Shpjegues i Programit të Orientuar të Provimeve me Zgjedhje të ...
Shpjegues i Programit të Orientuar të Provimeve me Zgjedhje të ...
Shpjegues i Programit të Orientuar të Provimeve me Zgjedhje të ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
REPUBLIKA E SHQIPËRISË<br />
MINISTRIA E ARSIMIT DHE E SHKENCËS<br />
AGJENCIA QENDRORE E VLERËSIMIT TË ARRITJEVE TË XËNËSVE<br />
<strong>Shpjegues</strong> i <strong>Programit</strong> <strong>të</strong> <strong>Orientuar</strong> <strong>të</strong><br />
<strong>Provi<strong>me</strong>ve</strong> <strong>me</strong> <strong>Zgjedhje</strong> <strong>të</strong> Maturës<br />
Shte<strong>të</strong>rore<br />
Gjuhë e Huaj, Italisht<br />
Tiranë, Janar 2011
<strong>Shpjegues</strong> i programit orientues Italisht<br />
Përmbajtja:<br />
Af<strong>të</strong>si<strong>të</strong> dhe njohjet që duhet <strong>të</strong> zo<strong>të</strong>rojë nxënësi maturant<br />
për <strong>të</strong> qenë i përgatitur për Provimin e Maturës <strong>me</strong><br />
<strong>Zgjedhje</strong> në gjuhën e huaj.<br />
Struktura e Provimit <strong>të</strong> Maturës Shte<strong>të</strong>rore <strong>me</strong> <strong>Zgjedhje</strong>,<br />
Gjuha Italiane<br />
Tipe ushtri<strong>me</strong>sh që nxënësi duhet <strong>të</strong> punojë për <strong>të</strong> qenë i<br />
përgatitur për provimin <strong>me</strong> zgjedhje te gjuhës italiane<br />
Një model testi për Gjuhën Italiane pa përgjigje <strong>të</strong> dhëna,<br />
që <strong>të</strong> orientojë dhe ndihmojë maturan<strong>të</strong>t si <strong>të</strong> punojnë në<br />
testin e Maturës Shte<strong>të</strong>rore <strong>me</strong> <strong>Zgjedhje</strong><br />
© MASH, janar 2011 www.mash.gov.al 2
<strong>Shpjegues</strong> i programit orientues Italisht<br />
1. Objektivat e Provimit <strong>të</strong> Maturës <strong>me</strong> <strong>Zgjedhje</strong> në Gjuhët e<br />
Huaja<br />
Nxënësi që do t’i ushtrohet provimit <strong>të</strong> Maturës <strong>me</strong> <strong>Zgjedhje</strong> në Gjuhët e Huaja duhet<br />
<strong>të</strong> demonstrojë af<strong>të</strong>si<strong>të</strong> dhe njohjet e tij për çka më posh<strong>të</strong> vijon:<br />
Af<strong>të</strong>si<strong>të</strong>:<br />
1.1. <strong>të</strong> kuptuarit në përgjithësi dhe në veçanti <strong>të</strong> përmbajtjes së materialit <strong>të</strong> shkruar<br />
<strong>të</strong> cilat mund <strong>të</strong> jenë tekste autentike në gjuhën italiane, tekste <strong>të</strong> marra nga buri<strong>me</strong><br />
<strong>të</strong> ndrysh<strong>me</strong> (gazeta, revista, tekste letrare) dhe që i përkasin tematikës së përfshirë në<br />
programin orientues <strong>të</strong> Maturës Shte<strong>të</strong>rore për Gjuhën e Huaj.<br />
1.2. <strong>të</strong> prodhuarit e një te<strong>me</strong> <strong>me</strong> shkrim duke respektuar rregullat e tipeve <strong>të</strong><br />
ndrysh<strong>me</strong> <strong>të</strong> teksteve <strong>të</strong> shkruara (letra, ftesa, kërkesa <strong>të</strong> ndrysh<strong>me</strong>)<br />
1.3. shkrimi i një kompozimi ose eseje në <strong>të</strong> cilën nxënësi <strong>të</strong> shprehë <strong>me</strong>ndi<strong>me</strong>t dhe<br />
interesat e tij mbi a<strong>të</strong> fushë ose temë për <strong>të</strong> cilën do <strong>të</strong> shkruajë; <strong>të</strong> paraqesë<br />
argu<strong>me</strong>nte ose kundërargu<strong>me</strong>nte në lidhje <strong>me</strong> çështjen që ai do <strong>të</strong> trajtojë <strong>me</strong> shkrim,<br />
tema <strong>të</strong> parashikuara këto në Programin Orientues <strong>të</strong> Maturës Shte<strong>të</strong>rore.<br />
1.4. <strong>të</strong> përdorë në punën <strong>me</strong> shkrim (kompozimin esenë, kërkesën etj.) mjete dhe<br />
strategji gjuhësore në përputhje <strong>me</strong> përmbajtjen e tekstit që nxënësi do <strong>të</strong> shkruajë<br />
1.5. <strong>të</strong> përcaktojë qëndrimin e autorit në pjesën letrare ose jo letrare mbi tematika <strong>të</strong><br />
ndrysh<strong>me</strong>, <strong>të</strong> gjitha <strong>të</strong> përcaktuara në Programin Orientues <strong>të</strong> Maturës Shte<strong>të</strong>rore.<br />
1.6. <strong>të</strong> kuptojë organizimin dhe strukturën e tekstit letrar ose jo letrar mbi tematika <strong>të</strong><br />
ndrysh<strong>me</strong>, <strong>të</strong> gjitha <strong>të</strong> përcaktuara në Programin Orientues <strong>të</strong> Maturës Shte<strong>të</strong>rore.<br />
1.7. <strong>të</strong> përmbledhë në italisht kuptimin e përgjithshëm <strong>të</strong> një pjese letrare ose jo<br />
letrare mbi tematika <strong>të</strong> ndrysh<strong>me</strong> dhe <strong>të</strong> japë <strong>të</strong> dhënat më kryesore <strong>të</strong> pjesës së<br />
shkruar në gjuhë italiane.<br />
1.8. <strong>të</strong> analizojë në përgjithësi një tekst letrar mbi tema <strong>të</strong> cilat janë <strong>të</strong> përcaktuara në<br />
Programin Orientues <strong>të</strong> Maturës Shte<strong>të</strong>rore, duke zhvilluar mbi <strong>të</strong> përgjigje <strong>me</strong> shkrim<br />
