Prijedlog plana i program aktivnosti - Federalno ministarstvo pravde

RADNA GRUPA VLADE FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ZA 

AKTIVNOSTI NA REFORMI INSTITUCIONALNOG TRETMANA 

MALOLJETNIKA U SUKOBU S ZAKONOM 

Prijedlog plana i programa aktivnosti koje je 

neophodno poduzeti na reformi institucionalnog 

tretmana maloljetnika u sukobu sa zakonom, sa 

posebnim osvrtom na potrebu reforme institucija 

za smještaj tih maloljetnika za područje 

Federacije BiH 

Sarajevo, maj 2012. godine 

1

Sadržaj 

1. RADNA GRUPA ............................................................................................3 

2. UVOD...............................................................................................................5 

2.1. Ostali načini prikupljanja informacija ..................................................5 

2.2. Relevantni pravni dokumenti ................................................................6 

2.3. Ustanove za izvršenje krivičnih sankcija ..............................................7 

2.4. Posebna zapažanja ..............................................................................10 

3. USTANOVE.................................................................................................. 11 

3.1. Odjeljeljenje maloljetničkog zatvora u KPZ Zenica ......................... 11 

3.2. Odjeljenje Odgojno –popravnog doma pri KPZ Tuzla ...................... 14 

3.3. KJU „Disciplinski centar za maloljetnike „ u Sarajevu......................17 

3.4. JU Disciplinski centar za maloljetnike Tuzla.......................................22 

3.5. Suprotan stav sudije Jasmine Kosović..................................................26 

3.6. JU Zavod za vaspitanje muške djece i omladine Sarajevo .................30 

3.7. JU Zavod za vaspitanje muške djece i omladine Sarajevo .................30 

3.8. JU Terapijska zajednica Kampus Kantona Sarajevo 

(za izvršenje mjere sigurnosti obavezno liječenje od ovisnosti).....................39 

4. PREPORUKE..................................................................................................43 

4.1.Generalne preporuke za sve ustanove.........................................................43 

4.2. Preporuke visokog prioriteta....................................................................44 

2

1. RADNA GRUPA 

Bosna i Hercegovina 

Federacija Bosne i Hercegovine 

Vlada FBiH 

Radnu grupu za nastavak aktivnosti na reformi institucionalnog tretmana maloljetnika 

u sukob sa zakonom činili su predstavnici relevantnih ministarstava, ustanova za 

smještaj i tretman djece i maloljetnika, sudstva, tužilaštva, socijalne zaštite, akademske 

zajednice i UNICEF-a koji su svojim znanjima i iskustvom analizirajući postojeće 

stanje institucija u Federaciji BiH, te uvažavajući društveno ekonomsku situaciju u 

zemlji, dali preporuke sa Prijedlogom mjera koje Vlada FBiH treba preduzeti za 

osnivanje i uređenje postojećih ustanova kao preduslova za nesmetano funkcionisanje 

sistema maloljetničkog pravosuđa, uz poštivanje osnovnih ljudskih prava djece i 

maloljetnika u sukobu sa zakonom, u interesu pravde i uvažavanje potreba društvene 

zajednice. 

1. Vildana Vranj, koordinator Radne grupe 

Viša asistentica na Katedri krivičnog prava, Pravni fakultet Sarajevo 

2. Vjekoslav Čamber 

Ministar rada i socijalne politike FBiH, 

3. Zoran Mikulić 

Ministar pravde FBiH 

4. Edita Kalajdžić 

Sekretar Vlade Federacije BiH 

5. Dževad Šuško 

Direktor Zavoda za vaspitanje muške djece i omladine Sarajevo 

6. Miralem Duranović 

Inspektor za izvršenje krivičnih sankcija u Ministarstvu pravde 

7. Jasmina Kosović 

Sudija Suda BiH 

8. Jasna Pećanac 

Tužiteljica Tužilaštva FBiH 

9. Mario Tokić 

UNICEF BiH 

3

10. Minka Smajević 

Šef Odjela za zaštitu ljudskih prava u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice 

