Pravosude i Unutrašnji Poslovi Bosna i Hercegovina - Western ...

Pravosude i Unutrašnji Poslovi 

Bosna i Hercegovina 

m.r. Zlatan Burzic 

Support to promotion of reciprocal 

understanding between the European Union 

and the Western Balkans 

www.western-balkans.info

Ugovor o posebnoj donaciji RELEX I-2 190202 REG 4-14 

PRAVOSUĐE i UNUTRAŠNJI POSLOVI 

Bosna i Hercegovina 

Istraživački rad iz oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova 

Oktobar, 2004 

Pripremio: 

m.r. Zlatan Burzić 

1

SADRŽAJ 

SADRŽAJ................................................................................................................2 

UVOD ......................................................................................................................4 

1. POLITIKA AZILA............................................................................................5 

1.1. ZAKONSKI I REGULATORNI OKVIR......................................................................................................................5 

Uslovi za sticanje azila....................................................................................................................................6 

Postupak dobivanja azila................................................................................................................................7 

Identifikacioni dokumenti i putne isprave....................................................................................................8 

1.2 UPRAVNE I INSTITUCIONALNE STRUKTURE, LJUDSKI RESURSI I EDUKACIJA ..........................................................9 

Unutrašnja organizacija Ministarstva sigurnosti..........................................................................................9 

Sistematizacija radnih mjesta......................................................................................................................10 

Sektor za azil..................................................................................................................................................15 

Odsjek za azilsku proceduru........................................................................................................................15 

Odsjek za prihvat i program ........................................................................................................................16 

Azilski centar - Centar za smještaj osoba koje traže azil.........................................................................16 

Obuke..............................................................................................................................................................16 

1.3 INFRASTRUKTURA I OPREMA ............................................................................................................................17 

Osnovna unutrašnja jedinica za azil ...........................................................................................................17 

Azilski centar..................................................................................................................................................18 

1.4. BUDŽET .........................................................................................................................................................18 

1.5. ZAKLJUČCI I PREPORUKE.................................................................................................................................18 

2. MIGRACIONA POLITIKA ......................................................................... 19 

2.1. ZAKONSKI I REGULATORNI OKVIR....................................................................................................................19 

2.2. ZAKONITA MIGRACIJA .....................................................................................................................................19 

2.3. NEZAKONITA MIGRACIJA .................................................................................................................................20 

Zakoniti ulazak u BiH praćen nezakonitim ulaskom u zemlje EU-je.......................................................20 

Nezakonit ulazak u BIH i nezakonit ulazak u zemlje EU-je .....................................................................20 

Nezakoniti boravak u BiH.............................................................................................................................21 

Zahtjev za odobrenje azila i privremenog boravka kao mogućnost nezakonitog ulaska u EU-ju......21 

Trgovina ljudima............................................................................................................................................22 

Sklonište za žrtve trgovine ljudima.............................................................................................................23 

Statističi podaci o migracijama....................................................................................................................23 

2.4. ADMINISTRATIVNE I INSTUTUCIONALNE STRUKTURE, LJUDSKI RESURSI I EDUKACIJA .........................................24 

Obuka..............................................................................................................................................................25 

2.5. INFRASTRUKTURA I OPREMA ...........................................................................................................................25 

2.6. BUDŽET .........................................................................................................................................................26 


3. KONTROLA GRANICE................................................................................ 26 


3.2. RUKOVODSTVO I ORGANIZACIJA .....................................................................................................................28 

3.3. LJUDSKI RESURSI I EDUKACIJA ........................................................................................................................29 

Obuka o tehnikama koje koriste kradljivci vozila i tehnikama povrata otuđenih vozila......................29 

IMMPACT-ova obuka ....................................................................................................................................29 

3.4. INFRASTRUKTURA, OPREMA I SARADNJA ..........................................................................................................30 

Program ICITAP.............................................................................................................................................30 

Pravosuđe i unutrašnji poslovi - 2 - BiH 2004

Detektor bombi..............................................................................................................................................30 

3.5. BUDŽET .........................................................................................................................................................30 


4. VIZNA POLITIKA........................................................................................ 31 


4.2. POSTUPAK DOBIVANJA VIZE ............................................................................................................................32 

4.3. INFORMACIONA TEHNOLOGIJA ........................................................................................................................33 

4.4. SPORAZUMI O PONOVNOM PRIJEMU ................................................................................................................33 

4.5. INSTITUCIONALNI OKVIR ................................................................................................................................34 


5. POLICIJSKA SARADNJA .......................................................................... 34 


5.2. ADMINISTRATIVNE I INSTITUCIONALNE STRUKTURE, LJUDSKI RESURSI I OBUKA ................................................36 

Struktura policije ...........................................................................................................................................36 

Državna agencija za istrage i zaštitu..........................................................................................................36 

5.3. MEĐUNARODNA SARADNJA .............................................................................................................................37 

Zakonski okvir za međunarodnu saradnju SIPA-e....................................................................................38 

Krimolovci – Projekat EUPM-a i lokalne policije........................................................................................38 

ICITAP – Centar za mrežne operacije ........................................................................................................39 

Zajednička operativna svrha........................................................................................................................39 


SAŽETAK............................................................................................................. 40 

IZVORI INFORMACIJA.................................................................................. 41 

AKRONIMI......................................................................................................... 41 

ACKNOWLEDGEMENTS ................................................................................. 42 

3

Uvod 

Stabilizacija situacije u Bosni i Herzegovini rezultirala je pojačanim migracionim kretanjima 

preko i kroz teritoriju Bosne i Hercegovine. U prethodnom periodu Bosna i Hercegovina je 

primarno označena kao tranzitna ruta zakonite i nezakonite migracije. Međutim, u posljednjih 

par mjeseci, analiza je pokazala da Bosna i Herecegovina takođe postaje zemlja krajnjeg 

odredišta i da nije zabilježen porast nezakonite migracije. Naprotiv, došlo je do značajnog 

smanjena nezakonite migracije kroz Bosnu i Hercegovinu. 

Pravni okvir kojim se uređuju pitanje azila, migracije i vizne politike daju mogućnost za daljni 

napredak u ovim oblastima. Međutim, potrebno je usvojiti potrebne podzakonske akte koji 

detaljnjije regulišu ova pitanja. Krajem 2002. godine Bosna i Hercegovina je konačno uspjela 

preuzeti kontrolu nad svojim granicama, što je imalo direktne učinke na nezakonitu migraciju, 

trgovinu i krijumčarenje zabranjene robe. 

Policijska saradnja je poboljšana u oba smjera, kako ona unutrašnja, između različitih 

policijskih tijela unutar države, tako i ona vanjska sa regionalnim i ostalim međunarodnim 

policijskim snagama. Ipak, potrebno je osigurati dodatnu pomoć za razvoj institucija nadležnih 

za pitanja pravosuđa i unutrašnjih poslova. 

Da bi ove institucije dosegle svoj puni kapacitet, potrebna im je finansijska, tehnička i 

obrazovna podrška u uspostavljanju specijalizovanih jedinica koje bi upošljavale obučeno 

osoblje spremno da na odgovarajući način rješava pitanja iz ovih oblasti. 

Pravosuđe i unutrašnji poslovi predstavljaju važan dio odnosa Evropske unije (EU) prema 

zemljama Zapadnog Balkana i njihovog Procesa stabilizacije i pridruživanja. 

EU-ja naglašava potrebu jačanja kapaciteta Bosne i Hercegovine u oblasti pravosuđa i 

unutrašnjih poslova i nastoji da uspostavi održive mehanizme/političke aranžmane u skladu sa 

evropskim standardima kroz aktivnosti nadgledanja, obučavanja i inspekcija. Jedan od 

centralnih ciljeva politike Evropske unije u ovoj oblasti jeste izgradnja i jačanje institucija na 

državnom nivou koje će moći sarađivati na regionalnom nivou kako bi ispunile očekivanja 

građana i koje će imati blisku saradnju sa EU-om. Saradnja nije samo od suštinskog značaja za 

Bosnu i Hercegovinu, već i za ostale članove Procesa stabilizacije i pridruživanja, jer takva 

saradnja pruža pristup fondovima EU-je i uvid u iskustva i znanja stručnjaka unutar EU-e. 

Zemljama Procesa stabilizacije i pridruživanja se nudi znanje stečeno u procesu prijema ostalih 

zemalja u EU-ju u nadi da će u procesu transformacije smanjiti troškove i poduzeti potrebne 

aktivnosti. 

Krajem 2003.godine, EU-ja je u svom izvještaju istakla postizanje napretka Bone i Hercegovine 

u Procesu stabilizacije i pridruživanja. Jedna od najvažnijih aktivnosti u 2004. godini je bila 

“Upravljanje azilom i migracijom”. Evropska komisija (EK/EC) u Bosni i Hercegovini djeluje 

kao spona između Evropske unije i Bosne i Hercegovine, tako da EK-ja (EC) u Bosni i 

Hercegovini koordinira sve aktivnosti vezane za azil i migraciju. 

U 2002. godini, Evropska komisija je usvojila godišnji program u iznosu od 71.9 miliona eura 

u cilju pružanja pomoći Bosni i Hercegovini tokom njenog učešća u Procesu stabilizacije i 

pridruživanja. Jedan od programa omogućava pružanje podrške sektoru pravosuđa i unutrašnjih 

poslova u iznosu od 16.5 miliona eura. U okviru ovog programa, EK-a (EC) pruža pomoć Bosni 

i Hercegovini u uspostavljanju države predane demokratiji, ljudskim pravima i vladavini 

zakona. U okviru ovog programa, 2 miliona eura je namijenjeno za reformu tužilaštva, 3.5 

miliona eura za Nezavisnu pravosudnu komisiju i 2 miliona eura za “Dejtonske institucije.” 1 

1 

Komisija za imovinske zahtjeve raseljenih osoba i izbjeglica, Dom za ljudska prava i Ombdusman za ljudska 

prava.

U cilju pružanja dalje podrške razvoju nepristrasnog profesionalnog policijskog servisa u Bosni 

i Hercegovini, utrošeno je 5 miliona eura na tehničku pomoć, obuku i opremu kao dodatnu 

podršku policijskim snagama Bosne i Hercegovine. 

Dodatnih 1 milion eura je usmjereno na uspostavljanje politike azila i migracija u skladu sa 

standardima EU-je. 

Pored toga, komponeneta za upravljenje integrisanom granicom u ukupnom iznosu od 3 

miliona eura imala je za cilj pružanje podrške u rekonstrukciji graničnih prelaza. 

Program CARDS pruža dodatnu podršku radu EUPM-a a isto tako obezbjeđuje pomoć za 

reformu pravosuđa i Državne granične službe. U stvari, svaki treći euro finansijske pomoći EKe 

(EC) je utrošen u oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova. 

1. Politika azila 

1.1. Zakonski i regulatorni okvir 

1. Asylum policy 

Pravo na azil u Bosni i Hercegovini zajamčeno je nizom akata. Najvažnija među njima jeste 

Međunarodna konvencija o statusu izbjeglica (1951) i Protokol o statusu izbjeglica (1967). 

Bosna i Hercegovina je zemlja potpisnica ove Konvencije i Protokola i ovi akti čine sastavni 

dio Ustava Bosne i Hercegovine. 

Zakonski okvir za azil u Bosni i Hercegovini utvrđen je Zakonom o kretanju i boravku stranaca 

i azilu 2 koji je stupio na snagu 14.10.2003. godine. 

Zakon predviđa da Vijeće ministara može, u konsultaciji sa UNHCR-om, u slučajevima 

masovnog priliva stranaca kojima je potrebna međunarodna zaštita, donijeti posebne propise za 

njihovu zaštitu, a isto tako i odrediti uslove za ukidanje tih propisa. 

Zakon se sastoji od “zaštitnih odredbi”, kojima se agencijama nalaže i kojima se one obavezuju 

da se sa posebnom pažnjom odnose prema onim strancima kod kojih je prisutan strah od 

progona i drugih oblika ponižavajućeg postupanja u domovini iz koje dolaze. Zakon zahtjeva 

potpunu i sveobuhvatnu istragu u slučajevima kada stranac daje navode o ovakvim oblicima 

postupanja u zemlji porijekla. U skladu sa svojim mandatom, u izradi nacrta ovog Zakona 

učestvovali su i predstavnici Evropske komisije u Bosni i Hercegovini, predstavnici OHR-a, 

OHCHR-a, UNHCR-a i IOM-a. Izrada nacrta je vršena u saradnji sa predstavnicima 

Ministarstva unutrašnjih poslova na entiteskom, kantonalnom i na nivou Brčko distrikta. 

Predstavnici Ministarstava pravde oba Entiteta su konsultovani oko pitanja vezanih za 

protjerivanje. Državnim ministarstvima i predstavnicima DGS-a (SBS) je data prilika da 

dostave svoje komentare na dvije radne verzije nacrta ovog zakona. 

Zakon je imao snažne tendencije ka uključenju standarda EU-e. Međutim, podzakonski akti 

kojima se uređuje izvršenje zakonskih odredbi još nisu usvojeni. Nedostatak podzakonskih 

akata sprečava provedbu ovog Zakona u praksi. Uslovi ulaska, postupak za izdavanje vize i 

putnih isprava za strance, izdavanje boravišnih dozvola, postupci ukidanja viza i otkazivanja 

boravka, postupak deportacije stranaca u zemlju porijekla ili u zemlju iz koje su došli u Bosnu i 

Hercegovinu, postupci registracije stranaca koji privremeno ili trajno borave u Bosni i 

Hercegovini, kodeks ponašanja u vezi sa žrtvama trgovine ljudima, kao i ostale odredbe, 

trebaju se detaljno urediti podzakonskim aktima (pravilnicima). Svim licima kojima je odobren 

privremeni prihvat na teritoriji Bosne i Hercegovine prije stupanja na snagu ovog zakona, taj 

2 Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 29/03 

5

status se priznaje i u smislu ovog zakona. Prema Nacionalnom akcionom planu (NAP) 3 

potrebno je usvojiti ili donijeti dopune na sljedeće podzakonske akte: 

• Dopune podzakonskih akata kojima se uređuje unutrašnja orgnizacija Ministarstva sigurnosti 

• Pravilnik o uspostavljanju i funkcionisanju centra za prijem osoba koje traže azil 

• Pravilnik kojim će se detaljnjije urediti pitanje azila i relevantne procedure 

• Pravilnik o evidenciji/registru i centralnoj bazi podataka stranaca 

• Pravilnik koji se odnosi na Uputstvo o provedbi tripartitnog protokola o reregistraciji 

izbjeglica iz Hrvatske koje privremeno borave na teritoriji Bosne i Hercegovine 

Zakon je u potpunosti absorbirao princip “zabrane vraćanja ", odredivši da stranci neće ni na 

koji način biti vraćeni ili protjerani na granicu teritorije gdje bi im život ili sloboda bili ugroženi 

zbog njihove rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj grupi, ili zbog 

političkog mišljenja, bez obzira da li su zvanično dobili azil. 

Zabrana vraćanja ili protjerivanja se takođe odnosi i na lica za koja postoji osnovana sumnja da 

bi bila u opasnosti da budu podvrgnuta mučenju ili drugom nehumanom ili ponižavajućem 

postupanju, ili kažnjavanju. Stranci se, takođe, ne mogu poslati u treću zemlju u kojoj nisu 

zaštićeni od ponovnog podvrgavanja takvom tretmanu. 

U skladu sa Zakonom, strancu kojem je odobren boravak iz humanitarnih razloga, ima pravo na 

rad i omogućit će mu se obrazovanje, zdravstvena i socijalna zaštita pod istim uslovima kao i 

državljanima BiH. 

Uslovi za sticanje azila 

Azil se odobrava strancu koji se zbog opravdanog straha od proganjanja zbog svoje rase, vjere, 

nacionalnosti, pripadnosti nekoj društvenoj grupi ili svojih političkih mišljenja, nađe izvan 

zemlje čije državljanstvo ima i koji ne može ili zbog straha neće da traži zaštitu te zemlje ili 

strancu koji nema državljanstvo, a nalazi se van zemlje u kojoj je imao svoje uobičajeno mjesto 

boravka, i usljed takvih događaja, ne može ili se zbog straha u nju ne želi vratiti. Osobe iz ove 

dvije grupe se smatraju izbjeglicama u skladu sa Konvencijom i Protokolom i uživaju sva prava 

sadržana u Konvenciji. 

Zakon takođe sadrži izuzetke, odnosno tzv. isključujuće odredbe kojima se definišu slučajevi u 

kojima bi azil bio odbijen uprkos činjenici što osoba koja traži azil formalno ispunjava sve 

uslove za njegovo dobivanje. Ove odredbe se odnose na one osobe koje traže azil za koje se 

osnovano može vjerovati da su počinili zločin protiv mira, ratni zločin ili zločin protiv 

čovječnosti, težak nepolitički zločin izvan zemlje izbjeglištva prije nego što im je odobren 

ulazak u tu zemlju ili su krive za djela koja su u suprotnosti sa ciljevima i načelima Ujedinjenih 

naroda. Ovaj Zakon takođe sadrži klauzulu koja predviđa da azil može biti odbijen strancu 

kojemu je status izbjeglice priznat u drugoj zemlji ili je našao djelotvornu zaštitu druge zemlje i 

pokušava se vratitit u tu zemlju i ponovo koristiti tu zaštitu. 