ku <strong>të</strong> shprehë refleksionet e tij mbi pjesën që do <strong>të</strong> lexojë dhe <strong>me</strong>ndi<strong>me</strong>t ndjenjat e tij<br />
personale mbi a<strong>të</strong> çka ka lexuar.<br />
Njohjet:<br />
1.9. <strong>të</strong> njohë leksikun, fonetikën, morfologjinë, sintaksën dhe ortografinë jo në nivel <strong>të</strong><br />
sofistikuar dhe detajuar, por <strong>të</strong> pak<strong>të</strong>n t’i njohë ato në një masë <strong>të</strong> tillë që përputhen<br />
<strong>me</strong> objektivat e programit orientues <strong>të</strong> Maturës Shte<strong>të</strong>rore.<br />
1.10. <strong>të</strong> njohë dhe <strong>të</strong> kuptojë aspekte interkulturore <strong>të</strong> qyte<strong>të</strong>ri<strong>me</strong>ve dhe kulturave <strong>të</strong><br />
ndrysh<strong>me</strong> italishtfolëse, gjithnjë brenda tematikës së përcaktuar nga Programi<br />
Orientues <strong>të</strong> Maturës Shte<strong>të</strong>rore<br />
1.11. <strong>të</strong> kuptojë tekste <strong>të</strong> ndrysh<strong>me</strong> letrare ose jo letrare tema e <strong>të</strong> cilave ësh<strong>të</strong><br />
parashikuar në Programin Orientues <strong>të</strong> Maturës Shte<strong>të</strong>rore për Gjuhën e Huaj.<br />
2. Struktura e Vlerësimit <strong>të</strong> Provimit <strong>të</strong> Maturës Shte<strong>të</strong>rore<br />
<strong>me</strong> <strong>Zgjedhje</strong>, Gjuha Italiane<br />
Provimi i Gjuhës Italiane ësh<strong>të</strong> pjesë e Maturës Shte<strong>të</strong>rore <strong>me</strong> <strong>Zgjedhje</strong>. Nxënësi që<br />
zgjedh t’i nënshtrohet provimit <strong>të</strong> gjuhës italiane, nuk mund <strong>të</strong> zgjedhë një gjuhë tje<strong>të</strong>r<br />
<strong>të</strong> dy<strong>të</strong> në dyshen e lëndëve <strong>me</strong> zgjedhje. Provimi i gjuhës së huaj ësh<strong>të</strong> ndërtuar në<br />
formën e provimit <strong>me</strong> shkrim. Në <strong>të</strong> nuk përfshihet vlerësimi i <strong>të</strong> folurit dhe vlerësimi i<br />
<strong>të</strong> dëgjuarit.<br />
© MASH, janar 2011 www.mash.gov.al 3
<strong>Shpjegues</strong> i programit orientues Italisht<br />
Provimi <strong>me</strong> shkrim zhvillohet për 120 minuta. Në kë<strong>të</strong> provim nxënësi duhet <strong>të</strong><br />
shprehë njohjet dhe af<strong>të</strong>si<strong>të</strong> e tij në:<br />
<strong>të</strong> kuptuarit e një pjese letrare ose joletrare<br />
në njohjen dhe përdorimin e strukturave gramatikore dhe leksikore<br />
<strong>të</strong> shkruarit mbi një temë <strong>të</strong> caktuar (ese, krijim letrar ose jo letrar, shkrimi i një<br />
kërkese, letre, email-i, etj.)<br />
Skema e Provimit<br />
Aspekti gjuhësor që do <strong>të</strong><br />
vlerësohet<br />
Të kuptuarit e një pjese <strong>të</strong> shkruar<br />
(letrare ose joletrare)<br />
Përdorimi i gjuhës (gramatika dhe<br />
leksiku)<br />
Të shkruarit (ese ose krijim, le<strong>të</strong>r,<br />
kërkesë etj.)<br />
Pesha që zë<br />
kjo fushë në<br />
<strong>të</strong> <strong>të</strong>rë<br />
vlerësimin<br />
40%<br />
40%<br />
20%<br />
Objektivi<br />
që matet<br />
1.1/ 1.5/<br />
1.6/ 1.7/<br />
1.8/ 1.9<br />
dhe 1.11<br />
1.9 dhe<br />
1.10<br />
1.2/ 1.3/<br />
1.4/<br />
Niveli i<br />
vështirësisë së<br />
pyetjeve për<br />
çdo linjë<br />
3 pyetje Niveli 1<br />
4 pyetje Niveli 2<br />
2 pyetje Niveli 3<br />
4 pyetje Niveli 1<br />
5 pyetje Niveli 2<br />
2 pyetje Niveli 3<br />
1 pyetje Niveli 3<br />
3. Tipologjia e teksteve dhe ushtri<strong>me</strong>ve që mund <strong>të</strong> jepen në<br />
Provimin e Maturës Shte<strong>të</strong>rore <strong>me</strong> <strong>Zgjedhje</strong> në Gjuhën e<br />
Huaj<br />
a) Në <strong>të</strong> kuptuarit e një pjese letrare ose joletrare përmbajtja tematike<br />
ësh<strong>të</strong> mbështetur në programin e zhvilluar gja<strong>të</strong> ka<strong>të</strong>r viteve <strong>të</strong> shkollës së <strong>me</strong>s<strong>me</strong> si<br />
edhe në tekstet shkollore për gjuhën italiane. Tematika e mëposht<strong>me</strong>, e parashikuar<br />
për provimin e maturës, do <strong>të</strong> përfshijë temat bazë(sipas kurrikulës) dhe nëntema <strong>të</strong><br />
marra nga kurrikula dhe tekstet.<br />
Temat janë formuluar në mënyrë përgjithsuese e jo sipas titujve <strong>të</strong> teksteve dhe<br />
përfshijnë ato njohuri <strong>të</strong> cilat janë zhvilluar për<strong>me</strong>s mësi<strong>me</strong>ve.<br />
IO QUALE INDIVIDUO<br />
IL MONDO PERSONALE<br />
IL MONDO CIRCOSTANTE<br />
MONDO DELL’INFORMAZIONE E DELLA CULTURA<br />
© MASH, janar 2011 www.mash.gov.al 4
<strong>Shpjegues</strong> i programit orientues Italisht<br />
AREE GENERALI<br />
Tipet e ushtri<strong>me</strong>ve që mund <strong>të</strong> jepen për këto tipe tekstesh janë:<br />
Të kuptuarit <strong>me</strong> shkrim (comprensione scritta)<br />
pyetje mbi përmbajtjen e tekstit,<br />
ushtri<strong>me</strong> <strong>me</strong> plo<strong>të</strong>sim <strong>të</strong> vendeve bosh,<br />