BiH, 

11. Mirsada Poturković 

Direktorica centra za socijalni rad Kantona Sarajevo, 

12. Ramiz Mehaković 

Direktor Ureda Premijera FBiH, 

13. Samir Suljagić 

Direktor KJU“Disciplinski centar“ Sarajevo, 

14. Tomislav Pupić 

Savjetnik Ministra rada i socijalne politike FBiH, 

Pridruženi član: 

1. Kenan Vehabović 

JU „Terapijska zajednica-Kampus“ Kantona Sarajevo 

4

2. UVOD 

U sklopu Projekta UNICEF-a i priključenih donatora pod nazivom „Zaštita djece 

izložene riziku i djece u kontaktu sa pravosudnim sistemom u Bosni i Hercegovini“, 

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH pokrenulo je inicijativu prema Vladi 

Federacije Bosne i Hercegovine za aktivnosti na reformi institucionalnog tretmana 

maloljetnika u sukobu sa zakonom i sistemskog uređenja ovog pitanja za potrebe 

Vlade Federacije BiH. 

Vlada FBIH na svojoj 25. sjednici održanoj 17.11.2011. godine imenovala je Radnu 

grupu za nastavak aktivnosti na reformi institucionalnog tretmana maloljetnika u 

sukobu sa zakonom (Rješenje o imenovanju Radne grupe, V broj: 1258/2011 od 

17.11.2011. godine i rješenje o izmjeni i dopuni Rješenja o imenovanju članova Radne 

grupe V br. 318/2012 od 15.03.2012. godine ) 

Zadatak Radne grupe je da Vladi Federacije BiH do 01.05.2012. godine ponudi 

Prijedlog plana i programa aktivnosti koje je potrebno poduzeti na reformi 

institucionalnog tretmana maloljetnika u sukobu sa zakonom, sa posebnim osvrtom na 

potrebu reforme institucija za smještaj maloljetnika na području Federacije BiH. 

Polazište za rad Radne grupe je izvještaj koji je na osnovu obavljenog monitoringa 

institucija koje služe za smještaj djece i maloljetnika u sukobu sa zakonom u BiH 

sačinila Komisija za monitoring kazneno-popravnih zavoda (zatvora, pritvora i 

pritvorskih ustanova za maloljetnike), policijskih stanica i psihijatrijsih ustanova 

namjenjenih za smještaj osoba koje su mimo svoje volje lišene slobode. Komisiju je 

imenovalo Vijeće ministara BiH u svojstvu Nezavisne komisije sa zadatkom da vrši 

redovne posjete mjestima/objektima gdje se nalaze osobe lišene slobode i da, ukoliko 

je potrebno, dostavljanjem redovnih izvještaja predloži Vijeću ministara BiH 

poboljšanje konstatovanog stanja. 

Sa ciljem da djeluje preventivno u sprječavanju torture i nehumanog i degradirajućeg 

tretmana ili kažnjavanja, Komisija za monitoring Vijeća ministara BiH prati i nadzire 

uslove boravka u ustanovama osoba lišenih slobode sa aspekta ostvarivanja i zaštite 

ljudskih prava u svjetlu međunarodnih standarda i relevantnih zakonskih propisa. 

2.1. Ostali načini prikupljanja informacija 

Za potrebe ovog Plana i programa takođe su korišćeni i ostali podaci do kojih je Radna 

grupa došla na osnovu: 

izvještaja koji su prezentirali rukovodioci pojedinih ustanova, a koji podaci se 

odnose na osnivačke i normativne akte tih ustanova, projektnu dokumentaciju, 

programe rada, postojeću organizacionu i kadrovsku strukturu, način 

5

finansiranja, poteškoće u funkcionisanju, te trenutno stanje i potrebe ustanova 

za ostvarivanje svrhe zbog kojih su osnovane; 1 

obilaska pojedinih ustanova 2 ; 

pribavljenih mišljenja i informacija od određenih ustanova i ministarstava 3 , te i 

na osnovu obavljenih razgovora i konsultacija sa predstavnicima nekih 

institucija u svrhu prikupljanja relevantnih informacija za potrebe ovog Plana i 

programa. 4 

Radna grupa je održala ukupno 16 sastanaka. 

