seif pa mi pueblo, un lugá kaminda e yagdónan di kachó

di awa, no por a yega. Pa logra esei mi mester a landa

diferente biaha di nort pa sùit den oséano Pasífiko, biba

diferente eksperensia i siña kosnan ku mi no tabata sa te

ora ku mi a topa e baka nan di awa. Lo mi sigui konta

boso di nan.

Mi a siña, por ehèmpel, ku no ta tur hende ta

meskos, ni nada meskos no ta pasa nos. Pero, ta nos tur

ke ta felis! Mi a siña ku un hende ta muchu mas felis

ora e hasi otronan felis. I esaki mi kier siña tur wèlp. Ta

masha fásil. Bo ta purba hasié?

[ 111 ]


Generoso manera

Kotick 2

Bo ta kòrda mi? Ami ta Kotick, e kachó di awa koló

blanku, esun ku a nase na Noatocha i a buska un lugá seif

pa su pueblo. Mi ta hopi kontentu ku nos a topa oun biaha

mas, esaki ta nifiká ku bo a progresá. Pabien!

E éksito berdadero ta ser felis i e mihó forma di ta felis ta

di hasi otronan felis. Mi ta bai kompañá bo den e bunita

aventura pa deskubrí i yuda otro.

Ya bo konosé mi basta bon kaba. Bo sa unda mi a nase,

ken tabata mi mayornan i kiko a kondusí mi pa lucha pa

un lugá mas seif pa mi pueblo. Awor mi ke konta bo kiko

tur mi mester a hasi pa mi logra esaki.

[ 112 ]


Despues di a presensiá kon e otro kachónan di awa a muri

na man di e yagdónan, mi a landa duru bai sin stòp te ora

mi a yega na un playa i bai bou di awa. Ku e awa fresku

mi a logra sintimi mas trankil i seif. Pero mes momento,

mi a kuminsá yora ora mi kòrda riba e momentunan ku mi

tabata biba huntu ku mi amigunan. Mi yoramentu a yega

na orea di un leon di awa ku tabata sosegá

riba baranka. El a wak mi dj’ariba te

abou i puntra mi

Mi tin mag di sa ta kiko a pasa bo ku bo ta yora asina?

Nan ta matando tur e kachónan di awa!

Bo ta eksagerá e leon di awa a respondé! Mi no a tende bo

ta hunga riba playa? Probablemente ta un par nan a mata.

Nan ta matando nan! Mi a respondé na mes momentu ku

mi a kita pa un ola grandi i agregá nos mester buska un

otro playa!

Bo ta landa bon pa un kachó di awa e leon di awa a

komentá, sorprendí pa mi abilidat. Bo ta simpátiko, mi ta

konsehá bo pa sosegá un ratu i despues buska Brujomar, e

olifante di awa, kisas e konosé un lugá.

Mi a bai Noatocha bèk pa mi rekuperá forsa i sali p’e isla

chiki kaminda Brujomar ta drumi huntu ku e bayenanan i

algun para brutu.

[ 113 ]


Hey hey! Mi a grita vários bes.

Skucha mi, tragalmejas!

!tragalmejas, tragalmeeeejas!

E paranan di awa tabata grita.

Eh,oh,ah e olifante a hap.

Kiko bo ke?

Mi ta buskando un lugá seif pa kachónan di awa mi

a rospondé ku tur mi forsa. Esei, e baka di awa, sa el

a kontesta awor bai mi ta hopi okupá. Hopi okupá,

okupaaaaaa! e paranan a grita.

Mi a bai serka mi mayornan pa mi konsultá nan opinion.

Mi tata a konsehá mi pa laga e kosnan manera nan tabata;

mi mama, a bisami lubidá preokupashon i hunga ku e

kachónan di awa.

Esaki ta mas difísil ku mi a kere, mi a pensa. No solamente

mi mester bringa kontra e yagdónan, sino tambe kontra

resistensia di mi pueblo. Pero no ta importá, mi ta sigui

buska loke mi ta kere ta mihó pa nos tur.

Tabata un biahe largu pa mi yega serka e bakanan di awa.

Nan a hiba mi na un lugá seif, deskonosí pa yagdónan,

kaminda porfin mi por a hiba mi pueblo.

Mi tambe a siña konosé bo i mi sa ku bo a progresá hopi

den hasi otro felis, pero ainda esaki por mehorá …… i bo

tambe sa esaki.

[ 114 ]


Bo ta preokupá pa otro hende?

Mi ta kompartí

lokual ku mi tin ku mi

amigunan den hòrde

Tempu pa hunga!