3 Nacionalni akcioni plan (NAP) za Bosnu i Hercegovinu razvio se u okviru Pakta stabilnosti za zemlje jugoistočne Evrope (SEE). Pakt stabilnosti – MARRI 

(Migracija, azil i regionalna inicijativa izbjeglica) podržava Timove pet zemalja iz Procesa stabilizacije i pridrživanja (SAP countries) u razvoju Nacionalnih 

akcionih plavova iz oblasti migracije, upravljanja granciom i vizne politike. Tim za Bosnu i Hercegovinu čine BIH i zemlje partneri – Velika Britanija (zemlja 

lider), Češka Republika, Turska i međunarodne organizacije kao što su IOM i UNHCR. Ovaj NAP za Bosnu i Hercegovinu je usvojen na sastanku Tima 

održanog 28. janura 2004. godine. Ukupni cilj ovog NAP-a jeste razvijanje zakonodavstva, izgradnja institucija i kapaciteta u oblasti azila, migracija, upravljanja 

granicom i viznog režima koji bi bili u skladu sa evropskim standardima. Jedan od podciljeva je takođe unapređenje regionalne saradnje u ovim oblastima. Ovi 

ciljevi odgovaraju ciljevima Procesa stabilizacije i pridruživanja, to jeste sticanje članstva u Evropskoj uniji. 

6

Nakon što stranac izrazi valjane razloge za dobivanje azila, nadležna jedinica za prijem zahtjeva 

mora proslijediti isti Ministarstvu sigurnosti za otpočinjanje postupka utvrđivanja tačnosti 

navoda koje je naveo podnosilac zahtjeva i postojanje uslova za odobrenje azila u skladu sa 

članom 76. Zakona ili dozvole za privremeni boravak iz humanitarnih razloga u skladu sa 

odredbama člana 79. Zakona. Postupak za odobrenje privremenog boravka iz humanitarnih 

razloga vrši nadležna osnovna organizaciona jedinica u Sjedištu Ministarstva sigurnosti. 

Podnosiocu zahtjeva za azil čiji je zahtjev odbijen pravosnažnim rješenjem, ali za koga se utvdi 

da i pored toga ne može biti udaljen sa teritorije BIH iz razloga propisanih članom 60. Zakona, 

izdaje se dozvola za privremeni boravak iz humanitarnih razloga u smislu člana 35. Zakona. 

Protiv rješenja koje je donijela nadležna osnovna organizaciona jedinica u Sjedištu Ministarstva 

žalba nije dozvoljena, ali podnosilac zahtjeva može podnijeti tužbu Sudu Bosne i Hercegovine 

( u daljem tekstu: Sud). Stranac ne može biti protjeran ili prisilno udaljen sa teritorije Bosne i 

Hercegovine prije pravosnažnosti rješenja. 

Postupak dobivanja azila 

Zahtjev za azil stranac može podnijeti nadležnoj organizacionoj jedinici Ministarstva sigurnosti 

ili Ministarstva unutrašnjih poslova. Prema važećem Zakonu, zahtjeve za azil razmatra i donosi 

odluku u formi rješenja osnovna organizaciona jedinica u Sjedištu Ministarstva nadležna za 

azil, koja je potpuno osposobljena u oblasti azila i izbjegličkog prava. Konačno rješenje o 

osnovanosti zahtjeva za azil donosi se nakon završetka potpunog ispitnog postupka nakon što se 

utvrde sve relevantne činjenice. Podnosiocu zahtjeva se mora omogućiti da iznese sve okolnosti 

koje su mu poznate, da ima pristup svim pravima i obavezama koje proizilaze iz Zakona.. 

Strancu će se omogućiti da prati tok postupka preko tumača (prevodioca), ukoliko ne zna jezik 

na kojem se potupak vodi, kao i da koristi usluge pravnog ili drugog savjetnika. Voditelj 

postupka je dužan da podnosioca zahtjeva obavijesti o svim pravima i obavezama koje 

proizilaze iz Zakona. Priznanje statusa izbjeglice ne zavisi od iznošenja posebnog fomalnog 

dokaza. Strancu se dozvoljava boravak na teritoriji Bosne i Hercegovine do donošenja 

pravosnažnog rješenja u vezi sa njegovim/njenim zahtjevom. Od momenta podnošenja zahtjeva 

pa do završetka postupka svi stranci koji traže azil moraju imati obezbjeđen odgovarajući 

smještaj, ishranu, zdravstvenu zašitu i oobrazovanje. Protiv rješenja koje je izdala naznačena 

organizaciona jedinica Ministarstva sigurnosti žalba nije dozvoljena. Nakon obavjesti o 

pravosnažnom rješenju, podnosilac zahtjeva za azil može, u roku od dva mjeseca, podijeti tužbu 

protiv izdatog rješenja Sudu. 4 Tužba odgađa izvršenje rješenja. Rješenje kojim je odlučeno o 

osnovanosti zahtjeva za azil mora sadržavati potpuno obrazloženje i dostavlja se podnosiocu 

zahtjeva lično. Pored toga, rješenjem se mora jasno ukazati na pravne lijekove i rokove za 

podnošenje žalbe. Dodatni postupci za podnošenje zahtjeva za azil bit će detaljno regulisani u 

budućim podzakonskim aktima. Ovi podzakonski akti nisu još izrađeni. 

U skladu sa članom 75. Zakona, sankcije zbog nezakonitog ulaska ili prisustva u Bosni i 

Hercegovini neće se primjenjivati protiv podnosioca zahtjeva za azil koji dolazi direktno sa 

teritorije gdje mu je bio ugrožen život ili sloboda, pod uslovom da se bez odlaganja prijavi 

organu nadležnom za prijem zahtjeva za azil i izloži valjane razloge za bespravan ulazak ili 

prisustvo. 

4 U skladu sa Zakonom o Sudu Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, br. 29/00, 16/02, 

24/02, 3/03) Sud Bosne i Hercegovine je, pored ostalog, nadležan za rješavanje žalbi o konačnim administrativnim 

odlukama, odnosno u slučajevima administrativne šutnje institucija i tijela Bosne i Hercegovine. 

7

Prestanak važenja azila 

Rješenje o prestanku važenja azila donosi osnovna organizaciona jedinica u Sjedištu 

Ministarstva sigurnosti nadležna za pitanja azila i potpuno stručno osposobljena po pitanjima iz 

oblasti azila i izbjegličkog prava, na zahtjev organizacionih jedinica tog Ministarstva ili 

Ministarstva unutrašnjih poslova. Protiv ovog rješenja žalba nije dozvoljena kao što je slučaj i 

kod donošenja rješenja o odobrenju zahtjeva za azil. Pravni lijek na koji stranac u ovom slučaju 

ima pravo jeste podnošenje tužbe Sudu što odgađa izvršenje rješenja. Stranac ne može biti 

protjeran niti prisilno udaljen sa teritorije BIH prije pravosnažnosti ove odluke. Azil odobren u 

Bosni i Hercegovini prestat će važiti za stranca: 

a) koji dobrovoljno ponovo koristi zašitu zemlje čije državljanstvo ima; 

b) koji je, nakon što je izgubio državljanstvo druge zemlje, dobrovoljno ponovo stekao to 

državljanstvo; 

c) koji je stekao novo državljanstvo i uživa zaštitu zemlje čije je državljanstvo stekao; 

d) koji se dobrovoljno vratio radi nastanjenja u zemlji koju je napustio ili izvan koje je 

živio, iz straha da će biti progonjen; 

e) koji, usljed prestanka okolnosti na osnovu kojih mu je priznat status izbjeglice, ne može 

i dalje odbijati da koristi zaštitu zemlje čiji je državljanin; 

f) koji je bez državljanstva, a usljed prestanka okolnosti na osnovu kojih je priznat status 

izbjeglice, ne može odbiti da koristi zaštitu zemlje uobičajenog ranijeg mjesta boravka; 

g) koji je stekao državljanstvo Bosne i Hercegovine. 

Ukoliko stranac može navesti ubjedljive razloge vezane za ranije proganjanje protiv korištenja 

zaštite zemlje čiji je državljanin u slučajevima pod tačkom e) i f), odnosno zemlje ranijeg 

uobičajenog boravka, navedene tačke se neće primjenjivati. 

Identifikacioni dokumenti i putne isprave 

U Bosni i Hercegovini je na snazi set zakona i podzakonskih akata koji građanima Bosne i 

Hercegovine i strancima sa dozvolama za stalni boravak omogućuju izdavanje identifikacionih 

dokumenata sa mogućnošću kompjuterskog unosa, odnosno očitavanja podataka. Neophodno je 

poduzimanje određenih aktivnosti kako bi se ove odredbe počele primjenjivati i na osobe sa 

priznatim izbjegličkim statusom u Bosni i Hercegovini. Identifikacioni dokumenti i putne 

isprave izdaju se osobama koje traže azil ili osobama kojima je odobren azil ili onima kojima je 

priznat status privremenog prihvata u Bosni i Hercegovini. Zakonom i Uputstvom o statusu lica 

iz Srbije i Crne Gore kojima je priznat status privremenog prihvata u Bosni i Hercegovini 5 

utvrđena je vrsta i svrha izdavanja identifikacionih dokumenata za ta lica. U smislu člana 74. 

Zakona, Ministarstvo izdaje podnosiocu zahtjeva potvrdu da je podnio zahtjev za azil, koja se 

smatra odobrenjem boravka do donošenja pravosnažne odluke o njegovom/njenom zahtjevu. 

Građani Srbije i Crne Gore kojima je priznat status privremenog prihvata u skladu sa 

Uputstvom o statusu lica iz Srbije i Crne Gore sa privremenim prihvatom u Bosni i Hercegovini 

imaju pravo da izvade karton o privremenom prihvatu koji je jednak dozvoli za boravak i 

identifikacijskoj ispravi za realizaciju prava koja proizilaze iz njihovog statusa. U skladu sa 

Zakonom, strancu koji ima izbjeglički status u Bosni i Hercegovini, država izdaje 

identifikacioni document. Pored toga, strancu sa statusom izbjeglice, koji nema važeću putnu 

dozvolu ili nije u mogućnosti dobiti putnu ispravu iz zemlje uobičajenog boravka, može se 

izdati putna isprava za izbjeglice radi putovanja u inostranstvo i povratka na teritoriju Bosne i 

5 “Službeni glsnik Bosne i Hercegovine”, br. 13/03 

8

Hercegovine. Putna isprava stranca sa statusom izbjeglice izdaje se s rokom važenja koji ne 

može biti kraći od dvije godine i može se produžavati. 

1.2 Upravne i institucionalne strukture, ljudski resursi i edukacija 

Ministarstvo sigurnosti je obavezno da osigura odgovarajuće uslove za prijem stranaca koji 

traže azil, naročito u oblasti smještaja, ishrane, zdravstvene zaštite i obrazovanja. Ministarstvo 

sigurnosti nadzire rad institucija nadležnih za prijem stranaca. Vijeće ministara Bosne i 

Hercegovine, po preporuci Ministra sigurnosti nadležno je za utvrđivanje azilskih centara u 

Bosni i Hercegovini kao posebnih institucija specijalizovanih za prijem i smještaj osoba koje 

traže azil u Bosni i Hercegovini, kao i da utvrdi model upravljanja tim centrima, uslove 

finansiranja, operativne standarde i ostale zahtjeve koji proizilaze iz Zakona i koje nalaže 

međunarodna praksa. Zakon predviđa da će Ministarstvo sigurnosti utvrditi potrebni broj 

osnovnih i unutrašnjih organizacionih jedinica nephodnih za primjenu i provedbu odredaba 

Zakona, uz odobrenje Vijeća ministara i u skladu sa Zakonom o upravi Bosne i Hercegovine 6 , 

Zakonom o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine 7 i Odluci o utvrđivanju 

principa za utvrđivanje unutrašnje organizacije ministarstava i ostalih tijela uprave u Bosni i 

Hercegovini. Vijeće ministara, na prijedlog Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, može 

osnovati specijalizovane institucije za prihvat stranaca, uključujući imigracione centre, 

azilantske centre, kao i center za smještaj žrtava trgovine ljudima. 

Unutrašnja organizacija Ministarstva sigurnosti 

Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji predviđa uspostavljanje sljedećih organizacionih jedinica za 

obavljenje administrativnih poslova iz nadležnosti Ministarstva: 

1. Kabinet ministra; 

2. Kabinet zamjenika ministra; 

3. Sekretarijat ministarstva (u organizacijskom pogledu nije osnovna unutrašnja jedinica 

ali su poslovi Sekretarijata vezani za cjelokupno Ministarstvo); 

4. Sektor za pravne poslove, opšte poslove, finansijske poslove i ljudske resurse; 

5. Sektor za međunarodnu saradnju; 

6. Sektor za analitiku, procjene i stratešku analizu; 

7. Sektor za imigraciju; 

8. Sektor za azil; 

9. Sektor za koordinaciju; 

10. Sektor za civilnu zaštitu; 

11. Inspektorat; 

12. Biro za žalbe javnosti 

Ministarstvo se sastoji od Državne granične službe i Državne agencije za istrage i zaštitu koje 

se uspostavljene kao upravne organizacije radi obavljanja posebnih stručnih zadataka, čije će 

ovlasti, dužnosti i operativna neovisnost biti utvrđeni posebnim zakonima i Biroa/Ureda za 

saradnju sa Interpolom koji je uspostavljen kao neovisna služba čije će ovlasti i dužnosti biti 

utvrđene posebnim propisima. 

6 “Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, br. 32/02 


9

Sistematizacija radnih mjesta 

Radi izvršavanja zadataka iz nadležnosti Ministarstva, sistematizovano je 146 radnih mjesta, 

kako slijedi: 

1. Kabinet ministra 

Br. Naziv radnog mjesta Br. radnih 

mjesta 

1.1 Ministar 1 

1.2 Šef kabineta-savjetnik 1 

1.3 Savjetnik ministra 3 

1.4 Stručni saradnik-prevodilac 1 

1.5 Stručni savjetnik-glasnogovornik 1 

1.6 Tehnički sekretar 1 

1.7 Vozač 1 

Ukupno 9 

2. Kabinet zamjenika ministra 


mjesta 

2.1 Zamjenik ministra 1 

2.2 Šef kabineta-savjetnik 1 

2.3 Savjetnik zamjenika ministra 1 

2.4 Tehnički sekretar 1 

2.5 Vozač 1 

Ukupno 5 

3. Sekretarijat Ministarstva 


mjesta 

3.1 Sekretar Ministarstva 1 

3.2 Technički sekretar 1 

Total 2 

10

4. Sektor za pravne, finansijske, opšte poslove i ljudske resurse 


4.1 Pomoćnik ministra 

mjesta 

1 

4.2 Referent za administrativne i tehničke poslove 

1 

a) Odsjek za pravne, opšte poslove i ljudske resurse 

4.3 Šef odsjeka 1 

4.4 Stručni savjetnik-prevodilac 1 

4.5 Stručni savjetnik za pravne poslove 1 

4.6 Viši stručni saradnik za ljudske resurse 1 

4.7 Referent za administrativne i tehničke poslove-daktilograf 3 

4.8 Vozač-kurir 2 

b) Odsjek za finansijske poslove i upravljanje budžetom 


4.10 Glavni računovođa 1 

4.11 Stručni saradnik za budžet 2 

4.12 Referent za blagajnu 1 

4.13 Referent za nabavku 1 

c) Registar i arhiva 

4.14 Šef registra i arhive 1 

4.15 Referent za registar i arhivu 2 

4.16 Referent za umnožavanje 1 

UKUPNO : 21 

5. Sektor za međunarodnu saradnju 


5.1 Pomoćnik ministra 

mjesta 

1 

5.2 Stručni savjetnik-prevodilac 1 

5.3 Referent za administrativne i tehničke poslove 2 

a) Odsjek za usaglašavanje i koordinaciju 


5.5 Stručni saradnik za usaglašavanje i koordinaciju 4 

b) Odsjek za međunarodnu koordinaciju 


5.7 Stručni saradnik za međunarodnu i među-policijsku saradnju i 

koordinaciju 

4 

UKUPNO 14 

11

6. Sektor za analitiku, procjene i stratešku analizu 


mjesta 

6.1 Pomoćnik ministra 1 


a) Odsjek za analitiku i stratešku analizu 


6.4 Stručni saradnik za prikupljanje i analizu informacija 1 

6.5 Referent za elektronsku obradu podataka 1 

b) Odsjek za koordinaciju i razvoj informatičkog sistema 


6.7 Stručni saradnik za koordinaciju i razvoj informatičkog 

sistema 

2 

c) Odsjek za regulacije -planiranje 


6.7 Stručni saradnik za regulacije – analizu -planiranje 2 

UKUPNO 11 

7. Sektor za imigracije 

Sektor za imigracije vrši administrativne i druge stručne poslove vezane za provedbu i izvršenje 

imigracione politike Bosne i Hercegovine, vrši zadatake vezane za izradu zakonskih i 

podzakonskih akata iz ove oblasti, prati stanje u ovoj oblasti u cilju dostizanja evropskih normi 

follows, vrši analizu i priprema izvještaje, bavi se pitanjima zbrinjavanja i smještaja nezakonitih 

imigranata i žrtava trgovine ljudima, i vrši ostale poslove koji po svojim karakteristikama 

spadaju u nadležnost Sektora. 


