14 Borislav Cicović Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta. Istočno ...

Cicović, B.:Efekti kondicionog treninga na razvoj... ________________ SPORT I ZDRAVLJE V (2010)2:14-21 

Borislav Cicović 

Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta. Istočno Sarajevo 

EFEKTI KONDICIONOG TRENINGA NA RAZVOJ ANAEROBNO-LAKTATNE 

IZDRŽLJIVOSTI I FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI KOD DŽUDISTA 

SAŽETAK 

Populaciju iz koje je uzorak od 35 ispitanika izvučen čine mladi džudisti u Istočnom Sarajevu, 

muškog pola, stari 14 i 15 godina ± 6 mjeseci, obuhvaćeni kondicionom pripremom za razvoj 

anaerobno-laktatne izdržljivosti i funkcionalnih sposobnosti ispitanka. Osnovni cilj istraživanja bio 

je utvrđivanje efikasnosti kondicione pripreme za razvoj anaerobno-laktatne izdržljivosti i 

funkcionalnih sposobnosti džudista. Mjerne instrumente činili su 3 testa anaerobno-laktatne 

izdržljivosti i 3 testa funkcionalnih sposobnosti. Dobijeni rezultati kanoničkom diskriminativnom 

analizom pokazali su statistički značajno povećanje anaerobno-laktatne izdržljivosti i testova 

funkcionalnih sposobnost u finalnom u odnosu na inicijalno mjerenje. 

Ključne riječi: džudisti, testovi anaerobno-laktatne izdržljivosti i funkcionalnih spsobnosti, 

diskriminativna analiza. 

1. UVOD 

U džudu često se događa da se pri kraju borbe učini više tehničkih grešaka, kao posljedica 

nemogućnosti da se savlada umor koji utiče na smanjenje ekonomičnosti izvođenja strukture 

kretanja i gubitak koncentracije. Da bi se izbjegle takve situacije, posebno na oficijelnim 

takmičenjima džudista, neophodno je kondiconim treningom razviti anaerobno-laktatnu izdržljivost 

i povećati nivo funkcionalnih sposobnosti. Prema nekim istraživačima (Bratić i Nurkić 1996, Pržulj 

2006, Milanović 2007, Krsmanović 2010,) obe vrste izdržljivosti su uslov za efikasno tehničkotaktičko 

djelovanje džudista u energetski vrlo složenim, intenzivnim i takmičarskim uslovima. To je 

posebno prisutno (prema istraživanju Cicovića 2008) kada je potrebno u procesu borbe da se 

aktiviraju mišići agonisti i antagonisti u kratkim vremenskim intervalima, pre realizacije 

ekscentrično-koncentrične kontrakcije u neposrednoj komunikaciji sa suparnikom. 

Istraživanja efikasnosti uticaja kondicione pripreme na razvoj izdržljivosti i funkcionalnih 

sposobnosti ukazuju da se postižu značajni transformacioni efekti antropoloških obilježja (Ćirković 

1996, Bratić 2003 Bompa 2006, Milanović 2007). Ovakva istraživanja najčešće su obavljana sa 

kvalitetnim džudistima starijeg uzrasta, a manje sa populacijom džudista osnovnih škola. U ovom 

istraživanju se pretpostavlja da će trenažni rad za razvoj anaerobno-laktatne izdržljivosti i 

funkcionalnih sposobnosti pozitivno uticati na organizam i kod populacije mladih džudista učenika 

starijih razreda osnovnih škola. 

Predmet istraživanja je proučavanje kondicione pripreme za razvoj anaerobno-laktatne izdržljivosti 

i funkcionalnih sposobnosti džudista, starih 14 i 15 godina u Istočnom Sarajevu. 

Osnovni problem istraživanja je da se da se ispita efikasnost kondicione pripreme za razvoj 

anaerobno-laktatne izdržljivosti i funkcionalnih sposobnosti na kraju eksperimentalnog perioda (u 

finalnom u odnosu na inicijalno mjerenje). Poseban problem je bio da se utvrdi da li će vježbanje 

doprinjeti da se utvrđeni nivo anaerobno-laktatne izdržljivosti i funkcionalnih sposobnosti u 

finalnom mjerenju kod džudista statistički značajno razlikuje od nivoa utvrdjenogna inicijalnom 

mjerenju. Osnovni cilj istraživanja je utvrđivanje efikasnosti kondicione pripreme za razvoj 

anaerobno-laktatne izdržljivosti i funkcionalnih sposobnosti kod džudista. 