Parti e apelnan entre e

muchanan. Duna kada

un e fruta ku ta mas

serka di dje, di tal

manera ku ningun no

ta keda sin esun di dje.

Pinta un flecha entre e

mucha i e apel, te ora ku tur

kaba. Si bo faya, un ta keda sin

su fruta.

Tur mucha a haña?

Mi ta kumpli ku mi tareanan di

servisio ku nan ta dunami den hòrde

Esaki ta e kosnan ku ami

mester a hasi den hòrde

[ 115 ]


Mi ta partisipá na wega i aktividatnan

tokante derechi di mucha

Esaki ta nos

derechinan!

Mucha hòmber i mucha muhé na promé lugá ta

hende. No ta importante unda nos a nase ni ken

ta nos mayornan.

Nos tur tin derechi riba:

Un hogar,

bon alimentashon

i kuido médiko.

[ 116 ]


Un nòmber i

nashonalidat for di ora

nos nase.

Oportunidat pa por

desaroyá riba tereno

kognitivo, físiko i sosialemoshonal.

Bai skol i rekreashon salú.

Kuido i edukashon speshal ora

nos tin desabilidat físiko òf

mental.

[ 117 ]


Krese den un mundu di pas,

solidaridat i komprenshon

entre hende. Asina nos ta

siña biba na pas.

Trato igual sin importá rasa,

religion òf nashonalidat.

Yudansa promé ku

otronan den kaso di

emergensia.

Protekshon den tur sentido

di palabra, pero sigur kontra

tur tipo di abusu.

Komprenshon

Tur adulto mester respetá

nos derechinan!

[ 118 ]


Bo ta komprondé ku tin hende ku

tin outoridat riba bo?

Mi sa pakiko mi tin ku

respetá desishonnan ku

adultonan ta tuma

Mi mester respetá nan pasobra

Mi ta yuda mi amigunan

ora nan mester dirigí

un aktividat na skol

òf na hòrde

E direktor di e orkesta

aki a pèrdè su batuta.

Bo por yudé buska?

E ta na un kaminda riba

e página aki!

[ 119 ]


Tur hende, chikitu i grandi,

mester siña biba huntu

Mi ta aseptá tur regla ku nan

pone na kas, skol òf na hòrde

Esaki ta algun regla ku mi mester kumpli kuné

Na mi kas

Na skol

No permití nunka pa ningun hende,

sea grandi òf chikí, hende straño òf famia di bo,

ta dal bo òf maltratá bo di ningun forma.

Abo tampoko no mester maltratá ningun hende.

Nos tur ta igual i

nos ta meresé rèspèt.

[ 120 ]


Bo ta servisial?

Mi sa na unda brantwer, polis,

hòspital i otro servisionan

públiko di mi pais ta keda.

Den kaso di urgensia, bo mester komuniká

rápido ku servisionan públiko mas serka. Buska nan i nota

nan direkshon i telefòn. Bo mayornan i otro adulto por duna

bo otro direkshonnan ku ta bon pa bo warda den e "lista di

emergensia" aki.

Adrès

Brantwer

Polis

Dòkter di kas

Trabou di mi mama

Trabou di mi tata

Mi skol

Otro numbernan ku mi por tin mester

Otro numbernan ku mi por tin mester

[ 121 ]


Mi ta yuda na kas asina ku nan pidimi

Bo kas ta un lugá importante. Tur hende ku ta biba

den dje mester yuda kuid'é pa e ta semper agradabel.

Bo sa algun di e kosnan ku abo lo por hasi?

Mi ta yuda ku loke mi por den

kampañanan pa yuda

esnan den nesesidat

Si bo ta regalá kos di hunga òf

paña di bo pa yuda famianan den

nesesidat, sòru pa bo regalonan

ta limpi i den bon kondishon. Ta

generoso ta duna lokual ta sirbi i no

lokual ku bo lo a tira afó.

[ 122 ]


Bo ta stima bo pais?

Mi konosé símbolonan di mi

pais, manera bandera, himno

i eskudo

Mi ta respetá e

símbolonan di mi pais

Pinta i klùr

nos bandera

Buska i skirbi

nifikashon di e

kolónan

[ 123 ]


Mi ta partisipá ku respèt i

entusiasmo na selebrashonnan

di mi pais

Pinta kon bo ta selebrá dia di bandera

[ 124 ]


Bo ta interesá pa otronan?

