05.03.2013 Views

LAUGA KERISIMASI 2010 - The Head of State

LAUGA KERISIMASI 2010 - The Head of State

LAUGA KERISIMASI 2010 - The Head of State

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

<strong>LAUGA</strong> <strong>KERISIMASI</strong> <strong>2010</strong><br />

TAEAO AFUA<br />

Tui Atua Tupua Tamasese Ta’isi<br />

Ao o le Malo Tuto’atasi o Samoa<br />

E tele mafutaga na usuia talu ai nei i le talafatai o Apia ma e faata‟imua le<br />

fe‟au „autū o nei mafutaga i upu, o le taeao afua. O le fe‟au o le lauga o le<br />

Kerisimasi e „auga fo‟i i le taeao afua. O le upu „taeao‟ o le faapuupuu o le<br />

„tau o le ao‟ po o le „tau o le malamalama‟. E vaevaeina le aso, i le mau a<br />

Samoa, i le vaitau o le ao ma le vaitau o le po. O le upu „afua‟, e faasino i le<br />

fotua‟i mai o le fua, o le ola, po o le tatupu. O le uiga o le „taeao afua‟, o le<br />

amataga o se mea fou, o le faamoemoe faafouina – o ni mau e lotolotoi i le<br />

fe‟au o le Kerisimasi.<br />

Ou te maua fo‟i le fe‟au o le taeao afua i le Salamo mataupu 46 fuaiupu e<br />

10: Ina ua sā‟i mai le Atua i le vavaō o Papelonia, “Filemu! Ma ia outou<br />

iloa, o a‟u lava o le Atua!” faapea ai ma le Auega mataupu e 3, fuaiupu e 22-<br />

23, o loo faapea mai le Atua: Tainane e galo, faatuatuana‟i ma fetuu ia, a o<br />

lona al<strong>of</strong>a e tumau e lē mavae, e faafouina i taeao uma.<br />

I le tele o taeao ou te n<strong>of</strong>on<strong>of</strong>o i Vailele ma faatalitali le lāoso. Ae le‟i tafa<br />

ata, e maua e la‟u faalogo le tagi a le iao e sula ai le aso fou. E māfua le igoa<br />

„iao‟, o le „ī e sula ai le fotua‟i mai o le taeao afua. E foliga o se logo faailo<br />

o le lotu faamanatu ma le lotu faafetai. O le lotu e faamanatu ai e tapu ma sa<br />

le tua‟oi o le fano o le po ma le fanau mai o le ao. O le lotu faafetai e faailo i<br />

le titio ma le sanisani o le iao ma le segasegamauu i luga o laau. E tutusolo e<br />

miti‟ia le sua o fugalaau e le gata ona o „ai ae fesoasoani i le feusua‟iga o<br />

1


laau. O le lotu e faafetai i le galuega toe fuata‟i i aso ta‟itasi, o se meaal<strong>of</strong>a<br />

aupito tāua a le Atua mo i tatou.<br />

O le tafitifiti ma le faatafai a le iao ma le segasegamauu, e molimau i le sapi<br />

ma le taufiafia i le la matāfaioi. A ou vaai i manu nei ma le latou amio i le<br />

taeao segisegi, ona ou manatua lea o mātua ma le a‟oga latou te maua mai i<br />

le molimau a le vaai ma le faalogo i le latou si‟osi‟omaga. E māfua ai<br />

fuaiupu: o le sanisani o manu o le taeao, o le naunau o le mutia i le sau, e<br />

ta palolo i le vaveao, to’aga o le taeao e faasino i lupe o le taeao. O nei<br />

fuaiupu uma, e lotolotoi ai ma le faamoemoe e maui‟a le faiva, e maulupe le<br />

seugalupe, ae laualuga ai le lagona, o le ola ma le manuia e mafua ona o Lē e<br />

afuamea. O nei fuaiupu ma lona si‟osi‟omaga, o le <strong>of</strong>aga na f<strong>of</strong>oa mai ai le<br />

faa‟upuga, o le taeao afua, aua o mātua i lena vaitau e le‟i toomaga i se mau<br />

tusitusia ae sa faalagolago i le vaai, le faalogo ma le lote.<br />

O le faamoemoe ma le „auga o nei fuaiupu, ia tatou manatua le Atua, e lē na<br />

o le aso faapitoa o le Kerisimasi, ae i aso uma. E lē gata i mafaufauga ae<br />

faapea ai i mea e fai. A ou matamata i le iao ma le segasegamauu, ona ou<br />

manatua lea o Sagato Falanisisi o Assisi.<br />

O Sagato Falanisisi o se tagata e auau i soo se mea na faia e le Atua. Fai mai<br />

a ia, na te iloa le al<strong>of</strong>a ma le agalelei o le Atua ma le mana o mea na Ia faia i<br />

lana vaai ma lana faafeagai ma manu felelei, meaola ma manu fetol<strong>of</strong>i. E<br />

talanoa ma tatalo faatasi ma manu felelei ma manu fetol<strong>of</strong>i e pei o nisi o lona<br />

