13.06.2013 Views

Shpjegues i Programit të Orientuar të Provimeve me Zgjedhje të ...

Shpjegues i Programit të Orientuar të Provimeve me Zgjedhje të ...

Shpjegues i Programit të Orientuar të Provimeve me Zgjedhje të ...

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

REPUBLIKA E SHQIPËRISË<br />

MINISTRIA E ARSIMIT DHE E SHKENCËS<br />

AGJENCIA QENDRORE E VLERËSIMIT TË ARRITJEVE TË XËNËSVE<br />

<strong>Shpjegues</strong> i <strong>Programit</strong> <strong>të</strong> <strong>Orientuar</strong> <strong>të</strong><br />

<strong>Provi<strong>me</strong>ve</strong> <strong>me</strong> <strong>Zgjedhje</strong> <strong>të</strong> Maturës<br />

Shte<strong>të</strong>rore<br />

Gjuhë e Huaj, Italisht<br />

Tiranë, Janar 2011


<strong>Shpjegues</strong> i programit orientues Italisht<br />

Përmbajtja:<br />

Af<strong>të</strong>si<strong>të</strong> dhe njohjet që duhet <strong>të</strong> zo<strong>të</strong>rojë nxënësi maturant<br />

për <strong>të</strong> qenë i përgatitur për Provimin e Maturës <strong>me</strong><br />

<strong>Zgjedhje</strong> në gjuhën e huaj.<br />

Struktura e Provimit <strong>të</strong> Maturës Shte<strong>të</strong>rore <strong>me</strong> <strong>Zgjedhje</strong>,<br />

Gjuha Italiane<br />

Tipe ushtri<strong>me</strong>sh që nxënësi duhet <strong>të</strong> punojë për <strong>të</strong> qenë i<br />

përgatitur për provimin <strong>me</strong> zgjedhje te gjuhës italiane<br />

Një model testi për Gjuhën Italiane pa përgjigje <strong>të</strong> dhëna,<br />

që <strong>të</strong> orientojë dhe ndihmojë maturan<strong>të</strong>t si <strong>të</strong> punojnë në<br />

testin e Maturës Shte<strong>të</strong>rore <strong>me</strong> <strong>Zgjedhje</strong><br />

© MASH, janar 2011 www.mash.gov.al 2


<strong>Shpjegues</strong> i programit orientues Italisht<br />

1. Objektivat e Provimit <strong>të</strong> Maturës <strong>me</strong> <strong>Zgjedhje</strong> në Gjuhët e<br />

Huaja<br />

Nxënësi që do t’i ushtrohet provimit <strong>të</strong> Maturës <strong>me</strong> <strong>Zgjedhje</strong> në Gjuhët e Huaja duhet<br />

<strong>të</strong> demonstrojë af<strong>të</strong>si<strong>të</strong> dhe njohjet e tij për çka më posh<strong>të</strong> vijon:<br />

Af<strong>të</strong>si<strong>të</strong>:<br />

1.1. <strong>të</strong> kuptuarit në përgjithësi dhe në veçanti <strong>të</strong> përmbajtjes së materialit <strong>të</strong> shkruar<br />

<strong>të</strong> cilat mund <strong>të</strong> jenë tekste autentike në gjuhën italiane, tekste <strong>të</strong> marra nga buri<strong>me</strong><br />

<strong>të</strong> ndrysh<strong>me</strong> (gazeta, revista, tekste letrare) dhe që i përkasin tematikës së përfshirë në<br />

programin orientues <strong>të</strong> Maturës Shte<strong>të</strong>rore për Gjuhën e Huaj.<br />

1.2. <strong>të</strong> prodhuarit e një te<strong>me</strong> <strong>me</strong> shkrim duke respektuar rregullat e tipeve <strong>të</strong><br />

ndrysh<strong>me</strong> <strong>të</strong> teksteve <strong>të</strong> shkruara (letra, ftesa, kërkesa <strong>të</strong> ndrysh<strong>me</strong>)<br />

1.3. shkrimi i një kompozimi ose eseje në <strong>të</strong> cilën nxënësi <strong>të</strong> shprehë <strong>me</strong>ndi<strong>me</strong>t dhe<br />

interesat e tij mbi a<strong>të</strong> fushë ose temë për <strong>të</strong> cilën do <strong>të</strong> shkruajë; <strong>të</strong> paraqesë<br />

argu<strong>me</strong>nte ose kundërargu<strong>me</strong>nte në lidhje <strong>me</strong> çështjen që ai do <strong>të</strong> trajtojë <strong>me</strong> shkrim,<br />

tema <strong>të</strong> parashikuara këto në Programin Orientues <strong>të</strong> Maturës Shte<strong>të</strong>rore.<br />

1.4. <strong>të</strong> përdorë në punën <strong>me</strong> shkrim (kompozimin esenë, kërkesën etj.) mjete dhe<br />

strategji gjuhësore në përputhje <strong>me</strong> përmbajtjen e tekstit që nxënësi do <strong>të</strong> shkruajë<br />

1.5. <strong>të</strong> përcaktojë qëndrimin e autorit në pjesën letrare ose jo letrare mbi tematika <strong>të</strong><br />

ndrysh<strong>me</strong>, <strong>të</strong> gjitha <strong>të</strong> përcaktuara në Programin Orientues <strong>të</strong> Maturës Shte<strong>të</strong>rore.<br />

1.6. <strong>të</strong> kuptojë organizimin dhe strukturën e tekstit letrar ose jo letrar mbi tematika <strong>të</strong><br />

ndrysh<strong>me</strong>, <strong>të</strong> gjitha <strong>të</strong> përcaktuara në Programin Orientues <strong>të</strong> Maturës Shte<strong>të</strong>rore.<br />

1.7. <strong>të</strong> përmbledhë në italisht kuptimin e përgjithshëm <strong>të</strong> një pjese letrare ose jo<br />

letrare mbi tematika <strong>të</strong> ndrysh<strong>me</strong> dhe <strong>të</strong> japë <strong>të</strong> dhënat më kryesore <strong>të</strong> pjesës së<br />

shkruar në gjuhë italiane.<br />

1.8. <strong>të</strong> analizojë në përgjithësi një tekst letrar mbi tema <strong>të</strong> cilat janë <strong>të</strong> përcaktuara në<br />