Mi grupo di scout yama

i ta pertenesé na Distrito

Mi sa kua ta e diferente

sekshonnan den mi grupo

i nan nòmbernan

Puntra bo lidernan pa nan yuda bo

yena e informashon aki

E sekshonnan aki tin den mi grupo

Nòmber di e sekshonnan

Nòmber di e lider na kabes

[ 125 ]


Algun biaha, manera un famia grandi, hinter grupo ta

reuní pa selebrá. E ora ei kada sekshon ta presentá skèchnan

artístiko.

Si bo a yega di partisipá na un fiesta di

hinter grupo, konta nos ...

Kiko bo hòrde a hasi?

Mi ta partisipá na aktividatnan

ku otro sekshonnan di mi grupo

Kiko abo mester a hasi?

Kon e resultado tabata?

AGUAJL

NCUCOBVPGSASA

OBOLGRENADAMTAS

XNOSCSTLUCIAALERL

CHAITICUPUIVMAV

UUAYMDCHJCSCAAE

RARMEBERMUDAUD

ECANADARBATO

SVENEZUELAZ

ARGLDES

Mi sa kua ta

e paisnan di

Kontinente

Merikano i

Karibense

Den e sòpi di lèter aki tin

dies pais di Kontinente

Merikano i Karibense

skondí.

Bo por haña nan?

[ 126 ]


Bo ta kuida naturalesa i

bestianan?

Mi konosé e palunan, matanan,

bestianan, piskánan i paranan prinsipal

di e pais kaminda mi ta biba

"Ta pa kiko mi no sa

Ma esta tristu mi ta bira

Tur atardi ku mi mira

Solo baha den lamá!"

Ekstrakto di un poesía di Joseph Sickman Corsenv

Mi ta kuida e matanan na mi kas

E matanan aki mi tin na mi kas

Esun ku mi gusta mas ta

pasobra

[ 127 ]


Mi a yega di planta i kuida

un òf vários mata

Ta ami a kuida e mata aki!

• Hinka 3 palu di lusafè den un

pipita di awakati, meskos ku riba

e pintura. Tambe bo por remplasá

e pipita di awakati pa un batata òf

batata dushi.

• Yena un glas ku awa i pone e

pipita aden di tal manera ku

mitar ta keda den awa.

• Pone e glas na un lugá ku bientu

ta pasa i kaminda tin tiki lus.

• Sòru pa e glas tin sufisiente awa

aden.

• Si bo tin pasenshi, despues di

algun siman bo ta mira kon rais i

blachi bèrdè ta kuminsá sali for di e

pipita.

Pa terminá,

bo por saka e mata

for di kaminda bo a

skondé i hasi bo kamber

kontentu kuné.

Rei rei Shon Arei!

Kua otro nòmber tin pa

pipita di un fruta?

[ 128 ]


Aki mi ta skirbi

otro kosnan ku mi ta bai hasi

pa mi ta un persona generoso i amistoso, ku

ta kuida naturalesa

[ 129 ]


Nos tur ta di un pais

Esaki ta mapa di mi pais!

(pinta, klùr òf plak un potrèt)

Mi pais yama

Su kapital ta

Mi ta biba na

E lugá ku mas mi gusta di mi pais ta

Mi tin gana di konosé

Nos tur tin derechi di tin un nashonalidat

[ 130 ]


Rei!

Di kua pais nos ta?

Mi pais ta konosí

komo isla di speserei.

Ami ta di .

Nos kapitalnan ta konosí komo

"Siudat di suku i Reina"

Nos ta di

.

Den mi pais bo ta haña

e Serunan Blou.

Ami ta .

Nos tin e di dos "koraalrif"

mas largu na mundu.

Nos ta di .

[ 131 ]


Nos pais tin mas ku 700

isla i 2400 isla chikitu.

Nos ta di

.

Den nos pais bo ta

mira e asombroso

. Kaieteur Falls.

Den mi pais, bo por bai un

diferente playa kada dia

di aña-nos tin 365 di nan!

Nos ta di

.

Ami ta di

.

Nos tres islanan ta famoso

pa turtuganan.

Volkan ta sigui ku erupshon

den mi pais.

Nos ta di

.

[ 132 ]

Ami ta di

.


Nos ta di dos diferente pais, pero nan

tur dos ta riba e mesun isla!

Nos ta di

,

i .

Mi pais ta konosí komo e

pais di "Flying Fish".

Mi pais a

desaroyá

"kalipso" i a

inventá

steelband.

Ami ta di

Isla di Naturalesa di Karibe,

mustrando e matanan mas

bèrdè ku bo a yega di mira.

.

Ami ta di

Dos seru ohochi bunita tin

bista riba mi siudatnan

prinsipal.

.