mjesta 



a) Odsjek za upravno administrativne poslove 


7.4 Stručni saradnik za imigracije 1 

7.5 Viši stručni saradnik za drugostepeni postupak 3 

7.6 Viši stručni saradnik za prvostepeni postupak 1 

7.7 Viši stručni saradnik za pregled odluka donesenih u 1 

prvostepenom postupku 

7.8 Viši stručni saradnik za ponovni prihvat 1 

7.9 Viši stručni saradnik za baze podataka 1 

7.10 Viši stručni saradnik- prevodilac 1 

7.11 Stručni saradnik 1 

7.12 Referent za operativno-tehničke poslove 1 

b) Odsjek za prihvat i smještaj 

7.13 Šef odsjeka za prihvat 1 

12

7.14 Viši stručni saradnik 1 

Imigracioni centar 

7.15 Samostalni referent-upravnik Centra 1 

7.16 Viši referent-administrator 1 


7.18 Vozač 1 

Centar za smještaj žrtvava trgovine ljudima 

7.19 Samostalni referent-upravnik Centra 1 



7.22 Vozač 1 

UKUPNO 24 

8. Sektor za azil 


mjesta 



a) Sektor za postupak dobivanja azila 


8.4 Stručni saradnik za azil 1 

8.5 Viši stručni saradnik za azil 3 

8.6 Stručni saradnik za izvještaj o zemlji porijekla 1 

b) Odsjek za podršku 


8.8 Viši stručni saradnik za baze podataka i informatiku 1 

8.9 Viši stručni saradnik za evidenciju 2 

8.10 Viši stručni saradnik- prevodilac 1 


8.12 Vozač 1 

c) Odsjek za prihvat i program 


8.14 Viši stručni saradnik za azil 1 

8.15 Koordinator Centra 1 

Azilski centar za smještaj osoba koje traže azil 

8.16 Samostalni referent- upravnik Centra 1 



8.19 Vozač 1 

UKUPNO 22 

13

9. Sektor za koordinaciju 

Br. Naziv radnog mjesta Br. 

mjesta 

radnih 


9.2 Referent za elektronsku obradu podataka 2 

9.3 Referent za administrativno- tehničke poslove 1 

a) Odsjek za borbu protiv terorizma 


9.5 Stručni saradnik za borbu protiv terorizma 2 

b) Odsjek za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije 


9.7 Stručni saradnik za borbu protiv organizovanog kriminala i 4 

korupcije 

c) Odsjek za zaštitu javnog reda 


9.9 Stručni saradnik za zaštitu javnog reda 2 

d) Odsjek za zašitutu granica, aerodroma, lica i objekata 


9.11 Stručni saradnik za zaštitu granica, aerodrome, lica i objekata 4 

UKUPNO 20 

10. Sektor za civilnu zaštitu 

Br. Naziv radnog mjetsa Br. Radnih 

mjesta 


10.2 Referent za administrativna i tehnička pitanja 1 

a) Odsjek za međunarodnu saradnju i koordinaciju 


10.4 Viši straučni saradnik 2 

b) Odsjek za operativno planiranje, mjere zaštite i spašavanja 


10.6 Viši stručni saradnik za provođenje mjera zašite i spašavanja 1 

10.7 Viši stručni saradnik za operativno planiranje, osmatranje i 1 

uzbunjivanje 

c) Odsjek za strukturu i obuku 


10.9 Viši stručni saradnik za pravne poslove 1 

10.10 Viši stručni saradnik za strukturu i obuku 1 

Total 11 

14

11. Inspektorat 

Br. Naziv radnog mjesta Br. Radnog 

mjesta 

11.1. Generalni inspektor 1 

11.2. Inspektor 4 

UKUPNO 5 

Sektor za azil 

Sektor za azil vrši administrativne i druge stručne poslove vezane za provedbu i izvršenje 

azilske politike u BIH; vrši koordinaciju rada odgovarajućih organizacionih jedinica; vrši 

poslove vezane za izradu zakonskih i podzakonskih akata iz oblasti azila; obezbjeđuje prihvat, 

smještaj i podršku osobama koje traže azil; teži dostizanju evropskih standarda iz ove oblasti; 

vrši analizu i ostale poslove koji po svojim karakteristikama spadaju u nadležnost Sektora. 

Odsjek za azilsku proceduru 

Šef administrativnog odsjeka rukovodi unutrašnjom organizacionom jedinicom i osigurava 

zakonito, transparentno, odgovorno, efektivno, efikasno i nepristrasno obavljanje poslova; 

koordinira rad, vrši raspodjelu poslova među stručnim saradnicima i ostalim uposlenicima 

Sektora; koordinira njihov rad i pruža im pomoć u izvršenju složenijih zadataka; predlaže 

aktivnosti u cilju poboljšanja cjelokupne učinkovitosti u izvršenju zadataka iz nadležnosti 

Sektora; učestvuje u izradi godišnjeg rasporeda aktivnosti i mjesečnih planova rada za Odsjek i 

Sektor; učestvuje u izradi zakonskih akata iz nadležnosti organizacione jedinice; učestvuje u 

izradi bilateralnih sporazuma; priprema izvješaje i analize iz nadležnosti Odsjeka; donosi 

odluke o statusu izbjeglica, privremenom boravku dodijeljenom iz humanitarnih razloga u 

smislu člana 79. Zakona, kao i rješenja kojima se poništava taj status za one građane kojima je 

izdata zakonska odluka o odbijanju zahtjeva za azil a koji nisu napustili BIH u predviđenom 

vremenskom roku, i kojima nije dodijeljen drugi oblik zašite; sarađuje sa ostalim 

organizacionim jednicama i obavlja ostale dužnosti po nalogu neposrednog rukovodioca. 

Stručni saradnik za azil radi na izradu zakona, podzakonskih i ostalih opštih akata, kao i 

posebnih propisa u skladu sa članom 85. i 100. Zakona; daje primjedbe, prijedloge, stručno 

mišljenje i učestvuje u izradi pisanih i ostalih materijala o pitanjima azila i ostalih oblika zaštite 

izbjeglica; vodi obuke i daje savjete organizacionim jedinicama Ministarstva na terenu; 

učestvuje u pripremama bilateralnih sporazuma iz oblasti azila; priprema izvješaje i analize iz 

svog djelokruga poslova; obavlja ostale dužnosti po nalogu neposrednog rukovodioca. 

Viši stručni saradnik za azil obavlja razgovore sa osobama koje traže azil, vrši pripremu 

rješenja o izbjegličkom statusu; učestvuje u postupku određivanja izbjegličkog statusa; 

priprema izvješaje i analize iz svog djelokruga; obavlja ostale dužnosti po nalogu neposrednog 

rukovodioca. 

Stručni savjetnik za izvještavanje o zemlji porijekla prikuplja i sastavlja izvještaje o 

zemljama porijekla neophodne u toku postupka dobivanja azila i dostavlja potrebne podatke 

kolegama nadležnim za sprovođenje postupka dobivanja azila ili drugog oblika međunarodne 

zašite i vodi biblioteku koja sadrži literaturu o izbjeglicama i humanitarnom pravu. 

15

Viši stručni saradnik za baze podataka i informatiku vrši dizajniranje i održavanje 

odgovarjućeg softvera za baze podataka koje sadrže podatke o osobama koje podnose zahtjev 

za dobivanje azila; učestvuje u zajedničkim projektima koje organizuju međunarodne 

institucije, druge službe ili ministarstva; vrši obuku o korištenju hardverskih i softverskih 

komponenti; održava kompjutersku opremu i mrežu; priprema izvješaje i analize iz svog 

djelokruga; obavlja ostale poslove iz oblasti informatike po nalogu neposrednog rukovodioca. 

Viši stručni saradnik za evidencije vrši evidenciju osoba koje traže azil; sačinjava dosjee; vrši 

saradnju sa odsjekom za smještaj; prikuplja svu potrebnu dokumentaciju relevantnu za 

donošenje rješenja; obavlja ostale dužnosti po nalogu neposrednog rukovodioca. 

. 

Odsjek za prihvat i program 

Šef odsjeka rukovodi unutrašnjom organizacionom jedinicom i osigurava zakonito, 

transparentno, odgovorno, efektivno, efikasno i nepristrasno obavljanje poslova, koordinira 

izradu i osigurava provedbu projekata; osigurava uslove za rad azilskog centra i nadgleda 

upravljanje nad centrom; pokreće i predlaže aktivnosti u cilju boljeg izvršavanja poslova iz 

okvira svoje nadležnosti; učestvuje u izradi godišnjeg rasporeda aktivnosti i mjesečnih planova 

rada za Odsjek i Sektor; predlaže i učestvuje u izradi projekata od koristi za osobe koje traže 

azil i predlaže iste donatorima; vrši saradnju sa ostalim organizacionim jedinicama i obavlja 

ostale dužnosti po nalogu neposrednog rukovodioca. 

Viši stručni saradnik za azil vrši saradnju sa Centrom za azil; osigurava poštivanje prava 

osoba koje traže azil, osobito onih sa posebnim potrebama; pruža pomoć šefu Odsjeka u 

identifikovanju posebnih potreba osoba koje traže azil u cilju izrade projekata; vrši saradnju sa 

nadležnim ministarstvima u cilju integriranja izbjeglica i obavlja ostale dužnosti po nalogu 

neposrednog rukovodioca. 

Viši referent za koordinaciju rada centara obavlja stručno-operativne poslove vezane za 

funkcionisanje centara; koordinira rad između centara i Odsjeka; i obavlja ostale dužnosti po 

nalogu neposrednog rukovodioca. 

Azilski centar - Centar za smještaj osoba koje traže azil 

Samostalni referent – Upravnik centra pruža potrebne usluge korisnicima centra; odgovoran 

je za organizaciju i koordinaciju poslova u centru; osigurava osnovne i materijalno-tehničke 

resurse za centar; vrši raspodjelu zadataka među uposlenicima centra; sarađuje sa drugim 

organizacijama koje nude usluge korisnicima centra; obavlja ostale dužnosti po nalogu 

neposrednog rukovodioca. 

Obuka 

UNHCR i Ministarstvo unutrašnjih poslova Češke Republike će tokom decembra 2004. godine 

nastaviti sa obukom osoblja u Bosni i Hercegovini koji su angažovani na raznim nivoima 

postupka za dobivanje azila. Ministarstvo sigurnosti je glavni koordinator ovih aktivnosti. Ovaj 

program finansira EK-ja (EC) kroz program CARDS-a i Vlada Češke Republike. Obuka 

osoblja obuhvata sljedeće oblasti: 

• osoblje osnovne unutrašnje organizacione jedinice za azil u Sjedištu Ministarstva 

sigurnosti prošlo je kroz program obuke koji se odnosio na potpunu provedbu 

16

prvostepenog azilskog postupka, od uspostavljanja sistema evidencije, odgovarajućeg 

prijema i smještaja osoba koje traže azil, vršenja cjelokupne administrativne procedure i 

uspostavljanja, ažuriranja i korištenja evidencija osoba koje traže azil i osoba kojima je 

priznat izbjeglički status. Dalje je osoblje prošlo kroz program edukacije vezan za 

tretman osoba sa posebnim potrebama koje traže azil, kao i iz oblasti kreiranja, 

ažuriranja i korištenja baza podataka o zemljama porijekla osoba koje traže azil. U 

okviru uspješnog programa obuke i verifikacije stečenog znanja, uposlenici 

organizacione jedinice za azil u Sjedištu Ministarstva koji su učestvovali u ovom 

programu bi trebali posjetiti zemlje u kojima azilski sistem funkcioniše u skladu sa 

evropskim i međunarodnim standardima. Ovakve posjete istraživačke prirode bi pružile 

mogućnost uvida i analize prakse u drugim zemljama, a znanje stečeno prilikom tih 

posjeta, uposlenici BiH bi mogli primijeniti u provedbi azilskog sistema u Bosni i 

Hercegovini. 

• Osoblje terenskih organizacionih jedinica Ministarstva sigurnosti, Državne granične 

službe i Ministarstva unutrašnjih poslova prošlo je kroz program obuke iz oblasti 

identifikacije potencijalnih podnosilaca zahtjeva za azil u Bosni i Hercegovini kao i 

program vezan za tretman potencijalnih i zvaničnih podnosilaca zahtjeva za azil. 

• Osoblje azilskih centara prošlo je kroz program obuke iz oblasti obezbjeđenja 

odgovarajućeg prijema, smjaštaja i tretmana podnosioca zahtjeva za azil tokom 

njihovog smještaja u azilskom centru, tokom samog postupka ili tokom početne faze 

njihove integracije. 

• Osoblje Suda Bosne i Hercegovine je prošlo obuku u vezi sa potpunom provedbom 

drugostepenog postupka dobivanja azila. 

1.3 Infrastruktura i oprema 

Osnovna unutrašnja jedinica za azil 

Osnovna organizaciona jedinica za azil u Sjedištu Ministarstva sigurnosti bit će opremljena 

osnovnim uređajima, opremom i programima za provođenje postupka za dobivanje azila kroz 

program koji finansiraju institucije Bosne i Hercegovine i CARDS u saradnji sa UNHCR-om , 

EC-om, IOM-om, OHCHR-om i Ministarstvom unutrašnjih poslova Češke Republike. Rok za 

završetak projekta je decembar 2004. godine. Takođe bi se trebala obezbjediti tehnička podrška 

kao i programi za kreiranje centralne baze podataka o strancima koji podnose zahtjeve za azil, 

strancima sa priznatim izbjegličkim statusom, putnim ispravama izdatim strancima u skladu sa 

Zakonom, izdatim identifikacionim dokumentima, registracijama boravka, re-registracijama 

boravka i promjenama adrese, i strancima kojima je Bosna i Hercegovina odobrila privremenu 

zaštitu. Oprema i programi neophodni za bazu podataka moraju biti usklađeni sa stndardima 

EU-je kako bi se obezbjedili eksplicitni preduslovi za uključivanje azilskog sistema Bosne i 

Hercegovine u azilski sistem Evropske unije. Osnovna organizaciona jedinica za azil trebala bi 

imati biblioteku koja bi sadržavala zakone o izbjeglicama na službenim jezicima Bosne i 

Hercegovine. 

17

Azilski centar 

Trenutno u Bosni i Hercegovini ne postoji centar za prijem i odgovarajući smještaj osoba koje 

traže azil. S toga se osobe koje traže azil smještaju u centre za prihvat izbjeglica, koji su 

prvobitno bili formirani za prihvat osoba iz Srbije i Crne Gore. Ti centri su formirani na 

privremenoj osnovi i ne ispunjavaju odgovarajuće standarde za smještaj osoba koje traže azil. 

Takođe, ne postoje uslovi za smještaj osoba koje traže azil sa posebnim potrebama. Pored toga, 

neophodno je upošljavanje dodatnog broja stručno osposobljenog osoblja koje bi prošlo 

edukativni program iz oblasti tretiranja korisnika centara u skladu sa standardima EU-e. 

Uspostava centara je neophodna za provedbu Zakona. 

1.4. Budžet 

Sredstva za finansiranje Ministarstva sigurnosti obezbjeđuju se iz budžeta zajedničkih 

institucija Bosne i Hercegovine. Popunjavanje upražnjenih mjesta u Ministarstvu je još uvijek 

neriješeno pitanje zbog činjenice što je Ministarstvo sigurnosti tek nedavno uspostavljeno i tek 

treba da se razvije. Međutim, proces popunjavanja upražnjenih mjesta bi trebalo da se nastavi u 

novembru 2004. godine. Trenutno su u Ministarstvu uposlene sve osobe nadležne za odjele. 

1.5. Zaključci i preporuke 

• Najvažniji prioritet za Ministarstvo sigurnosti jeste formiranje centara za prijem i 

smještaj osoba koje traže azil radi preuzimanja postupka za dobivanje azila koji trenutno 

sprovodi UNHCR. Takođe postoji potreba za daljnjim usavršavanjem ljudskih i 

tehničkih kapaciteta u okviru Sektora za azil kako bi se pitanja azila mogla neovisno 

rješavati u Bosni i Hercegovini 8 . Potrebni su osnovni uređaji i oprema kako bi se 

materijalno opremile osnovne organizacione jedinice Ministarstva predviđene 

sistematizacijom. 

• Da bi Ministarstvo sigurnosti moglo u punom kapacitetu raditi na provedbi Zakona, 

neophodno je da hitno nastavi sa procesom popunjavanja upražnjenih radnih mjesta. 

Stalni zadatak Ministrastva sigurnosti jeste I kontinuiranu edukacija osoblja sa 

posebnim naglaskom na međunarodnu i praksu EU-e putem organizovanja istraživačkih 

posjeta evropskim zemljama i organizovanju i pohađanju seminara i radnih stolova u 

Bosni i Hercegovini. Posebna pažnja bi se trebala posvetiti edukaciji osoblja DGS-a 

(SBS) i MUP-a vezano za identifikaciji potencijalnih podnosilaca zahtjeva za azil i 

jačanja sistema prosljeđivanja. Pored toga, potrebna je edukacija uposlenika Centra, 

osobito iz oblasti prijema, smještaja i tretmana korisnika Centra. 

• Neophodno je usvojiti Zakonom predviđene podzakonske akte kojima bi se pobliže 

uredila pitanja azila. Trenutni nedostatak tih podzakonskih akata predstavlja ozbiljnu 

prepreku provedbi Zakona i daljnjem poboljšanju postupka dobivanja azila. 

