Sjećanje na starog mačka 30 godina poslije.pdf - MDC
Sjećanje na starog mačka 30 godina poslije.pdf - MDC
Sjećanje na starog mačka 30 godina poslije.pdf - MDC
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
SJeĆANJe NA<br />
StAROg MAčkA<br />
<strong>30</strong><br />
godi<strong>na</strong> <strong>poslije</strong><br />
<strong>30</strong><br />
ANDRIJA<br />
MAUROVIĆ
Andrija Maurović<br />
Andrija Maurović (Muo u Boki Kotorskoj, 29. ožujka 1901. – Zagreb, 2. ruj<strong>na</strong> 1981.), slikar i crtač stripova,<br />
<strong>na</strong>kon samo godine da<strong>na</strong> provedenih <strong>na</strong> Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (1923./1924.) prekida<br />
školovanje te radi za razne <strong>na</strong>ručitelje i izdavače. Od 1925. godine bavi se ilustracijom i crtanjem karikatura<br />
(Koprive, Kulise), dok stripove počinje crtati 1935. godine.<br />
Andrija Maurović jedan je od utemeljitelja tzv. autorskoga stripa zagrebačke škole, a do 1945. godine izradio<br />
je četrdesetak stripova. Nastavio je suradnju u humorističkim listovima Koprive, Novosti te zabavnicima<br />
Oko i Mickey strip, radio je i surađivao i s drugim autorima (sce<strong>na</strong>rist Franjo M. Fuis), a <strong>na</strong>kon 1945. godine,<br />
stripove objavljuje u Horizontu, Plavom vjesniku i Modroj lasti. Izrađuje i mnoge plakate, poglavito one<br />
propagandne <strong>na</strong>ravi. Godine 1970. vraća se slikarstvu, u kojem nije bio toliko uspješan kao u stripu.<br />
Da<strong>na</strong>s, Grafička zbirka Nacio<strong>na</strong>lne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu posjeduje <strong>na</strong>jveću i <strong>na</strong>jcjelovitiju zbirku<br />
strip-crteža Andrije Maurovića. U svome fondu čuvamo osam crteža tušem te preko pet stoti<strong>na</strong> strip-crteža<br />
koji su <strong>na</strong>stali u razdoblju od 1935. godine, kada počinje izrađivati stripove, pa sve do 1962. godine.<br />
Još je dalekih sedamdesetih godi<strong>na</strong> prošloga stoljeća Vera Horvat-Pintarić utjecala <strong>na</strong> javnu percepciju<br />
stripa kao umjetnosti te utemeljila sintagmu autorski strip zagrebačke škole te je upravo zahvaljujući njoj,<br />
Andrija Maurović dobio svoje priz<strong>na</strong>to mjesto među <strong>na</strong>jvećim hrvatskim likovnim umjetnicima.<br />
Ovom prigodom prisjećamo se velika<strong>na</strong> ne samo hrvatskoga stripa, nego zasigurno i strip-crtača koji je<br />
među <strong>na</strong>jslavnijima u svijetu. Obilježavanje trideset godi<strong>na</strong> od smrti Andrije Maurovića dovoljno je dug<br />
period da se osvrnemo i <strong>na</strong> sve ono što smo učinili, ali i <strong>na</strong> ono što nismo a mogli smo, za ovoga po<strong>na</strong>jboljeg,<br />
ne samo hrvatskoga, nego i svjetskoga majstora stripa.<br />
Ako je <strong>na</strong>ma Maurović ostavio <strong>na</strong>jvrednije plodove svoga rada, <strong>na</strong>š je dug prema njemu da to djelo <strong>na</strong><br />