ushtri<strong>me</strong> <strong>me</strong> përgjigje po/jo<br />
ushtri<strong>me</strong> <strong>të</strong> tipit e sak<strong>të</strong> / e pasak<strong>të</strong><br />
ushtri<strong>me</strong> <strong>me</strong> disa zgjedhje<br />
renditja e paragrafëve <strong>të</strong> nga<strong>të</strong>rruar, sipas logjikës dhe koherencës<br />
gjetja e një informacioni në një tekst,<br />
gjetja e idesë kryesore <strong>të</strong> një teksti, gjetja e një informacioni nga tekste <strong>të</strong> ndrysh<strong>me</strong><br />
etj.<br />
b) Në përdorimin e gjuhës (strukturat gramatikore dhe leksikore) tipet e<br />
ushtri<strong>me</strong>ve <strong>me</strong> <strong>të</strong> cilat nxënësi mund <strong>të</strong> përballet në test janë:<br />
ushtri<strong>me</strong> <strong>me</strong> zëvendësim,<br />
ushtri<strong>me</strong> transformimi,<br />
ushtri<strong>me</strong> <strong>me</strong> shumë zgjedhje,<br />
ushtri<strong>me</strong> <strong>me</strong> plo<strong>të</strong>si<strong>me</strong> vendesh bosh,<br />
ushtri<strong>me</strong> <strong>me</strong> ndërtim fjalish,<br />
bashkim fjalësh <strong>me</strong> kuptimin, gjetje gabi<strong>me</strong>sh, bashkim i funksionit <strong>me</strong> strukturën<br />
përka<strong>të</strong>se,<br />
gjetja e sinoni<strong>me</strong>ve, antoni<strong>me</strong>ve,<br />
Shprehja e <strong>të</strong> njëjtit kuptim <strong>me</strong> fjalë <strong>të</strong> tjera, parafrazi<strong>me</strong>, etj.<br />
c) Në shkrimin e një eseje ose një for<strong>me</strong> tje<strong>të</strong>r <strong>të</strong> <strong>të</strong> shprehurit <strong>me</strong> shkrim<br />
nxënësi mund <strong>të</strong> përballet <strong>me</strong>:<br />
<strong>të</strong> shprehurit në formë dialogu<br />
formulim pyetje / përgjigje<br />
plo<strong>të</strong>sim frazash<br />
le<strong>të</strong>r personale<br />
le<strong>të</strong>r zyrtare<br />
<strong>me</strong>sazh<br />
radhitje paragrafësh sipas koherencës<br />
hartim <strong>me</strong> pika referimi<br />
përmbledhje, ko<strong>me</strong>nt tregimi, etj.<br />
Disa tipe ushtri<strong>me</strong>sh që nxënësi duhet <strong>të</strong> punojë për <strong>të</strong> qenë i përgatitur për<br />
provimin <strong>me</strong> zgjedhje <strong>të</strong> gjuhës italiane për çdo linjë gjuhësore <strong>të</strong><br />
sipërpër<strong>me</strong>ndur:<br />
♦ Compressione del Testo (Të Kuptuarit e Tekstit)<br />
Vlerësimi i këtij komponenti do <strong>të</strong> bëhet mbi bazën e një teksti <strong>të</strong> panjohur mbi <strong>të</strong><br />
cilin do <strong>të</strong> ndërtohen pyetje që do <strong>të</strong> testojnë af<strong>të</strong>sinë e nxënësit për <strong>të</strong> kuptuar një<br />
pjesë letrare ose jo letrare, dhe për <strong>të</strong> gjykuar mbi <strong>të</strong>.<br />
© MASH, janar 2011 www.mash.gov.al 5
<strong>Shpjegues</strong> i programit orientues Italisht<br />
Nxënësi duhet <strong>të</strong> je<strong>të</strong> në gjendje <strong>të</strong> lexojë dhe <strong>të</strong> kuptojë në mënyrë globale tekste për<br />
<strong>të</strong> gjetur informacionin e kërkuar; për <strong>të</strong> mbledhur informacionet që i kërkohen nga<br />
pjesë <strong>të</strong> ndrysh<strong>me</strong> <strong>të</strong> një teksti, apo tekste <strong>të</strong> ndrysh<strong>me</strong> për <strong>të</strong> përmbushur një detyrë<br />
apo kërkesë <strong>të</strong> caktuar.<br />
Në mënyrë <strong>të</strong> përmbledhur kjo af<strong>të</strong>si përfshin këto aspekte <strong>të</strong> leximit:<br />
- Marrja dhe përzgjedhja e informacionit <strong>të</strong> duhur nga teksti i dhënë.<br />
- Reflektimi mbi përmbajtjen e një frag<strong>me</strong>nti dhe nxjerrja e informacionit <strong>të</strong> duhur<br />
prej tij.<br />
- Paraqitja e ele<strong>me</strong>n<strong>të</strong>ve provues që mbështesin idenë e dhënë nga ve<strong>të</strong> nxënësi.<br />
- Thellim në kuptimin e një fraze dhe gjetja e sinonimt <strong>të</strong> saj.<br />
- Formimi i një kuptimi <strong>të</strong> përgjithshëm dhe nxjerrja e moralit <strong>të</strong> pjesës.<br />
- Zhvillimi i af<strong>të</strong>sisë krijuese dhe interpretuese dhe paraqitja e ele<strong>me</strong>n<strong>të</strong>ve që<br />
justifikojnë përgjigjen e dhënë.<br />
- Kuptimin global <strong>të</strong> tekstit.<br />
- Kuptimin selektiv (jo i përgjithshëm, mbi një aspekt <strong>të</strong> caktuar); gjetjen e<br />
informacioneve specifike.<br />
- Kuptimi i thelluar: gjetja e <strong>të</strong> pashprehurës ose <strong>të</strong> nënkuptuarës, qëndrimin e<br />
autorit, etj.<br />
- Plo<strong>të</strong>simi i ushtri<strong>me</strong>ve leksikore rreth tekstit.<br />
- Gjetjen e fjalëve referuese.<br />
-------------------------------------------------------------------------------------<br />
Shihni më posh<strong>të</strong> disa tipe pyetjesh mbi Compressione del Testo.<br />
Testo 1<br />
Il denaro e l’amore, l’economia genera legami<br />