14


Na osnovu postavljenog predmeta, problema i cilja istraživanja, postavljene su sljedeće 

hipoteze: 

H01 – Postoje statistički značajne promjene rezultata anaerobno-laktatne izdržljivosti i 

funkcionalnih sposobnosti na finalnom mjerenju u odnosu na inicijalno stanje kod ispitanika. 

H1 – Postoje statistički značajne promjene rezultata anaerobno-laktatne izdržljivosti na 

finalnom mjerenju u odnosu na inicijalno stanje kod ispitanika. 

H2 – Postoje statistički značajne promjene rezultata funkcionalnih sposobnosti na finalnom 

mjerenju u odnosu na inicijalno stanje kod ispitanika. 

2. METOD RADA 

2.1. Uzorak ispitanika 

Populaciju iz koje je uzorak od 35 ispitanika izvučen čine mladi džudisti, učenici sedmog i 

osmog razreda osnovnih škola u Istočnom Sarajevu, muškog pola, starih 13 i 14 godina ± 6 mjeseci, 

obuhvaćeni kondicionom pripremom za razvoj anaerobno-laktatne izdržljivosti i funkcionalnih 

sposobnosti. 

2.2. Uzorak varijabli 

Uzorak mjernih instrumenata čine: 1) Testovi anaerobno-laktatne izdržljivosti- trčanje na 

200m (TR200) iz niskog starta, trčanje na 300m (TR300) iz niskog starta i trčanje na 400m 

(TR400) iz niskog starta 2) Testovi funkcionalnih sposobnosti- frekvencija pulsa u miru (FPUM), 

frekvencija pulsa poslije opterećenja (FPPO) i vitalni kapacitet pluća (FVKPL). Primjenjeni skup 

testova uzet je iz istraživanja Kurelića, Momirovića, Stojanovića, Šturma i Viskić-Štalec 1975. 

2.3. Eksperimentalni program kondicione pripreme 

U okviru planiranja kondicione pripreme u trajanju od 24 trenažna sata (tri treninga 

nedeljno) za razvoj anaerobno-laktatne izdržljivosti i funkcionalnih sposobnosti ispitanika 

definisani su ciljevi i zadaci, vremenski ciklusi, kao i potrebni tehnički i materijalni uslovi. U tu 

svrhu, bio je izvršen izbor vježbi, doziranje opterećenja i raspored trenažnih sadržaja usklađenih sa 

individualnim sposobnostima i osobinama ispitanika. 

U početku eksperimentalnog tretmana kod ispitanika primjenjene su motoričke vježbe za 

razvoj odgovarajuće jakosti aparata za kretanje što je postignuto, prvo, razvojem brzinske i 

eksplozivne, zatim repititivne i na kraju maksimalne snage (Malacko i Ćirković 1996, Bratić2003). 

Treningom jakosti i snage povećana je sposobnost bržeg i potpunijeg aktiviranja motoričkih 

jedinica visokog nivoa opterećenja, što je omogućilo pojačanu aktivnost agonističkih mišića i porast 

jakosti za efikasan razvoj anaerobno-laktatne izdržljivosti i funkcionalnih sposobnosti ispitanika. U 

procesu kondicione pripreme korišćene su sljedeće vježbe: trčanje u prirodi u raznim uslovima: 

neravan teren, trava – bez i sa opterećenjem; brzo trčanje uzbrdo bez i sa opterećenjem, 20–60 

metara; trčanje kraćih dionica, sa 5-8 ponavljanja i produženim vremenom odmora, 4-6 minuta 

submaksimalnim i maksimalnim intenzitetom; trčanje sa ubrzanjem, 50-100 metara; 

intervalno trčanje u dionicama, 20–80 metara, sa 70–95% od maksimalne brzine, 3–4 serije sa 3–4 

ponavljanja – pauza 2–5 minuta; trčanje krosa 800–1000 metara; razni skokovi i preskoci na 

spravama i akrobatika. 