8 Izvor: Nacionalni akcioni plan 

18

2. Migraciona politika 


Politika pitanja imigracije spada u ovlasti institucija BIH a regulisana je Ustavom. Pitanja 

ulaska, boravka i kretanja stranaca u Bosni i Hercegovini trenutno su uređena sljedećim 

propisima: 

• Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu; 

• Zakon o ministarstvima i drugim tijelima uprave u Bosni i Hercegovini 9 ; 

• Odluka Vijeća ministara o utvrđivanju zemalja čiji su državljani oslobođeni od vađenja 

vize za ulazak, izlazak ili prelazak kroz teritoriju Bosne i Hercegovine. 10 . 

2.2. Zakonita migracija 

Zakon za boravak može se podnijeti u Bosni i Hercegovini ili u diplomatsko konzulanim 

predstavništvima u inostranstvu. Privremeni boravak može biti odobren maksimalno u trajanju 

do jedne godine iz razloga kao što su: medicinsko liječenje, obrazovanje, brak, spajanje 

porodice, poslovni angažman uz posjedovanje radne dozvole i iz humanitarnih razloga. Da bi 

osoba dobila dozvolu za boravak, on/ona mora u zemlji provesti pet godina. Članovima uže 

porodice stranca koji posjeduje odobrenje privremenog ili stalnog boravaka u Bosni i 

Hercegovinia and Herzegovina, u svrhu spajanja porodice, može se odobriti privremeni boravak 

po osnovu spajanja porodice pod istim uslovima pod kojima je i izdato i odobrenje boravka. 

Dozvola za boravak stranca važi do dana isteka ili do ukidanja prava na vizu, iz razloga 

predviđenih Zakonom. Da bi se odlučilo o ovakvim mjerama potrebno je definisati konkretne 

uslove. Statističi podaci od 2002. godine pokazuju da je do sada izdato 3305 rješenja kojim se 

odobrava privremeni boravak i 309 rješenja kojima se odobrava stalni boravak. U tom istom 

vremenskom periodu, donesena su 174 rješenja kojima se odbija izdavanje dozvole za 

privremeni boravak i 3 rješenja kojima se odbija zahtjev za dobivanje dozvole za stalni boravak 

u Bosni i Hercegovini. U prvih devet mjeseci 2003. godine, ukupno je odobreno 3641 dozvola 

za privremeni boravak i 361 za stalni boravak, dok je za 96 osoba odbijen ulazak u Bosnu i 

Hercegovinu. Tokom devetomjesečnog perioda izvještavanja, svi podaci o izdatim dozvolama 

za privremeni i stalni boravak su uneseni u bazu podataka. Istovremeno, svim strancima kojima 

je izdata dozvola za privremeni ili stalni boravak unesene su naljepnice odobrenja boravka u 

pasoše. Svi podaci u vezi sa boravkom u 2002. godini su takođe uneseni u bazu podataka koju 

vodi Ministarstvo. U oktobru 2003. godine je izdano dodatnih 2201 naljepnica sa odobrenjem 

boravka 11 . Oni stranci koji u svom pasošu imaju unesenu naljepnicu odobrenja boravka ne 

moraju imati vizu. Naljepnica odobrenja boravka se takođe izdaje onim strancima kojima je 

dozvoljen privremeni ili stalni boravak u Bosni i Hercegovini. Naljepnice odobrenja boravka su 

dizajnirane u skladu sa standardima EU-je. Imaju najviši nivo zašite, mogućnost unošenja i 

čitanja podataka putem kompjuterskih uređaja. Naljepnice se unose u putnu ispravu stranca. 


10 “Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, br. 31/01, 33/01 

11 Izvor: Nacionalni akcioni plan 

19

Strancu može biti izrečena mjera protjerivanja iz Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom; 

Međutim, ne može se izreći mjera kolektivne deportacije stranaca. Ovaj Zakon je zasnovan na 

principu “zabrane vraćanja" kao i principu “zabrane sukcesivne deportacije”. Prema novom 

Zakonu stranci kojima je izrečena mjera protjerivanja imaju pravo na zašitu ljudskih prava. 

Izvršenje nastupa tek nakon stupanja rješenja na snagu, što znači da stranac ima pravo da 

opovrgne tu odluku ili ulaganjem žalbe ili pokretanjem postupka na sudu. Podnošenje žalbe 

automatski ne odgađa izvršenje rješenja. Neophodno je da podnositelj žalbe navede zahtjev za 

odgađanje izvršenja rješenja do donošenja konačne odluke Suda. 

2.3. Nezakonita migracija 

Zakoniti ulazak u BiH praćen nezakonitim ulaskom u zemlje EU-je 

U skladu sa Zakonom, državljani zemalja sa bezviznim režimom automatski stiču pravo 

boravka na teritoriji Bosne i Hercegovine u trajanju do tri mjeseca. Mnogi od njih koriste 

zakoniti ulazak i boravak u Bosni i Hercegovini kako bi dobili pristup granicama zapadno 

evropskih zemalja. To se posebno odnosi na građane Turske, Srbije i Crne Gore, Albanije, 

Makedonije, Tunisa i Irana 12 . Nakon uvođenja viznog režima za državljane Tunisa i Irana 

ukupan broj ulazaka državljana ovih zemalja je naglo opao. U 2000. godini, 14 117 državljana 

Turske je ušlo u Bosnu i Hercegovinu preko graničnog prelaza na Sarajevskom aerodromu dok 

je samo 4 120 napustilo zemlju. U 2002. godini na istom graničnom prelazu, 3 466 državljana 

Turske je ušlo u BIH dok je samo 3 071 napustilo zemlju. Sve ovo ukazuje da je preko 8 000 

državljana Turske ostalo u Bosni i Hercegovini ili da veliki broj njih koristi nezakonite načine 

da uđe u zemlje Zapadne Evrope. 

One osobe koje ulaze u zemlju pod bezviznim režimom moraju imati povratne avoinske karte; 

stoga možemo pretpostaviti da neće koristiti neka druga transportna sredstva da se vrate u svoje 

zemlje. Ovo je pokazatelj da su ove osobe iskoristile zakonit ulazak u Bosnu i Hercegovinu s 

kako bi pokušale ući u Hrvatsku a onda dalje u zemlje Zapadne Evrope. Takođe je očigledno da 

stranci koji moraju imati vizu pril ulasku u Bosnu i Hercegovinu koriste istu taktiku da 

nezakonito uđu u zemlje Zapadne Evrope. U posljednje vrijeme ovo se posebno potvrdilo za 

državljane Indije, Pakistana, Afganistana i Bangladeša. 

Nezakonit ulazak u BIH i nezakonit ulazak u zemlje EU-je 

Ponovni prijem državljana trećih zemalja temelji se na Sporazumu o saradnji u prijemu i 

isporuci osoba koje nezakonito borave u zemlji. 13 U toku 2001. godine, Republika Hrvatska je u 

Bosnu i Hercegovinu protjerala 2069 nezakonitih imigranata 14 . Ove brojke ukazuju da su one 

osobe koje su na zakonit ili nezakont način ušle u Bosnu i Hercegovinu nezakonito izašle iz nje. 

Iako se prijem imigranata u skladu sa ovim Sporazumu smanjuje u posljednjih nekoliko godina, 

one osobe koje su uhvaćene dok su pokušavale nezakonito preći grancicu ??? Not sure what 

12 Prema Državnoj graničnoj službi, 14 316 državljana Irana ušlo je u Bosnu i Hercegovinu preko graničnog 

prelaza na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, dok je samo 1227 osoba u 2000. godini napustilo zemlju preko 

ovog graničnog prelaza. Uvođenje viznog režima za državljane Irana rezultiralo je značajnim smanjenjem broja 

ulazaka. Tako da se broj ulazaka i izlazaka na graničnim prelazima uravnotežio. 

13 

Sporazum je potpisan 26. jula 2000. godine između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. 

14 

Od ukupnog broja, 289 je bilo državljana Irana, 623Turske, 35 Indije, 31 Tunisa i 34 Bangladeša. Izvor: 

Nacionalni akcioni plan 

20

you mean by this sentece. Ovo pokazauje da je broj nezakonitih prelazaka u stvari veći i da 

Bosna i Hercegovina još uvijek predstavlja učestalu rutu trgovine ljudima. U 2001. godini, 

osobe koje su nezakonito prelazile granicu bile su prvenstveno državljani Srbije i Crne Gore, 

dok su u 2002. godini najbrojniji bili državljani Makedonije. 

Posljednjih godina, broj kineskih državljana koji su nezakonito prelazili granicu se smanjio a 

sada im je za ulazak u zemlju potrebna viza. Međutim, kineski državljani koji imaju službene 

pasoše/po osnovu poslovnih aktivnosti u zemlji/ su izuzeti od vađenja viza, i registrovan je 

značajan priliv takvih osoba u 2003. godini 15 . Oni ulaze u zemlju zakonito, borave u njoj u 

trajanju do tri mjeseca i mogu produžiti svoj boravak jednostavnim prelaskom granice i 

ponovnim ulaskom u Bosnu i Hercegovinu. 

Nezakoniti boravak u BiH 

Nezakoniti boravak u Bosni i Hercegovini najčešće je vezan za one strance koji namjeravaju da 

nastave put ka zemljama Zapadne Evrope. Bosna i Hercegovina se najčešće koristi kao mjesto 

predaha na putu ka Zapadnoj Evropi. Međutim, posljednjih godina, Bosna i Hercegovina 

takođe postaje zemlja krajnjeg odredišta, iako su takvi slučajevi ipak rijetki. 

Najčešći oblici nezakonitog boravka su rad na crno, odnosno rad bez radne dozvole. Državljani 

susjednih zemalja, oni bez ili sa veoma niskim stepenom obrazovanja rade za veoma niske 

nadnice u Bosni i Hercegovini. Ovo je posljedica nasljedstva fluidnosti republičkih granica u 

bivšoj SFRJ. U tom periodu, državljani zajednice koju danas čine Srbija i Crna Gora mogli su 

da žive i rade u bilo kojoj republici bivše Jugoslavije. 

Danas mnogi ljudi u bivšoj Jugoslaviji nastavljaju praksu zanemarivanja važećih propisa 

prilikom ulaska i boravka više iz jednog opšteg shvatanja da bi takve regionalne granice trebale 

biti fluidnije nego li iz namjerne želje da izbjegnu zakon. 

Zahtjev za odobrenje azila i privremenog boravka kao mogućnost nezakonitog ulaska u 

EU-ju 

Bosna i Hercegovina ima jedan od najliberalnijih zakona kojim se regulišu pitanja azila. 

Međutim, u Bosni i Hercegovini ne postoje podzakonski akti kojim bi se detaljno definisale 

konkretne radnje i načini odobrenja azila. Zbog toga je UNHCR nadležan za obradu ovih 

slučajeva.Veliki broj stranih državljana koji su vraćeni iz Hrvatske na osnovu Sporazuma traže 

azil u Bosni i Hercegovini i na zahtjev UNHCR-a bivaju smješteni u izbjegličke centre. Nakon 

što budu smješteni u centar, imigranti tu borave određeni period, a onde odlaze ka nepoznatim 

odredištima. Oni ovu praksu često koriste kao priliku da napuste Bosnu i Hercegovinu i nastave 

svoj put ka Zapadoj Evropi. Pošto Bosna i Hercegovina nema centar za osobe koje traže azil, 

UNHCR smješta ove osobe u iste one centre u kojima su smještene izbjeglice iz Srbije i Crne 

Gore. To su izbjeglice sa priznatim izbjegličkim statusom u Bosni i Hercegovini. Međutim, 

neki od stranaca koji su tražili azil i koji su bili smješteni u UNHCR-ovim izbjegličkim 

kampovima su takođe napustili zemlju i otišli ka nepoznatim odredištima. Takođe, zabilježeni 

su slučajevi gdje su osobe koje su tražile azil bile nezadovoljne odlukama UNHCR-a kojima se 

zahtjevalo da pribave izbjeglički status. Neke od tih osoba su, nakon odbijanja da se vrate u 

zemlje porijekla, nestale iz zemlje. Možemo izvesti zaključak da oni stranci koji traže azil ovo 

15 2003. godine, prema statističkim podacima 9,85 % ponovnih prijema iz Republike Hrvatske odnosilo se na 

državljane Republike Kine. Izvor: Nacionalni akcioni plan 

21

koriste kao mogućnost da privremeno ostanu u Bosni i Hercegovini dok se ne stvori prilika da 

krenu prema Zapadnoj Evropi. To se posebno odnosi na državljane Srbije i Crne Gore. 16 

Trgovina ljudima 

Bosna i Hercegovina postaje zemlje krajnjeg odredišta i tranzita za žrtve trgovine ljudima. 

Pored toga, mnogi ljudi iz Bosne i Hercegovine su i sami postali žrtve trgovine ljudima. Vlasti 

Bosne i Hercegovine su generalno učinile ogromne napore u borbi protiv nezakonite imigracije, 

a osobito u području borbe protiv trgovine ljudima, osobito ženama i djecom. Vijeće ministara 

je 6. decembra 2001. godine usvojilo Akcioni plan za sprečavanje trgovine ljudima. 

Istovremeno je formirana državna komisija za provedbu ovog Plana. Pošto u to vrijeme nije 

postojao zakonski okvir za tretman žrtava trgovine ljudima, Ministarstvo za ljudska prava i 

izbjeglice je 6. septembra 2002. godine donijelo privremenu Uredbu o tretmanu žrtava trgovine 

ljudima. Ova Uredba sadrži pravila vezana za tretman svih žrtava trgovine ljudima, i važi za sva 

državna i entitetska tijela koja poduzimaju radnje po ovim pitanjima u skladu sa njihovom 

nadležnošću kako bi se osiguralo usklađivanje sa međunarodnim standardima u zašititi ljudskih 

prava. U julu 2003. godine, Vijeće ministara imenovalo je Nacionalnog koordinatora za borbu 

protiv trgovine ljudima i nezakonite migracije. Nacionalni koordinator je prvenstveno nadležan 

da koordinira i unapređuje provedbu Nacionalnog akcionog plana i svih ostalih aktivnosti 

vezanih za borbu protiv trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini na svim nivoima. Na osnovu 

preporuka međunarodnih i domaćih organizacija, Vijeće ministara je usvojilo Odluku o 

postupku i koordinaciji aktivnosti za sprečavanje trgovine ljudima i nezakonite migracije i 

imenovanju državnog koordinatora u augustu 2003. godine. 17 U septembru 2003. godine, Misija 

je imenovala člana osoblja sa punim radnim vremenom koji će predstavljati kontakt osobu za 

rad sa Nacionalnim koordinatorom. U skladu sa Nacionalnim planom, aktivnosti na planu borbe 

protiv trgovine ljudima uključuju: 

• Prevencija. Osobe koje se bave trgovinom ljudima koriste različite metode vrbovanja 

svojih žrtava, ukjučujući objavljivanje oglasa u štampi kao i direktne kontakte kroz 

mrežu svojih ljudi koji pronalaze lako ranjive mete. Podizanje svijesti o opasnosti ovih 

metoda vrbovanja među potencijalnim žrtvama predstavlja jedan od suštinskih koraka u 

borbi protiv trgovine ljudima; 

• Zaštita. Postoji čitav niz različitih mjera kojima se žrtve trgovine ljudima mogu zašititi 

od iskorištavanja. Pomoć koja je na rspolaganju žrtvama trgovine ljudima uključuje 

pristup skloništima gdje će im biti pružena pomoć i gdje žrtve mogu u sigurnom 

okruženju razmotriti svoje opcije. Bosna i Hercegovina ima mrežu ovakvih skloništa 

koje vode NVO-i (NGOs) i Međunarodna organizacija za migracije (IOM), koji pružaju 

takvu pomoć, uključujući pomoć prilikom repatrijacije ukoliko žrtva ima želju da se 

vrati u zemlju prorijekla; 

• Sudsko gonjenje. Sudsko gonjenje osoba koje se bave trgovinom ljudima predstavlja 

jedan od suštinskih elementata borbe protiv ovog problema. Novi Krivični zakon Bosne 

i Hercegovine i entitetski Krivični zakoni sadrže posebne odredbe kojima se definišu 

nove vrste krivičnih djela na osnovu kojih je moguće vršiti sudsko gonjenje osoba koje 

se bave trgovinom ljudima. 18 Pošto se sudsko gonjenje u velikoj mjeri oslanja na 

svjedočenje svjedoka, veoma je teško osigurati osudu počinitelja. Žrtve mogu biti 

nerade da svjedoče zbog zaplašivanja ili prijetnji. Stoga je, kao preduslov za sudsko 

16 Prema Sporazumu o ponovnom prihvatu, Hrvatske vlasti su vratile 416 državljana iz Srbije i Crne Gore tokom 

2001. godine, 648 tokom 2002. god. i 533 u prvih osam mjeseci 2003. godine. Izvor: Nacionalni akcioni plan. 

17 Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 24/03 

18 Prema Krivičnom zakonu BIH, ove odredbe obuhvataju: član 186: Trgovina ljudima; član 187: Međunarodno 

vrbovanje radi prostitucije i član 188: Nezakonito uskraćivanje identifikacijskih dokumenata. 

22

gonjenje osoba koje se bave trgovinom ljudima neophodno uspostaviti efikasan program 

zaštite svjedoka. Drugi problem u osiguranju sudskog gonjenja leži u tome da žvrtve 

mogu biti repatrirane u zemlju porijekla prije svjedočenja ili se može desiti da budu 

nedostupne tokom suđenja. U toku suđenja, međunarodni standardi zaštite ljudskih 

prava nalažu da odbrana mora imati mogućnost unakrsnog ispitivanja svjedoka. Novi 

entitetski Zakon o krivičnom postupku sadrži posebne odredbe kojima se dozvoljava da 

se izjava svjedoka može uzeti u prisustvu odbrane kod sudije za prethodni postupak. Na 

ovaj način, suštinska izjava svjedoka može biti prihvatljiva na suđenju, a u isto vrijeme 

je osigurano pravo optuženog na pravično suđenje. 