2.2. Relevantni pravni dokumenti 

Pitanje postupanja prema maloljetnicima u sukobu sa zakonom u Federaciji BiH je 

regulisano posebnim normama koje čine sastavni dio važećih zakona koji se odnose na 

postupanje prema odraslim učiniocima krivičnog djela: 

1. Krivičnom zakonu FBiH, Zakonu o krivičnom postupku FBiH, Zakon BiH o 

izvršenju krivičnih sankcija pritvora i drugih mjera, Zakonu o izvršenju 

krivičnih sankcija FBiH i kantonalnim propisima kojim se uređuje oblast 

izvršenja krivičnih sankcija, te i drugim propisima koji se tiču oblasti 

maloljetničkog prestupništva i pravosuđa. 

2. Nacrtu “Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom 

postupku”(novi posebni zakon za maloljetnike), kao lex spetialis, koji u skladu 

sa međunarodnim standardima po prvi put na sveobuhvatan način uređuje 

oblast maloljetničkog krivičnog pravosuđa, a koji se nalazi u fazi usvajanja i 

za potrebe izrade ovog Plana i programa poslužio kao polazna osnova za 

reformu postojećih i osnivanje novih institucija za tretman maloljetnika u 

sukobu sa zakonom. 

3. Međunarodnim dokumentima koji se odnose na maloljetnike i daju okvir za 

provedbu domaćeg zakonodavstva među kojima su: 

1 

Relevantni podaci su navedeni za svaku ustanovu koja je obuhvaćena ovim Planom i progrmom, a čiji 

rukovodioci su članovi Radne grupe. 

2 

JU “Zavoda za vaspitanje muške djece i omladine-Sarajevo“; JU„Terapijska zajednica–Kampus“ Kantona 

Sarajevo; KJU „Disciplinski centar za maloljetnike“ u Sarajevu; 

3 Mišljenje Ministarstva pravde BiH, broj: 06-02-4-3347/12, od 08.05.2012.godine; Odgovor na upit br. 01- 

158/12, od 02.04.2012. dostavljeno od strane JU Zavoda za alkoholizma i druge toksikomanije Kantona Sarajevo 

(stav Stručnog vijeća); Podaci o broju ustanova za maloljetnike na području FBiH, br. 04-49-1015/12, od 26.03. 

2012. dostavljeni od strane Ministarstva pravde FBiH. Informacija sa podacima o broju djece sa poremećajima u 

ponašanju i dijagnozom, br. 05-49-393/12, od 16.4.2012. dostavljena od strane Ministarstva rada i socijalne 

politike FBiH, a na osnovu informacija pristiglih iz pojedinih kantona. 

4 Rukovodiocem i timom JU“Terapijska zajednica-Kampus“ Kantona Sarajevo; Informacijom od strane 

Pomoćnika minstra za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde FBiH, gospodin Hidajet Trako; 

6

Konvencija UN o pravima djeteta, 

Standardna minimalna pravila Ujedinjenih nacija za administraciju 

pravosudnog sistema za maloljetne prestupnike – Pekinška pravila 

(1985), 

Smjernice Ujedinjenih nacija za prevenciju maloljetničke delikvencije – 

Rijadske smjernice (1990), 

Pravila Ujedinjenih nacija o zaštiti maloljetnika lišenih slobode – JDL 

(1990), 

Smjernice za djelovanje prema djeci u sistemu krivičnog pravosuđa – 

Bečke smjernice (1997), 

Standardna minimalna pravila Ujedinjenih nacija za alternativne kaznene 

mjere – Tokijska pravila (1990), Univerzalna deklaracija o ljudskim 

pravima (1948), 

Sporazum Ujedinjenih nacija o građanskim i političkim pravima (1986) i 

Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (1950) 