Ami ta di

.

Ami ta di

.

[ 133 ]


Bo tabata sa?

Na mundu tin mas

ku 7,500 mion

hende ta biba den

mas ku 195 pais.

Na China, e pais ku mas hende, ta biba

Mowgli', ta biba

ta biba

mion di hende. Na India, tera di

mion. Den mi pais

mil hende.

Mein

Idioma ta pèrmití tur hende

di un pais komprondé otro.

Tin algun pais kaminda

ta papia un idioma só i na otro

kaminda ta papia vários idioma.

Kuantu idioma nan ta

papia den bo pais?

Kuantu idioma abo

por papia?

E palabranan aki bou tin mesun

nifikashon. Bo sa na kua idioma

nan ta pertenes'é?

bandera

flag

drapeau

bandeira

flaga

[ 134 ]


Kada pais tin nan mes kosnan:

artesania, músika, baile, kuminda, forma di papia.

Tur esakinan ta parti di kultura di un pueblo.

Esaki ta e kosnan di mi pais

Un di e kumindanan krioyo ta

E baile tradishonal ta

Pinta hende di nos pais bistí

den nan trahe folklóriko òf plak un potrèt

Tur hende ku ta biba den un pais

mester tin e mesun oportunidatnan pa krese,

traha, tin un famia i ta felis.

[ 135 ]


Amigu di Dios manera

Esta un alegria

pa konosé bo!

Ami ta

Francisco

Francisco 1

Mi a nase na Italia, den un pueblo chikitu ku yama

Assisi. Ta p'esei mi a haña e nòmber, Francisco di Assisi.

Maske for di e tempu ei te awor ya a pasa 8 siglo,

tòg hende a keda kòrda mi. Podisé pasobra mi a keda

biba na pas ku tur hende, ku naturalesa, ku esnan mas

pober i esnan ku ta sufri. Asina mi a dsekubrí un Amigu.

ku a mustra mi e balor bèrdadero di tur kos.

Pa nos konosé otro mihó, mi ta bai konta bo algu

di mi historia i di mi Amigu.

[ 136 ]


Maske mi a nase den otro tempu for di esun ku

abo ta biba aden awor, mi tabata kasi meskos ku algun

hóben di awendia. Mi tata tabata negoshante den tela,

p'esei den mi kas nunka sèn tabata hasi falta. Mi tabatin

tur loke mi tabata deseá i mi tabata dediká mi na pasa

bon ku mi amigunan, kende tabata hopi i mashá alegre.

Mi tata tabata ke pa mi tambe bira un komersiante

manera e, maske e tabata sa ku ami no tabata gusta hasi

negoshi. Mi tabata un mucha hopi malkriá. Mi tabata

studia masha poko òf kasi nada.

Ora mi a krese, mi a bira sòldá, komo esei tabata

na moda, i ami ku mi amigunan a bai guera. Komo mi

no por a bringa bon, nan a kue mi prezu i mi a keda será

hinter un aña!

Tabata un époka masha difisil i ademas mi a bira

malu. Siendo malu i prezu, mi tabata mi só i tabatin hopi

tempu pa pensa. Mi tabata sintimi tristu i ínfelis. Mi a

realisá ku mi no a hasi nada importante i bon ku mi bida

i mi tabata sinti ku mi no tabata felis.

Te porfin mi por a bai bèk Assisi. Huntu ku mi

famia mi a kuminsá sinti mi bon atrobe. Ora mi a haña

mi forsa i salú bèk, mi a ripará ku mi a kambia hopi.

Tabata manera un hende a duna mi wowonan nobo.

[ 137 ]


Mi a siña wak tur kos bunita ku tabata rondoná

mi. Mi tabata wak solo, flornan, luna, paranan i lugánan

kaminda awa tabata sali for di tera. Tur esaki mi tabata

mira i nan tabata alegrá mi kurason. Mi por a baila di

felisidat!

I e ora ei mi a kuminsá yama danki. Danki pa tera i

pa bida. Danki na e bon hendenan ku tabata rondoná mi.

Danki na Dios. Mi a deskubrí ku Dios tabata mi Amigu!

Tambe mi a deskubrí ku tabatin hende hopi pober

i ku tabata sufri hopi. Tantu, ku nan no tabatin wowo pa

mira e kosnan ku mi tabata mira. Ni tampoko pa wak

Dios. Ta p'esei mi a dediká mi bida pa mi ta amigu di

nan.

Mi ke ta tambe amigu di wèlpnan, pa yuda nan

siña konosé Dios. Pa asina, manera ami a hasi, nan

tambe deskubrí e alegria di tin un amigu manera Dios.