U utvrđivanju efikasnosti kondicione pripreme za razvoj anaerobno-laktatne izdržljivosti i 

funkcionalnih sposobnosti kod džudista korišćeni su Studentov t-test za male zavisne uzorke i 

kanonička diskriminativna analiza za utvrđivanje razlike i hijerarhije varijabli i mjera koje su 

doprinjele razlikovanju rezultata u finalnom u odnosu na inicujalno mjerenje. Rezultati su dobijeni 

pomoću statističkog paketa Statistica 7.0 for Windows. Vrednost p


3. REZULTATI I DISKUSIJA 

Tabela 1. Osnovni statistički parametri anaerobno-laktatne izdržljivosti na inicijalnom mjerenju 

Std. St. 

Mean Min. Max. 

Skewn. Kurtos. 

Dev Error 

TR200 31.28 27.56 33.89 1.37 0.164 -0.609 -0.102 

TR300 50.30 46.02 52.89 1.56 0.187 -0.487 -0.102 

TR400 71.11 63.58 77.15 3.11 0.372 -0.111 -0.524 

Analizom Tabele 1 na kojoj su prikazani osnovni statistički parametri motoričke izdržljivosti 

može se konstatovati da se upoređivanjem rezultata standardne devijacije (St. Dev) sa rasponom 

maksimalnih (Max.) i minimalnih (Min.) rezultata može zaključiti normalna osjetljivost izabranih 

testova. U intervalima minimalnih (Min.) i maksimalnih (Max) rezultata nalazi se najmanje pet 

standardnih devijacija (St. Dev), što ukazuje na značajnu raspršenost, tj. osjetljivost testova 

motoričke izdržljivosti. Vrijednost skjunisa i kurtozisa se kreću u u granicama normalne distribucije 

rezultata. 

Tabela 2. Osnovni statistički parametri anaerobno-laktatne izdržljivosti na finalnom mjerenju 

Std. St. 



Dev Error 

TR200 30,18 26.43 32.54 1.35 0.161 -0.512 -0.183 

TR300 48.44 43.18 51.55 1.66 0.199 -0.519 0.213 

TR400 66.70 58.06 72.58 3.05 0.365 -0.222 -0.163 

Pregledom Tabele 2 na kojoj su prikazani osnovni statistički parametri motoričke 

izdržljivosti može se konstatovati da se upoređivanjem rezultata standardne devijacije (St. Dev) sa 

rasponom maksimalnih (Max.) i minimalnih (Min.) rezultata može zaključiti normalna osjetljivost 

izabranih testova. U intervalima minimalnih (Min.) i maksimalnih (Max) rezultata nalazi se 

najmanje pet standardnih devijacija (St. Dev), što ukazuje na značajnu raspršenost, tj. osjetljivost 

testova motoričke izdržljivosti. Vrijednost skjunisa i kurtozisa se kreću u u granicama normalne 

distribucije rezultata. 

Tabela 3. Osnovni statistički parametri funkcionalnih sposobnosti na inicijalnom mjerenju 

Std. St. 



Dev Error 

FPUM 72.90 58.00 89.00 6.15 0.735 -0.745 0.809 

FPPO 141.06 128.00 160.00 8.52 1.018 0.507 -0.578 

FVKPL 3704.29 2300.00 4800.00 630.49 75.358 -0.174 0.144 

Na osnovu analize osnovnih statističkih parametara funkcionalnih sposobnosti naTabeli 3 

može se konstatovati, da se upoređivanjem rezultata standardne devijacije (St. Dev) sa rasponom 

maksimalnih (Max.) i minimalnih (Min.) rezultata može zaključiti normalna osjetljivost izabranih 

mjera. U intervalima minimalnih (Min.) i maksimalnih (Max) rezultata nalazi se najmanje pet 

standardnih devijacija (St. Dev), što ukazuje na značajnu raspršenost, tj. osjetljivost testova 

funkcionalnih sposobnosti. Vrijednost skjunisa i kurtozisa se kreću u u granicama normalne 

distribucije rezultata. 

Tabela 4. Osnovni statistički parametri funkcionalnih sposobnosti na finalnom mjerenju 


Std. 

Dev 

St. 