Programin Orientues <strong>të</strong> Maturës Shte<strong>të</strong>rore, duke zhvilluar mbi <strong>të</strong> përgjigje <strong>me</strong> shkrim<br />

ku <strong>të</strong> shprehë refleksionet e tij mbi pjesën që do <strong>të</strong> lexojë dhe <strong>me</strong>ndi<strong>me</strong>t ndjenjat e tij<br />

personale mbi a<strong>të</strong> çka ka lexuar.<br />

Njohjet:<br />

1.9. <strong>të</strong> njohë leksikun, fonetikën, morfologjinë, sintaksën dhe ortografinë jo në nivel <strong>të</strong><br />

sofistikuar dhe detajuar, por <strong>të</strong> pak<strong>të</strong>n t’i njohë ato në një masë <strong>të</strong> tillë që përputhen<br />

<strong>me</strong> objektivat e programit orientues <strong>të</strong> Maturës Shte<strong>të</strong>rore.<br />

1.10. <strong>të</strong> njohë dhe <strong>të</strong> kuptojë aspekte interkulturore <strong>të</strong> qyte<strong>të</strong>ri<strong>me</strong>ve dhe kulturave <strong>të</strong><br />

ndrysh<strong>me</strong> italishtfolëse, gjithnjë brenda tematikës së përcaktuar nga Programi<br />

Orientues <strong>të</strong> Maturës Shte<strong>të</strong>rore<br />

1.11. <strong>të</strong> kuptojë tekste <strong>të</strong> ndrysh<strong>me</strong> letrare ose jo letrare tema e <strong>të</strong> cilave ësh<strong>të</strong><br />

parashikuar në Programin Orientues <strong>të</strong> Maturës Shte<strong>të</strong>rore për Gjuhën e Huaj.<br />

2. Struktura e Vlerësimit <strong>të</strong> Provimit <strong>të</strong> Maturës Shte<strong>të</strong>rore<br />

<strong>me</strong> <strong>Zgjedhje</strong>, Gjuha Italiane<br />

Provimi i Gjuhës Italiane ësh<strong>të</strong> pjesë e Maturës Shte<strong>të</strong>rore <strong>me</strong> <strong>Zgjedhje</strong>. Nxënësi që<br />

zgjedh t’i nënshtrohet provimit <strong>të</strong> gjuhës italiane, nuk mund <strong>të</strong> zgjedhë një gjuhë tje<strong>të</strong>r<br />

<strong>të</strong> dy<strong>të</strong> në dyshen e lëndëve <strong>me</strong> zgjedhje. Provimi i gjuhës së huaj ësh<strong>të</strong> ndërtuar në<br />

formën e provimit <strong>me</strong> shkrim. Në <strong>të</strong> nuk përfshihet vlerësimi i <strong>të</strong> folurit dhe vlerësimi i<br />

<strong>të</strong> dëgjuarit.<br />

© MASH, janar 2011 www.mash.gov.al 3


<strong>Shpjegues</strong> i programit orientues Italisht<br />

Provimi <strong>me</strong> shkrim zhvillohet për 120 minuta. Në kë<strong>të</strong> provim nxënësi duhet <strong>të</strong><br />

shprehë njohjet dhe af<strong>të</strong>si<strong>të</strong> e tij në:<br />

<strong>të</strong> kuptuarit e një pjese letrare ose joletrare<br />

në njohjen dhe përdorimin e strukturave gramatikore dhe leksikore<br />

<strong>të</strong> shkruarit mbi një temë <strong>të</strong> caktuar (ese, krijim letrar ose jo letrar, shkrimi i një<br />

kërkese, letre, email-i, etj.)<br />

Skema e Provimit<br />

Aspekti gjuhësor që do <strong>të</strong><br />

vlerësohet<br />

Të kuptuarit e një pjese <strong>të</strong> shkruar<br />

(letrare ose joletrare)<br />

Përdorimi i gjuhës (gramatika dhe<br />

leksiku)<br />

Të shkruarit (ese ose krijim, le<strong>të</strong>r,<br />

kërkesë etj.)<br />

Pesha që zë<br />

kjo fushë në<br />

<strong>të</strong> <strong>të</strong>rë<br />

vlerësimin<br />

40%<br />

40%<br />

20%<br />

Objektivi<br />

që matet<br />

1.1/ 1.5/<br />

1.6/ 1.7/<br />

1.8/ 1.9<br />

dhe 1.11<br />

1.9 dhe<br />

1.10<br />

1.2/ 1.3/<br />

1.4/<br />

Niveli i<br />

vështirësisë së<br />

pyetjeve për<br />

çdo linjë<br />

3 pyetje Niveli 1<br />

4 pyetje Niveli 2<br />

2 pyetje Niveli 3<br />

4 pyetje Niveli 1<br />

5 pyetje Niveli 2<br />

2 pyetje Niveli 3<br />

1 pyetje Niveli 3<br />

3. Tipologjia e teksteve dhe ushtri<strong>me</strong>ve që mund <strong>të</strong> jepen në<br />

Provimin e Maturës Shte<strong>të</strong>rore <strong>me</strong> <strong>Zgjedhje</strong> në Gjuhën e<br />

Huaj<br />

a) Në <strong>të</strong> kuptuarit e një pjese letrare ose joletrare përmbajtja tematike<br />

ësh<strong>të</strong> mbështetur në programin e zhvilluar gja<strong>të</strong> ka<strong>të</strong>r viteve <strong>të</strong> shkollës së <strong>me</strong>s<strong>me</strong> si<br />

edhe në tekstet shkollore për gjuhën italiane. Tematika e mëposht<strong>me</strong>, e parashikuar<br />

për provimin e maturës, do <strong>të</strong> përfshijë temat bazë(sipas kurrikulës) dhe nëntema <strong>të</strong><br />

marra nga kurrikula dhe tekstet.<br />

Temat janë formuluar në mënyrë përgjithsuese e jo sipas titujve <strong>të</strong> teksteve dhe<br />

përfshijnë ato njohuri <strong>të</strong> cilat janë zhvilluar për<strong>me</strong>s mësi<strong>me</strong>ve.<br />