Sklonište za žrtve trgovine ljudima 

Sklonište za žrtve trgovine ljudima ili Sigurni dom predstavlja centralno sklonište u nadležnosti 

Ministarstva sigurnosti. Sklonište pruža sigurni smještaj i brigu za njegove korisnike i 

osigurava odgovarajuću pravnu, medicinsku i socijalnu pomoć dok se ne završi process psihofizičke 

rehabilitacije i dok se ne stvore uslovi za sigurnu repatrijaciju ili povratak u zemlju iz 

koje je korisnik skloništa došao ili u treću zemlju. Postoji nekoliko ovakvih skloništa koja su 

locirana širom Bosne i Hercegovine 19 . 

Statističi podaci o migracijama 

Do samog početka 2001. godine, nije postojala nikava koordinacija unutar cijele Bosne i 

Hercegovine u oblasti migracija. Tokom 2001. godine, Ministarstvo je održalo niz sastanaka sa 

policijom Brčko distrikta, predstavnicima DGS-a i entitetskih i kantonalnih institucija koje se 

bave pitanjima stranaca, što je rezlutiralo uspostavljanjem saradnje i koordinacije između 

navedenih institucija i organa. Iste godine, održana je informaciona sjednica o trenutnoj situaciji 

u oblasti imigracija i azila koja je rezultirala stvaranjem plana za pokretanje daljnjih aktivnosti. 

Ovoj sjednici su prisustvovali Državni tužilac, Tužilac FBIH-e, RS-e i Brčo distrikta, MUP 

FBIH, MUP RS i MUP Distrikta Brčko, Državna granična služba, Finansijska i Sudska policija. 

Prema pokazateljima Državne granične službe (DGS-a), poduzete aktivnosti rezultirale su 

smjanjenjem broja imigranata koji nezakonito pokušavaju preći teritoriju Bosne i Hercegovine 

na putu ka zemljama Zapadne Evrope za 50% u 2001. godini. Ovaj pad se nastavio i u 2002. 

godini , a podaci za 2003. godinu pokazuju da se taj pad nastavio. Navedeni statističi podaci 

zasnovani su na broju ulazaka/izlazaka preko graničnih prelaza na aerodromima kao i na broju 

ponovno prihvaćenih nezakonitih migranata iz Republike Hrvatske u skladu sa Sporazumom o 

ponovnom prijemu. Krajem 2002. godine, bilo je očigledno da je došlo do smanjenja ulaska 

stranaca u Bosnu i Hercegovinu 20 . Ovi stranci ne izlaze zakonito iz zemlje preko pomenutih 

graničnih prelaza u Bosni i Hercegovini. U 2000. godini, 24.709 osoba nije zakonito izašlo iz 

BiH, dok je u 2001. godini bilo 8.417 takvih slučajeva. Tendencija pada se nastavila i u 

2002.godini, kada je prijavljeno 1.007 slučajeva . U 2003. godini bilo je samo 733 takvih 

slučajeva. (Dijagram br.1). Stranci uglavnom stižu u Bosnu i Hercegovinu iz dalekih zemalja i 

generalno u zemlju ulaze preko aerodroma, što predstavlja malu vjerovatnoću da će zemlju 

napustiti nekim drugim transportnim sredstvom. Treba takođe napomenuti da određeni broj 

ovih osoba ima pravo da boravi u zemlji u trajanju do tri mjeseca, tako da se navedeni broj ne 

mora odnositi samo na nezakonite imigrante. 

19 

Stvarna lokacija se drži u tajnosti radi zaštite korisnika. 

20 

Napravljena je analiza “državljana koji predstvaljaju veliki rizik” a koji ulaze u zemlju preko aerodroma u 

Sarajevu, Banja Luci i Mostaru. 

23

Br. 

S 

T 

R 

A 

N 

A 

C 

A 

30000 

20000 

10000 

0 

Dijagram br. 1 

2000 2001 2002 2003 

Godina 

Isti zaključak se može izvesti kada uporedimo podatke o ponovnom prijemu iz Republike 

Hrvatske. Broj stranaca koji pokušava preći granicu sa Republikom Hrvatskom svake godine se 

smanjuje. (Dijagram br.2). U 2002. godini, 763 stranca su ponovno primljena iz Hrvatske, od 

kojih su 648 bili državljani Srbije i Crne Gore. U 2003. godini, 768 stranaca je ponovno 

primljeno od kojih su 533 bili državljani Srbije i Crne Gore. 

Br. 

S 

T 

R 

A 

N 

A 

C 

A 

6000 

5000 

4000 

3000 

2000 

1000 

0 

Dijagram br. 2 

2000 2001 2002 2003 

Godina 

2.4. Administrativne i instutucionalne strukture, ljudski resursi i edukacija 

Prema Zakonu, tijelo nadležno za pitanja migracija je Ministarstvo sigurnosti. Očekuje se da će 

Sektor za imigracije uskoro u potpunosti profunkcionisati i a bit će sastavljen od odsjeka za 

migraciju kao organizacionih jedinica van sjedišta Ministarstva sigurnosti. Odsjeci će biti 

nadležni za donošenje odluka u prvostepenom postupku, dok će Sektor za imigracije odlučivati 

u drugostepenom postupku. Trenutno, sistematizacija radnih mjesta u Sektoru za imigracije 

izgleda kako slijedi: 

Br. Naziv radnog mjesta Br.radnih 

mjesta 



a) Odsjek za upravno-pravne poslove 


7.4 Strčni saradnik za imigraciju 1 

7.5 Viši stručni saradni za drugostepeni potupak 3 

7.6 Viši stručni saradnik za prvostepeni postupak 1 

7.7 Viši stručni saradnik za reviziju odluka donesenih u 1 

24

prvostepenom postupku 

7.8 Viši stručni saradnik za ponovni prijem 1 

7.9 Viši stručni saradnik za baze podataka 1 

7.10 Viši stručni saradnik-prevodilac 1 

7.11 Strčni saradnik 1 


b) Odsjek za prihvat i smještaj 

7.13 Šef odsjeka za prihvat 1 

7.14 Viši stručni saradnik 1 

Imigracioni centar 

7.15 Samostalni referent-upravnik centra 1 



7.18 Vozač 1 

Centar za smještaj žrtava krijumčarenja ljudima 

7.19 Samostalni referent-upravnik centra 1 



7.22 Vozač 1 

UKUPNO 24 

Obuka 

Programe obuke koji se trenutno odvijaju finansira EK-ja (EC) iz programa CARDS, a provode 

ih IOM, OHCHR i druge vladine i nevladine organizacije koje posjeduju traženo znanje u 

bliskoj saradnji sa Ministarstvom sigurnosti. Kursevi obuke bit će organizovani u vidu 

seminara, radnih stolova, konferencija i istraživačkih posjeta. Glavni cilj programa je edukacija 

državnih službenika u imigracionim jedinicama, kako u Sjedištu tako i detaširanim jedinicama 

van Sjedišta Ministarstva sigurnosti, omogućivši im tako da ostvare efikasnu provedbu Zakona 

i poštivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda. Kao sastavni dio cjelokupnog programa postoje i 

određeni specijalizovani kursevi kao što su npr. kursevi za razvoj i korištenje baza podataka, 

prepoznavanje i tretman žrtava trgovine ljudima, tretman nezakonitih imigranata sa posebnim 

potrebama, prijem i zbrinjavanje žrtava trgovine ljudima, kao i brojni drugi. Programi ove vrste 

predstavljaju stalnu potrebu i pretpostavlja se da će predstavljati stalnu aktivnost institucija koje 

se bave ovim pitanjima. 

2.5. Infrastruktura i oprema 

Sektor za imigraciju zajedno sa odsjecima u njegovom sastavu smješten je Sjedištu Ministarstva 

sigurnosti. Zbog stalnog problema nedostatka radnih prostorija, kancelarijske opreme i 

nepopunjenih upražnjenih radnih mjesta, Sektor za imigracije se ne razlikuje od ostalih sektora. 

Popunjavanje upražnjenih radnih mjesta treba se nastaviti u novembru 2004. godine. 

25

2.6. Budžet 

Finansiranje Ministarstva sigurnosti vrši se iz budžeta zajedničkih institucija Bosne i 

Hercegovine. 


• Zakonom o kretanju i boravku stranca i azilu stvorene su zakonske pretpostavke za 

stvaranje i funkcionisanje Centra za prijem ilegalnih imigranata, kao i uslovi za 

osiguranje nadgledanja stranih državljanja za vrijeme njihovog boravka u Bosni i 

Hercegovini. U slučaju kada strani državljanin sa ili bez putnih isprava ne želi da 

napusti Bosnu i Hercegovinu, Ministarstvo sigurnosti nije u mogućnosti da obezbjedi 

smještaj jer ne postoji centar za prijem stranaca. Iako je sistematizacijom Ministarstva 

sigurnosti predviđen, centar do danas nije uspostavljen, uglavnom zbog nedovoljne 

finansijske podrške, ali i zbog nedostatka kompetentnog osoblja. Ukratko, BIH nije u 

stanju da provede vlastite odluke o deportaciji, te stoga uspostava ovog centra 

predstavlja suštinski preduslov za provedbu Zakona. 

• Neophodno je zaključivanje dodatnih sporazuma o ponovnom prijemu kako bi se 

poboljšala praksa u oblasti migracija. U budućnosti, potrebno je izvršiti reviziju i 

izmjene nekih od predloženih sporazuma s ciljem sprečavanja zaključivanja sporazuma 

štetnih po BIH 21 . 

3. Kontrola granice 


Pitanje neophodnosti uspostavljanja Državne granične službe (DGS/SBS) u Bosni i 

Hercegovini prvi put je pokrenuto na sjednici Vijeća za implementaciju mira (PIC) u Bonu, u 

decembru 1997.godine. Ova potreba je opet naglašena u junu 1998. godine na Sjednici PIC-a u 

Luksemburgu. U izradi Zakona i podzakonskih akata o DGS-u (SBS) učestvovali su 

predstavnici OHR-a, IPTF-a i vlasti Bosne i Herecegovine. Početkom 1999. godine, izrađen je 

prvi nacrt o uspostavljanju DGS-a (SBS), kojim je definisan nadzor i kontrola međunarodno 

priznatih granica u Bosni i Hercegovini – međunarodni aerodromi 22 , željeznički prelazi, granice 

na moru i međunarodnim rijekama/lukama. U skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog 

sporazuma, Visoki predstavnik je 13. januara 2000. godine nametnuo Zakon. Parlamentarna 

skupština je konačno u augustu 2001. godine ratifikovala Zakon o DGS-u (SBS). Svi poslovi 

nadzora, kontrole i zaštite državne granice u skladu sa ustavnim odredbama su formlizirani kroz 

Zakon o državnoj graničnoj službi Bosne i Hercegovine, Zakon o kretenju i boravku stranaca i 

azilu, ako i entitetskim propisima o prelasku granice i sigurnosti državne granice. Međutim, 

Bosna i Hercegovina nema propise o prelasku granice i sigurnosti državne granice, a DGS 

(SBS) je državno tijelo za osiguranje prelaska granice i za ostala pitanja iz ove oblasti. 

21 Sporazum o ponovnom prijemu između BIH i SCG predviđa deportaciju nezakonitih imigranata koji dolaze iz 

BIH u SCG natrag u BIH. Međutim, prema ovom Sporazumu nezakoniti imigranti koji sa teritorije SCG dolaze u 

BIH ne mogu biti vraćeni u SCG. Izvor: Službenik Ministarstva sigurnosti. 

22 Aerodromi u Sarajevu, Banja Luci, Mostaru i Tuzli. 

26

Početkom juna 2000. godine , DGS je preuzela nadležnost za granični prelaz na aerodromu u 

Sarajevu. U augustu 2000. godine, takođe je preuzela kontrolu nad državnim graničnim 

prelazima u općinama Čapljina, Bihać i Zvornik. U februaru 2001. godine, granični prelazi u 

Trebinju, Kamenskom, Velikoj Kladuši i Orašju su takođe ušli u nadležnost DGS-a. U martu 

2001. godine, granični prelaz u Brodu, Brčkom, Humu i Neumu su prešli pod kontrolu DGS-a. 

Granični prelaz Bijeljina uspostavljen je 31. jula 2001. godine kao granični prelaz DGS-a. DGS 

je preuzeo kontrolu nad Međunarodnim aerodromom Banja Luka 14. decembra 2001. godine. 

Otvaranjem graničnog prelaza DGS-a u Gradišci u septembru 2003. godine, DGS je preuzeo 

100% kontrolu nad granicama Bosne i Hercegovine. 28. decembra 2001. godine, u Bijeljini je 

otvoren prvi terenski ured DGS-a. Ovaj terenski ured ima mobilnu podršku i kontrolnu jedinicu 

(MSCU) i ima 36 uposlenika. Ovaj terenski ured ima punu nadležnost nad jedinicama DGS-a 

na ovom području i rukovodi aktivnostima operativno-organizacionog ureda koji je nadležan za 

lokalne operacije, istrage, pravne poslove/azil, budžetsko-finsijske poslove, administrativne 

poslove i komunikaciju. Jedinica DGS-a može pokrivati teritoriju više općina unutar svog 

prodručja odgovornosti. Državna granična služba uspostavljena je u cilju zaštite granica i 

sigurnosti aerodroma. Zašita granice podrazumijeva obavljanje sljedećih poslova: 

• Nadzor granica. DGS (SBS) kontroliše granični saobraćaj u pojasu od deset kilometara 

od međunarodne granice Bosne i Hercegovine, izuzev u onim slučajevima gdje 

nadležnost DGS-a pokriva samo polovinu razdaljine između međunarodne granice i 

entitetske linije razgraničenja. Dužnosti DGS-a (SBS) uključuju inspekcijsku provjeru 

dokumenata na graničnom prelazu, ovlaštenja za prelaz granice, praćenje osoba unutar 

granične zone, kao i sprečavanje nedozvoljenih ulazaka u Bosnu i Hercegovinu; 

• Sigurnost aerodroma. Granična služba osigurava zaštitu međunarodnih granica Bosne 

i Hercegovine na međunarodnim aerodromima, kao i sigurnost civilnog avionskog 

saobraćaja. Ove aktivnosti DGS-a (SBS) su ograničene na aerodromske objekte; 

• Dužnosti tokom vanrednog stanja. U slučaju ozbiljne opasnosti po javnu sigurnost ili 

u slučaju prirodnih nepogoda koje ozbiljno ugrožavaju DGS u obavljanju svojih 

dužnosti, DGS može tražiti pomoć od odgovarajućih policijskih vlasti u entitetima. 

Entitetska policija koja bude uključena u takve aktivnosti je pod komandom Državne 

granične službe; 

• Sudsko gonjenje. DGS obavlja policijske dužnosti u oblasti istrage i sudskog gonjenja 

ukoliko postoji osnovana sumnja da je počinjeno krivično djelo ili prekršaj protiv 

sigurnosti granica ili obavljanja dužnosti DGS-a. DGS-u je dodijeljena dužnost nadzora 

roba koje se preko granice prevoze bez službene dozvole ili ako se prevozom takve robe 

krši važeća zabrana. Ukoliko se aktivnosti istrage i sudskog gonjenja moraju provoditi 

izvan granične zone, Državna granična služba će te aktivnosti poduzeti u konsultacijama 

i saradnji sa nadležnim vlastima.. 

U početku 2001. godine, Državna granična služba je kontrolisala 60% državne granice a do 

kraja iste godine 75% granice je bilo pod njenom kontrolom. Do septembra 2002. godine, DGS 

(SBS) je preuzeo odgovornost nad svim graničnim prelazima u Bosni i Hercegovini. U tom 

periodu, DGS je kontrolisao tri od četiri aerodroma u Bosni i Hercegovini. Četvrti aerodrom u 

Tuzli preuzet je od SFOR-a krajem 2002. godine. Nakon što je DGS preuzeo kontrolu nad 

kretanjem preko graničnih prelaza došlo je do smanjenja prelazaka i ulazaka preko graničnih 

prelaza. 

27

3.2. Rukovodstvo i organizacija 

DGS (SBS) ukupno upošljava 1950 uposlenika. Direktorat DGS-a (SBS) ima tri direktora koji 

su pripadnici različitih etničkih skupina. Pozicija direktora se rotira svakih osam mjeseci, dok 

ostala dva direktora obnašaju funkciju zamjenika. Direktor i dva zamjenika su isprva bili 

odgovorni Vijeću ministara, ali je nakon uspostavljanja Ministarstva sigurnosti DGS stavljen 

pod kontrolu ovog Ministarstva. Direktorat je takođe ovlašten za praćenje rada Unutrašnje 

jedinice za kontrolu (ICU) koja je nadležna za disciplinska pitanja unutar DGS-a (SBS). 

