LAUGA KERISIMASI 2010 - The Head of State
LAUGA KERISIMASI 2010 - The Head of State
LAUGA KERISIMASI 2010 - The Head of State
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>LAUGA</strong> <strong>KERISIMASI</strong> <strong>2010</strong><br />
TAEAO AFUA<br />
Tui Atua Tupua Tamasese Ta’isi<br />
Ao o le Malo Tuto’atasi o Samoa<br />
E tele mafutaga na usuia talu ai nei i le talafatai o Apia ma e faata‟imua le<br />
fe‟au „autū o nei mafutaga i upu, o le taeao afua. O le fe‟au o le lauga o le<br />
Kerisimasi e „auga fo‟i i le taeao afua. O le upu „taeao‟ o le faapuupuu o le<br />
„tau o le ao‟ po o le „tau o le malamalama‟. E vaevaeina le aso, i le mau a<br />
Samoa, i le vaitau o le ao ma le vaitau o le po. O le upu „afua‟, e faasino i le<br />
fotua‟i mai o le fua, o le ola, po o le tatupu. O le uiga o le „taeao afua‟, o le<br />
amataga o se mea fou, o le faamoemoe faafouina – o ni mau e lotolotoi i le<br />
fe‟au o le Kerisimasi.<br />
Ou te maua fo‟i le fe‟au o le taeao afua i le Salamo mataupu 46 fuaiupu e<br />
10: Ina ua sā‟i mai le Atua i le vavaō o Papelonia, “Filemu! Ma ia outou<br />
iloa, o a‟u lava o le Atua!” faapea ai ma le Auega mataupu e 3, fuaiupu e 22-<br />
23, o loo faapea mai le Atua: Tainane e galo, faatuatuana‟i ma fetuu ia, a o<br />
lona al<strong>of</strong>a e tumau e lē mavae, e faafouina i taeao uma.<br />
I le tele o taeao ou te n<strong>of</strong>on<strong>of</strong>o i Vailele ma faatalitali le lāoso. Ae le‟i tafa<br />
ata, e maua e la‟u faalogo le tagi a le iao e sula ai le aso fou. E māfua le igoa<br />
„iao‟, o le „ī e sula ai le fotua‟i mai o le taeao afua. E foliga o se logo faailo<br />
o le lotu faamanatu ma le lotu faafetai. O le lotu e faamanatu ai e tapu ma sa<br />
le tua‟oi o le fano o le po ma le fanau mai o le ao. O le lotu faafetai e faailo i<br />
le titio ma le sanisani o le iao ma le segasegamauu i luga o laau. E tutusolo e<br />
miti‟ia le sua o fugalaau e le gata ona o „ai ae fesoasoani i le feusua‟iga o<br />
1
laau. O le lotu e faafetai i le galuega toe fuata‟i i aso ta‟itasi, o se meaal<strong>of</strong>a<br />
aupito tāua a le Atua mo i tatou.<br />
O le tafitifiti ma le faatafai a le iao ma le segasegamauu, e molimau i le sapi<br />
ma le taufiafia i le la matāfaioi. A ou vaai i manu nei ma le latou amio i le<br />
taeao segisegi, ona ou manatua lea o mātua ma le a‟oga latou te maua mai i<br />
le molimau a le vaai ma le faalogo i le latou si‟osi‟omaga. E māfua ai<br />
fuaiupu: o le sanisani o manu o le taeao, o le naunau o le mutia i le sau, e<br />
ta palolo i le vaveao, to’aga o le taeao e faasino i lupe o le taeao. O nei<br />
fuaiupu uma, e lotolotoi ai ma le faamoemoe e maui‟a le faiva, e maulupe le<br />
seugalupe, ae laualuga ai le lagona, o le ola ma le manuia e mafua ona o Lē e<br />
afuamea. O nei fuaiupu ma lona si‟osi‟omaga, o le <strong>of</strong>aga na f<strong>of</strong>oa mai ai le<br />
faa‟upuga, o le taeao afua, aua o mātua i lena vaitau e le‟i toomaga i se mau<br />
tusitusia ae sa faalagolago i le vaai, le faalogo ma le lote.<br />
O le faamoemoe ma le „auga o nei fuaiupu, ia tatou manatua le Atua, e lē na<br />
o le aso faapitoa o le Kerisimasi, ae i aso uma. E lē gata i mafaufauga ae<br />
faapea ai i mea e fai. A ou matamata i le iao ma le segasegamauu, ona ou<br />
manatua lea o Sagato Falanisisi o Assisi.<br />
O Sagato Falanisisi o se tagata e auau i soo se mea na faia e le Atua. Fai mai<br />