IO QUALE INDIVIDUO<br />

IL MONDO PERSONALE<br />

IL MONDO CIRCOSTANTE<br />

MONDO DELL’INFORMAZIONE E DELLA CULTURA<br />

© MASH, janar 2011 www.mash.gov.al 4


<strong>Shpjegues</strong> i programit orientues Italisht<br />

AREE GENERALI<br />

Tipet e ushtri<strong>me</strong>ve që mund <strong>të</strong> jepen për këto tipe tekstesh janë:<br />

Të kuptuarit <strong>me</strong> shkrim (comprensione scritta)<br />

pyetje mbi përmbajtjen e tekstit,<br />

ushtri<strong>me</strong> <strong>me</strong> plo<strong>të</strong>sim <strong>të</strong> vendeve bosh,<br />

ushtri<strong>me</strong> <strong>me</strong> përgjigje po/jo<br />

ushtri<strong>me</strong> <strong>të</strong> tipit e sak<strong>të</strong> / e pasak<strong>të</strong><br />

ushtri<strong>me</strong> <strong>me</strong> disa zgjedhje<br />

renditja e paragrafëve <strong>të</strong> nga<strong>të</strong>rruar, sipas logjikës dhe koherencës<br />

gjetja e një informacioni në një tekst,<br />

gjetja e idesë kryesore <strong>të</strong> një teksti, gjetja e një informacioni nga tekste <strong>të</strong> ndrysh<strong>me</strong><br />

etj.<br />

b) Në përdorimin e gjuhës (strukturat gramatikore dhe leksikore) tipet e<br />

ushtri<strong>me</strong>ve <strong>me</strong> <strong>të</strong> cilat nxënësi mund <strong>të</strong> përballet në test janë:<br />

ushtri<strong>me</strong> <strong>me</strong> zëvendësim,<br />

ushtri<strong>me</strong> transformimi,<br />

ushtri<strong>me</strong> <strong>me</strong> shumë zgjedhje,<br />

ushtri<strong>me</strong> <strong>me</strong> plo<strong>të</strong>si<strong>me</strong> vendesh bosh,<br />

ushtri<strong>me</strong> <strong>me</strong> ndërtim fjalish,<br />

bashkim fjalësh <strong>me</strong> kuptimin, gjetje gabi<strong>me</strong>sh, bashkim i funksionit <strong>me</strong> strukturën<br />

përka<strong>të</strong>se,<br />

gjetja e sinoni<strong>me</strong>ve, antoni<strong>me</strong>ve,<br />

Shprehja e <strong>të</strong> njëjtit kuptim <strong>me</strong> fjalë <strong>të</strong> tjera, parafrazi<strong>me</strong>, etj.<br />

c) Në shkrimin e një eseje ose një for<strong>me</strong> tje<strong>të</strong>r <strong>të</strong> <strong>të</strong> shprehurit <strong>me</strong> shkrim<br />

nxënësi mund <strong>të</strong> përballet <strong>me</strong>:<br />

<strong>të</strong> shprehurit në formë dialogu<br />

formulim pyetje / përgjigje<br />

plo<strong>të</strong>sim frazash<br />

le<strong>të</strong>r personale<br />

le<strong>të</strong>r zyrtare<br />

<strong>me</strong>sazh<br />

radhitje paragrafësh sipas koherencës<br />

hartim <strong>me</strong> pika referimi<br />

përmbledhje, ko<strong>me</strong>nt tregimi, etj.<br />

Disa tipe ushtri<strong>me</strong>sh që nxënësi duhet <strong>të</strong> punojë për <strong>të</strong> qenë i përgatitur për<br />

provimin <strong>me</strong> zgjedhje <strong>të</strong> gjuhës italiane për çdo linjë gjuhësore <strong>të</strong><br />

sipërpër<strong>me</strong>ndur:<br />

♦ Compressione del Testo (Të Kuptuarit e Tekstit)<br />

Vlerësimi i këtij komponenti do <strong>të</strong> bëhet mbi bazën e një teksti <strong>të</strong> panjohur mbi <strong>të</strong><br />

cilin do <strong>të</strong> ndërtohen pyetje që do <strong>të</strong> testojnë af<strong>të</strong>sinë e nxënësit për <strong>të</strong> kuptuar një<br />

pjesë letrare ose jo letrare, dhe për <strong>të</strong> gjykuar mbi <strong>të</strong>.<br />

© MASH, janar 2011 www.mash.gov.al 5


<strong>Shpjegues</strong> i programit orientues Italisht<br />

Nxënësi duhet <strong>të</strong> je<strong>të</strong> në gjendje <strong>të</strong> lexojë dhe <strong>të</strong> kuptojë në mënyrë globale tekste për<br />

<strong>të</strong> gjetur informacionin e kërkuar; për <strong>të</strong> mbledhur informacionet që i kërkohen nga<br />

pjesë <strong>të</strong> ndrysh<strong>me</strong> <strong>të</strong> një teksti, apo tekste <strong>të</strong> ndrysh<strong>me</strong> për <strong>të</strong> përmbushur një detyrë<br />

apo kërkesë <strong>të</strong> caktuar.<br />

Në mënyrë <strong>të</strong> përmbledhur kjo af<strong>të</strong>si përfshin këto aspekte <strong>të</strong> leximit:<br />

- Marrja dhe përzgjedhja e informacionit <strong>të</strong> duhur nga teksti i dhënë.<br />

- Reflektimi mbi përmbajtjen e një frag<strong>me</strong>nti dhe nxjerrja e informacionit <strong>të</strong> duhur<br />

prej tij.<br />

- Paraqitja e ele<strong>me</strong>n<strong>të</strong>ve provues që mbështesin idenë e dhënë nga ve<strong>të</strong> nxënësi.<br />

- Thellim në kuptimin e një fraze dhe gjetja e sinonimt <strong>të</strong> saj.<br />

- Formimi i një kuptimi <strong>të</strong> përgjithshëm dhe nxjerrja e moralit <strong>të</strong> pjesës.<br />