Il mondo dei soldi e quello dei senti<strong>me</strong>nti hanno in comune molte parole: fiducia,<br />
sofferenza, falli<strong>me</strong>nto, bene, sensibilità …<br />
Entrambi infatti appartengono alla sfera dei legami, delle relazioni, degli scambi. Sono<br />
fili invisibili che legano le persone.<br />
Certo, il mondo dei soldi sembra estraneo e ghiacciato rispetto alle persone. Cosi<br />
asettico e crudele da ridurre la complessità della vita a colonnine di nu<strong>me</strong>ri,<br />
percentuali e tassi. L’amore, l’amicizia, i senti<strong>me</strong>nti tutti fosse anche l’odio, sembrano<br />
invece accesi, cosi poco parenti dei nu<strong>me</strong>ri, dei calcoli, della logica.<br />
L’economia pero’ non nasce co<strong>me</strong> cosa fredda, lontana dai corpi, spietata<strong>me</strong>nte votata<br />
al profitto; nasce flusso, energia di vita per rintracciare legami. Nasce co<strong>me</strong> scambio di<br />
beni. Mi viene in <strong>me</strong>nte il <strong>me</strong>rcato e il significato simbolico che un luogo co<strong>me</strong> quello<br />
ha e ha sempre avuto nella storia: incontri, scambi, sapere. Lingue diverse, voci, visi<br />
ed esperienze. Socialita’ autentica. Sinfonia di colori e razze. All’ origine della nostra<br />
Europa moderna ci sono movi<strong>me</strong>nti co<strong>me</strong> quello del libero spirito e tutti i grandi<br />
movi<strong>me</strong>nti ereticali sono nati proprio nelle citta’ dei <strong>me</strong>rcanti, perche’ i <strong>me</strong>rcanti<br />
portavano in giro <strong>me</strong>rci e saperi. Anche il baratto e’ traccia di un’ economia dei legami:<br />
io chiedo una cosa a te e tu ne dai una a <strong>me</strong> e il <strong>me</strong>tro dello scambio la diamo noi.<br />
Una cosa varra’ tanto se tratto con te e tant’altro se tratto con qualcun’ altro. In<br />
questo tipo di scambio ci sono le persone, i corpi, le necessita’ e i desideri. E c’e’ spazio<br />
per prezzare tutto.<br />
Invece l’economia, per lo <strong>me</strong>no quella che domina in questi tempi, e’ fatta di tutt’ altro:<br />
e’ fatta di prezzi. E’ fatta di denaro che omogeneizza tutto, che traduce in nu<strong>me</strong>ri<br />
qualsiasi cosa: una casa, un chiodo, una poesie. Che rende tutto uniformabile: il<br />
© MASH, janar 2011 www.mash.gov.al 6
<strong>Shpjegues</strong> i programit orientues Italisht<br />
computer su cui scrivo, la luce che consumo, un parere legale, l’anello che porto al<br />
dito e che stabilisce valori seguendo criteri che penalizzano le cose piene d’amore: piu’<br />
una cosa ha valore e <strong>me</strong>no costa. Il latte di una madre, ad esempio, e’ gratis. Gratis la<br />
cura, gratis l’attenzione. Ci sono un mare di cose preziosissi<strong>me</strong> eppure senza prezzo:<br />
la nostra societa’, il nostro vivere insie<strong>me</strong> si forma su questa contraddizione.<br />
Che ci sia questo rapporto inversa<strong>me</strong>nte proporzionale tra amore e soldi ce lo dice<br />
anche l’esperienza di tutti i giorni: siamo disposti a fare cose molto noiose, per molto<br />
denaro, facciamo gratis quel che ci piace. Piu’ amore c’e’ e <strong>me</strong>no c’e’ bisogno di soldi,<br />
piu’ soldi ci sono e <strong>me</strong>no c’e’ bisogno di amore. Da questo punto di vista, l’economia<br />
comune<strong>me</strong>nte intesa e’ diventata il regno del denaro che cancella l’amore. Il regno del<br />
denaro neutro, senza colore, ne’ nazione, ne’ odore. Anche se sporco, si pulisce al<br />
primo lavaggio, se viene dai corpi di bambine vendute alla strada puo’ diventare<br />
pulitissima catena di bigiotteria. Si ricicla perche’ non porta traccia del passaggio. Non<br />
rimane inciso il dolore, non rimane imprigionato nel foglio il peso della mano che lo<br />
tocca. Non ricorda. Orma cancellata a ogni passo.<br />
Co<strong>me</strong> se, pur non riuscendo a valutare valori non materiali co<strong>me</strong> la giustizia,<br />
l’armonia, la bellezza o la salute, il denaro potesse superare il loro bisogno o<br />
compensare la loro perdita. E invece i soldi hanno bisogno dell’ amore, di essere legati<br />
ai corpi, alle relazioni, all’ origine. Secondo le sti<strong>me</strong> di un recente rapporto alle Nazioni<br />
Unite esiste un’ econonia non pagata che ammonta a sedici trilioni di dollari l’anno.<br />
Un’ economia fatta di volotariato, lavoro do<strong>me</strong>stico, cooperazione, educazione e<br />
crescita di bambine e bambini, con divisione a cura. Il valore prodotto da questa<br />
economia dell’ amore e’ enor<strong>me</strong>, ma per l’economia e’ valore som<strong>me</strong>rso, total<strong>me</strong>nte<br />
assente dalle statistiche che misurano la ricchezza dei paesi. Ma qualcosa sta<br />
cambiando. La vita e’ una e registra tutto. Ogni intenzione, ogni affare, ogni dono.<br />
Domande a risposte aperte<br />
1. Di che cosa e’ fatta l’economia di oggi?<br />
2. In che cosa trasformata l’economia secondo il testo?<br />
3. La perdita di quali valori non materiali non puo’ compensare il denaro?<br />
4. Quale altro tipo di economia esiste?<br />
