Povijest civilizacija Sredozemlja - Unipu.hr

Detaljni izvedbeni nastavni plan i program 

Kod kolegija 

Naziv kolegija POVIJEST CIVILIZACIJA SREDOZEMLJA 

Opći podaci 

Studijski program Diplomski studij povijesti Godina I. 

Nositelj kolegija Dr. sc. Klara BuršićMatijašić, izv.prof. 

Status kolegija Obvezan X Izborni 

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave 

Zimski semestar Ljetni semestar 

ECTS koeficijent opterećenja studenta 4 

Broj sati po semestru 45 (2P + 1S) 

Ciljevi kolegija, metode i ishodi 

Sadržaj kolegija predstavlja temeljnu cjelinu opće povijesti bazena Sredozemnog mora kao kolijevke europske 

civilizacije. Student će se upoznati s osnovnim odrednicama kultura i civilizacija kao i prirodnim preduvjetima 

njihova nastanka. 

Student će: 

1. samostalno definirati kulture Sredozemlja i faktore koji su utjecali na njihov nastanak i razvoj, 

2. analizirati i kritički promatrati tekovine drevnih civilizacija kao refleks u današnjoj kulturi. 

Preduvjeti, korespodentnost i korelativnost 

Osnovni metodološki pravci promatranja povijesti ranih civilizacija jesu povijest, arheologija i umjetnost, pri čemu 

najviše dolazi do izražaja međusobna povezanost ova tri znanstvena područja. 

Sadržaj kolegija 

Povijest civilizacija Sredozemlja vremenski obuhvaća razvoj kultura i civilizacija od prvih neolitičara do 

početka klasičnih civilizacija Grčke i Rima. 

Kolegij uključuje slijedeće sadržaje: 

- Prirodni uvjeti bazena Sredozemnog mora; 

- Definicija pojma civilizacije i kulture (kulturološki i sociološki pristup); 

- Dug put prema civilizaciji: neolitičari – prvi osvajači. Megalitska arhitektura.. 

- Utjecaj Indoeuropljana. 

- Bliski Istok. 

- Feničani – drevni trgovci. 

- Veliki sredozemni otoci: Cipar, Kreta, Malta, Sicilija, Sardinija, Korzika. 

- Sjeverna Afrika: Egipat, Libija, Tunis, Alžir, Maroko. 

- Počeci klasičnih civilizacija: Grčka i Rim. 

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom) 

Predavanja Seminari i radionice Vježbe 

Obrazovanje na 

daljinu 

Samostalni 

zadatci 

Multimedija i 

internet 

Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska nastava 

Napomene: 

Nastava se izvodi u obliku predavanja, konzultacija, mentorskog rada i seminara. 

Student tijekom semestra mora napisati seminarski rad kojeg usmeno izlaže te služi kao predložak za raspravu svih 

studenata. 

Studentske obveze 

• Pohađati i pozorno pratiti nastavu. 

• Izraditi i izložiti jedan seminarski rad iz sadržaja kolegija opsega oko 10 kartica (1800 znakova). 

Seminarski rad se i usmeno izlaže koristeći Microsoft Power Point. 

• Položiti završni pisani ispit. 

1


Praćenje i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom) 

Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad 

Pisani ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje 

Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični rad 

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova 

OBVEZE SATI (procjena) 

ISHODI 

UČENJA 

UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI 

Pohađanje nastave 2 x 15 = 30 1 - 2 0,5 Najviše 12,5 % 

Aktivnosti u nastavi 1 x 15 = 15 1 - 2 1,1 Najviše 27,5 % 

Seminarski rad 60 1 - 2 1,2 Najviše 30% 

Pisani ispit 60 1 - 2 1,2 Najviše 30 % 

Dodatna pojašnjenja: 

1. Pohađanje nastave: student je dužan pohađati nastavu. Za svaki dolazak na nastavu student će dobiti 

proporcionalni postotak udjela u ocjeni, a najviše 12,5 %. 

2. Aktivnost u nastavi: vrednuje se aktivnost studenta u raspravi na temu seminarskih radova najviše do 27,5 %. 

Aktivnost u nastavi vrednuje se na sljedeći način: 

27,5 % = pokazuje visoki stupanj zainteresiranosti, postavlja pitanja i problematizira sadržaj. 

20 % = sudjeluje u nastavi i problematizira sadržaj. 

13 % = sudjeluje u nastavi s osrednjim stupnjem zainteresiranosti. 

7 % = povremeno sudjeluje u raspravama s niskim stupnjem zainteresiranosti. 

0,0% = ne sudjeluje u raspravama. 

3. Seminarski rad: student mora napisati seminarski rad s temom iz sadržaja kolegija. Seminarski rad se usmeno 

izlaže koristeći Microsoft Power Point i ocjenjuje s najviše 30 % udjela u ocjeni. 

Seminarski rad vrednuje se na sljedeći način: 

30 % = Rad je napisan koristeći znanstvenu metodologiju. Student izvrsno vlada obrađenim gradivom. 

22 % = Rad je napisan koristeći znanstvenu metodologiju. Student vrlo dobro vlada obrađenim gradivom. 

15% = Rad je napisan uz analizu problema, a ista pati od manjih nedostataka. Student osrednje vlada 

obrađenim gradivom. 

7 % = Rad je napisan uz površnu analizu problema. Student slabo vlada obrađenim gradivom. 

0,0% = Rad nije napisan. 

4. Završni ispit: sastoji se od pisanog testa s 5 pitanja, od kojih se svako vrednuje s maksimalno 6 % udjela u 

ocjeni. 

Student koji na završnom ispitu stekne manje od polovice točnih odgovora dobiva 0% udjela u ocjeni i mora 

ponoviti završni ispit u popravnom roku. 