- Zhvillimi i af<strong>të</strong>sisë krijuese dhe interpretuese dhe paraqitja e ele<strong>me</strong>n<strong>të</strong>ve që<br />

justifikojnë përgjigjen e dhënë.<br />

- Kuptimin global <strong>të</strong> tekstit.<br />

- Kuptimin selektiv (jo i përgjithshëm, mbi një aspekt <strong>të</strong> caktuar); gjetjen e<br />

informacioneve specifike.<br />

- Kuptimi i thelluar: gjetja e <strong>të</strong> pashprehurës ose <strong>të</strong> nënkuptuarës, qëndrimin e<br />

autorit, etj.<br />

- Plo<strong>të</strong>simi i ushtri<strong>me</strong>ve leksikore rreth tekstit.<br />

- Gjetjen e fjalëve referuese.<br />

-------------------------------------------------------------------------------------<br />

Shihni më posh<strong>të</strong> disa tipe pyetjesh mbi Compressione del Testo.<br />

Testo 1<br />

Il denaro e l’amore, l’economia genera legami<br />

Il mondo dei soldi e quello dei senti<strong>me</strong>nti hanno in comune molte parole: fiducia,<br />

sofferenza, falli<strong>me</strong>nto, bene, sensibilità …<br />

Entrambi infatti appartengono alla sfera dei legami, delle relazioni, degli scambi. Sono<br />

fili invisibili che legano le persone.<br />

Certo, il mondo dei soldi sembra estraneo e ghiacciato rispetto alle persone. Cosi<br />

asettico e crudele da ridurre la complessità della vita a colonnine di nu<strong>me</strong>ri,<br />

percentuali e tassi. L’amore, l’amicizia, i senti<strong>me</strong>nti tutti fosse anche l’odio, sembrano<br />

invece accesi, cosi poco parenti dei nu<strong>me</strong>ri, dei calcoli, della logica.<br />

L’economia pero’ non nasce co<strong>me</strong> cosa fredda, lontana dai corpi, spietata<strong>me</strong>nte votata<br />

al profitto; nasce flusso, energia di vita per rintracciare legami. Nasce co<strong>me</strong> scambio di<br />

beni. Mi viene in <strong>me</strong>nte il <strong>me</strong>rcato e il significato simbolico che un luogo co<strong>me</strong> quello<br />

ha e ha sempre avuto nella storia: incontri, scambi, sapere. Lingue diverse, voci, visi<br />

ed esperienze. Socialita’ autentica. Sinfonia di colori e razze. All’ origine della nostra<br />

Europa moderna ci sono movi<strong>me</strong>nti co<strong>me</strong> quello del libero spirito e tutti i grandi<br />

movi<strong>me</strong>nti ereticali sono nati proprio nelle citta’ dei <strong>me</strong>rcanti, perche’ i <strong>me</strong>rcanti<br />

portavano in giro <strong>me</strong>rci e saperi. Anche il baratto e’ traccia di un’ economia dei legami:<br />

io chiedo una cosa a te e tu ne dai una a <strong>me</strong> e il <strong>me</strong>tro dello scambio la diamo noi.<br />

Una cosa varra’ tanto se tratto con te e tant’altro se tratto con qualcun’ altro. In<br />

questo tipo di scambio ci sono le persone, i corpi, le necessita’ e i desideri. E c’e’ spazio<br />

per prezzare tutto.<br />

Invece l’economia, per lo <strong>me</strong>no quella che domina in questi tempi, e’ fatta di tutt’ altro:<br />

e’ fatta di prezzi. E’ fatta di denaro che omogeneizza tutto, che traduce in nu<strong>me</strong>ri<br />

qualsiasi cosa: una casa, un chiodo, una poesie. Che rende tutto uniformabile: il<br />

© MASH, janar 2011 www.mash.gov.al 6


<strong>Shpjegues</strong> i programit orientues Italisht<br />

computer su cui scrivo, la luce che consumo, un parere legale, l’anello che porto al<br />

dito e che stabilisce valori seguendo criteri che penalizzano le cose piene d’amore: piu’<br />

una cosa ha valore e <strong>me</strong>no costa. Il latte di una madre, ad esempio, e’ gratis. Gratis la<br />

cura, gratis l’attenzione. Ci sono un mare di cose preziosissi<strong>me</strong> eppure senza prezzo:<br />

la nostra societa’, il nostro vivere insie<strong>me</strong> si forma su questa contraddizione.<br />

Che ci sia questo rapporto inversa<strong>me</strong>nte proporzionale tra amore e soldi ce lo dice<br />

anche l’esperienza di tutti i giorni: siamo disposti a fare cose molto noiose, per molto<br />

denaro, facciamo gratis quel che ci piace. Piu’ amore c’e’ e <strong>me</strong>no c’e’ bisogno di soldi,<br />

piu’ soldi ci sono e <strong>me</strong>no c’e’ bisogno di amore. Da questo punto di vista, l’economia<br />

comune<strong>me</strong>nte intesa e’ diventata il regno del denaro che cancella l’amore. Il regno del<br />

denaro neutro, senza colore, ne’ nazione, ne’ odore. Anche se sporco, si pulisce al<br />

primo lavaggio, se viene dai corpi di bambine vendute alla strada puo’ diventare<br />

pulitissima catena di bigiotteria. Si ricicla perche’ non porta traccia del passaggio. Non<br />

rimane inciso il dolore, non rimane imprigionato nel foglio il peso della mano che lo<br />

tocca. Non ricorda. Orma cancellata a ogni passo.<br />

Co<strong>me</strong> se, pur non riuscendo a valutare valori non materiali co<strong>me</strong> la giustizia,<br />

l’armonia, la bellezza o la salute, il denaro potesse superare il loro bisogno o<br />

compensare la loro perdita. E invece i soldi hanno bisogno dell’ amore, di essere legati<br />

ai corpi, alle relazioni, all’ origine. Secondo le sti<strong>me</strong> di un recente rapporto alle Nazioni<br />

Unite esiste un’ econonia non pagata che ammonta a sedici trilioni di dollari l’anno.<br />

Un’ economia fatta di volotariato, lavoro do<strong>me</strong>stico, cooperazione, educazione e<br />

crescita di bambine e bambini, con divisione a cura. Il valore prodotto da questa<br />

economia dell’ amore e’ enor<strong>me</strong>, ma per l’economia e’ valore som<strong>me</strong>rso, total<strong>me</strong>nte<br />

assente dalle statistiche che misurano la ricchezza dei paesi. Ma qualcosa sta<br />

cambiando. La vita e’ una e registra tutto. Ogni intenzione, ogni affare, ogni dono.<br />