[ 138 ]


Amigunan di Dios manera

Francisco 2

Bo ta kòrda mi?

Ami ta Francisco di Assisi.

Ami no a lubidá riba bo i mi

ta kòrda tur e tempu ku nos a

pasa huntu.

Mi a konta bo kaba kon mi

bida a kambia, di un hóben ku

solamente kier a dibertí i pasa bon,

pa un hòmber dediká na yuda, stima

i sirbi otronan. Mi a skohe pa pas.

Pa ami, skohiendo pa pas ta nifiká atrabes di tur kos stima

tur hende speshalmente e pober, e malu i esnan ku tin

mas mester di mi. E ta nifiká kuida naturalesa i purba di

yega na e trabou di Dios. Esei ta nifiká yama danki pa

tur loke mi tin, pa felisidat i tristesa. Esei ta nifiká tambe

konta otronan di mi felisidat pa nan tambe por sinti e

lokual ku mi a diskubrí. Esaki ta nifiká kompartí.

[ 139 ]


Mi ta bai konta bo algu ku a pasa ku mi ora mi

tabata biba na e pueblo di Gubio. Tende bon!

E tempu ei e pueblo tabata wòrdu vigilá pa un wòlf,

grandi i feros, e tabata kome tur e bestianan i tin biaha

asta e tabata ataká hende. Hinter e pueblo tabatin miedu

di e wòlf, ningun hende

no tabata ni tribi di subi

nan tereno si nan

no tabata

bon kubrí.

Un dia mi a disidí di bai sera konosí ku e wòlf. Mi

amigunan di Gubio a purba di laga mi kambia mi desishon

pero ora mi hinka un kos den mi kabes no ta fásil pa mi

saké.

Mi a kuminsá kana den direkshon di e hòl di wòlf

kompañá pa algun habitante di e pueblo. Diripiente e

wòlf a blòkia mi kaminda i mustra djentenan skèrpi na e

manera di mas spantoso. Mi a bisé: “Mi ruman Wòlf mi

ta komandá bo den nòmber di nos Dios pa for di awor no

hasi ni ami, ni e habitantenan daño." E wòlf a kai sinta mi

dilanti i ora mi a saka mi man p’e, el a duna mi su pata, el

a kuminsá lembe mi man.

[ 140 ]


Huntu nos a kana

bai na sentro di e

pueblo.

Tur habitante a keda

asombrá ora mi a

konta nan kiko a

pasa, i mi a pidi

nan pa pordoná e

wòlf i di awor en

adelante duné di

kome ya e no tin

ku pasa hamber mas.

Tur hende den e pueblo

a bai di akuerdo i for di e dia ei e wòlf ta kana rònt

drenta i sali kurá di e habitantenan di Gubio, i e tabata

stimá i tabata haña di kome tur dia.

Ningun hende no tabata kier a kore

ku n’e mas for di e pueblo,

pero dos aña despues el a muri

na edat haltu i tur hende

tabata hopi tristu.

E kuenta aki por

ta zona inkreibel,

pero laga mi bisa bo

algu. E milager e mainta ei na Gubio no tabata e

kambio den e wòlf. Loke tabata milager tabata e kambio

den kurason di e habitantenan. Nan a mira kon tabata

posibel pa biba huntu ku e wòlf djis dor di duné kuminda

i amor, na lugá di maté ku arma. Nan a kere ku loke no

tabata posibel por a bira posibel, nan a kere den e poder

di amor, esei ta loke a kambia nan bida.

[ 141 ]


Bo sa kon bo por yega

mas serka di Dios?

Mi gusta naturalesa

i bida den aire liber

Francisco di Assisi a sinti ku tur loke

ta biba i krese den naturalesa ta forma

un famia, un famia masha grandi mes.

Por ehèmpel, el a yama solo "ruman

solo" i luna, "ruman luna". Francisco

a deskubrí ku naturalesa ta e muestra

grandi i bibu ku Dios ta eksistí i E ta

stima nos.

Bo a yega di opservá kon perfekto paranan ta bula?

Mi ta rekonosé e bon obranan

ku mi amigunan ta hasi

Meskos ku bo, wèlpnan tambe ta hasi un

esfuerso pa tur dia hasi un bon obra, un

bunita tarea pa hasi otro felis i kontentu.

Kua di e bon obranan di bo amigunan lo

bo ke imitá? Pakiko?

[ 142 ]


Kada religion tin un manera diferente di

selebrá nan seremonianan i di yama Dios. Pero tur parse otro

den e kos mas importante: nan ta siña nos di stima Dios i tur

hende, meskos ku Dios mes a hasi.