Vijeće Evrope-Preporuka Ministarskog komiteta zemljama članicama o 

odgovoru društva na maloljetničko prestupništvo broj R(87)20 iz 1987 

godine, 

Evropska zatvorska pravila (European Prison Rules, EPR), REC 

(2006)2, 

Preporuke relevantnih međunarodnih organizacija koje se bave zaštitom 

ljudskih prava. 5 

2.3. Ustanove za izvršenje krivičnih sankcija 

Prema važećim zakonskim propisima i Nacrtu „Zakona o zaštiti i postupanju sa 

djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku” za provedbu krivičnih sankcija i 

mjera, predviđeni su sljedeće ustanove: 

1. Maloljetnički zatvor (kazna), 

2. Odgojno-popravni dom (zavodska odgojna mjera), 

3. Ustanova za izvršenje mjere upućivanje u odgojnu ustanovu (zavodska odgojna 

mjera), 

4. Disciplinski centar - ustanova za izvršavanje mjere upućivanja u Disciplinski 

centar (odgojna mjera), 

5. Posebna ustanova za liječenje i osposobljavanje, 

6. Ustanove za izvršenje mjere sigurnosti obavezno liječenje od ovisnosti i 

7. Ustanove za izvršenje mjere sigurnosti obavezno psihijatrijsko liječenje 

5 Preporuke Evropskog komiteta za prevenciju torture i neljudskog ili ponižavajučeg postupanja ili kažnjavanja 

(CPT) nakon monitoringa u Bosni i Hercegovini institucija gdje su lica mimo volje lišeni slobode od 19 do 

30.03.2007 godine; Zaključni komentari/preporuke UNKomiteta za prava djeteta Bosni i Hercegovini 

CRC/C/15/ad.260, 21 septembar 2005 godine; 

7

A) Postojeće ustanove za izvršenje krivičnih sankcija u FBIH su: 

1. Odjeljenje maloljetničkog zatvora pri Kazneno- popravnom zavodu Zenica 

2. Odgojno‐ popravni dom pri Kazneno ‐ popravnom zavodu Tuzla, 

3. KJU „Disciplinski centar za maloljetnike „ u Sarajevu, 

4. JU „Disciplinski centar za maloljetnike Tuzla i 

5. JU Zavod za vaspitanje muške djece i omladine Sarajevo. 

B) Ustanove koje nedostaju 

S obzirom da se ubrzo očekuje usvajanje novog odvojenog zakona za maloljetnike i u 

Federaciji Bosne i Hercegovine, u Prijedlogu plana i programa aktivnosti predviđeni 

su načini i mehanizmi formiranja i osposobljavanja za rad novih ustanova ili njihovo 

formiranje kao organizacionih jedinica pri postojećim ustanovama i to: 

1. Posebna ustanova za liječenje i osposobljavanje maloljetnika, 

2. Prihvatilište ili ustanova za privremeni smještaj maloljetnika, 

3. Odjeljenje za izvršenje mjere sigurnosti obavezno liječenje od ovisnosti kao 

posebna organizaciona jedinica za maloljetnike pri JU „Terapijska zajednica 

–Kampus“ Kantona Sarajevo 

4. Odjeljenje za izvršenje mjere sigurnosti obavezno psihijatrijsko liječenje 

Sokolac. Prema Sporazumu o smještaju i naknadi troškova za izvršenje mjera 

sigurnosti izrečenih u krivičnom postupku i u drugom postupku u kojem se 

izriče mjera liječenja 6 planirano je smještanje i maloljetnika kojima je 

izrečena mjera sigurnosti obavezno psihijatrijsko liječenje. Radovi su u fazi 

unutrešnjeg uređenja objekta i nabavci potrebne opreme. 

Opće stanje zahtjeva nužnu reformu institucionalnog tretmana u skladu sa 

međunarodnim standardima i sistematsko uređenje ovog pitanja pri resornim 

ministarstvima u FBiH. 

6 „Službeni glasnik BiH”, 89/09; „Službene novine FBiH”, broj 74/09; „Službeni glasnik RS”, broj 105/09; 

„Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH”, broj 34/09. 