Domande a risposte aperte<br />

1. Di che cosa e’ fatta l’economia di oggi?<br />

2. In che cosa trasformata l’economia secondo il testo?<br />

3. La perdita di quali valori non materiali non puo’ compensare il denaro?<br />

4. Quale altro tipo di economia esiste?<br />

5. Quale movi<strong>me</strong>nto si trova all’ origine dell’ Europa moderna?<br />

6. Vero o falso<br />

Il mondo dei soldi sembra estraneo e ghiacciato rispetto alle persone. V/F<br />

Il significato simbolico del <strong>me</strong>rcato e’: incontri, scambi, sapere. V/F<br />

Il latte di una madre costa di piu’. V/F<br />

Piu’ una cosa ha valore, e piu’ costa. V/F<br />

7. Scelta multipla.<br />

Il mondo dei soldi e quello dei senti<strong>me</strong>nti hanno in comune la seguente parola:<br />

A) Gelosia<br />

© MASH, janar 2011 www.mash.gov.al 7


<strong>Shpjegues</strong> i programit orientues Italisht<br />

B) Falli<strong>me</strong>nto<br />

C) Gioia<br />

D) Persona<br />

L’economia nasce co<strong>me</strong>:<br />

A) Lotta per la sopravvivenza<br />

B) Scambio di denaro<br />

C) Scambio di beni<br />

D) Iniziativa delle banche<br />

Il rapporto tra amore e soldi ci spinge a:<br />

A) Fare cose noiose per molto denaro<br />

B) Mettere da parte l’orgoglio<br />

C) Essere tolleranti con gli altri<br />

D) Comprare l’amore<br />

8. Forma il verbo dal no<strong>me</strong> dato.<br />

Falli<strong>me</strong>nto - .........................<br />

Sofferenza - ..........................<br />

Odio - ..........................<br />

Scambio - ............................<br />

Movi<strong>me</strong>nto - ........................<br />

9. Abbina i contrari e scrivi nelle caselle i nu<strong>me</strong>ri corrispondenti alle lettere.<br />

A) Profitto 1. Odio<br />

B) Assente 2. Bruttezza<br />

C) Som<strong>me</strong>rso 3. Presente<br />

D) Recente 4. Antico<br />

E) Amore 5. E<strong>me</strong>rso<br />

F) Bellezza 6. Perdita<br />

10. Cancella l’intruso.<br />

amore, affetto, attrazione, odio, tenerezza<br />

soldi, denaro, miseria, moneta, ricchezza<br />

rapporto, relazione, collega<strong>me</strong>nto, concordanza, indipendenza<br />

abbondanza, bisogno, necessita’, voglia, esigenza<br />

superare, fallire, vincere, attraversare, sconfingere<br />

♦ Lessico e Grammatica (Fjalori dhe Gramatika)<br />

Në kë<strong>të</strong> seksion <strong>të</strong> provimit nxënësi duhet <strong>të</strong> je<strong>të</strong> i përgatitur rreth këtyre<br />

aspekteve gjuhësore:<br />

a) Leksiku (Fjalori)<br />

Nxënësi duhet <strong>të</strong> zo<strong>të</strong>rojë një repertor leksikor <strong>të</strong> mjaftueshëm për t’u përballur <strong>me</strong><br />

sukses dhe për t’u shprehur lirshëm <strong>me</strong> shkrim.<br />

Shihni disa tipe ushtri<strong>me</strong>sh qe trajtojnë kë<strong>të</strong> fushë gjuhësore.<br />

© MASH, janar 2011 www.mash.gov.al 8


<strong>Shpjegues</strong> i programit orientues Italisht<br />

Completate le frasi seguenti scegliendo fra le alternative propose la parola<br />

coerente con il tono del discorso.<br />

1. Non capisce niente di arte e spende milioni su milioni per comprare<br />

________________ (quadri / croste).<br />

2. Abbiamo propio bisogno di persone così ________________<br />

( te<strong>me</strong>rarie / coraggiose).<br />

3. Per fortuna il ragazzo del piano di sopra ha s<strong>me</strong>sso di _______________<br />

(suonare / strimpellare).<br />

Collegate gli aggettivi della colonna A con i corrispondenti sostantivi della<br />

colonna B da i quali in apparenza sembrano così diversi .<br />

A B<br />

1. eburneo guerra A<br />

2. mnemonico colore B<br />

3. onirico <strong>me</strong>moria C<br />

4. cromatico bocca D<br />

5. bellico gara E<br />

6. aureo sogno F<br />

7. orale avorio G<br />

8. agonistico oro H<br />

9. equestre o equino casa I<br />

10. do<strong>me</strong>stico cavallo L<br />

b) Ele<strong>me</strong>nte dhe struktura gramatikore<br />

Për një komunikim <strong>të</strong> sak<strong>të</strong> nga ana gramatikore, si <strong>me</strong> gojë ashtu edhe <strong>me</strong> shkrim,<br />

sugjerohet <strong>të</strong> punohet në mënyrë <strong>të</strong> përqëndruar mbi strukturat dhe çështjet<br />

gramatikore më <strong>të</strong> rëndësish<strong>me</strong> <strong>të</strong> trajtuara gja<strong>të</strong> tre-ka<strong>të</strong>r viteve <strong>të</strong> shkollës së<br />