Mi religion ta

Bo ta biba bo fe religioso?

Mi tin interes pa sa kada

bes mas di Dios i mi religion

I pa mi, Dios ta

Mi ta partisipá ku mi famia na

selebrashonnan di mi religion

Skirbi kua ta e selebrashonnan mas importante di bo

religion. Si bo no ta mashá sigur, puntra bo mayornan òf un

hende di bo Iglesia.

[ 143 ]


Mi ta partisipá den e selebrashonnan

religioso ku ta tuma lugá den mi hòrde

Ora bo ta bai hasi un fiesta, bo ta

pidi bo famia, pa yuda bo prepar'é pa bo

amigunan por pasa bon. Wèl, ta e mesun

kos ta sosodé ku e selebrashonnan religioso.

Mester di un preparashon den kua bo ta

yuda, sea ta limpia e sitio kaminda ta tene

e fiesta, dòrna, resa un orashon òf prepará

e kantikanan. E kos di mas importante ta

partisipá bon den tur loke tuma lugá den e

fiesta/selebrashon, ei.

Bo a yega di partisipá huntu ku bo hòrde den

un selebrashon religioso?

Pinta òf plak un potrèt di e selebrashon.

[ 144 ]


Bo sa kon bo por papia ku Dios?

Mi ta partisipá na orashonnan

ku nos ta hasi den hòrde

Resa ta kombersá ku Dios. Resa ta konta Dios

kiko a pasa ku nos, pidié pa yuda nos i nos ta yam'é

danki pasobra E ta nos Amigu. Un Amigu ku semper ta

huntu ku nos, kende no ta bandoná nos nunka i ku ta stima

nos, maske kon nos ta komportá nos mes.

Mi sa e orashonnan

prinsipal di hòrde

Mi ta gusta ora nos ta resa den hòrde, pasobra

Un manera pa resa ta kanta. I un

momentu speshal pa resa ta ora

nos ta gradisí Dios pa e dia ku nos

a biba.

"Danki Señor, pa tur loke bo a

hasi. Danki Señor, pa tur loke bo

tei hasi. Danki Señor, pa tur loke

bo ta hasiendo, n'e momentu aki

den nos kurason."

Bo sa e kantika aki? E yama "Danki Señor".

Pidi bo lidernan pa nan siña bo.

[ 145 ]


Mi ta hasi orashon huntu

ku mi famia

Ta bon pa resa huntu den famia.

Asina nos ta mas uní i kontentu.

Asina tambe ora nos tin

un òf otro tristesa òf

un hende di nos ta

malu, nos ta resa i

pidi Dios pa yuda

nos. Si den bo famia

no tin e kustumber

di resa huntu, bo por

proponé bo mayornan

i rumannan pa hasié.

Tin biaha ta difisil pa

reuní bo famia pa resa.

Pero abo si por resa pa nan.

Orashon di scout

Señor,

siñami pa ta generoso

pa sirbi Bo

manera Bo meresé.

Pa duna sin midi,

pa lucha sin miedu di

wòrdu heridá.

Pa traha sin sosegá.

I pa no buska niun otro

rekompensa , sino di sa

ku nos ta kumpliendo

ku Bo boluntat.

[ 146 ]


Dios ta pidi nos pa stima otro!

Mi konosé historia di

algun persona ku a

biba di akuerdo ku nan fe

E mihó manera pa stima Dios, ta stima tur hende ku ta rònt di

nos, spesialmente esnan ku, pa diferente motibu, ta sufriendo.

Aberiguá pakiko e

personanan aki ta

asina stimá i

konosí rònt

mundu

Martin Luther King

Mama Theresa di Calcutta

[ 147 ]


Mi ta komprondé ku e kosnan ku mi

ta siña di mi religion, ta reflehá den e

manera ku mi ta ku mi famia

Esaki ta e kosnan ku mi a siña di

mi religion

Ser amigu di Dios ta nifiká no lubid'é nunka i keda

kòrda riba dje den kada kos ku nos ta hasi. Ora bo ta obedesé

bo mayornan, ora bo ta purba pa no pleita ku bo rumannan,

ora bo ta bisa algun palabra amabel, ora bo ta generoso den

kada un di e aktonan aki, Dios ta presente.

DIOS ta bira mashá felis ora E mira bo aktua asina akí.

[ 148 ]


Tur hende ta meresé

rèspèt, sin importá na kua

religion nan ta pertenesé

Mi sa ku tin bon hende ku

no tin e mesun religion ku ami tin

Tin hende ku ta dediká nan bida na sirbi Dios.