Error 


FPUM 69.80 55.00 77.00 5.74 0.686 -1.176 0.642 

FPPO 135.07 121.00 155.00 8.14 0.973 0.577 -0.235 

FVKPL 3875.71 2500.00 4900.00 650.63 77.765 -0.084 0.222 

16


Rezultati istraživanja osnovnih statističkih parametara funkcionalnih sposobnosti na Tabeli 4 

pokazuju, da se upoređivanjem rezultata standardne devijacije (St. Dev) sa rasponom maksimalnih 

(Max.) i minimalnih (Min.) rezultata može zaključiti normalna osjetljivost izabranih mjera. U 

intervalima minimalnih (Min.) i maksimalnih (Max) rezultata nalazi se najmanje pet standardnih 

devijacija (St. Dev), što ukazuje na značajnu raspršenost, tj. osjetljivost testova funkcionalnih 

sposobnosti. Vrijednost skjunisa i kurtozisa se kreću u u granicama normalne distribucije rezultata. 

Tabela 5. Značajnost razlika između aritmetičkih sredina 

Mean(i) Mean(f) T-value df p 

TR200 31.28 30.18 4.76 68 .000 

TR300 50.30 48.44 6.79 68 .000 

TR400 71.11 66.70 8.45 68 .000 

Tabela 5 sadrži rezultate T-testa testova motoričke izdržljivosti između inicijalnog i finalnog 

mjerenja ispitanika eksperimentalne grupe. Nakon analize dobijenih rezultata zaključuje se da 

postoji statistički značajna razlika u svim testovima motoričke izdržljivosti. 

Tabela 6. Značajnost razlika između aritmetičkih sredina 

Mean(i) Mean(f) T-value df p 

FPUM 72.90 69.80 3.08 68 .002 

FPPO 141.06 135.07 4.25 68 .000 

FVKPL 3704.29 3875.71 2.62 68 .010 

Tabela 6 sadrži rezultate T-testa funkcionalnih sposobnosti između inicijalnog i finalnog 

mjerenja ispitanika eksperimentalne grupe. Nakon analize dobijenih rezultata zaključuje se da 

postoji statistički značajna razlika u svim testovima funkcionalnim sposobnostima. 

Tabela 7. Značajnost izolovane diskriminativne funkcije motoričke izdržljivosti 

Cannonicl Wilks' 

Eigenvalue 

Chi-Sqr. df P-Level 

R Lambda 

1 11.23 .958 .082 334.26 3 .000 

Na Tabeli 7 dobijena je jedna značajna diskriminativna funkcija visokog intenziteta 

(CR=95.8%) koja pokazuje u kojoj je korelaciji skup podataka na osnovu koje je vršena 

diskriminativna analiza dobijenih rezultata. Rezultati diskriminativne jačine testova motoričke 

izdržljivosti date su testom Wilks'-Lambda koja je visoka (.082), što ukazuje da su razlike između 

inicijalnog i finalnog mjerenja u prostoru motoričke izdržljivosti značajne (P-Level=.000), a to 

potvrdjuje veličina Hi kvadrat testa koja ima visoku vrijednost (Chi-Sqr = 334.26). 

Tabela 8. Faktorska struktura izolovane diskriminativne funkcije 

Root 1 

TR400 .689 

TR300 .543 

TR200 .429 

Na Tabeli 8 data je struktura diskriminativne funkcije učešća testova motoričke izdržljivosti 

u formiranju značajnih diskriminativnih funkcija. Prikazani rezultati ukazuju da najveći doprinos 

diskriminativnoj funkciji ima test trčanje na 400m (TR400V .689). zatim trčanje na 300m (TR300V 

.543), a najmanji doprinos ima trčanje na 200 metara (TR200V .429). 

Tabela 9. Centroidi mjerenja 

Merenje Root 1 

Inicijalno 2.544 

Finalno -2.544 

17


Rezultati na Tabeli 9 predstavljaju diskriminativnu funkciju centroida na osnovu svih 

testova motoričke izdržljivosti koja iznosi 2.544 i -2.544. Značajnost prikazanih centroida mjerenja 

koja je testirana kroz značajnost diskriminativne funkcije ukazuje da je njihova udaljenost 

(diskriminacija) značajna. 

Tabela 10. Klasifikaciona matrica 

Percent Inicijalno Finalno 

Inicijalno 85.71% 30 4 

Finalno 88.57% 5 31 

Total 87.14% 35 35 

Razdvajanje grupa koje je prikazano na Tabeli 10 kao Percentili, ukazuje da se izvršeno 

razdvajanje (diskriminacija) rezultata mjerenja pojašnjava sa preciznošću od 87.14% (srednja 

vrijednost procenta samih grupa) od koeficijenta kanoničke korelacije koji iznosi CR = 95,8%. 