<strong>me</strong>s<strong>me</strong>.<br />

l’articolo determinativo<br />

A) l’<br />

B) la<br />

C) il<br />

D) lo<br />

Aggettivi<br />

A) allegro<br />

B) allegra<br />

C) allegri<br />

D) allegre<br />

Plurale dei nomi composti<br />

Nella veranda la signora ha ---------.<br />

A) il biancospino.<br />

B) gli biancospini<br />

C) le biancospine<br />

D) i biancospini<br />

© MASH, janar 2011 www.mash.gov.al 9


<strong>Shpjegues</strong> i programit orientues Italisht<br />

I pronomi relative<br />

Le persone -------- dipende la mia carriera sono più di una.<br />

A) da cui<br />

B) chi<br />

C) che<br />

D) dalle quali<br />

Il verbo giusto<br />

Mario, prima di partire -------- lasciarmi l’indirizzo dell’albergo!<br />

A) dovrei<br />

B) dovrebbe<br />

C) dovresti<br />

D) dovrò<br />

Mio padre ------- di lavorare quando aveva 50 anni.<br />

A) smissi<br />

B) smisse<br />

C) smise<br />

D) smisi<br />

La congiunzione esatta<br />

A) Giacchè<br />

B) Sebbene cominciò a parlare, il pubblico lo ascoltò attenta<strong>me</strong>nte<br />

C) A patto che<br />

D) Dal mo<strong>me</strong>nto che<br />

Articoli e preposizioni<br />

- Vaso rose balcone soggiorno ho <strong>me</strong>sso<br />

- Vino bianco è alcuni minuti congelatore bottiglia<br />

l’imperativo<br />

- È <strong>me</strong>glio che lei esca con una persona conosciuta.<br />

Il prono<strong>me</strong> indefinite<br />

- Ogni individuo ha il diritto di dire ciò che pensa.<br />

Il congiuntivo<br />

- È inutile che ( venire ) ------- anch’io; potete fare senza il mio aiuto.<br />

- È brutto che due fratelli non ( andare ) ------- d’accordo.<br />

© MASH, janar 2011 www.mash.gov.al 10


<strong>Shpjegues</strong> i programit orientues Italisht<br />

per + infinito/stare + gerundio<br />

- Siamo arrivate appena in tempo, infatti lo spettacolo (cominciare) ------.<br />

- Quando siamo entrati tu (parlare) ------- con una persona.<br />

Il participio passato esatto<br />

--------- questo corso, potrò parlare corretta<strong>me</strong>nte l’italiano.<br />

A) Finita<br />

B) Finiti<br />

C) Finito<br />

D) Finite<br />

La forma alterata esatta<br />

- Hai una --------- tua che ti piace molto, ma è un po’ piccola. Co<strong>me</strong> la descrivi?<br />

A) stanza<br />

B) stanzina<br />

C) stanzaccia<br />

D) stanzetta<br />

I pronomi diretti e indiretti<br />

Tua amica sta passando un mo<strong>me</strong>nto difficile: --------- vicino.<br />

A) stagli<br />

B) stalle<br />

C) le stai<br />

D) stalli<br />

Discorso diretto all’indiretto<br />

- Quando aveva 9 anni Silvia disse che da grande avrebbe imparato a giocare a tennis<br />

Il verbo giusto<br />

La signora Luisa________ appena _______ il pavi<strong>me</strong>nto quando i bambini sono entrati<br />

con le scarpe sporche.<br />

Un giorno si perse nel bosco; dopo che -------- la notte, si addor<strong>me</strong>ntò su un prato<br />

coperto di fiori rossi.<br />

A) arrivai<br />

B) fui arrivato<br />

C) fu arrivata<br />

D) ebbi arrivato<br />

Se lui fosse una persona sensibile, in quella situazione non si ------------ cosi.<br />

A) saresti comportato<br />

B) sarebbe comportato<br />

C) avrebbe comportato<br />

D) avrebbero comportato<br />

© MASH, janar 2011 www.mash.gov.al 11


<strong>Shpjegues</strong> i programit orientues Italisht<br />

Trova gli sbagli e riscrivi le frasi.<br />

- Al bar, la mattina, molti italiani fa colazione con un cappuccino o un caffè in piedi.<br />

- Molti impiegati s<strong>me</strong>ttono di lavorare a <strong>me</strong>tà mattina, usciamo e vanno a prendere il<br />

caffè.<br />

♦ Composizione scritta<br />

Më posh<strong>të</strong> do <strong>të</strong> njiheni <strong>me</strong> një model eseje <strong>të</strong> punuar dhe ndërtuar sak<strong>të</strong> <strong>me</strong> <strong>të</strong> gjithë<br />

para<strong>me</strong>trat që kërkon ndërtimi i një eseje.<br />

ESEMPIO DI SAGGIO BREVE<br />

L'organizzazione della famiglia e i rapporti tra i suoi <strong>me</strong>mbri si presentano sotto<br />

aspetti diversi nel tempo, ma molti, special<strong>me</strong>nte gli anziani, non sono in grado di<br />

capire i muta<strong>me</strong>nti e li giudicano negativa<strong>me</strong>nte. Confuta tale posizione: a)<br />

dimostrando co<strong>me</strong> sull'istituzione familiare si riflettano le trasformazioni economiche,<br />

civili e culturali dell'epoca in cui viviamo, b) motivando la tua preferenza per la<br />

famiglia attuale. La tua composizione dovrà comprendere:<br />

• un'introduzione;<br />

• uno sviluppo organizzato in paragrafi che deve poggiare su al<strong>me</strong>no quattro<br />

argo<strong>me</strong>nti, sostenuti da esempi.<br />

• una conclusione.<br />

Il saggio non dovrà superare le 60 righe.<br />

SCHEMA<br />

INTRODUZIONE - TESI DA DIMOSTRARE<br />

a) Il cambia<strong>me</strong>nto della famiglia nell'ultimo secolo è dovuto al passaggio da una<br />

società agricola e autoritaria a una società industriale, urbana e più democratica.<br />

b) Tale muta<strong>me</strong>nto non è segno di degenerazione, ma di rapporti più liberi e uguali tra<br />

i suoi <strong>me</strong>mbri.<br />

ARGOMENTI A SOSTEGNO DELLA TESI<br />

• La famiglia contadina tradizionale era subordinata all'autorità indiscussa dei<br />

capofamiglia. Es. Padre padrone di G. Ledda.<br />

• La sua maggiore solidità si basava su fattori economici, costituendo un'unità di<br />

produzione, sostenuta dal lavoro integrato di tutti i suoi <strong>me</strong>mbri. Es. la famiglia<br />