„auaiga.<br />

2


Sa avea lona olaga ma ta‟iala i le to‟atele sa naunau e faasoa atu i uso a<br />

tagata i a latou a‟oa‟oga ma mea latou te faia, le al<strong>of</strong>a ma le agalelei o le<br />

Atua. Mo Sagato Falanisisi faapei o le „au matutua o le matou aiga, e maua<br />

le a‟oga o le loto maulalo ma le mau i oloa, i a‟oga mai le Natura o Mea. Sa<br />

o latou a‟oa‟o mai: Tautuana ia ola i se si‟osi‟omaga e fealoaloa‟i ai ma i‟a o<br />

le sami, manu felelei ma manu fetol<strong>of</strong>i. Aua o i latou, faapei o i tatou, o le<br />

lotoifale o le aiga o le Atua.<br />

A tatou faalogologo lelei i le tagi a le iao, ona tatou iloa lea, e tolu ituaiga<br />

tagi na faasoa e le Atua i le iao. Muamua, o le tagi e faailo ai le tafa o ata.<br />

Lua, o le tagi e faailo ai o loo foufou mai le fili, pei o le lulu, e ono lamatia<br />

ai le ola. Tolu, o le tagi a lē e tumu i le fiafia ma le „oli‟oli, o se molimau o<br />

lona malie aua e leai se mea o popole po o ātu ai. O lou faalogo ma lou iloa<br />

o ituaiga tagi a le iao, o lou iloa lea o lona sao i le Natura o Mea, o lou iloa<br />

fo‟i lea o loo soifua le Atua.<br />

E ao i a tatou lotu ma soo se sauniga o le Kerisimasi, ona faamautūina lenei<br />

fe‟au i o tatou loto ma o tatou mafaufau. Aua e i ai taimi tatou te fulitua ma<br />

faatuatuana‟i ai i lenei fe‟au talu ai ua mua ona tausili i le paoa, le tupe ma le<br />

mamalu. Ua numi ma faanenefu ai le tāua o lenei fe‟au.<br />

O le Kerisimasi, ua avea ma se vaitau e vevesi ai tagata. O se vaitau e „apo<br />

ai le gasu ma mea e lē auga. A o le fe‟au o le Kerisimasi, e lē vevesi. E lē<br />

se fe‟au fo‟i e mata‟ina pe faameia tagata. O le fe‟au o le Kerisimasi, na<br />

fanau mai Keriso ona ua liutagata le Atua, i se fale faatauvaa. Ma sa fanau<br />

mai lo tatou Faaola ina ia tatou maua le al<strong>of</strong>a tunoa o le Atua ma lana<br />

Faaolataga.<br />

3


Tatou te maua mai lenei fe‟au le faamafanafanaga ma le faasinoala. Ou te<br />

faafetai i le iao ma le segasegamauu i lo la faaali mai ia te a‟u i aso uma, le<br />

„oli‟oli e maua i le fealoaloa‟i o le tagata ma lona si‟osi‟omaga. Ou te<br />

faafetaia fo‟i mātua i lo latou a‟oa‟o mai o le tāua o le fe‟au o le lagimalie i<br />

le va o le loto o le tagata ma le finagalo o le Atua e maua ai le olaga<br />

faafouina. Ou te faafetaia fo‟i Sagato Falanisisi i lona faailoa mai o loo tupu<br />

ma ola le al<strong>of</strong>a ma le agalelei o le Atua i le olaga o meaola tatou te faitau e<br />

noa ma faatauvaa.<br />

Mo Sagato Falanisisi, le iao ma le segasegamauu, o le Kerisimasi ua le na o<br />

se faamanatu i le aso 25 Tesema i tausaga ta‟itasi. O le Kerisimasi e tupu<br />

ma ola i aso uma aua o le Kerisimasi o le taeao afua, o le taeao faafouina. E<br />

faamalosia lenei fe‟au i upu a le Atua i le Salamo: Ia filemu! Ma ia outou<br />

iloa, o a’u lava o le Atua. Ma upu a Ieremia i le Auega, o le al<strong>of</strong>a o le Atua<br />

e tumau ma e faafouina i taeao uma.<br />

Ia outou maua se Kerisimasi e tumu i le fiafia, e lē gata i le asō, a o ā taeao<br />

ma ona talatu.<br />

Soifua.<br />

4

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!