8

Pri izradi Prijedloga plana i programa aktivnosti koje je neophodno poduzeti na 

reformi institucionalnog tretmana maloljetnika u sukobu sa zakonom, sa posebnim 

osvrtom na potrebu reforme institucija za smještaj tih maloljetnika za područje 

Federacije BiH, članovi Radne grupe imali su u vidu: 

1. Međunarodne standarde, nacionalne propise i novo odvojeno zakonodavstvo za 

maloljetnike, 

2. Potrebu (i dosadašnje) prakse za stvaranjem uvjeta za primjenu novog 

odvojenog zakona za maloljetnike, 

3. Društveno ekonomsku situaciju i, kada je to moguće, restriktivni pristup u 

predlaganju otvaranja novih ustanova, 

4. Stepen iskorišćenosti postojećih kapaciteta: prostor, infrastruktura i kadrovi, 

5. Mogućnost rekonstrukcije postojećih kapaciteta za planiranu svrhu, 

6. Postojeći način finansiranja ustanova, 

7. Potrebu obezbjeđenja adekvatnog i kontinuiranog finansiranja postojećih, 

rekonstruiranih i novih ustanova, 

8. Potrebu za profiliranim i adekvatnim brojem kadrova za nesmetano 

funkcionisanje ustanova u tretmanu maloljetnika u sukobu sa zakonom, 

9. Mogućnost i potrebu međukantonalne i međuentitetske saradnje u slučaju kada 

nema uvjeta za odgovarajući tretman maloljetnika u sukobu sa zakonom. 

U cilju pronalaženja najboljeg rješenja u pogledu stanja i uslova izdržavanja kazne 

maloljetničkog zatvora u Odjeljenju maloljetničkog zatvora u Zenici, članovi radne 

grupe su putem Ministarstva pravde FBiH, tražili i dobili mišljenje Ministarstva 

pravde BiH u vezi primjene člana 191. Zakona BiH o izvršenju krivičnih sankcija 

pritvora i drugih mjera (ZIKS BIH). Pomenuti član daje mogućnost upućivanja 

maloljetnika na izdržavanje kazne maloljetničkog zatvora u drugi entitet, ukoliko je 

to potrebno radi provedbe savremenih penoloških tretmana ili nedostatka 

kapaciteta u konkretnom zatvoru za maloljetnike. Postavilo se pitanje primjene 

ovog člana i na premještaj maloljetnika u drugi entitet na izdržavanje kazne 

maloljetničkog zatvora kada za to postoje zakonom propisani uslovi. S tim u vezi 

dobili smo potvrdan odgovor da se član 191. ZIKS BiH može primjeniti i u sličaju 

potrebe premještaja maloljetnika na izdržavanje kazne maloljetničkog zatvora i u 

drugi entitet. 7 

7 .... na osnovu svega izloženog Ministar pravde daje mišljenje da član 191. ZIKS-a BiH omogućava da se izvrši 

smještaj maloljetnika u odgovarajući zavod ili posebno odjeljenje u zavodu u drugom entitetu, u slučaju 

nemogućnosti smještaja prije upućivanja u neuslovnu ili neodgovarajuću ustanovu ili zbog nedostatka ili 

nepostojanja takvih ustanova kao prvi pravni razlog ili kao drugi pravni razlog ako se prilikom smještaja ili 

9

2.4. Posebna zapažanja 

A. Iako novi posebni zakon o maloljetnicima ne predviđa dijagnostičko- 

opservacioni centar kao posebnu ustanove, Radna grupa cijeni svrsishodnim i 

opravdanim otvaranje ovog centra kao posebne ustanove ili organizacione 

jedinice u okviru postojećih ustanova za izvršenje sankcija. Pravovremena 

identifikacija, utvrđivanje i procjena etiologije, stepena i intenziteta prisutnih 

poremećaja u ponašanju 8 kod djece koja su upućena na dijagnostičku obradu od 

strane suda, tužilaštva ili nadležne službe socijalne zaštite radi predlaganja 

odgovarajuće mjere, preduslov su uspješnog tretmana maloljetnika. Pravilnom 

stručnom stacionarnom obradom na temelju instrumenata procjene svaki 

maloljetnik bi shodno prisutnom nivou poremećaja u ponašanju bio upućen u 

odgovarajući program tretmana. 