5. Quale movi<strong>me</strong>nto si trova all’ origine dell’ Europa moderna?<br />
6. Vero o falso<br />
Il mondo dei soldi sembra estraneo e ghiacciato rispetto alle persone. V/F<br />
Il significato simbolico del <strong>me</strong>rcato e’: incontri, scambi, sapere. V/F<br />
Il latte di una madre costa di piu’. V/F<br />
Piu’ una cosa ha valore, e piu’ costa. V/F<br />
7. Scelta multipla.<br />
Il mondo dei soldi e quello dei senti<strong>me</strong>nti hanno in comune la seguente parola:<br />
A) Gelosia<br />
© MASH, janar 2011 www.mash.gov.al 7
<strong>Shpjegues</strong> i programit orientues Italisht<br />
B) Falli<strong>me</strong>nto<br />
C) Gioia<br />
D) Persona<br />
L’economia nasce co<strong>me</strong>:<br />
A) Lotta per la sopravvivenza<br />
B) Scambio di denaro<br />
C) Scambio di beni<br />
D) Iniziativa delle banche<br />
Il rapporto tra amore e soldi ci spinge a:<br />
A) Fare cose noiose per molto denaro<br />
B) Mettere da parte l’orgoglio<br />
C) Essere tolleranti con gli altri<br />
D) Comprare l’amore<br />
8. Forma il verbo dal no<strong>me</strong> dato.<br />
Falli<strong>me</strong>nto - .........................<br />
Sofferenza - ..........................<br />
Odio - ..........................<br />
Scambio - ............................<br />
Movi<strong>me</strong>nto - ........................<br />
9. Abbina i contrari e scrivi nelle caselle i nu<strong>me</strong>ri corrispondenti alle lettere.<br />
A) Profitto 1. Odio<br />
B) Assente 2. Bruttezza<br />
C) Som<strong>me</strong>rso 3. Presente<br />
D) Recente 4. Antico<br />
E) Amore 5. E<strong>me</strong>rso<br />
F) Bellezza 6. Perdita<br />
10. Cancella l’intruso.<br />
amore, affetto, attrazione, odio, tenerezza<br />
soldi, denaro, miseria, moneta, ricchezza<br />
rapporto, relazione, collega<strong>me</strong>nto, concordanza, indipendenza<br />
abbondanza, bisogno, necessita’, voglia, esigenza<br />
superare, fallire, vincere, attraversare, sconfingere<br />
♦ Lessico e Grammatica (Fjalori dhe Gramatika)<br />
Në kë<strong>të</strong> seksion <strong>të</strong> provimit nxënësi duhet <strong>të</strong> je<strong>të</strong> i përgatitur rreth këtyre<br />
aspekteve gjuhësore:<br />
a) Leksiku (Fjalori)<br />
Nxënësi duhet <strong>të</strong> zo<strong>të</strong>rojë një repertor leksikor <strong>të</strong> mjaftueshëm për t’u përballur <strong>me</strong><br />
sukses dhe për t’u shprehur lirshëm <strong>me</strong> shkrim.<br />
Shihni disa tipe ushtri<strong>me</strong>sh qe trajtojnë kë<strong>të</strong> fushë gjuhësore.<br />
© MASH, janar 2011 www.mash.gov.al 8
<strong>Shpjegues</strong> i programit orientues Italisht<br />
Completate le frasi seguenti scegliendo fra le alternative propose la parola<br />
coerente con il tono del discorso.<br />
1. Non capisce niente di arte e spende milioni su milioni per comprare<br />
________________ (quadri / croste).<br />
2. Abbiamo propio bisogno di persone così ________________<br />
( te<strong>me</strong>rarie / coraggiose).<br />
3. Per fortuna il ragazzo del piano di sopra ha s<strong>me</strong>sso di _______________<br />
(suonare / strimpellare).<br />
Collegate gli aggettivi della colonna A con i corrispondenti sostantivi della<br />
colonna B da i quali in apparenza sembrano così diversi .<br />
A B<br />
1. eburneo guerra A<br />
2. mnemonico colore B<br />
3. onirico <strong>me</strong>moria C<br />
4. cromatico bocca D<br />
5. bellico gara E<br />
6. aureo sogno F<br />
7. orale avorio G<br />
8. agonistico oro H<br />
9. equestre o equino casa I<br />
10. do<strong>me</strong>stico cavallo L<br />
b) Ele<strong>me</strong>nte dhe struktura gramatikore<br />
Për një komunikim <strong>të</strong> sak<strong>të</strong> nga ana gramatikore, si <strong>me</strong> gojë ashtu edhe <strong>me</strong> shkrim,<br />
sugjerohet <strong>të</strong> punohet në mënyrë <strong>të</strong> përqëndruar mbi strukturat dhe çështjet<br />
gramatikore më <strong>të</strong> rëndësish<strong>me</strong> <strong>të</strong> trajtuara gja<strong>të</strong> tre-ka<strong>të</strong>r viteve <strong>të</strong> shkollës së<br />
<strong>me</strong>s<strong>me</strong>.<br />
l’articolo determinativo<br />
A) l’<br />
B) la<br />
C) il<br />
D) lo<br />
Aggettivi<br />
A) allegro<br />
B) allegra<br />
C) allegri<br />
D) allegre<br />
Plurale dei nomi composti<br />
Nella veranda la signora ha ---------.<br />
A) il biancospino.<br />
B) gli biancospini<br />
C) le biancospine<br />
D) i biancospini<br />
© MASH, janar 2011 www.mash.gov.al 9
<strong>Shpjegues</strong> i programit orientues Italisht<br />
I pronomi relative<br />
Le persone -------- dipende la mia carriera sono più di una.<br />
A) da cui<br />
B) chi<br />
C) che<br />
D) dalle quali<br />
Il verbo giusto<br />
Mario, prima di partire -------- lasciarmi l’indirizzo dell’albergo!<br />
A) dovrei<br />
B) dovrebbe<br />
C) dovresti<br />
D) dovrò<br />
Mio padre ------- di lavorare quando aveva 50 anni.<br />
A) smissi<br />
B) smisse<br />
C) smise<br />
D) smisi<br />
La congiunzione esatta<br />
A) Giacchè<br />