Sjedište DGS-a je u Sarajevu i upošljava 105 uposlenika. Šef Službe rukovodi i nadzire rad 

Šefa osoblja, Šefa administracije i Šefa operacija. Šef operacija rukovodi aktivnostima pet podjedinica 

nadležnih za operacije, prevenciju kriminala, informatiku i telekomunikacije, migracije 

i azil i sigurnost aerodroma. Šef administracije rukovodi aktivnostima pet pod-jedinica koje se 

bave pravnim, kadrovskim, finansijskim i logističkim poslovima. DGS (SBS) ima pet terenskih 

ureda na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, a svaki od njih ima jednu prateću jedinicu tj. 

jedinicu za mobilnu podršku i kontrolu (MSCU) ili jedinicu za praćenje i nadzor (OBSU). 

Sljedeća šema prikazuje organizacionu strukturu DGS-a (SBS): 

Oganizaciona šema Državne granične službe 

Vec uspostavljene 

jedinice 

Mjesec/Godina 

uspostavljanja 

Terenski ured 

Zapad 

(05/02) 

GJP 

Izacic 

(08/00) 

GJP 

Strmica 

(09/02) 

GJP 

Kamensko 

(02/01) 

GJP 

Gorica 

(08/02) 

Jedinica za 

Osmatranje i 

Nadgledanje 

(05/02) 

Predsjedništvo BiH 

Vijece Ministara 

Tim za implementaciju i 

tranziciju 

Terenski ured 

Jug 

(04/02) 

GJP 

Doljani 

(07/00) 

GJP 

Neum 

(03/01) 

GJP 

Trebinje 

(02/01) 

Mobilna jedinica 

za podršku i 

kontrolu 

(04/02) 

Terenski ured 

Istok 

(06/02) 

GJP 

Hum 

(03/01) 

GJP 

Višegrad 

(07/02) 

GJP 

Zvornik 

(08/00) 

Jedinica za 

osmatranje i 

nadgledanje 

(06/02) 

Direktorat 

(04/00) 

Šef DGS-a 

Terenski ured 

Sjeveroistok 

(12/01) 

GJP 

Bijeljina 

(07/01) 

GJP 

Brcko 

(03/01) 

GJP 

Orašje 

(02/01) 

GJP 

Brod 

(03/01) 


za podršku i 

kontrolu 

(12/01) 

Terenski ured 

Sjeverozapad 

(04/02) 

GJP 

B. Gradiška 

(04/02) 

GJP 

Dobrljin 

(04/02) 

GJP 

V. Kladuša 

(02/01) 


za podršku i 

kontrolu 

(04/02) 

Operacije 

Šef Operacija 

Terenski ured 

Aerodromi 

(12/01) 

GJP 

Sarajevo 

(06/00) 

GJP 

Mostar 

(01/02) 

GJP 

Banja Luka 

(12/01) 

GJP 

Tuzla 

(04/02) 

Sjedište DGS-a 

(06/00) 

Osoblje Sjedišta 

Šef osoblja DGS-a 

Centar za 

obuku 

(05/01) 

Organizaciona 

jedinica 

(05/01) 

Bazna 

obuka 

(05/01) 

Nastavak 

obuke 

(05/01) 

Specijalna 

istražna 

obuka 

(05/01) 

Prelazna 

obuka 

(Privremeno) 

(05/01) 

Administracija 

Šef Administracije 

Centralni 

Istražni Ured 

(05/02) 

Organizaciona 

jedinica 

(05/02) 

Istražna 

jedinica 

(05/02) 

Obavještajna 

jedinica 

(05/02) 

Jedinica za 

podršku 

istraživanju 

(05/02) 

Jedinica 

Specijalnih 

Operacija 

(05/02) 

28

3.3. Ljudski resursi i edukacija 

Obuka o tehnikama koje koriste kradljivci vozila i tehnikama povrata otuđenih vozila 

Dok je tokom proteklih godina krađa vozila sa javnih ulica predstavljala značajan problem, 

trenutni trend je vezan i za druge metode otuđivanja. Jedan od najčešćih takvih novijih metoda 

jeste lažno iznajmljivanje motornih vozila i prevare osiguravajućih društava. Duplikati vozila 

takođe postaju sve izražajniji problem. Ovaj metod uključuje ili krađu vozila identičnih onima 

koje posjeduju kriminalci, a koje onda oni izvoze uz originale dokumente, ili legalizaciju 

ukradenih vozila korištenjem podataka sa uništenih vozila kao što su originalni dokumenti koje 

su počinitelji krađe unaprijed kupili. 

IPTF-ov Odjel za graničnu službu (BSD) organizovao je dva kursa o načinima istraživanja i 

suzbijanja ovakvih krivičnih djela. Kursevi su organizovani za članove IPTF-a, DGS-a (SBS) i 

UN-vih radnika obezbjeđenja u Gradišci. Teoretski dio se sastojao od upoznavanja sa 

strukturom broja šasije (VIN) i načina na koji se može utvrditi da li je broj šasije (VIN) 

izmijenjen. IPTIF-u je dostavljen CD sa informacijama o njemačkim brojevima šasije (VIN). Sa 

ovim informacijama, osoblje DGS-a može identifikovati ukradeno vozilo bez povezivanja na 

centralnu bazu podataka. U skoroj budućnosti, očekuje se da će DGS (SBS) dobiti direktan 

pristup Interpolovim bazama podataka. Očekuje se da će ovi kursevi biti ponovo organizovani 

za druge jedinice DGS-a (SBS). 

IMMPACT-ova obuka 

Inicicijativa Evropske unije nazvana IMMPACT organizovat će 177 kurseva o vještinama za 

otkrivanje krivotvorenja, tehnikama ispitivanja, vještinama u borbi protiv krijumčarenja i 

vještinama prezentacije za više od 1700 službenika DGS-a (SBS). IMMPACT okuplja 

stručnjake iz oblasti imigracije sa područja Velike Britanije, Danske, Irske, Njemačke, Italije, 

Belgije i Francuske koji posjeduju stručno znanje iz oblasti otkrivanja krivotvorenja, 

obučavanja, provođenja istraga i prikupljanja obavještajnih podataka. Od pokretanja programa 

u septembru 2001. godine pa do danas, broj neprijavljenih lica koja putuju kroz aerodrome u 

Bosni i Hercegovini se dramatično 23 smanjio a vještine uposlenika DGS-a (SBS) širom države 

su se znatno poboljšale. IMMPACT-ov tim za obuku je takođe organizovao obuku za 

uposlenike DGS-a (SBS) u glavnim graničnim jedinicama. Nakon završetka posebne obuke o 

aerodromima, IMMPACT je takođe pokrenuo program obuke sa odlascima na lokacije. Do sada 

su održali program obuke u Humu, Bijeljini, Brčkom i Brodu za oko 300 službenika. Ovi 

kursevi su doprinijeli poboljšanju već stečenih vještina i pružili dodatna uputstva o tehničkim 

aspektima u poslovima sa javnim putnicima. Kursevi su trajali oko pola dana i na njima su 

ponuđene određene smjernice koje bi službenici trebali slijediti prilikom analiziranja ponašanja 

putnika i tokom istraga o eventualnim slučajevima ilegalne imigracije, zatim se govorilo o 

različitim tehnikama ispitivanja, otkrivanja krivotvorenja i uobičajenim tehnikama 

identifikacije slučajeva zloupotrebe javnih isprava. Pored toga, IMMPACT-ov tim planira 

organizovanje posebnih kurseva, po čijem bi se završetku članovi DGS-vog tima za obuku 

osposobili za samostalno vođenje ovakvih programa obuke u budućnosti. 

23 U Sarajevu se u 2000. godini broj ovih lica smanjio za 95%. Izvor: Podaci DGS-a (SBS). 

29

3.4. Infrastruktura, oprema i saradnja 

Program ICITAP 

Međunarodni program za pomoć i obuku u istraživanju kriminala (ICITAP) Odjela za pravdu 

Sjedinjenih Američkih Država podržava inicijativu stvaranja kompjuterske mreže širom zemlje 

za sve policijske agencije radi razmjene informacija u sigurnom i zajedničkom softverskom 

okruženju 24 . Po prirodi svojih dužnosti DGS (SBS) je zainteresovan za stvaranje ovog sistema. 

U 2001. godini, ICITAP je u saradnji sa UNMIBH-om dizajnirao standardizirane forme 

policijskih izvještaja koristeći specifične informacije od granične policije. Veliki broj 

službenika DGS-a prošlo je kroz obuku ICITAP-a kako bi bili u mogućnosti da organizuju 

obuku za izradu standardiziranih formi policijskih izvještaja i razvijanje vještina pisanja 

izvještaja. 27. novembra 2001. godine, ICITAP je predstavio softversku aplikaciju koja će 

pružati podršku aktivnostima DGS-a na Međunarodnom aerodromu Sarajevo. Pored toga, 

ICITAP je u okviru cjelokupnog sistema, za potrebe DGS-a donirao 250 novih kompjutera 25 

zajedno sa ostalom pratećom opremom. Novi DGS-ov sistem omogućuje trenutni unos 

podataka i prikazivanje podataka o svim osobama koje ulaze ili izlaze iz Bosne i Hercegovine. 

Ovaj sistem takođe otkriva osobe koje se nalaze na raznim listama osoba pod prismotrom ili 

listama traženih osoba. Službenici DGS-a mogu vršiti upite prema sistemima koje su razvile 

druge agencije za provedbu zakona kako one u Bosni i Hercegovini tako i one u drugim 

zemljama kao što su INTERPOL i NCIC (Sjevernoamerički centar za informiranje o 

kriminalu). Nakon uspješnog instaliranja ovog sistema na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, 

sistem je instaliran i na aeorodromima u Banja Luci i Mostaru. Granični prelaz Bijeljina je 

predstavljao prvu ne-aerodromsku lokaciju na kojoj je instaliran ovaj system. 

Detektor bombi 

Krajem 2001. godine, za službenike DGS-a na sarajevskom aerodromu organizovan je 

specijalni sigurnosni trening o radu sa ručnim detektorom čestica bombe. Tom prilikom je 

instaliran detektor čestica bombe SCINTREX EVD 3000. On se koristi za detektovanje 

ekplozivnih čestica unutar prtljaga, prostorija i vozila. Ova oprema i obuka poboljšala je 

sigurnosne standarde na sarajevskom aerodromu, stvljajući ih tako u ravnu sa standardima 

Međunarodne organizacije za civilnu avijaciju. (ICAO). Pored toga, planira se uspostavljanje 

tima za kontra-bombašku/kontra-diverzivnu zaštitu unutar DGS-a (SBS) koji će biti opremljen 

sa timom pasa i ostalom visokoučinkovitom kontra-bombaškom opremom. 

3.5. Budžet 

Finasiranje Državne granične službe vrši se iz budžeta zajedničkih institucija Bosne i 

Hercegovine. Ukupan budžet za posljednju fiskalnu godinu je iznosio 49 miliona KM. 

24 Vidi Odjeljak 5.3. Međunarodna saradnja, Poglavlje ICITAP 

25 Vrijednost kompjuterskih uređaja se procjenjuje na US$325.000. Biro Vlade SAD-a za kontrolu međunarodne 

trgovine narkoticima i provedbu zakona (INL) alocirao je oko US$ 1.65 million ICITAP-ovom programu podrške 

DGS-u. 

30


• Neophodno je dodatno poboljšanje efikasnosti Državne granične službe ukidanjem 

postojećeg rotirajućeg sistema pozicije direktora gdje se svakih osam mjeseci ova 

pozicija rotira između tri direktora. Postojanje jednog direktora koji ne pripada nijednoj 

političkoj stranci i koji bi snosio punu odgovornost za dužnosti i poslove DGS-a bi 

povećalo ukupnu učinkovitost u obavljanju operativnih zadataka 26 . 

• Moraju se usvojiti neophodni podzakonski akti kako bi se dodatno poboljšala kontrola i 

nadzor granica, spriječio ilegalni prelaz preko granice i krijumčarenje ljudima. Pored 

toga, potrebno je usvajanje potrebnih propisa o prelasku granice i sigurnosti državne 

granice na državnom nivou radi usaglašavanja postojećih entitetskih propisa i radi 

omogućavanja Državnoj graničnoj službi da obavlja svoj rad u skladu sa odgovarajućim 

zakonskim okvirom. 

• Potrebo je uspostavati informatički sistem i bazu podataka koji će omogućiti brzu 

provjeru informacija vezanih za ulazak i boravak stranaca u BIH. Potrebno je kreirati 

sveobuhvatnu bazu podataka o destinacijama, mjestima ulaska, rutama, kao i o 

”modusu operandi” nezakonitih migracija, krijumčarenja i trgovine ljudima. Baza bi 

takođe trebala uključivati podatke o osobama i grupama za koje se zna da su u vezi sa 

organizovanjem krijumčarenja i trgovine ljudima. Poželjna je i edukacija u smislu 

kompjuterske pismenosti kako bi se osoblje obučilo o korištenju sistema i baze do punih 

mogućnosti. 

• Potrebno je izvršiti dodatno označavanje službenih državnih granica BiH kako bi se 

obezbijedila efektivnija kontrola i nadzor nad potencijalnim povredama granice na 

mjestima koja nisu granični prelazi. 

• Nabavka i instalacija opreme koja bi omogućila otkrivanje i praćenja pokušaja 

nezakonitog prelaska granice (uređaji sa infracrvenim senzorima, oprema za toplotno 

nadgledanje i senzori pokreta). Na svim međunarodnim državnim graničnim prelazima 

moraju se ugraditi skeneri pasoša 

4. Vizna politika 


Vizni režim Bosne i Hercegovine uređen je Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu 27 . 

Zakonom je predviđen rok od šest mjeseci u toku kojeg je potrebo usvojiti relevantne 

26 Prema visokom zvaničniku Ministarstva sigurnosti uskoro će biti usvojen novi Zakon o DGS-u kojim se 

predviđa da Službom rukovodi samo jedan direktor koji će biti izvan političkih uticaja. 

27 “Službeni glasnik Bosne i Hercegovine” br. 29/03. 

31

podzakonske akte iz ove oblasti 28 zbog toga što su podzakonski akti koji su ranije bili na snazi 

poništeni. Nadležne agencije u Bosni i Hercegovini koje se bave ovim pitanjima formirale su 

grupu za izradu ovih podzakonskih akata i utvrdile su dinamiku svog rada kako bi se ispunili 

zakonom predviđeni rokovi. Pored ovog Zakona, vizna politika Bosne i Hercegovine je takođe 

uređena odlukama Vijeća ministara. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine 29 tim odlukama 

utvrđuje koje su zemlje izuzete od viznog režima prilikom ulaska, izlaska ili prelaska preko 

teritorije Bosne i Hercegovine. U skladu sa međunarodnim zakonima, vizni režim naše zemlje 

je takođe uređen bilateralnim sporazumima, koji su prvenstveno utvrđeni na principu 

reciprociteta. 

Građani otprilike oko 40 zemalja ne moraju imati vizu za ulazak u Bosnu i Hercegovinu. Pored 

toga, osobe koje posjeduju diplomatske putne isprave 15 zemalja i nosioci službenih pasoša 

dodatnih 10 zemalja ne moraju imati vizu za ulazak u Bosnu i Hercegovinu u skladu sa 

unutrašnjim propisima Bosne i Hercegovine. Izuzeće od viznog režima utrđuje se na principu 

reciprociteta/uzajamnosti. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je odluku kojom se 

svim građanima koji dolaze iz zemalja Evropske unije i zemalja potpisnica Šengenskog 

sporazuma dozvoljava ulazak u Bosnu i Hercegovinu samo uz posjedovanje važeće lične karte. 

Bosna i Hercegovina takođe ima takav vizni režim sa Narodnom Republikom Kinom na osnovu 

kojeg je državljanima Kine koji posjeduju diplomatske, službene i poslovne pasoše dozvoljen 

bezvizni ulazak u Bosnu i Hercegovinu. 

Državljani Bosne i Hercegovine mogu bez vize putovati u Republiku Hrvatsku, Srbiju i Crnu 

Goru, Makedoniju, Rusku Federaciju, Tursku, Maleziju, Tunis, Kubu i Vatikan, dok za ulazak u 

ostalih 179 zemalja državljani BIH moraju imati vizu. Na osnovu bilateralnog Sporazuma sa 

Republikom Hrvatskom i Srbijom i Crnom Gorom, granice ovih zemalja mogu se preći uz 

važeću ličnu kartu. Poseban vizni režim uveden je između Bosne i Hercegovine i Republike 

Slovenije po kojem državljani Bosne i Hercegovine mogu putovati kroz Republiku Sloveniju 

ukoliko posjeduju Šengensku vizu, dok su državljani Republike Slovenije izuzeti od vađenja 

viza za Bosnu i Hercegovinu. Nosiocima BIH diplomatskih pasoša nije potrebna viza kada 

putuju u Austriju, Grčku, Sloveniju, Mađarsku, Pakistan i Albaniju. 

4.2. Postupak dobivanja vize 

Viza Bosne i Hercegovine može se dobiti u diplomatsko konzularnim predstavništvima u 

inostranstvu. Pored toga, viza može biti izdata na granici od strane organizacione jedinica 

Ministarstva sigurnosti po preporuci Ministarstva vanjskih poslova. BIH vize su dizajnirane u 

skladu sa standardima EU-je i imaju najviši nivo zaštite i mogućnost komjuterskog unosa. Vize 

Bosne i Hercegovine se stavljaju u pasoše kao naljepnice. Viza kojom se dozvoljava više 

ulazaka važi najviše godinu dana, stim da svaki pojedninačni boravak ne može biti duži od 90 

dana. Strancima koji su oslobođeni od pribavljanja vize boravak na teritoriju BIH je takođe 

dozvoljen u trajanju do 90 dana. Prilikom podnošenja zahtjeva za vizu, stranci moraju 

posjedovati odgovarajuću dokumentaciju u kojoj je navedena svrha i uslovi njihovog boravka i 

moraju obezbjediti dokaz o posjedovanju dovoljnih finansijskih sredstava i garanciju za 

28 Pravilnik o uslovima i načinu ulaska stranaca, izdavanja viza i ostalih putnih isprava za strance, Pravilnik o 

načinu izdavanja viza na graničnim prelazima i odobravanje boravišne dozvole, itd. 