primjeren <strong>na</strong>čin čuvamo, obrađujemo i upoz<strong>na</strong>mo generacije koje dolaze s njegovim radom u zemlji, ali i<br />
izvan nje.<br />
Kada origi<strong>na</strong>lnim Maurovićevim djelima iz fonda Grafičke zbirke Nacio<strong>na</strong>lne i sveučilišne knjižnice u<br />
Zagrebu pridodamo i njegove tiskane stripove, koji su dio fonda Knjižnice, tada možemo s ponosom ustvrditi<br />
da je Knjižnica nezaobilazno mjesto za proučavanje ovog umjetnika svjetske vrijednosti, čijim bi se djelom<br />
ponosila svaka zemlja koja drži do svoje umjetničke baštine.<br />
3
Strip-crteži koje Grafička zbirka posjeduje:<br />
1. Vjerenica mača, “Novosti”, 1935. Sce<strong>na</strong>rist Krešimir Kovačić. Prvi strip Andrije Maurovića. / 8 crteža<br />
2. Podzem<strong>na</strong> carica, prva verzija, 1935. / 1 crtež<br />
3. Podzem<strong>na</strong> carica, “Novosti”, 1935. / 3 crteža<br />
4. Knez Radoslav, “Zabavnik, 1943.-1944. Sce<strong>na</strong>rist S. R. Žrnovački. / 34 crteža<br />
5. Ahuramazda <strong>na</strong> Nilu, “Zabavnik” 1944. Sce<strong>na</strong>rist po Ebersu S. R. Žrnovački. / 23 crteža<br />
6. Tomislav, “Zabavnik”, 1944. Sce<strong>na</strong>rist S. R. Žrnovački. / 5 crteža<br />
7. Mrtvački brod, “Novi svijet” 1945. Sce<strong>na</strong>rist Marcel Čukli po Travenu. / 12 crteža<br />
8. Opsada, “Horizont”, 1951. Sce<strong>na</strong>rist Krešo Novosel. / 3 crteža<br />
9. Plantaža Beranda, “Vjesnikov zabavni tjednik”, 1952. Sce<strong>na</strong>rist Ante Ungaro. / 2 crteža<br />
10. Brodolomci <strong>na</strong> otoku Mega, “Horizontov zabavnik”, 1952. Sce<strong>na</strong>rist Marcel Čikli. / 34 crteža<br />
11. Grička vještica, 1960.-1962. Sce<strong>na</strong>rist po M. Jurić-Zagorki Norbert Neugebauer. / 313 crteža<br />
12. Rankov odred, “Plavi vjesnik”, 1961. Sce<strong>na</strong>risti Mahmud Konjhodžić i Norbert Neugebauer. / 19 crteža<br />
13. Zlatni otok, “Zabavnik”, 1944. Sce<strong>na</strong>rist po Stevensonu Marcel Čukli. Strip <strong>na</strong>stavio crtati Walter Neugebauer. / 37 crteža<br />
14. Crni jahač, Mickey strip, 1938. / 31 crtež<br />
15. Ilustracije iz “Zabavnika”, 1943.-1944. / 34 crteža<br />
Ovo <strong>na</strong>še prisjećanje <strong>na</strong> fasci<strong>na</strong>ntan stvaralački opus Andrije Maurovića pokušaj je da se svi zajedno<br />
zapitamo što smo mi, kao zajednica učinili za ovog velika<strong>na</strong> europskog i svjetskog stripa, i <strong>na</strong> koji <strong>na</strong>čin ga<br />
možemo približiti sadašnjim i budućim <strong>na</strong>raštajima zaljubljenika u likovnu umjetnost, posebice u devetu<br />
umjetnost.<br />
4<br />
Mr. sc. Mikica Maštrović
5<br />
Ahuramazda <strong>na</strong> Nilu<br />
Zabavnik 1944.
Ahuramazda <strong>na</strong> Nilu<br />
Zabavnik 1944.<br />
6
7<br />
Podzem<strong>na</strong> carica<br />
prva verzija 1935.
Grička vještica<br />
1960.-1962.<br />
8
9<br />
Crni jahač<br />
Mickey strip, 1938.
Tomislav<br />
Zabavnik 1944.<br />
10
11<br />
Zlatni otok<br />
Zabavnik, 1944.