B) Sebbene cominciò a parlare, il pubblico lo ascoltò attenta<strong>me</strong>nte<br />
C) A patto che<br />
D) Dal mo<strong>me</strong>nto che<br />
Articoli e preposizioni<br />
- Vaso rose balcone soggiorno ho <strong>me</strong>sso<br />
- Vino bianco è alcuni minuti congelatore bottiglia<br />
l’imperativo<br />
- È <strong>me</strong>glio che lei esca con una persona conosciuta.<br />
Il prono<strong>me</strong> indefinite<br />
- Ogni individuo ha il diritto di dire ciò che pensa.<br />
Il congiuntivo<br />
- È inutile che ( venire ) ------- anch’io; potete fare senza il mio aiuto.<br />
- È brutto che due fratelli non ( andare ) ------- d’accordo.<br />
© MASH, janar 2011 www.mash.gov.al 10
<strong>Shpjegues</strong> i programit orientues Italisht<br />
per + infinito/stare + gerundio<br />
- Siamo arrivate appena in tempo, infatti lo spettacolo (cominciare) ------.<br />
- Quando siamo entrati tu (parlare) ------- con una persona.<br />
Il participio passato esatto<br />
--------- questo corso, potrò parlare corretta<strong>me</strong>nte l’italiano.<br />
A) Finita<br />
B) Finiti<br />
C) Finito<br />
D) Finite<br />
La forma alterata esatta<br />
- Hai una --------- tua che ti piace molto, ma è un po’ piccola. Co<strong>me</strong> la descrivi?<br />
A) stanza<br />
B) stanzina<br />
C) stanzaccia<br />
D) stanzetta<br />
I pronomi diretti e indiretti<br />
Tua amica sta passando un mo<strong>me</strong>nto difficile: --------- vicino.<br />
A) stagli<br />
B) stalle<br />
C) le stai<br />
D) stalli<br />
Discorso diretto all’indiretto<br />
- Quando aveva 9 anni Silvia disse che da grande avrebbe imparato a giocare a tennis<br />
Il verbo giusto<br />
La signora Luisa________ appena _______ il pavi<strong>me</strong>nto quando i bambini sono entrati<br />
con le scarpe sporche.<br />
Un giorno si perse nel bosco; dopo che -------- la notte, si addor<strong>me</strong>ntò su un prato<br />
coperto di fiori rossi.<br />
A) arrivai<br />
B) fui arrivato<br />
C) fu arrivata<br />
D) ebbi arrivato<br />
Se lui fosse una persona sensibile, in quella situazione non si ------------ cosi.<br />
A) saresti comportato<br />
B) sarebbe comportato<br />
C) avrebbe comportato<br />
D) avrebbero comportato<br />
© MASH, janar 2011 www.mash.gov.al 11
<strong>Shpjegues</strong> i programit orientues Italisht<br />
Trova gli sbagli e riscrivi le frasi.<br />
- Al bar, la mattina, molti italiani fa colazione con un cappuccino o un caffè in piedi.<br />
- Molti impiegati s<strong>me</strong>ttono di lavorare a <strong>me</strong>tà mattina, usciamo e vanno a prendere il<br />
caffè.<br />
♦ Composizione scritta<br />
Më posh<strong>të</strong> do <strong>të</strong> njiheni <strong>me</strong> një model eseje <strong>të</strong> punuar dhe ndërtuar sak<strong>të</strong> <strong>me</strong> <strong>të</strong> gjithë<br />
para<strong>me</strong>trat që kërkon ndërtimi i një eseje.<br />
ESEMPIO DI SAGGIO BREVE<br />
L'organizzazione della famiglia e i rapporti tra i suoi <strong>me</strong>mbri si presentano sotto<br />
aspetti diversi nel tempo, ma molti, special<strong>me</strong>nte gli anziani, non sono in grado di<br />
capire i muta<strong>me</strong>nti e li giudicano negativa<strong>me</strong>nte. Confuta tale posizione: a)<br />
dimostrando co<strong>me</strong> sull'istituzione familiare si riflettano le trasformazioni economiche,<br />
civili e culturali dell'epoca in cui viviamo, b) motivando la tua preferenza per la<br />
famiglia attuale. La tua composizione dovrà comprendere:<br />
• un'introduzione;<br />
• uno sviluppo organizzato in paragrafi che deve poggiare su al<strong>me</strong>no quattro<br />
argo<strong>me</strong>nti, sostenuti da esempi.<br />
• una conclusione.<br />
Il saggio non dovrà superare le 60 righe.<br />
SCHEMA<br />
INTRODUZIONE - TESI DA DIMOSTRARE<br />
a) Il cambia<strong>me</strong>nto della famiglia nell'ultimo secolo è dovuto al passaggio da una<br />
società agricola e autoritaria a una società industriale, urbana e più democratica.<br />
b) Tale muta<strong>me</strong>nto non è segno di degenerazione, ma di rapporti più liberi e uguali tra<br />
i suoi <strong>me</strong>mbri.<br />
ARGOMENTI A SOSTEGNO DELLA TESI<br />
• La famiglia contadina tradizionale era subordinata all'autorità indiscussa dei<br />
capofamiglia. Es. Padre padrone di G. Ledda.<br />
• La sua maggiore solidità si basava su fattori economici, costituendo un'unità di<br />
produzione, sostenuta dal lavoro integrato di tutti i suoi <strong>me</strong>mbri. Es. la famiglia<br />
Malavoglia descritta da Verga.<br />
• All'inizio dei Novecento tale famiglia si incrina, aprendosi al lavoro operaio,- ma<br />
resta forte la dipendenza della donna e dei figli dalla gerarchia maschile. Es. La mia<br />
bisnonna era operaia, ma analfabeta...<br />
• Solo nel secondo dopoguerra si compiono l'industrializzazione dell'Italia e il<br />
processo di democratizzazione, rimasto bloccato dal fascismo. Es. La donna lavora,<br />
va a scuola, acquista diritti paritari. I figli si ribellano all'autoritarismo dei padri.<br />
ANTITESI DA CONFUTARE<br />
• La famiglia ora è in crisi, le coppie sono instabili.<br />