a ia, na te iloa le al<strong>of</strong>a ma le agalelei o le Atua ma le mana o mea na Ia faia i<br />
lana vaai ma lana faafeagai ma manu felelei, meaola ma manu fetol<strong>of</strong>i. E<br />
talanoa ma tatalo faatasi ma manu felelei ma manu fetol<strong>of</strong>i e pei o nisi o lona<br />
„auaiga.<br />
2
Sa avea lona olaga ma ta‟iala i le to‟atele sa naunau e faasoa atu i uso a<br />
tagata i a latou a‟oa‟oga ma mea latou te faia, le al<strong>of</strong>a ma le agalelei o le<br />
Atua. Mo Sagato Falanisisi faapei o le „au matutua o le matou aiga, e maua<br />
le a‟oga o le loto maulalo ma le mau i oloa, i a‟oga mai le Natura o Mea. Sa<br />
o latou a‟oa‟o mai: Tautuana ia ola i se si‟osi‟omaga e fealoaloa‟i ai ma i‟a o<br />
le sami, manu felelei ma manu fetol<strong>of</strong>i. Aua o i latou, faapei o i tatou, o le<br />
lotoifale o le aiga o le Atua.<br />
A tatou faalogologo lelei i le tagi a le iao, ona tatou iloa lea, e tolu ituaiga<br />
tagi na faasoa e le Atua i le iao. Muamua, o le tagi e faailo ai le tafa o ata.<br />
Lua, o le tagi e faailo ai o loo foufou mai le fili, pei o le lulu, e ono lamatia<br />
ai le ola. Tolu, o le tagi a lē e tumu i le fiafia ma le „oli‟oli, o se molimau o<br />
lona malie aua e leai se mea o popole po o ātu ai. O lou faalogo ma lou iloa<br />
o ituaiga tagi a le iao, o lou iloa lea o lona sao i le Natura o Mea, o lou iloa<br />
fo‟i lea o loo soifua le Atua.<br />
E ao i a tatou lotu ma soo se sauniga o le Kerisimasi, ona faamautūina lenei<br />
fe‟au i o tatou loto ma o tatou mafaufau. Aua e i ai taimi tatou te fulitua ma<br />
faatuatuana‟i ai i lenei fe‟au talu ai ua mua ona tausili i le paoa, le tupe ma le<br />
mamalu. Ua numi ma faanenefu ai le tāua o lenei fe‟au.<br />
O le Kerisimasi, ua avea ma se vaitau e vevesi ai tagata. O se vaitau e „apo<br />
ai le gasu ma mea e lē auga. A o le fe‟au o le Kerisimasi, e lē vevesi. E lē<br />
se fe‟au fo‟i e mata‟ina pe faameia tagata. O le fe‟au o le Kerisimasi, na<br />
fanau mai Keriso ona ua liutagata le Atua, i se fale faatauvaa. Ma sa fanau<br />
mai lo tatou Faaola ina ia tatou maua le al<strong>of</strong>a tunoa o le Atua ma lana<br />
Faaolataga.<br />
3
Tatou te maua mai lenei fe‟au le faamafanafanaga ma le faasinoala. Ou te<br />
faafetai i le iao ma le segasegamauu i lo la faaali mai ia te a‟u i aso uma, le<br />
„oli‟oli e maua i le fealoaloa‟i o le tagata ma lona si‟osi‟omaga. Ou te<br />
faafetaia fo‟i mātua i lo latou a‟oa‟o mai o le tāua o le fe‟au o le lagimalie i<br />
le va o le loto o le tagata ma le finagalo o le Atua e maua ai le olaga<br />
faafouina. Ou te faafetaia fo‟i Sagato Falanisisi i lona faailoa mai o loo tupu<br />
ma ola le al<strong>of</strong>a ma le agalelei o le Atua i le olaga o meaola tatou te faitau e<br />
noa ma faatauvaa.<br />
Mo Sagato Falanisisi, le iao ma le segasegamauu, o le Kerisimasi ua le na o<br />
se faamanatu i le aso 25 Tesema i tausaga ta‟itasi. O le Kerisimasi e tupu<br />
ma ola i aso uma aua o le Kerisimasi o le taeao afua, o le taeao faafouina. E<br />
faamalosia lenei fe‟au i upu a le Atua i le Salamo: Ia filemu! Ma ia outou<br />
iloa, o a’u lava o le Atua. Ma upu a Ieremia i le Auega, o le al<strong>of</strong>a o le Atua<br />
e tumau ma e faafouina i taeao uma.<br />
Ia outou maua se Kerisimasi e tumu i le fiafia, e lē gata i le asō, a o ā taeao<br />
ma ona talatu.<br />
Soifua.<br />
4