Malavoglia descritta da Verga.<br />

• All'inizio dei Novecento tale famiglia si incrina, aprendosi al lavoro operaio,- ma<br />

resta forte la dipendenza della donna e dei figli dalla gerarchia maschile. Es. La mia<br />

bisnonna era operaia, ma analfabeta...<br />

• Solo nel secondo dopoguerra si compiono l'industrializzazione dell'Italia e il<br />

processo di democratizzazione, rimasto bloccato dal fascismo. Es. La donna lavora,<br />

va a scuola, acquista diritti paritari. I figli si ribellano all'autoritarismo dei padri.<br />

ANTITESI DA CONFUTARE<br />

• La famiglia ora è in crisi, le coppie sono instabili.<br />

• Senso dei dovere, spirito di sacrificio, obbedienza non esistono più.<br />

© MASH, janar 2011 www.mash.gov.al 12


<strong>Shpjegues</strong> i programit orientues Italisht<br />

ARGOMENTI CONTRO<br />

• Se la famiglia oggi è più fragile, ciò è dovuto al fatto che la sua unità si basa su una<br />

maggiore libertà dei senti<strong>me</strong>nti. Es. quando non si va d'accordo ci si separa.<br />

• Ci sono problemi, ma esistevano anche prima; erano solo taciuti. Es. difficoltà di<br />

comunicazione, solitudine.<br />

CONCLUSIONE<br />

È in crisi dunque la vecchia forma di famiglia. La famiglia odierna si ispira a valori<br />

diversi, più consoni ai nuovi bisogni di democrazia e di benessere.<br />

4. Një model testi për Gjuhën Italiane pa përgjigje <strong>të</strong> dhëna,<br />

që <strong>të</strong> orientojë dhe ndihmojë maturan<strong>të</strong>t si <strong>të</strong> punojnë në<br />

testin e Maturës Shte<strong>të</strong>rore <strong>me</strong> <strong>Zgjedhje</strong>.<br />

Udhëzi<strong>me</strong> për nxënësin:<br />

Testi në total ka 20 pyetje që vlerësohen <strong>me</strong> 40 pikë.<br />

Në test ka kërkesa <strong>me</strong> zgjedhje alternativash dhe <strong>me</strong> zhvillim.<br />

Në kërkesat <strong>me</strong> zgjedhje rrethoni ve<strong>të</strong>m shkronjën përbri përgjigjes së sak<strong>të</strong>, ndërsa<br />

për kërkesat <strong>me</strong> zhvillim ësh<strong>të</strong> dhënë hapësira e nevojsh<strong>me</strong> për <strong>të</strong> shkruar përgjigjen.<br />

Koha për zhvillimin e kërkesave <strong>të</strong> testit ësh<strong>të</strong> 2 orë.<br />

Esa<strong>me</strong> a scelta<br />

Maturita` Statale<br />

1. Comprensione di Testi Scritti<br />

“Non Conviene Amare Una Cicognina”<br />

Alcuni miliardi di anni fa, un certo Barba Gianni, vecchione oltremodo misantropo,<br />

viveva in una grotta che si apriva a <strong>me</strong>ta ‘di una parete rocciosa la quale, verso l‘alto,<br />

pareva salire fino al cielo, e in basso sprofondare in un abisso senza fine.<br />

Dalla grotta sporgeva nel vuoto uno sperone rupestre; ogni notte Barba Gianni ne<br />

spiccava il volo per andare a caccia di un topo o due da <strong>me</strong>ttere in tavola il giorno<br />

dopo.<br />

Barba Gianni non aveva mai voluto sposarsi; diceva: “Eh, mica sono scemo; forse<br />

che vado a <strong>me</strong>ttermi un’estranea in casa?”; le faccende gliele sbrigava un suo<br />

ca<strong>me</strong>riere a no<strong>me</strong> Pipi Strello, bravo e affezionato, che, pero‘, aveva la pessima<br />

abitudine di starsene tutto il tempo con la testa in giu‘, aggrappato al soffitto con le<br />

dita dei piedi.<br />

Questa abitudine secondo Barba Gianni, influiva, e co<strong>me</strong> avrebbe potuto essere<br />

altri<strong>me</strong>nti?, sulle idee di Pipi Strello.“Stando con la testa in giu, “osservava Barba<br />

Gianni, “alla fine non si possono pensare che pensieri con la testa in giu.<br />

“L’osservazione trovo‘ ben presto conferma.Uno di quei crepuscoli,Barba Gianni se ne<br />

stava sullo sperone roccioso preparandosi a spiccarne il volo per andare a caccia di<br />

topi, quando, laggiu‘, lontano lontano, nel limpido cielo vespertino vide qualche<br />

cosa co<strong>me</strong> una sciarpa Bianca e ondeggiante che si avvicinava ora allungandosi e ora<br />

accorciandosi.Che roba era.?<br />

Barba Gianni scruto‘ la sciarpa e alla fine capi‘:era uno stormo enor<strong>me</strong> di Ci Cogne<br />

che, co<strong>me</strong> sono solite ogni anno alla fine dell’autunno,migravano per svernare nel sud.<br />

Una Ci Cognina, ferita a un’ala, piombo‘sullo sperone roccioso.<br />

© MASH, janar 2011 www.mash.gov.al 13


<strong>Shpjegues</strong> i programit orientues Italisht<br />

Barba Gianni consigliato da Pipi Strello la ospito‘, la curo‘e si innamoro‘di Ci Cognina<br />

che guarita e padrona del cuore di Barba Gianni, vuole partire per raggiungere il suo<br />

stormo. Barba Gianni decise di seguire Ci Cognina ma non ce la fece, a volare cosi‘a<br />

lungo.Torno‘indietro e trovo‘tutto co<strong>me</strong> l’aveva lasciato.<br />

Pipi Strello che stava tuttora con la testa in giu‘, gli grido‘subito:<br />

“Rimpiangerai tutta la vita di non essere andato fino al lago”, Barba Gianni non gli<br />

rispose, perlustro‘la grotta, trovo‘una lunga penna bianca, probabil<strong>me</strong>nte caduta dall’<br />

ala di Ci Cognina.<br />

La prese nel becco e usci sullo sperone. Ecco, li, il nido, ecco, intatto ed enor<strong>me</strong> tutto<br />

ovattato dentro di lanugine e di fieno.Barba Gianni apri il becco e la penna bianca<br />

cadde nell’abisso.Poi fu la volta del nido:alla spinta di Barba Gianni, oscillo‘, stette un<br />

mo<strong>me</strong>nto in bilico sull’orlo dello sperone , quindi cadde giu‘ volteggiando , e scomparve<br />