• Senso dei dovere, spirito di sacrificio, obbedienza non esistono più.<br />
© MASH, janar 2011 www.mash.gov.al 12
<strong>Shpjegues</strong> i programit orientues Italisht<br />
ARGOMENTI CONTRO<br />
• Se la famiglia oggi è più fragile, ciò è dovuto al fatto che la sua unità si basa su una<br />
maggiore libertà dei senti<strong>me</strong>nti. Es. quando non si va d'accordo ci si separa.<br />
• Ci sono problemi, ma esistevano anche prima; erano solo taciuti. Es. difficoltà di<br />
comunicazione, solitudine.<br />
CONCLUSIONE<br />
È in crisi dunque la vecchia forma di famiglia. La famiglia odierna si ispira a valori<br />
diversi, più consoni ai nuovi bisogni di democrazia e di benessere.<br />
4. Një model testi për Gjuhën Italiane pa përgjigje <strong>të</strong> dhëna,<br />
që <strong>të</strong> orientojë dhe ndihmojë maturan<strong>të</strong>t si <strong>të</strong> punojnë në<br />
testin e Maturës Shte<strong>të</strong>rore <strong>me</strong> <strong>Zgjedhje</strong>.<br />
Udhëzi<strong>me</strong> për nxënësin:<br />
Testi në total ka 20 pyetje që vlerësohen <strong>me</strong> 40 pikë.<br />
Në test ka kërkesa <strong>me</strong> zgjedhje alternativash dhe <strong>me</strong> zhvillim.<br />
Në kërkesat <strong>me</strong> zgjedhje rrethoni ve<strong>të</strong>m shkronjën përbri përgjigjes së sak<strong>të</strong>, ndërsa<br />
për kërkesat <strong>me</strong> zhvillim ësh<strong>të</strong> dhënë hapësira e nevojsh<strong>me</strong> për <strong>të</strong> shkruar përgjigjen.<br />
Koha për zhvillimin e kërkesave <strong>të</strong> testit ësh<strong>të</strong> 2 orë.<br />
Esa<strong>me</strong> a scelta<br />
Maturita` Statale<br />
1. Comprensione di Testi Scritti<br />
“Non Conviene Amare Una Cicognina”<br />
Alcuni miliardi di anni fa, un certo Barba Gianni, vecchione oltremodo misantropo,<br />
viveva in una grotta che si apriva a <strong>me</strong>ta ‘di una parete rocciosa la quale, verso l‘alto,<br />
pareva salire fino al cielo, e in basso sprofondare in un abisso senza fine.<br />
Dalla grotta sporgeva nel vuoto uno sperone rupestre; ogni notte Barba Gianni ne<br />
spiccava il volo per andare a caccia di un topo o due da <strong>me</strong>ttere in tavola il giorno<br />
dopo.<br />
Barba Gianni non aveva mai voluto sposarsi; diceva: “Eh, mica sono scemo; forse<br />
che vado a <strong>me</strong>ttermi un’estranea in casa?”; le faccende gliele sbrigava un suo<br />
ca<strong>me</strong>riere a no<strong>me</strong> Pipi Strello, bravo e affezionato, che, pero‘, aveva la pessima<br />
abitudine di starsene tutto il tempo con la testa in giu‘, aggrappato al soffitto con le<br />
dita dei piedi.<br />
Questa abitudine secondo Barba Gianni, influiva, e co<strong>me</strong> avrebbe potuto essere<br />
altri<strong>me</strong>nti?, sulle idee di Pipi Strello.“Stando con la testa in giu, “osservava Barba<br />
Gianni, “alla fine non si possono pensare che pensieri con la testa in giu.<br />
“L’osservazione trovo‘ ben presto conferma.Uno di quei crepuscoli,Barba Gianni se ne<br />
stava sullo sperone roccioso preparandosi a spiccarne il volo per andare a caccia di<br />
topi, quando, laggiu‘, lontano lontano, nel limpido cielo vespertino vide qualche<br />
cosa co<strong>me</strong> una sciarpa Bianca e ondeggiante che si avvicinava ora allungandosi e ora<br />
accorciandosi.Che roba era.?<br />
Barba Gianni scruto‘ la sciarpa e alla fine capi‘:era uno stormo enor<strong>me</strong> di Ci Cogne<br />
che, co<strong>me</strong> sono solite ogni anno alla fine dell’autunno,migravano per svernare nel sud.<br />
Una Ci Cognina, ferita a un’ala, piombo‘sullo sperone roccioso.<br />
© MASH, janar 2011 www.mash.gov.al 13
<strong>Shpjegues</strong> i programit orientues Italisht<br />
Barba Gianni consigliato da Pipi Strello la ospito‘, la curo‘e si innamoro‘di Ci Cognina<br />
che guarita e padrona del cuore di Barba Gianni, vuole partire per raggiungere il suo<br />
stormo. Barba Gianni decise di seguire Ci Cognina ma non ce la fece, a volare cosi‘a<br />
lungo.Torno‘indietro e trovo‘tutto co<strong>me</strong> l’aveva lasciato.<br />
Pipi Strello che stava tuttora con la testa in giu‘, gli grido‘subito:<br />
“Rimpiangerai tutta la vita di non essere andato fino al lago”, Barba Gianni non gli<br />
rispose, perlustro‘la grotta, trovo‘una lunga penna bianca, probabil<strong>me</strong>nte caduta dall’<br />
ala di Ci Cognina.<br />
La prese nel becco e usci sullo sperone. Ecco, li, il nido, ecco, intatto ed enor<strong>me</strong> tutto<br />
ovattato dentro di lanugine e di fieno.Barba Gianni apri il becco e la penna bianca<br />
cadde nell’abisso.Poi fu la volta del nido:alla spinta di Barba Gianni, oscillo‘, stette un<br />
mo<strong>me</strong>nto in bilico sull’orlo dello sperone , quindi cadde giu‘ volteggiando , e scomparve<br />
.Adesso sorgeva la luna; in quella luce argentea si scorgeva tutta l’im<strong>me</strong>nsa pianura<br />
nella quale Barba Gianni era solito andare a caccia.Barba Gianni disse: “Beh, vado a<br />
prendere un topo, per domain”.Pipi Strello grido‘, testa in giu‘: “Co<strong>me</strong> lo<br />
