Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
64. Haree ba UNMIT ninia misaun ne’ebe atu ramata iha 2012 nia rohan, ha’u hakarak hahi’i<br />
progresu kontínuu ne’ebe halo iha prosesu tranzisaun konjuntu. Iha kontestu ida-ne’e, ha’u fó<br />
benvindu ba esforsu ne’ebe Misaun ne’e halo atu hasa’e ninia pesoál nasionál nia koñesimentu,<br />
liu hosi programa kapasitasaun no formasaun integradu. Maski nia tenke foka ninia atensaun<br />
atu kompleta iha 2012 servisu ne’ebe prevee iha ninia mandatu, UNMIT tenke halo mós esforsu<br />
paralelu atu asegura katak funsaun ne’ebe nia hala’o daudaun no ne’ebe bele nesesáriu bainhira<br />
nia ramata tiha ninia misaun, transfere ba Estadu nia instituisaun sira ka entrega ba parseiru<br />
bilateral no multilateral sira ka ba Ekipa Nasoens Unidas nian iha país ne’e ka entidade sira<br />
seluk atu kaer. Kona-ba ne’e, presiza halo implementasaun efetiva ba Planu Tranzisaun<br />
Konjuntu, akompañadu ho revizaun regular, atu asegura katak nia responde duni<br />
dezenvolvimentu sira ne’ebe akontese iha terrenu, no tenke sai hanesan prioridade xave ida ba<br />
UNMIT, Governu no parte interesadu sira iha períodu oin mai. Ha’u hein katak objetivu sira<br />
ne’ebe Planu Tranzisaun Konjuntu bele alkansa to’o 2012 nia rohan sei halo influénsia ba<br />
desizaun finál kona-ba natureza no dimensaun Nasoens Unidas nia engajamento iha Timor-<br />
Leste.<br />
65. Haree katak iha nafatin nesesidade atu simu UNMIT nia apoiu iha área prioritária sira<br />
ne’ebe prevee iha ninia mandatu iha períodu oin mai, liu-liu apoiu atu halo tan PNTL nia<br />
kapasitasaun no dezenvolvimentu institusionál no asiténsia kona-ba eleisaun, ha’u rekomenda<br />
atu hanaruk UNMIT nia mandatu to’o 31 Dezembru 2012. Liu tiha eleisaun, mak situasaun<br />
seguransa permite, UNMIT sei hahú halo kedas redusaun ba ninia komponente polisiál, hahú<br />
hosi distritu. Sei halo mós redusaun gradual ba númeru ofisiál ligasaun militár sira. Kona-ba<br />
ne’e, ha’u hanoin atu aprezenta relatóriu ida ba <strong>Konsellu</strong> <strong>Seguransa</strong>, iha loron neennulu nia<br />
laran, bainhira harii tiha Governu foun, ho sujestaun kona-ba dalan atu tuir hodi permite<br />
UNMIT no Governu atu kompleta preparasaun ba Misaun nia retirada antesipada no halo planu<br />
atu ikus mai harii Nasoens Unidas nia prezensa iha Timor-Leste iha períodu hafoin-UNMIT.<br />
Ha’u husu ba parte intersadu hotu-hotu, inklui autoridade Timor-Leste sira, UNMIT no ekipa<br />
Nasoens Unidas nian iha país ne’e no mós ba parseiru bilateral no multilateral sira, atu servisu<br />
hamutuk nafatin no haka’as an hodi halo implementasaun efetiva ba Planu Tranzisaun<br />
Konjuntu, tanba tempu ne’ebe prevee ba UNMIT atu ramata ninia misaun la barak ona.<br />
66. Atu ramata, ha’u hakarak hato’o obrigadu ba ha’u-nia Reprezentante Espesiál, Ameerah<br />
Haq, kona-ba ninia lideransa, no ba UNMIT nia pesoál tomak no ba ekipa Nasoens Unidas iha<br />
país ne’e, kona-ba esforsu kontínuu ne’ebe sira halo hodi fó apoiu ba puvu Timor-Leste atu lori<br />
dame, estabilidade no dezenvolvimentu ba oin. Ha’u hakarak mós hato’o obrigadu ba forsa<br />
seguransa internasionál, kona-ba apoiu kontínuu ne’ebe sira fó ba UNMIT, inklui apoiu atu<br />
mantein estabilidade iha Timor-Leste.