Pohra<strong>na</strong> i zaštita<br />
S konzervatorsko-restauratorskog kuta gledanja <strong>na</strong>glasak se uvijek stavlja <strong>na</strong> preventivnu zaštitu, što je<br />
<strong>na</strong>jbolji, <strong>na</strong>jbezbolniji i nedestruktivni oblik zaštite. Međutim, kada dobijemo umjetninu <strong>na</strong> papiru, koji je<br />
u visokom stupnju degradacije, kao što je to slučaj kod strip-crteža A. Maurovića, tada je sva <strong>na</strong>ša pažnja,<br />
z<strong>na</strong>nje i stručnost usmjere<strong>na</strong> prema tome da se što hitnije saniraju teška oštećenja.<br />
Takvi konzervatorsko - restauratorski postupci zahtijevaju puno vreme<strong>na</strong>, truda i fi<strong>na</strong>ncijskih sredstava. Za<br />
očuvanje ovakvog umjetničkog djela u što boljem stanju potreban je zbir različitih stručnih, z<strong>na</strong>nstvenih i<br />
umjetničkih z<strong>na</strong>nja i vješti<strong>na</strong>.<br />
Prije početka radova potrebno je izvršiti a<strong>na</strong>lize uzroka propadanja, sastava papira, topivosti boja u papiru<br />
i prisutnost kiseli<strong>na</strong> u papiru. O metodama i <strong>na</strong>činima pristupa konzervatorsko - restauratorskih radova<br />
odlučuje stručni tim <strong>na</strong> čelu s voditeljicom Odjela pohrane i zaštite mr. sc. Dragicom Krstić. Trudimo se<br />
izvoditi nedestruktivne metode. Prva faza konzervatorsko - restauratorskih radova je dezinfekcija papira<br />
zahvaćenog kolonijama plijesni. Zatim se olovkom, kako bi se očuvale prisutne skice te kako se ne bi<br />
dodatno oštetio mikroorganizmima oslabljeni papir, vrlo pažljivo izvodi mehaničko čišćenje. Oslabljeni<br />
dijelovi pažljivo se ojačavaju ljepilom i tankim japanskim papirom. Restauriranje se vrši pro<strong>na</strong>đenim<br />
segmentima izvornika ili ručno izrađenim papirom od prirodnih vlaka<strong>na</strong>, što sličnijim boji i debljini<br />
izvornika. Cilj konzervatorsko - restauratorskih radova je spriječiti daljnje propadanje izvornika, te omogućiti<br />
lakše rukovanje i bolju čitljivost strip – crteža. Svi korišteni materijali i postupci moraju biti reverzibilni.<br />
Restaurirani strip - crteži opremaju se beskiselinskim zaštitnim mapama i pohranjuju u kontrolirane<br />
mikroklimatske uvjete. Poz<strong>na</strong>to je da propadanje i razgradnju knjižnične građe, kao ni umjetni<strong>na</strong> <strong>na</strong> papiru,<br />
ne možemo u potpunosti spriječiti (vlaga, temperatura, svjetlo), ali možemo z<strong>na</strong>tno usporiti starenje papira<br />
uz pridržavanje smjernica za optimalno čuvanje i rukovanje.<br />
12<br />
Andro Šimičić
POSEBNA IZDANJA<br />
Nakladnik<br />
Nacio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> i sveučiliš<strong>na</strong> knjižnica u Zagrebu<br />
Za <strong>na</strong>kladnika<br />
Dunja Seiter-Šverko, prof.<br />
Urednica<br />
Mr. sc. Mikica Maštrović<br />
Lektura<br />
Marko Jablan<br />
Grafičko oblikovanje<br />
Goran Hasanec<br />
Tisak<br />
Nacio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> i sveučiliš<strong>na</strong> knjižnica u Zagrebu<br />
Naklada<br />
150 primjeraka<br />
CIP zapis dostupan u raču<strong>na</strong>lnome katalogu<br />
Nacio<strong>na</strong>lne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem<br />
780339<br />
ISBN<br />
978-953-500-101-0
Change language