Bo sa kon yama e ministronan religioso

di e diferente religionnan?

Papa

di

Iglesia Òrtodòks

Imán

di religion

di Musulman

Buddha

di Budismo

Pastor

di Iglesia

Evangéliko

Pastor

di Iglesia

Katóliko Romano

Bo konosé algun hende ku tin

un religion diferente for di esun di bo?

[ 149 ]

Rabi

di religion

Hudiu


Aki mi ta skirbi

otro kosnan ku mi ta bai hasi

pa mi ta mes bon amigu di Dios

manera Francisco

[ 150 ]


Un parti masha importante

den bida di Hòrde

ta e "jachten" i kampamentunan.

Pa bo pasa bon na bo ekskurshonnan i nada malu no

pasa, ta nesesario pa bo sa kon pa kuida bo mes, i kuida

bo kosnan i kuida naturalesa.

No lubidá, ku tur mainta mester

limpia i laga airu pasa

den e tènt ku bo

a drumi aden.

Ora nochi sera, usa un

lantèrno pa bo lusa

den bo tènt.

Nunka usa bela ni lampi

di gas òf kerozin den tènt,

pasobra nan por

okashoná kandela

Nos ke bisabu algu mas,

pero nos ke hasié den kódigo.

Bo por skibi den kódigo (geheimschrift)?

E "kódigo vokal(klinker-code)", por ehèmpel, ta konsistí

den remplasá tur vokal den e palabra pa un number:

a = 1 e = 2 i = 3 o = 4 u = 5

Asina ta ku e palabra HOL, den kódigo, ta H 4 L

Awor bo por lesa loke nos tabata kier a bisabo:

N4 L5B3D1 D3 L1B1 B4 DJ2NT2N1N 4R1

B4 L1NT1 M13NT1 3 D2SP52S D3 K4M2.

[ 151 ]


Bo sa kon yama e diferente

partinan di un tènt?

Marka ku un flecha e diferente partinan ku e nòmbernan

ku ta pertenesé na nan

nòk

banda di tènt

"scheerlijn"

"grondzeil"

palu di tènt

dak

"haring"

Ora bo ta kamper, bo mester tene kuidou ku

insektonan, ku ta buska lugánan muhá i friu pa skonde.

P'esei, promé ku bo bisti bo sapatunan, ku bo a laga

para afó di tènt, bo mester dal nan poko poko abou na

suela. Si tin un bestia aden, e ta spanta i sali. No ta nada

agradabel pa bo haña un "bishita" ora bo ta bistiendo bo

sapatunan!

Pa insekto i bestia no drenta den tènt, warda tur

kuminda den un lugá ku ta protehá, asina ku nan no por

[ 152 ]


Pa protehá nan mes e

insektonan ta bai skonde bou

di piedranan. P'esei, si bo tin

mester kue un piedra, stot e

ku bo pia òf un pida palu,

asina bo por sa si tin un

insekto skondí bou di e

piedra, pa e no pika bo.

Ora un

ekskurshon òf

kampamentu kaba,

yuda otro pa limpia

e lugá. Kòrda, mester

lag'é mas limpi ku bo a

hañ'é!

Komo ku bo a kaba di bira miembro di e Hòrde,

podisé bo no tin mester di harma tènt, pero bo por

yuda si pa wardé limpi atrobe i sigurá bo di no

lubidá ningun artikulo personal.

[ 153 ]


Pa tene tur kos na òrdu den kampamentu,

i tambe den bo "Hòl,

lo bo tin ku konstruí algun kos chikitu.

Scoutnan ta famoso pasobra nan sa kon pa traha ku

kònòpinan. Tin vários kònòpi masha útil. Poko poko lo bo bai

siña nan.

Pa awor aki, nos ta proponé bo pa praktiká algun.

Bo lidernan lo mustra bo kon pa traha nan.

E kònòpi aki yama

E kòn`opi aki yama

i e ta sirbi pa

i e ta sirbi pa

E kònòpi aki yama

mastworp. E ta fásil pa

traha i lòs, pero e ta steif i e

no ta slep.

P'esei, nan ta us'é na

kuminsamentu di

hopi konstrukshon.

Bo lidernan lo

mustrabo ki ora

bo por us'é.

[ 154 ]


Mira kon bo a krese!

Bo a pone bo metanan i

bo a logra hopi di nan.

Den e buki aki bo ta topa diferente amigu, ku a

enkurashá bo pa bo superá bo mes i pa bo pone bo mes

metanan. Asina, bo

a pone metanan

ku a yudabo

krese.