faremo‘?“.Barba Gianni rispose: “Al forno“; e volo‘via.<br />
●Indica con X la lettera A, B, C o D corrispondente all' affermazione corretta tra<br />
le quattro proposte.<br />
1. Dove viveva Barba Gianni? 1 punto<br />
A) in una roccia<br />
B) in una montagna<br />
C) in una grotta<br />
D) in un precipizio<br />
2. La caratterizzazione del secondo personaggio del racconto. 1 punto<br />
A) diffidente<br />
B) altruista<br />
C) affezionato<br />
D) sincero<br />
3. Sembra una sera co<strong>me</strong> tutte le altre.Cosa vede Barba Gianni? 1 punto<br />
A) uno stormo degli uccelli<br />
B) degli insetti<br />
C) delle farfalle<br />
D) uno stormo delle cicogne<br />
4. Cosa succede a Barba Gianni? 1 punto<br />
A-si arrabbia<br />
B-si innamora<br />
C-vola a lungo<br />
D-si stupisce<br />
5. Dove va alla fine Barba Gianni? 1 punto<br />
A) su un baobab<br />
B) al lago<br />
C) a caccia<br />
D) in cima alla montagna<br />
© MASH, janar 2011 www.mash.gov.al 14
<strong>Shpjegues</strong> i programit orientues Italisht<br />
●Rispondere alle domande.<br />
6. Quali sono le caratteristiche di Barba Gianni? 2 punti<br />
..................................................................<br />
...................................................................<br />
7. Dove consiste il contrasto fra Barba Gianni e Pipi Strello? 2 punti<br />
....................................................................<br />
....................................................................<br />
2.Competenza Linguistica<br />
8●Sostituite ai puntini un aggettivo possessivo appropriato: 2 punti<br />
-Luigi deve <strong>me</strong>ttere .......... firma sul foglio.<br />
-Non e` facile vedere.............difetti<br />
9●Sostituite ai puntini un aggettivo opportuno: 2 punti<br />
-Sull'autostrada c'era un traffico .........<br />
-Nella prima settimana di luglio ha fatto un caldo........<br />
10●Sostituite ai puntini un no<strong>me</strong> che possa accompagnare l'aggettivo che<br />
segue e fate delle frasi. 2 punti<br />
- ........... limpido<br />
- .......... pesanti<br />
11●Spiegate il significato che hanno preso le parole scritte in neretto:<br />
-Quando la mamma legge troppo , le vengono le borse sotto gli occhi.<br />
-Abitiamo nel cuore della citta`.<br />
-Un'onda dei capelli copre sempre la fronte di Paola. 3 punti<br />
...........................................................................<br />
.........................................................................<br />
.........................................................................<br />
12●Sostituite con un sinonimo le parole scritte in neretto. 3 punti<br />
-Sono rimasto <strong>me</strong>ravigliato (.....................) dall'esito dell'esa<strong>me</strong>.<br />
-Hai avvisato (......................) i tuoi genitori che arriveremo in ritardo?<br />
-Da quando sono in montagna dormo molto di piu`e mi sento molto riposato<br />
(.................).<br />
13●Sostituite ai puntini dove ha senso la parola`` viso ``ed i suoi sinonimi.<br />
3 punti<br />
-Ci vuole (................) di bronzo per tornare a casa senza nem<strong>me</strong>no dire dove sei stato.<br />
-Tua figlia ha (..................) molto intelligente.<br />
-Raffaello ha dato un'espressione triste (...................) della Madonna.<br />
© MASH, janar 2011 www.mash.gov.al 15
<strong>Shpjegues</strong> i programit orientues Italisht<br />
14●Mettere il verbo al modo e al tempo giusti. 4 punti<br />
-Gli studenti hanno detto che se ................................(essere)<br />
possibile ,......................(restare) in biblioteca fino a tarda notte.<br />
-Se in quei giorni di vacanza noi................................(recuperare)<br />
un po' di sonno ,....................(sentirsi) <strong>me</strong>glio.<br />
●Indica con X la parola giusta scritta in neretto.<br />
15. Mi sono fermato, perche`non ne --------- piu` dalla stanchezza. 1 punto<br />
A) posso<br />
B) potro`<br />
C) potevo<br />
D) puo<br />
16. Mi faresti un piacere? 1 punto<br />
-Se posso, ----------- faccio.<br />
A) glielo<br />
B) te lo<br />
C) ve lo<br />
D) ce li<br />
17. E` un tipo di letto --------- io non potrei dormire. 1 punto<br />
A) da cui<br />
B) in cui<br />
C) su cui<br />
D) a cui<br />
18. Ho telefonato ai miei amici ma non ------ ho trovati a casa.<br />
A) le<br />
B) li<br />
C) ci<br />
D) vi<br />
19. Ho preso un appunta<strong>me</strong>nto il veterinario per portar --------- il cane.<br />
A) le<br />
B) gli<br />
C) lo<br />
D) la<br />
3. Produzione scritta<br />
1 punto<br />
1 punto<br />
20. Svolgete uno dei seguenti temi: 6 punti<br />
a) Quali sarebbero i tuoi progetti per il futuro?(Da un minimo di 100 ad un massimo<br />
di 120 parole)<br />
b) Immagina di essere in vacanza e di scrivere una lettera al tuo\a amico\a.(Da un<br />
minimo di 100 ad un massimo di 120 parole)<br />
c) Riflessione sulla saggezza del proverbio:`` Chi trova un amico ,trova un tesoro ``<br />
(Da un minimo di 100 ad un massimo di 120 parole)<br />
© MASH, janar 2011 www.mash.gov.al 16