Dobijeni rezultati diskriminativne analize u finalnom u odnosu na inicijalno mjerenje 

ukazuju da je pod uticajem trenažnog rada za razvoj anaerobno-laktatne izdržljivosti, došlo do 

značajnih promjena nivoa motoričke izdržljivosti ispitanika. 

Tabela 11. Značajnost izolovane diskriminativne funkcije funkcionalnih sposobnosti 

Eigenvalue 

Cannonicl 

R 

Wilks' 

Lambda 

Chi-Sqr. df P-Level 

1 .505 .579 .664 55.21 3 .000 

Na Tabeli 11 dobijena je jedna značajna diskriminativna funkcija visokog intenziteta 

(CR=57.9%) koja pokazuje u kojoj je korelaciji skup podataka na osnovu koje je vršena 

diskriminativna analiza dobijenih rezultata. Rezultati diskriminativne jačine funkcionalnih 

sposobnosti date su testom Wilks'-Lambda koja je visoka (.664), što ukazuje da su razlike između 

inicijalnog i finalnog mjerenja u prostoru funkcionalnih sposobnosti eksperimentalne grupe 

značajne (P-Level=.000), a to potvrdjuje veličina Hi kvadrat testa koja ima visoku vrijednost (Chi- 

Sqr = 55.21). 

Tabela 12. Faktorska struktura izolovane diskriminativne funkcije 

Root 1 

FPPO .666 

FPUM .549 

FVKPL .311 

Na Tabeli 12 data je struktura diskriminativne funkcije učešća funkcionalnih sposobnosti u 

formiranju značajnih diskriminativnih funkcija. Prikazani rezultati ukazuju da najveći doprinos 

diskriminativnoj funkciji ima funkcionalni test frekvencija pulsa posle opterećenja (FPPO .666), 

puls u miru (FPUM .549), a najmanji doprinos ima vitalni kapacitet pluća (FVKPL .311). 

Tabela 13. Centroidi mjerenja 

Mjerenje Root 1 

Inicijalno 1.888 

Finalno -1.888 

Rezultati na Tabeli 13 predstavljaju diskriminativnu funkciju centroida na osnovu svih 

testovafunkcionalnih sposobnosti koja iznosi 1.888 i -1.888. Značajnost prikazanih centroida 

mjerenja koja je testirana kroz značajnost diskriminativne funkcije ukazuje da je njihova udaljenost 

(diskriminacija) značajna. 

18


Tabela 14. Klasifikaciona matrica 

Percent Inicijalno Finalno 

Inicijalno 82.85% 29 7 

Finalno 80% 6 28 

Total 81.42% 35 35 

Razdvajanje grupa koje je prikazano na Tabeli 14 kao Percentili, ukazuje da se izvršeno 

razdvajanje (diskriminacija) rezultata mjerenja pojašnjava sa preciznošću od 81.42% (srednja 

vrijednost procenta samih grupa) od koeficijenta kanoničke korelacije koji iznosi CR = 57.9%. 

Dobijeni rezultati diskriminativne analize u finalnom u odnosu na inicijalno mjerenje 

ukazuju da je pod uticajem trenažnog rada za razvoj funkcionalnih sposobnosti došlo do značajnih 

promjena nivoa funkcionalnih sposobnosti ispitanika. 

U okviru kondicione pripreme u procesu trenažnog rada, program razvoja anaerobnolaktatne 

izdržljivosti i funkcionalnih sposobnosti ima značajnu ulogu u većini sportova. Prema 

nekim istraživačima (Krsmanović 2000, Bratić 2003, Milanović 2004, Pržulj 2006) anaerobnolaktatnu 

izdržljivost i funkcionalne sposobnosti u džudou karakteriše sposobnost da se obavljaju 

takmičarski zadaci bez smanjenja intenziteta i efikasnosti u što dužem vremenu, uz odgađanje 

pojave umora. Dokazano je ukoliko džudisti posjeduju visok nivo anaerobno-laktatne izdržljivosti i 

funkcionalnih sposobnosti da onda mora biti bolji i kvalitet realizacije tehničko-taktičkih aktivnosti 

(brzo sprovođenje akcije napada, a u odbrani usporavanje akcije napada protivnika) kao i da cjelu 

džudo borbu mogu da realizuju bez promjene intenziteta, tehničkih i taktičkih pogrešaka i 

posljedice umora (Najšteter 1991, Obadov 2005, Mišigoj-Duraković 2007). 