.Adesso sorgeva la luna; in quella luce argentea si scorgeva tutta l’im<strong>me</strong>nsa pianura<br />

nella quale Barba Gianni era solito andare a caccia.Barba Gianni disse: “Beh, vado a<br />

prendere un topo, per domain”.Pipi Strello grido‘, testa in giu‘: “Co<strong>me</strong> lo<br />

faremo‘?“.Barba Gianni rispose: “Al forno“; e volo‘via.<br />

●Indica con X la lettera A, B, C o D corrispondente all' affermazione corretta tra<br />

le quattro proposte.<br />

1. Dove viveva Barba Gianni? 1 punto<br />

A) in una roccia<br />

B) in una montagna<br />

C) in una grotta<br />

D) in un precipizio<br />

2. La caratterizzazione del secondo personaggio del racconto. 1 punto<br />

A) diffidente<br />

B) altruista<br />

C) affezionato<br />

D) sincero<br />

3. Sembra una sera co<strong>me</strong> tutte le altre.Cosa vede Barba Gianni? 1 punto<br />

A) uno stormo degli uccelli<br />

B) degli insetti<br />

C) delle farfalle<br />

D) uno stormo delle cicogne<br />

4. Cosa succede a Barba Gianni? 1 punto<br />

A-si arrabbia<br />

B-si innamora<br />

C-vola a lungo<br />

D-si stupisce<br />

5. Dove va alla fine Barba Gianni? 1 punto<br />

A) su un baobab<br />

B) al lago<br />

C) a caccia<br />

D) in cima alla montagna<br />

© MASH, janar 2011 www.mash.gov.al 14


<strong>Shpjegues</strong> i programit orientues Italisht<br />

●Rispondere alle domande.<br />

6. Quali sono le caratteristiche di Barba Gianni? 2 punti<br />

..................................................................<br />

...................................................................<br />

7. Dove consiste il contrasto fra Barba Gianni e Pipi Strello? 2 punti<br />

....................................................................<br />

....................................................................<br />

2.Competenza Linguistica<br />

8●Sostituite ai puntini un aggettivo possessivo appropriato: 2 punti<br />

-Luigi deve <strong>me</strong>ttere .......... firma sul foglio.<br />

-Non e` facile vedere.............difetti<br />

9●Sostituite ai puntini un aggettivo opportuno: 2 punti<br />

-Sull'autostrada c'era un traffico .........<br />

-Nella prima settimana di luglio ha fatto un caldo........<br />

10●Sostituite ai puntini un no<strong>me</strong> che possa accompagnare l'aggettivo che<br />

segue e fate delle frasi. 2 punti<br />

- ........... limpido<br />

- .......... pesanti<br />

11●Spiegate il significato che hanno preso le parole scritte in neretto:<br />

-Quando la mamma legge troppo , le vengono le borse sotto gli occhi.<br />

-Abitiamo nel cuore della citta`.<br />

-Un'onda dei capelli copre sempre la fronte di Paola. 3 punti<br />

...........................................................................<br />

.........................................................................<br />

.........................................................................<br />

12●Sostituite con un sinonimo le parole scritte in neretto. 3 punti<br />

-Sono rimasto <strong>me</strong>ravigliato (.....................) dall'esito dell'esa<strong>me</strong>.<br />

-Hai avvisato (......................) i tuoi genitori che arriveremo in ritardo?<br />

-Da quando sono in montagna dormo molto di piu`e mi sento molto riposato<br />

(.................).<br />

13●Sostituite ai puntini dove ha senso la parola`` viso ``ed i suoi sinonimi.<br />

3 punti<br />

-Ci vuole (................) di bronzo per tornare a casa senza nem<strong>me</strong>no dire dove sei stato.<br />

-Tua figlia ha (..................) molto intelligente.<br />

-Raffaello ha dato un'espressione triste (...................) della Madonna.<br />

© MASH, janar 2011 www.mash.gov.al 15


<strong>Shpjegues</strong> i programit orientues Italisht<br />

14●Mettere il verbo al modo e al tempo giusti. 4 punti<br />

-Gli studenti hanno detto che se ................................(essere)<br />

possibile ,......................(restare) in biblioteca fino a tarda notte.<br />

-Se in quei giorni di vacanza noi................................(recuperare)<br />

un po' di sonno ,....................(sentirsi) <strong>me</strong>glio.<br />

●Indica con X la parola giusta scritta in neretto.<br />

15. Mi sono fermato, perche`non ne --------- piu` dalla stanchezza. 1 punto<br />

A) posso<br />

B) potro`<br />

C) potevo<br />

D) puo<br />

16. Mi faresti un piacere? 1 punto<br />

-Se posso, ----------- faccio.<br />

A) glielo<br />

B) te lo<br />

C) ve lo<br />

D) ce li<br />

17. E` un tipo di letto --------- io non potrei dormire. 1 punto<br />

A) da cui<br />

B) in cui<br />

C) su cui<br />

D) a cui<br />

18. Ho telefonato ai miei amici ma non ------ ho trovati a casa.<br />

A) le<br />

B) li<br />

C) ci<br />

D) vi<br />

19. Ho preso un appunta<strong>me</strong>nto il veterinario per portar --------- il cane.<br />

A) le<br />

B) gli<br />

C) lo<br />

D) la<br />

3. Produzione scritta<br />

1 punto<br />

1 punto<br />

20. Svolgete uno dei seguenti temi: 6 punti<br />

a) Quali sarebbero i tuoi progetti per il futuro?(Da un minimo di 100 ad un massimo<br />

di 120 parole)<br />

b) Immagina di essere in vacanza e di scrivere una lettera al tuo\a amico\a.(Da un<br />

minimo di 100 ad un massimo di 120 parole)<br />

c) Riflessione sulla saggezza del proverbio:`` Chi trova un amico ,trova un tesoro ``<br />

(Da un minimo di 100 ad un massimo di 120 parole)<br />

© MASH, janar 2011 www.mash.gov.al 16

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!