29 Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, br. 31/01, 33/01 and 30/02. 

32

epatrijaciju. BIH viza neće biti izdana strancu kome je izrečena mjera protjerivanja ili ako je 

njegov/njen boravak otkazan u vrijeme trajanja izrečene mjere. 

4.3. Informaciona tehnologija 

Projektom “IT/Informatička podrška aktivnostima vezanim za pitanja stranaca” predviđeno je 

uspostavljanje mreže za razmjenu informacija i razvoj baza podataka koji bi uključivali sve 

podatake vezane za strance, od podnošenja zahtjeva za vizu u diplomatsko konzularnim 

predstvaništvima do momenta ulaska, registracije njihovog dolaska i odlaska iz zemlje. Ovim se 

projektom osigurava uspostavljanje mreže za razmjenu podataka sa bazom podataka u koju bi 

se unosili svi podaci (prijava za dobivanje vize, ulazak u zemlju, registracija boravka u zemlji i 

odlazak). Zakonom je utvrđeno uspostavljanje centralne baze podataka o strancima u okviru 

Ministarstva sigurnosti. Svi državni i entitetski organi koji se bave pitanjima stranaca, 

uključujući uposlenike Ministarstva vanjskih poslova, Državne granične službe i Ministarstva 

unutrašnjih poslova mogu imati pristup ovoj bazi podataka. Potrebna sredstva se mogu osigurati 

iz programa CARDS. Provedba ovog projekta je u realizaciji IOM-a, u saradnji sa 

Ministarstvom sigurnosti i Sistemom za zašitu podataka građana (CIPS). Rok za završetak 

projekta je decembar 2004. godine. 

4.4. Sporazumi o ponovnom prijemu 

Sporazum o ponovnom prijemu predstavlja jedan od instrumenata koji Evropska unija koristi za 

deportaciju osoba koje u ilegalno ušle ili ostale na teritoriji zemalja Evropske unije. U cilju 

olakšavanja deportacije nezakonitih imigranata i podjele odgovornosti i finansijskih obaveza sa 

zemljama preko kojih su prešli nezakoniti imigranti koji su došli u zemlju, BIH mora zaključiti 

odgovarajuće sporazume o ponovnom prijemu. BIH je već zaključila takve sporazume sa nekim 

zemljama i oni se već primjenjuju, a i trenutno se vode intenzivne aktivnosti na uspostavljanju 

takvih sporazuma sa nizom drugih zemalja. Potpisani sporazumi i aktivnosti koje se trenutno 

vode uključuju: 

Sporazum o ponovnom prijemu sa Hrvatskom, potpisan i stavljen u primjenu 30 ; 

Sporazum potpisan između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Federalnog vijeća 

Švicarske Konfederacije o ponovnom prijemu državljana Bosne i Hercegovine i 

Švicarske, praćen potpisivanjem Protokola 31 ; 

Sporazum sa Italijom koji je pokrenut na nivou expertnih timova obiju zemalja, 

Experti iz Srbije i Crne Gore koji koordiniraju sporazum o ponovnom prijemu. Trenutno 

se vrše pregovori i očekuje se finaliziranje sporazuma. 

Sporazum o ponovnom prijemu sa Slovenijom koji je potrebno usaglasiti unutar 

expertnih timova obiju zemalja i uskoro se očekuje njegovo potpisivanje 

Pregovori o potpisivanju sporazuma o ponovnom prijemu su otpočeli sa Kraljevstvom 

Švedske, Albanijom, Bugarskom, Grčkom, Danskom i Rumunijom. 

30 Vidi statističke podatke iz Poglavlja 2.3. Nezakonita migracija. 

31 Sporazum o ponovnom prijemu je potpisan 1. decembra 2000. godine 

33

4.5. Institucionalni okvir 

Pored Ministarstva sigurnosti, Ministarstva vanjskih poslova i Državne granične službe 32 sva 

BIH diplomatsko-konzularna predstavništva u inostranstvu se bave pitanjima viza. Nakon 

uvođenja nove baze podataka, sve ove institucije imat će pristup centralnoj bazi podataka, što 

će im omogućiti trenutačni pregled informacija o izdatim vizama neovisno od mjesta njihovog 

izdavanja. 


• Vizni režim Bosne i Hercegovine mora se u potpunosti usaglasiti sa viznim režimom 

EU-je. Prvobitni zadatak nadležnih institucija predstavlja provedba nedavno usvojenog 

Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu izradom i usvajanjem podzakonskih akata u 

skladu sa zadatim zakonskim rokovima. 

• Takođe je neophodno formirati jedinstvenu bazu podataka na državnom nivou, kojom bi 

se omogućio pristup informacijama vezanim za ulazak i boravak stranaca u BIH za sve 

zvaničnike koji se bave pitanjima kontrole kretanja i boravka stranaca u Bosni i 

Hercegovini. 

• Pored gore navedenog, od suštinske je važnosti pojačati aktivnosti na poboljšanju 

ugleda Bosne i Hercegovine u inostranstvu i pokrenuti zaključivanje bilateralnih 

sporazuma kojim bi se mogla ukinuti potreba vađenja viza između Bosne i Herecgovine 

i drugih zemalja, kao i pokrenuti zaključivanje dodatnih sporazuma o ponovnom 

prijemu. 

5. Policijska saradnja 


Prvi prijedlog sporazuma o saradnji između policijskih institucija u Bosni i Hercegovini 

napravljen je u junu 2001. godine na konsultativnom ministarskom sastanku o policijskim 

pitanjima (MCMPM). Nakon dugih pregovora koji su trajali nekoliko mjeseci, na kraju je u 

januaru 2002. godine potpisan Sporazum o principima saradnje između DGS-a, Federalnog 

ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva vanjskih poslova RS-e i Brčko distrikta. 

Sporazum naglašava da će strane potpisnice sarađivati u aktivnostima suprotstavljanja 

krivičnim djelima usmjerenim protiv sigurnosti granica i kršenja propisa o prelasku graničnih 

prelaza i transporta roba preko granica, kao i aktivnostima na borbi protiv terorizma, 

organizovanog kriminala, trgovine ljudima, prisilnog rada, trgovine opojnim drogama, oružjem, 

eksplozivnim i radioaktivnim supstancama. U skladu sa ovim Sporazumom, strane će sarađivati 

u slučajevima kada se vrši planiranje, priprema ili poduzimanje aktivnosti iz člana 1. ovog 

32 

U rijetkim situacijama, DGS može izdati vize na graničnim prelazima po odobrenju Ministarstva vanjskih 

poslova. 

34

Sporazuma unutar zone gdje Državna granična služba obavlja zadatke zaštite granica kao i u 

slučajevima grupe počinitelja. Istovremeno, policijske snage drugih strana potpisnica obavljaju 

redovne policijske zadatke na cijeloj teritoriji entiteta, kantona i Brčko distrikta, uključujući 

granično područje. 

U cilju sprečavanja organizovanog kriminala, nezakonitog transporta robe ili prelaska ljudi 

preko granice, strane potpisnice će razmjenjivati informacije o učesnicima organizovanog 

kriminala, postojećim vezama između kriminalaca, njihovih udruženja i grupa, tipičnih 

počinilaca i ponašanja tih grupa kao i o načinu i vremenu činjenja krivičnih djela, kao i o 

detaljima njihovih planova, namjera i radnji. Sve strane su obavezne da poduzmu odgovarajuće 

policijske istražne radnje i ostale mjere na zahtjev drugih strana potpisnica kao i da sarađuju u 

istražnim radnjama na otkrivanju počinjenih krivičnih djela i kršenja zakonskih propisa, 

poštujući važeće zakone i principe vladavine zakona. Pored toga, strane potpisnice će 

razmjenjivati činjenice i informacije i osigurati pristup predmetima koji koji potiču iz 

kriminalnih aktivnosti ili su bili korišteni u njihove svrhe. U cilju sprečavanja nezakonite 

proizvodnje, uvoza, izvoza, tranzita i trgovine droga i nezakonitih hemijskih substanci koje se 

koriste za njihovu proizvodnju, strane potpisnice će razmjenjivati informacije i saznanja o 

uobičajenim i posebnim metodama koje se koriste u međunarodnom transportu opojnih droga i 

substanci. Takođe će strane potpisnice razmjenjivati iskustva i rezultate dobivene u toku 

kriminalnih istražnih radnji i da će sarađivati u nadziranju i kontroli zakonitog transporta 

ogovarajućih substanci. Pored toga, strane potpisnice su se obavezale na saradnju u policijskim 

akcijama i istragama, kao i drugim mjerama i aktivnostima i poduzimanju potrebnih policijskih 

i istražnih mjera na zahtjev neke od strana potpisnica. U cilju borbe protiv aktivnosti vezanih za 

terorizam, strane su se obavezale da će razmjenjivati saznanja i informacije o planiranim i 

počinjenim terorističkim djelima, počiniocima tih djela kao i načinima izvršavanja, te 

sredstvima i opremi koja je korištena za njihovo izvršenje. Strane će dalje hitno informisati 

jedna drugu o terorističkim grupama ili njihovim članovima za koje se zna da su počinili, koji 

čine ili koji se pripremaju da počine teroritički akt unutar zemlje ili u susjednim zemljama, na 

aerodromu ili unutar granične zone ili čija je aktivnost vezana za granične prelaze. Pored toga, 

strane potpisnice će poduzeti potrebne policijske mjere na zahtjev druge strane potpisnice i 

strane će sarađivati u policijskim akcijama, istragama i drugim aktivnostima. Državna granična 

služba je obavezna da ukoliko u toku obavljanja zadataka iz svoje nadležnosti na graničnim 

prelazima ili unutar graničnog područja, otkrije da je došlo do činjenja krivičnog djela ili 

prekršaja iz nadležnosti policijskih snaga ili nadležnosti drugih strana potpisnica, poduzme 

direktne policijske akcije i da bez odlaganja dostavi sve relevantne informacije, počinitelje, 

dokazni materijal i ostale materijale od važnosti za provođenje dalje istrage i dovođenje 

počinitelja pred nadležne sudske organe. 

Po potrebi, Državna granična služba, u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti, tragajući za 

počiniteljem krivičnog djela ili prilikom provođenja policijske istrage izvan graničnog 

područja, obavljat će te aktivnosti u saradnji sa operacionom službom one strane na čijoj se 

teritoriji vrše te aktivnosti. Ukoliko se radi o grupama počinitelja, strane potpisnice će u 

potpunosti sarađivati i pružati pomoć jedna drugoj u obavljanju poslova i zadataka u skladu sa 

Odlukom Predsjedništva Bosne i Hercegovine u slučajevima ozbiljnog ugrožavanja opšte 

sigurnosti i javnog reda, ako i u slučajevima prirodnih nepogoda. Strane potpisnice, uzimajući u 

obzir neophodnost brzog operativnog djelovanja, će donijeti odluku o vrsti, sadržaju i dužini 

pomoći koja će biti pružena na zahtjev neke od strana potpisnica i svaka strane će, unutar svoje 

nadležnosti, dostaviti svoju odluku nadležnom organu na saglasnost, ukoliko to bude potrebno. 

Prilikom razmjene činjenica i informacija o osobama, strana koja prima infomacije će iste 

koristiti samo u svrhu i u skladu sa uslovima koje odredi strana koja je dostavila te informacije i 

takođe se obavezuje da će iste štititi od neovlaštenog otkrivanja, mijenjanja i objavljivanja. 

35

5.2. Administrativne i institucionalne strukture, ljudski resursi i obuka 

Struktura policije 

Federalno Ministarstvo unutrašnjih poslova (FMUP) je nadležno za sprečavanje i otkrivanje 

djela terorizma, međukantonalnog kriminala, trgovine drogom, kao i obezbjeđenjem važnih 

zvaničnika FBIH i njenih objekata. Federalno ministarstvo koordinira aktivnosti Kantonalne 

policije koja vrši sve policijske poslove i zadatke koji nisu u nadležnosti Federalne policije 

Poslovi koji spadaju u zajedničku nadležnost Federalne i Kantonalne policije su osiguranje 

provođenja Zakona o državljanstvu i putnim ispravama državljanja BIH na teritoriji FBIH kao i 

osiguranje kretanja i boravka stranaca unutar FBIH. Kantonalna policija ima po jednu 

policijsku jednicu u svakoj općini unutar svog Kantona. Svaka jedinica ima jednu ili više 

policijskih stanica. U skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima FBIH, Federalno 

ministarstvo obavještava Kantonalnu policiju ukoliko postoje informacije o potencijalnim ili 

počinjenim krivičnim djelima koja spadaju u nadležnost Kantonalne policije. Kantonalna 

policija mora informisati Ministarstvo FBIH o postojanju krivičnog djela koje spada u 

nadležnost FBIH MUP-a, kao i o mjerama ili radnjama koje su poduzete na prevenciji ili 

otkrivanju tih djela. U cilju obavljanja aktivnosti na suzbijanju terorizma i ostalih složenih 

policijskih poslova, Zakonom se predviđa osnivanje Specijalne policijske jedinice. Specijalna 

policijska jedinica pruža pomoć FBIH MUP-u i Kantonalnoj policiji u okruženjima od visokog 

rizika. Intervencije Specijalne jedinice mora odobriti Ministar, na prijedlog Direktora policije. 

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) sastoji se od regionalnih Centara 

Službe bezbjednosti (CSB) koji imaju svoje stanice javne bezbjednosti (SJB) koje su jednake 

policijskim stanicama u Kantonima. Policija Brčko distrikta u svojoj strukturi ima policijske 

jedinice. Ministarstvo unutrašnjih poslova FBIH i RS, Kantonalna policija i Policija Brčko 

distrikta sarađuju sa Ministarstvom sigurnosti u cilju koordinacije akcija i sigurnosnih mjera od 

zajedničkog interesa. 

Državna agencija za istrage i zaštitu 

Na osnovu Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila 

je Zakon o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu na sjednici Predstavničkog doma održanoj 24. 

aprila 2004. godine i sjednici Doma naroda održanoj 4. maja 2004. godine. Državna agencija za 

istrage i zaštitu (SIPA) je administrativna organizacija unutar Ministarstva sigurnosti i ima 

operativnu autonomiju, a uspostavljena je u svrhu obavljanja policijskih zadataka. SIPA-om 

rukovodi director, a njeno finansiranje se vrši iz budžeta Zajedničkih institucija Bosne i 

Hercegovine. U skladu sa Zakonom, SIPA obavlja svoje aktivnosti u skladu sa principima 

profesionalizma i neće biti uključena u propagiranje, zaštitu ili ugrožavanje interesa bilo koje 

političke partije, registrovane organizacije, udruženja ili osoba. Poslovi iz djelokruga 

nadležnosti SIPA-e su sprečavanje, otkrivanje i istraga krivičnih djela koja spadaju u nadležnost 

Suda Bosne i Hercegovine, sa posebnim težištem aktivnosti na polju organizovanog kriminala, 

terorizma, ratnih zločina, trgovine ljudima i ostalih krivičnih djela protiv čovječnosti i 

vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom. 