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: 

A = 90 − 100% 5 (izvrstan) = 89 − 100% ocjene 

B = 80 − 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 − 88,9% ocjene 

C = 70 − 79,9% 3 (dobar) = 63 − 75,9% ocjene 

D = 60 − 69,9% 2 (dovoljan) = 50 − 62,9% ocjene 

E = 50 − 59,9% 

2

Popis literature 

Obvezna literatura 


THE MEDITERRANEAN IN HISTORY, edited by David Abulafia, Thames & Hudson, London 2003 

BOURBON, Fabio, Drevne civilizacije. Velike kulture svijeta, Zagreb 2002, Mozaik knjiga, 92-268. 

The Times. Povijest svijeta, Zagreb, 2002. (ili starije izdanje: The Times. Atlas svjetske povijesti, Zagreb, 

1986.) 

POVIJEST1, Povijest i prve civilizacije. Izdavač Europapress holding d.o.o., Glavni urednik hrvatskog izdanja 

prof.dr. Ivo Golstein: Židovi od Abrahama do babilonskog progonstva (472-516); Feničani i njihove kolonije 

(540-561). 

POVIJEST 2, Egipat i antička Grčka, Izdavač Europapress holding d.o.o., Glavni urednik hrvatskog izdanja 

prof.dr. Ivo Golstein: Kreta i Mikena: civilizacija palača (228-260). 

Izborna literatura 

BIBLIJA, Zagreb 1968., Stari zavjet 

BRAUDEL, F., Memorie del Mediterraneo /Les Memories de la Mediterranee/, 1998. 

CHADWICK, J., The Mycenean world, Cambridge University Press, 1996. 

HAFNER, G., Kreta i Helada, Umjetnost u slici, Rijeka 1969. 

HIGGINS, R., Minoan and Mycenean Art, London 1967. (1986.) 

MATVEJEVIĆ, Predrag, Mediteranski brevijar, 1990. 

SANDARS, N. K. The peoples, Warriors of the ancient Mediterranean, 1985. 

STREETER, M., The Mediterranean cradle of european Culture, 2006. 

Pojmovi u HRVATSKOJ ENCIKLOPEDIJI, Leksikografski zavod Miroslava Krleža, Zagreb 

Dodatne informacije o kolegiju 

Kontaktiranje s profesorom i asistentom moguće je elektroničkom poštom i izvan termina konzultacija, prema 

potrebi. Preporučuje se redovito pratiti službene obavijesti na sveučilišnim mrežnim stranicama: 

http://www.unipu.hr/index.php?id=532. 

Informacije o kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju, a dostupne su i na sveučilišnim mrežnim 

stranicama. 

Nositelj/nositeljica kolegija: 

Dr.sc. Klara Buršić-Matijašić, izv.prof. 

_________________________________________ 

Mrežne stranice: 

http://www.unipu.hr/index.php?id=414 

E-adresa: kbursic@ffpu.hr 

Telefon: 052 377-500 

Konzultacije: 

utorkom od 8,30 do 10 

Asistent/asistentica: 

_________________________________________ 

Mrežne stranice: 

E-adresa: 

Telefon: 

Konzultacije: 

3

PRILOG: Kalendar nastave 


Br. nast. cjelina TEME, ISHODI I LITERATURA 

1. Uvod. Pojam civilizacija. 

Razviti sposobnost definiranja, opisa i usporedbe najznačajnijih tema iz prošlosti 

Sredozemlja. 

BOURBON, Fabio, Drevne civilizacije. Velike kulture svijeta, Zagreb 2002, Mozaik 

knjiga, 92-268. 

2. Sredozemlje: pojam prostora i ljudi u vremenskom slijedu. 


Sredozemlja.. 

THE MEDITERRANEAN IN HISTORY, edited by David Abulafia, Thames & 

Hudson, London 2003 

3. Sredozemna mora: Jadransko more, Crno more, Egejsko more. 



THE MEDITERRANEAN IN HISTORY, edited by David Abulafia, Thames & 

Hudson, London 2003 

4. Sredozemno more: fizičko okruženje. 



Oliver Rackham, On the physical setting, u: THE MEDITERRANEAN IN HISTORY, 

edited by David Abulafia, Thames & Hudson, London 2003, 33-67. 

5. Životinjski i biljni svijet. 





6. Atrtopizirani pejzaž. Naselja. 





7. Sredozemlje: poveznice: Gibraltar, Dardaneli, Suez. 





8. Prva trgovačka carstva: od prapovijesti do 1000. g. pr. Kr. 



Marlene Suano, The frst trading empires: prehistory to c. 1000 BC, u: THE 

MEDITERRANEAN IN HISTORY, edited by David Abulafia, Thames & Hudson, 

London 2003, 67-99. 

9. Brončano doba. Brončanodobni gospodarski sustav. 





4

London 2003, 67-99. 


10. Trgovina na velikim udaljenostima. Zemlja Ahhiyawa. 





London 2003, 67-99. 

11. Brončanodobna kriza i Narodi s mora. Kolaps brončanodobnog sustava kao 

sredozemna lančana reakcija. 





London 2003, 67-99. 

12. Borba za pomorske puteve: 1000 – 3000. pr. Kr. Trgovina na početku I. tisuć. pr. Kr.: 

Tirenci, Feničani, Eubejci. 



Mario Torelli, The battle for the sea routes: 1000 – 300 BC, u: THE 


London 2003, 99-127. 

13. Veliki otoci Sredozemlja: Cipar, Kreta, Santorini (Thera) 




knjiga, 92-268. i literatura po izboru teme. 

14. Veliki otoci Sredozemlja: Malta 





15. Veliki otoci Sredozemlja: Sicilija, Sardinija, Korzika. 





5

Povijest civilizacija Sredozemlja - Unipu.hr

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?