Nalazi nekih istraživača (Najšteter 1991, Mišigoj-Duraković 2007) ukazuju da je za 

rezultatsku efikasnost važno da se uz aktiviranje glavnih funkcionalnih sistema (središnji nervni 

sistem, nervno-mišićni sistem, srčano-disajni sistem) džudista efikasno suprotstavi umoru i održi 

motoričku aktivnost duže vrijeme. To je, prema ovim istraživačima, sposobnost izvođenja džudo 

tehnika različitog intenziteta i produženog trajanja, koja treba da bude u skladu sa strukturalnim, 

biomehaničkim i kinetičkim karakteristikama sportske aktivnosti u džudou. Podaci iz literature 

ukazuju da je za dugotrajno primjenjivanje motoričke aktivnosti džudista važna jakosna 

izdržljivost. Međutim, prema Bratić (2003) za uspjeh u džudo borbi još je važnija kombinacija 

savladavanja otpora i brzine, tj. brzinsko – jakosna izdržljivost. 

Poznato je da se u odnosu na aktiviranje energetskih mehanizama u procesu sportske 

aktivnosti u većini sportova, a posebno u džudou razlikuje anaerobna, anaerobno-aerobna i aerobna 

izdržljivost u osnovi kojih je resinteza energije – adenozin-trifosfata (ATP-a) – anaerobno iz 

kreatin-fosfata (CP) ili glikogenskih izvora (G), ili oksidacionim procesima glukoze i masti. 

Anaerobne motoričke aktivnosti u džudou karakterišu se većim intenzitetom i kraćim trajanjem, te 

je prisutno da organizam ne može dovoljno brzo da snabdjeva mišiće kiseonikom radi dobijanja 

energije kao u aerobnim aktivnostima. Iz tih razloga, a radi postizanja dobrih sportskih rezultata, 

neophodno je da džudisti posjeduju visok nivo opšte izdržljivosti, koja omogućuje rad produženog 

trajanja aktivnosti, doprinosi efikasnijem savladavanju umora i bržem oporavku nakon treninga ili 

džudo borbe. 

4. ZAKLJUČAK 

Rezultati dobijenih vrijednosti kanoničke diskriminativne analize pokazali su da je u 

finalnom u odnosu na inicijalno mjerenje došlo do statistički značajnih promjena rezultata 

anaerobno- laktatne izdržljivosti i funkcionalnih sposobnosti ispitanika. Postavljena hipoteza (H01 – 

Postoje statistički značajne promjene rezultata anaerobno-laktatne izdržljivosti i funkcionalnih 

sposobnosti na finalnom mjerenju u odnosu na inicijalno stanje kod ispitanika) prihvata se. 


finalnom u odnosu na inicijalno mjerenje došlo do statistički značajnih promjena anaerobnolaktatne 

izdržljivosti ispitaika.Prikazani rezultati ukazuju da najveći doprinos diskriminativnoj 

19


funkciji imaju testovi trčanje na 400 m (TR400 .689) i trčanje na 300 m (TR300 .543). Postavljena 

hipoteza H1 – (Postoje statistički značajne promene rezultata anaerobno-laktatne izdržljivosti na 

finalnom merenju u odnosu na inicijalno stanje kod ispitanika) prihvata se. 


finalnom u odnosu na inicijalno mjerenje došlo do statistički značajnih promjena testova 

funkcionalnih sposobnosti ispitanika. Prikazani rezultati ukazuju da najveći doprinos 

diskriminativnoj funkciji imaju testovi funkcionalnih sposobnosti frekvencija pulsa poslije 

opterećenja (FPPO .666) i frekvencija pulsa u miru (FPUM .549). Postavljena hipoteza H2 – 

(Postoje statistički značajne promjene rezultata funkcionalnih sposobnosti na finalnom mjerenju u 

odnosu na inicijalno stanje kod ispitanika) prihvata se. Istraživanje efekata kondicionog treninga na 

razvoj džudista ima teorijski i praktični značaj. Istraživanje je mali doprinos teoriji kondicione 

pripreme o mogućnosti značajnog razvoja anaerobne-laktantne izdržljivosti i funkcionalnih 

sposobnosti džudista, a to će biti od koristi trenerima i nastavnicima fizičkog vaspitanja da u svom 

praktičnom radu postižu bolje sportske rezultate. Osim toga, rezultati istraživanja doprineće 

efikasnijem rešavanju nekoliko bitnih zadataka relevantnih za procese optimalizacije i 

individualizacije rada sa džudistima: 

- Kvalitetnije planiranje, programiranje i sprovodjenje trenažnog rada za razvoj izdržljivosti i 

funkcionalnih sposobnosti prema individualnim sposobnostima i osobinama džudista. 