SIPA je nadležna da vrši prikupljanje informacija i podataka o krivičnim djelima, prati i 

analizira sigurnosnu situaciju i pojave koje prethode nastanku i razvoju kriminala, pruža pomoć 

Sudu i Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine u obezbjeđivanju informacija, izvršenju naloga Suda i 

Glavnog tužioca Bosne i Hercegovine, nadležna je za fizičku i tehničku zašitutu osoba, objekata 

36

i ostale imovine pod zaštitom, u skladu sa Zakonom. SIPA takođe obavlja poslove zašite 

svjedoka, provedbe međunarodnih sporazuma o policijskoj saradnji i drugim međunarodnim 

instrumentima koji spadaju u njenu nadležnost, zatim poslove kriminalnog vještačenja i druge 

poslove propisane Zakonom ili drugim propisima. SIPA takođe obrađuje podatke i vodi 

evidencije u skladu sa Zakonom o policijskim službenicima u Bosni i Hercegovini i Zakonu o 

zaštiti ličnih podataka Bosne i Hercegovine. Administrativna i druga tijela, službe i ostale 

institucije u Bosni i Hercegovini, entitetska i kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova, 

carinske i poreske vlasti, finansijska policija, tijela Interpola za vezu, nadležna tijela Brčko 

distrikta za Bosnu i Hercegovinu i ostala relevantna tijela su dužna sarađivati sa SIPA-om i na 

njen zahtjev pružiti joj pomoć u obavljanju zadataka iz svoje nadležnosti u skladu sa Zakonom i 

ostalim propisima o zašititi izvora, metoda i informacija koje nemaju javni karakter. SIPA se 

sastoji od sljedećih odjela i jedinica: 

Odjel za kriminalne istražne radnje (CID) koji radi na otkrivanju i istraživanju 

krivičnih djela koja spadaju u nadležnost Suda, lociranju i hvatanju počinilaca ovih 

krivičnih djela i njihovim dovođenjem pred Tužioca, pod rukovođenjem i u skladu sa 

smjernicama i direktivama donesenim od strane Tužioca u skladu sa Zakonom o 

krivičnom postupku. Ovaj odjel takođe radi na suzbijanju krivičnih djela, 

obezbjeđivanju operativne pomoći Finansijsko-obavještajnom odjelu, kao i prikupljanju 

informacija i podataka o krivičnim djelima, vrši praćenje i analizu sigurnosne situacije i 

pojava koje prethode nastanku i razvoju kriminala; 

Finansijsko-obavještajni odjel (FID) vrši prijem, prikupljanje, pohranjivanje i analizu 

podataka i dostavlja Tužiocu informacije, podatke i dokumentaciju dobivenu u skladu sa 

zakonom i ostalim propisima Bosne i Hercegovine o suzbijanju pranja novca i 

finansiranja terorističkih aktivnosti, uspostavlja međunarodnu saradnju u oblasti 

suzbijanja i istraga pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i pruža stručnu 

pomoć Tužiocu iz oblasti finansija; 

Odjel za zašitu osoba i objekata (DPPO) obezbjeđuje fizičku i tehničku zaštitu osoba 

pod zaštitom u skladu sa zakonom, obezbjeđuje zgrade i ostalu imovinu pod zaštitom; 

Odjel za zašitu svjedoka (WPD) obezbjeđuje zaštitu svjedoka u skladu sa zakonima i 

propisima Bosne i Hercegovine o zašiti svjedoka; 

Specijalna jedinica za podršku (SSU) pruža podršku drugim odjelima osiguravanjem 

dodatnih policijskih taktika, opreme i osoblja u slučajevima koji zahtjevaju poduzimanje 

složenih mjera sigurnosti. Pored toga, Specijalna jedinica za podršku preduzima 

najsloženije policijske operacije taktičke i tehničke prirode, vrši primjenu policijskih 

ovlasti u situacijama visokog rizika koje zahtjevaju posebne vještine, obuku i opremu; 

Odjel za unutrašnju kontrolu (ICD); 

Ostale niže organizacione jedinice uspostavljene pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji. 

5.3. Međunarodna saradnja 

Konvencija Ujedinjenih nacija za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala 

(UNCATOC) potpisana je u decembru 2000. godine u Palermu. Potpisivanjem ove Konvencije 

obezbjeđen je okvir za dalju saradnju i koordinaciju između Ministarstva unutrašnjih poslova 

Republike Hrvatske, Srbije i Crne Gore, entitetskih Ministarstava Bosne i Hercegovine i 

direktora Državne granične službe BIH u borbi protiv nezakonite imigracije i organizovanog 

kriminala u Bosni i Hercegovini, Republici Hrvatskoj i Srbiji i Crnoj Gori. Da bi se uspostavili 

mehanizmi efikasne saradnje i koordinacije obavještajnih poslova, putem kojih bi se odvijala 

međusobna razmjena obavještajnih i sigurnosnih podataka o nezakonitoj imigraciji i 

37

organizovanom kriminalu u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji i Crnoj Gori, odlučeno je da 

će se Odbor Ministara sastajati svaka dva mjeseca. Kao rezultat ovog regionalnog dogovora 

Odbor ministara je takođe osnovao Regionalnu radnu grupu (RTF) za pitanja nezakonite 

imigracije i organizovanog kriminala. Pojam organizovanog kriminala uključuje, ali se ne 

ograničava na: terorizam, ilegalnu trgovinu, prostituciju, trgovinu ljudima, otuđivanje vozila, 

krivotvorenje, distribuciju krivotvorenih mjenica i ostalih vrijednosnih papira i trgovinu 

opojnim drogama. Članovi RTF-a su se složili da će sarađivati i koordinirati u sljedećim 

oblastima: 

• Razmjeni sigurnosnih infomacija o gore navedenom; 

• Prikupljanju obavještajnih podataka unutar entiteta ili suverene države u saradnji sa 

ostalim policijskim i sigurnosnim institucijama u svakoj zemlji ili entitetu pomenutom u 

provedbi dogovora o saradnji; 

• Poboljšanju razmjene informacija; 

• Izradi strategija za koordinaciju aktivnosti i dostavljanju istih Odboru ministara na 

usvajanje; 

• Uspostavljanju registra, po odobrenju Odbora ministara, radi pohranjivanja svih 

primljenih informacija ili prosljeđenih informacija sa rezultatima pokrenutih aktivnosti po 

prijemu takvih informacija a koje se odnose na ilegalnu imigraciju i organizovani kriminal. 

U cilju daljeg razvoja dogovora o saradnji organa za provedbu zakona, Misija Ujedinjenih 

nacija za Bosnu i Hercegovinu (UNMIBH) će djelovati kao pomagač Odboru ministara i RTFu, 

pružajući im savjete o načinima razmjene informacija, operativnog vještačenja i na 

odgovarajući način će im pružati pomoć u operativnoj saradnji i koordiniciji. 

Zakonski okvir za međunarodnu saradnju SIPA-e 

U svrhu ispunjavanja poslova i zadataka propisanih Zakonom o SIPA-I, SIPA može sarađivati 

sa stranim tijelima za provedbu zakona i drugim odgovarajućim tijelima. Ta saradnja može 

uključivati razmjenu podataka i zajedničko izvršavanje aktivnosti koje spadaju u nadležnost 

SIPA-e. Pored toga, SIPA može stranim tijelima za provedbu zakona i ostalim odgovarajućim 

tijelima dostaviti podatke o građanima Bosne i Hercegovine na osnovu informacija koje 

ukazuju da taj građanin predstavlja opasnost po sigurnost Bosne i Hercegovine, sigurnost 

zemlje koja traži dostavljanje tih podataka ili opasnost po globalnu sigurnost. Što se tiče oblasti 

kriminalnih radnji, saradnja sa stranim agencijama za provedbu zakona vršit će se putem Ureda 

za saradnju sa Interpolom. Međutim, SIPA neće dostaviti podatke o građanima Bosne i 

Hercegovine ako ne postoji garancija da će strana koja zahtjeva te podatke obezbjediti iste 

uslove zaštite pod kojim su ti podaci bili zaštićeni u Bosni i Hercegovini. Ukoliko se radi o 

podacima koji se odnose na neki krivični postupak u Bosni i Hercegovini, razmjena podataka se 

vrši u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku BIH. 

Krimolovci – Projekat EUPM-a i lokalne policije 

Evropska policijska misija (EUPM) u Bosni i Hercegovini, u saradnji sa lokalnom policijom, 

otvorila je 1. marta 2004. godine vruću liniju zvanu “Krimolovci” – putem koje građani Bosne i 

Hercegovine mogu prijaviti sve sumnjive aktivnostih. Cpozive primaju tri lokalna policijska 

službenika, pod nadzorom i uz pomoć dva službenika EUPM-a. Pozivi su anonimni jer telefoni 

koji koriste ovi službenici ne otkrivaju identitet/broj pozivatelja. Tokom prvih šest mjeseci ove 

operacije, na vrućoj liniji “Krimolovci” zabilježeno je oko 3.000 poziva. Većina primljenih 

informacija odnosila se na trgovinu drogama i ljudima, ratne zločine i prostituciju. 

38

ICITAP – Centar za mrežne operacije 

Program Odjela za pravdu Sjedinjenih američkih država zvani ICITAP 33 pruža podršku 

stvaranja komjuterske mreže širom zemlje za potrebe svih policijskih agencija radi razmjene 

informacija putem zajedničkog i sigurnog softvera. Ministarstva unutrašnjih poslova RS, FBIH 

i Brčko distrikta su prošla kroz obuku u pisanju standardizovanih policijskih izvještaja. ICITAP 

je kreirao jedinstveni Mrežni operativni centar koji omogućuje ovlaštenu upotrebu sistema i 

osigurava zašitu od njegove moguće zloupotrebe. 

Zajednička operativna svrha 

Nedavno postignuti rezultati u oblasti regionalne policijske saradnje su ohrabrujući. Odbor 

ministara je odobrio regionalnu strategiju za borbu protiv kriminala predloženu od strane RTFa. 

Ova strategija uključuje operativni plan za borbu protiv terorizma. Ovaj plan, nazvan 

“Zajednička operativna svrha” predviđa tri odvojene ali slične operacije u Srbiji i Crnoj Gori, 

Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Njime se predviđa kvalitetnija sigurnost na 

granicama radi otkrivanja krijumčarenja oružja i nezakonitih imigranata, efikasna borba protiv 

trgovine drogama nadziranje operacija koje se vode protiv poznatih ili potencijalnih terorista i s 

njima povezanih organizacija i grupa. RTF vodi operacije na borbi protiv kriminalnih 

elementata i potencijalnih terorističkih organizacija u regionu i do sada su uhvatili neke osobe 

koje su bile umješane u ove nezakonite aktivnosti. Sve informacije se razmjenjuju između 

agencija za provođenje zakona koje su uključene u ove aktivnosti i razvija se jedan novi osjećaj 

povjerenja, saradnje i profesionalizma. Ova inicijativa pokazuje da regionalne agencije za 

provedbu zakona mogu zajednički raditi kako bi unaprijedile vladavinu zakona i osigurale 

sigurnost svojih građana. 


• Nedavno je uspostavljena Državna komisija za reformu policijskih snaga. Generalni cilj 

ovog procesa rekonstrukcije jeste dodatna centralizacija postojećeg policijskog sistema 

u Bosni i Hercegovini u cilju poboljšanja njegove efikasnosti i davanja veće uloge 

Ministarstvu sigurnosti u ovom cjelokupnom procesu. 

33 

Program ICITAP je aktivan u BIH od 1996. godine kao dio ukupne podrške SAD-a BIH u punoj saradnji sa UNom. 

39

Sažetak 

Neophodno je da Bosna i Hercegovina razvije imigracioni sistem na državnom nivou, 

uzimajući pri tome u obzir standarde Evropske unije, čime bi se Bosni i Hercegovini omogućila 

integracija u imigracioni sistem Evropske unije. Pored toga, vizni režim BiH mora se u 

potpunosti usaglasiti sa viznim režimom EU-je. Postojeći zakonski okvir predviđa dalji razvoj u 

oblasti azila, migracija, viza i granične kontrole. Međutim, primarni zadatak nadležnih 

institucija treba biti provedba nedavno usvojenog Zakona o kretanju i boravku stranaca, 

izradom i usvajanjem podzakonskih akata u zakonski predviđenim rokovima. Usvajanje 

zakonom predviđenih podzakonskih akata je neophodno radi detaljnog regulisanja i definiranja 

svih postupaka, kao i radi promoviranja novih, naprednih tehnika koje bi dodatno poboljšale 

situaciju u gore-navedenim oblastima. Trenutno nepostojanje ovih podzakonskih akata 

predstavlja ozbiljnu prepreku za provedbu Zakona i ponekada dovodi Bosnu i Hercegovinu u 

takvu poziciju da ne može izvršiti provođenje vlastitih odluka vezanih za pitanja azila i 

migracija. 

Možemo reći da je Bosna i Hercegovina danas sasvim svjesna da bez aktivnih i pozitivnih 

odnosa i saradnje u Regionu problem nezakonite imigracije ne može biti stavljen pod kontrolu. 

S toga je prepoznata činjenica da policijska saradnja igra važnu ulogu u cjelokupnom procesu 

reforme pravosuđa i unutrašnjih poslova. Nedavno je uspostavljena Državna komisija za 

rekonstrukciju policijskog sistema s ciljem dodatne centralizacije postojećeg policijskog 

sistema kako bi se povećala efikasnost tog sistema i kako bi se Ministarstvu sigurnosti 

dodijelila značajnija uloga u tom cjelokupnom procesu. Glavni prioritet za Ministarstvo 

sigurnosti kao centralnu instituciju nadležnu za pitanja azila, migracije i granične kontrole jeste 

stvaranje centra za prijem i smještaj osoba koje traže azil i centra za prijem nezakonitih 

imigranata. Kako bi punim snagama i mogućnostima moglo raditi na provedbi Zakona, 

Ministarstvo sigurnosti mora hitno nastaviti sa popunom upražnjenih radnih mjesta. Jedan od 

stalnih zadataka Ministarstva sigurnosti jeste kontinuirana edukacija osoblja sa posebnim 

stavljanjem težišta na najuspješnija međunarodna i evropska praktična iskustva iz ovih oblasti. 

40

Izvori informacija 

Razgovor sa gdin-om Arifom Nanićem, Šefom Odjela za administraciju Ministarstva 

sigurnosti 

Razgovor sa gdin-om Damirom Vejom, Šefom Odjela za borbu protiv organizovanog 

kriminala i korupcije Ministarstva sigurnosti 

Razgovor sa gdin-om Ismaelom Sarićem, Šefom Odjela za graničnu kontrolu 

Ministarstva sigurnosti 

Razgovor sa gdin-om Zijadom Kadićem, Šefom Odjela za javni red i mir Ministarstva 

sigurnosti 

Službeni dokumenti IOM-a koji se mogu naći na www.iom.ba 

Komentari IOM-a na Zelenu knjigu Evropske unije o politici Zajednice o povratku 

osoba sa nezakonitim boravkom 

Iregularna tranzitna migracija kroz Bosnu i Hercegovinu, april 2001. godina 

Nacionalni akcioni plan za Bosnu i Hercegovinu, 2004. godina 

Službeni glasnik BiH, razna pitanja 

Izvještaji OSCE-a o krijumčarenju i vladavini zakona; www.oscebih.org 

Regional Clearing Point (RCP) Country Report, Bosnia and Herzegovina 

Report of the Office of the High Commissioner for Human Rights, June 2004 

Second Regional Conference for South East Europe, Conference Paper from the 

European Commission 

Razgovor sa uposlenikom Policije Kantona Sarajevo 

Razgovor sa Šefom Odjela Ministarstva unutrašnjih poslova FBIH 

Razgovor sa uposlenikom Državne granične službe 

Akronimi 

BSD – Odjel granične službe 

CARDS – Pomoć Zajednice za rekonstrukciju, razvoj i stabilizaciju 

CID - Criminal Investigation Department (within SIPA) 

CIPS – Sistem za zaštitu informacija građana 

CSB – Centar službe (javne) bezbjednosti 

DPPO – Odjel za zašitut osoba i objekata (u sastavu SIPA-e) 

EC/EK – Evropska komisija 

EU – Evropska unija 

EUPM – Policijska misija Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu 

FID – Finansijsko-obavještajni odjel (u sastavu SIPA-e) 

FMUP – Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova 

ICAO – Međunarodna organizacija za civilnu avijaciju 

ICD – Odjel za unutrašnju kontrolu (u sastavu SIPA-e) 

41

ICITAP - The international Criminal Investigative Training Assistance Program 

ICU – Jedinica za unutrašnju kontrolu 

IOM – Međunarodna organizacija za migracije 

IPTF – Međunarodne policijske snage 

(IRI)-International Republican Institute??? 

MARRI – Regionalna inicijativa u oblasti migracija, azila i izbjeglica 

MCMPM – Konsultativni ministarski sastanak o policijskim pitanjima 

MSCU- Jedinica za mobilnu podršku i kontrolu (u sastavu SIPA-e) 

NAP – Nacionalni akcioni plan 

OBSU – Jedinica za osmatranje i nadgledanje (u sastavu SIPA-e) 

OHCHR – Ured Visokog komesara za ljudska prava 

OHR – Ured Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu 

PIC – Vijeće za implementaciju mira 

RS MUP – Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske 

RTF – Regionalna radna grupa/tim 

SAP – Proces stabilizacije i pridruživanja 

SBS – Državna granična služba Bosne i Hercegovine 

SFOR – Stabilization Force in Bosnia and Herzegovina 

SIPA – Državna agencija za istrage i zaštitu 

SJB – Stanica javne bezbjednosti 

SSU – Jedinica za specijalnu podršku (u sastavu SIPA-e) 

UN – Ujedinjene nacije 

UNCATOC – Konvencija Ujedinjenih nacija za borbu protiv transnacionalnog organizovanog 

kriminala 

UNHCR – Visoki komesar Ujedinjenih nacija za izbjeglice 

UNMIBH – Misija Ujedinjenih nacija za Bosnu i Hercegovinu 

VIN – Broj šasije 

WPD – Odjel za zašitu svjedoka (u sastavu SIPA-e) 

ZAHVALNICA 

Ovaj istraživački rad je pripremljen uz značajni doprinos lokalnog eksperta gdin-a Damira 

Veje, Šefa Odjela za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Ministarstva sigurnosti 

Bosne i Hercegovine. 

42

Ovom prilikom želio bih se zahvaliti svim uposlenim Nevladine organizacije za razvoj na 

njihovoj stalnoj podršci i organizacijskim aktivnostima obavljenim na zavidnom nivou, čime su 

pomogli i olakšali moj istraživači rad. Zatim bi se posebno zahvalio gđici Laurie Ball, gdin-u 

Zoranu Puljiću i gđici Armeli Bradarić na ogromnom entuzijazmu. 

Pored toga, želio bih da se zahvalim gdin-u Radoju Badnjaru, Šefu Kabineta Ministarstva 

pravde BIH i gdin-u Davoru Vuletiću, službeniku za odnose sa javnošću IRI-e na korisnim 

komentarima i doprinosima. 

43

Pravosude i Unutrašnji Poslovi Bosna i Hercegovina - Western ...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?