Kada tantu

tempu, despues ku bo a

papia ku bo lidernan, tokante

bo konosementu, bo a pega un "sticker"

Kada sticker ta kòrda bo

ku bo a krese un poko mas

I awor ku bo a finalisá wèlp Pata Moli i wèlp Buladó

PABIEN!

Warda e buki aki komo un rekuerdo di loke bo

tabata kapas di hasi.

[ 155 ]


Awor bo ta sigui pa e buki di Wèlp Rastreadó.

Bo por sigui hasi bo bèst i bira mas mihó tur dia.

Buki di Wèlp Rastreadó

Warda e buki aki komo rekuerdo. E lo yudabo pa abo

yuda e wèlpnan mas chikí, ku ta kuminsando e kaminda

ku abo a eksplorá.

I sigui pa dilanti!

Pasobra wèlpnan semper ta...

[ 156 ]


Adrès i number di telefòn di mi amigunan den hòrde

i den mi grupo scout

Nòmber

Adrès

[ 157 ]


KARCHI DI KONTRIBUSHON

Nòmber:

Ana: Registrashon Scouting Antiano fl. ..,.. pagá dia: d.d.

KONTRIBUSHON

Luna Yan Feb Mrt Apr Mei Yun Yul Oug Sep Okt Nov Dec

Suma

Firma

Lider

Remarke:

Remarke:

OTRO KONTRIBUSHON

Luna Yan Feb Mrt Apr Mei Yun Yul Oug Sep Okt Nov Dec

Suma

Firma

Lider

KARCHI DI KONTRIBUSHON

Nòmber:

Ana: Registrashon Scouting Antiano fl. ..,.. pagá dia: d.d.

KONTRIBUSHON

Luna Yan Feb Mrt Apr Mei Yun Yul Oug Sep Okt Nov Dec

Suma

Firma

Lider

Remarke:

Remarke:

OTRO KONTRIBUSHON

Luna Yan Feb Mrt Apr Mei Yun Yul Oug Sep Okt Nov Dec

Suma

Firma

Lider

[ 158 ]


KARCHI DI KONTRIBUSHON

Nòmber:

Ana: Registrashon Scouting Antiano fl. ..,.. pagá dia: d.d.

KONTRIBUSHON

Luna Yan Feb Mrt Apr Mei Yun Yul Oug Sep Okt Nov Dec

Suma

Firma

Lider

Remarke:

Remarke:

OTRO KONTRIBUSHON

Luna Yan Feb Mrt Apr Mei Yun Yul Oug Sep Okt Nov Dec

Suma

Firma

Lider

KARCHI DI KONTRIBUSHON

Nòmber:

Ana: Registrashon Scouting Antiano fl. ..,.. pagá dia: d.d.

KONTRIBUSHON

Luna Yan Feb Mrt Apr Mei Yun Yul Oug Sep Okt Nov Dec

Suma

Firma

Lider

Remarke:

Remarke:

OTRO KONTRIBUSHON

Luna Yan Feb Mrt Apr Mei Yun Yul Oug Sep Okt Nov Dec

Suma

Firma

Lider

[ 159 ]


E buki aki tabata trahá

pa bo pa medio di

Elaborashon i kontenido

Loreto González

Francisca Palacios

Loreto Jansana

Revishon di kontenida i teksto

(Original na spaño)

Héctor Carrer, Argentina

Jorge Fuentes, Bolivia

Osny Câmara Fagundes, Brazil

Oscar Calderón, Costa Rica

Manuel Isidro Romero, El Salvador

Rosa Segura, Peru

Alberto Del Brutto and

Felipe Fantini,

Ofisina Scout Interamericano

Vershon na Papiamentu

Idylliene Corsen, Ignolda Kronstadt,

Judith Heldewier, Rachel Evertsz,

Eslin Martha, Nataly Troncon, Iliene

Corsen

Ilustrashon

Mariano Ramos

Diseño i layout

Maritza Pelz

Luis Bethancourt

Produkshon

Ofisina Scout Mundial -

Sentro di Apoyo Interamerica

Un danki spesial na Fundashon "Konstruí Awe i Mañan" kende a

duna e fondonan pa kompletá e impreshon.

[ 160 ]


E publikashon aki ta un esfuerso konhunto

na benefisio di e asosashon di scout di abla

papiamentu/o di Region Interamericana

Scouting Antiano & Scouting Aruba

Method for Creation

and Continuous Updating of

the Youth Programme

[ 161 ]


[ 162 ]

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!