- Izbor kvalitetnih motoričkih vježbi za realizaciju transformacionih procesa anaerobnelaktantne 

izdržljivosti i funkcionalnih sposobnosti džudista. 

- Selekcija i usmeravanje nadarenih subjekata ovog uzrasta za određenu sportsku aktivnost. 

5. LITERATURA 

1. Bompa, T. (1999). Periodisation: Theory and methodology of training. (Periodizacija: 

Teorija i metodologija treninga). Champaign IL: Human Kinetics 

2. Bratić, M. (2003). Džudo. Niš: Fakultet fizičke kulture. 

3. Bratić, M. i Nurkić, M.(1996). "Relacije nekih morfoloških karakteristika i efikasnosti 

izvođenja nekih džudo tehnika u stojećem stavu", Međunarodni kongres, Komotini, Grčka. 

Avvas Tokmakidis, 4th International Congress on Physical Edukation & Sport, str. 180-181. 

4. Cicović, B.(2008). Promjene motoričkih situaciono motoričkih i funkcionalnih sposobnosti 

kod selekcionisanih džudista pod uticajem trenažnih aktivnosti. Doktorska disertacija. 

Istočno Sarajevo:Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta. 

5. Ćirković, Z. (1996). Kondiciona priprema u džudou. Beograd: SM Desing. 

6. Krsmanović, R. (2007). "Povezanost fizičkog radnog kapaciteta sa mehanizmom za trajanje 

ekscitacije". Sport i zdravlje, godina 2, br.1. 

7. Kurelić N., Momirović, K., Stojanović, M., Radojević, Ž. i Viskić-Štalec, N. (1975). 

Struktura i razvoj morfoloških i motoričkih dimenzija omladine, Beograd: Institut za naučna 

istraživanja. Fakultet za fizičku kulturu. 

8. Malacko, J.(2004). Teorija sportskog treninga, Udžbenik. Novi sad: Fakultet fizičke 

kulture. 

9. Milanović, D. (2007). Teorija treninga, Priručnik za studente sveučilišnog studija. Zagreb: 

Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 

10. Najšteter, Đ. (1991). Teorija i metodika sportskog treninga, Metode i organizacioni oblici 

rada. Sarajevo: Fakultet za fizičku kulturu 

11. Obadov, S. (2005). Džudo. Novi Sad: Edicija „Univerzitetski udžbenik“. 

12. Pržulj, D. (2006). Antropomotorika, Udžbenik. Istočno Sarajevo: Fakultet fizičke kulture. 

13. Željaskov, C. (2004). Teorija i metodika treninga izdržljivosti. Kondicijska priprema 

sportaša. Zagreb: Kineziološki fakultet u Zagrebu. 

20


THE EFFECTS OF CONDITION TRAINING ON THE DEVELOPMENT OF ANAEROBIC- 

LACTATE FUNCTIONAL ABILITIES OF JUDOISTS 

ABSTRACT 

The population from which we extracted a sample of 35 subjects consisted of the young judoists 

from East Sarajevo, all males, aged 14 and 15 ± 6 months, who took part in condition preliminary 

training for the development of anaerobic-lactate endurance and the functional abilities. The basic 

aim of the research was to determine the effectiveness of condition training on the development of 

anaerobic-lactate endurance and the functional abilities of judoists. The measuring instruments 

consisted of 3 anaerobic-lactate endurance tests and 3 functional abilities tests. The results 

obtained from the canonical discriminant analysis have shown a statistically significant increase in 

anaerobic-lactate endurance and the functional abilities tests in the final as compared to the initial 

measuring. 

Key words: judoists, tests of anaerobic-lactate endurance and functional abilities, discriminant 

analysis. 

Korespondencija: 

Dr Borislav Cicović,viši asistent 

Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta Pale 

Stambulčić bb 

71420 Pale, RS-BiH 

E-mail: familijacicovic@paleol.net 

21

14 Borislav Cicović Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta. Istočno ...

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?