B. Posebno se skreće pažnja na potrebu rješavanja problema zbrinjavanja djece i 

maloljetnika koja nisu počinila krivična djela, a Radna grupa isti uočila baveći 

se analizom postojećeg stanja institucija za potrebe maloljetničkog krivičnog 

pravosuđa. S obzirom da se radi o djeci bez roditeljskog staranja koja su 

zatečena u skitnji, prosjačenju ili djeci bez nadzora roditelja/staratelja, to se u 

svrhu rješavanja ovog problema Vladi Federacije BiH preporučuje otvaranje 

prihvatnih stanica kao posebnih organizacionih jedinica pri domovima za djecu 

bez roditeljskog staranja i drugim ustanovama socijalne zaštite, sve na 

kantonalnom nivou. 

3. U S T A N O V E 

izdržavanja kazne maloljetničkog zatvora naknadno pojave nemogućnosti daljeg smještaja, provođenja 

savremenih odgojnih mjera i tretmana maloljetnog lica i koje okolnostu bi trenutno bile pravni osnov za 

premještaj tj. izmještanje i smještaj maloljetnika iz zavoda jednog entiteta u zavod drugog entiteta ili u drugi 

zavod, koje elemente treba posebno posmatrati i primjenjivati u svakom konkretnom i pojedinačnom slučaju. 

Mišljenje Ministarstva pravde BiH, broj: 06-02-4-3347/12, od 08.05.2012.godine 

8 Poremećaj ponašanja kao društvena pojava i uzrok činjenja krivičnih djela su detaljnije obrađeni i pojašnjeni u 

dijelu ovog Plana i programa koji se odnosi na „Ustanovu za liječenje i osposobljavanje djece i maloljetnika“ u 

sukobu sa zakonom. 

10

Naziv ustanove 

Ustanova prema 

Zakonu o zaštiti i 

postupanju sa 

djecom i 

maloljetnicima u 

krivičnom postupku 

Opće karakteristike ustanove 

3.1. Odjeljenje maloljetničkog zatvora u KPZ Zenica 

Član 50 i 51 Zakona-uvjeti izricanja kazne maloljetničkog 

zatvora 

izriče se prema starijem maloljetniku starosne dobi od 16- 

18 godina 

ne može biti duža od 5 godina, 

10 godina izuzetno za teška krivična djela za koje je 

propisana kazna dugotrajnog zatvora ili za stjecaj najmanje 

dva krivična djela za koje je propisana kazna zatvora duža 

od 10 godina 

Odjeljenje maloljetničkog zatvora je ustanova zatvorenog tipa za maloljetnike, obnovljeno 

i pušteno u funkciju juna 2001. godine. Formirano je kao posebno odjeljenje pri Kaznenopopravnom 

zavodu Zenica. Odjeljenje maloljetničkog zatvora je namjenjeno samo za 

muškarce. U Federaciji BiH nema posebnog odjela za smještaj maloljetnica. Medutim, 

postoji mogućnost formiranja odjeljenja maloljetničkog zatvora za maloljetnice pri 

Odjeljenju KPZ za žene u Tuzli. 

Troškove izvršenja kazne maloljetničkog zatvora snosi Ministarstvo pravde Federacije 

BiH. 

Odjeljenje maloljetničkog zatvora je smješteno u posebni objekat u tzv. Peti paviljon KPZ 

Zenica. To je objekat od dvije etaže (prizemlje i prvi sprat, organizovan u dva krila A i B). 

Maloljetnici koji izdržavaju kaznu maloljetničkog zatvora smješteni sa na prvom spratu 

(krilo A). 

Na prvom spratu (krilo B) i u prizemlju petog paviljona smješteni su punoljetni 

zatvorenici koji su zbog dobrog ponašanja izdvojeni u poseban kolektiv i zatvorenici sa 

invaliditetom. Znači, u istom objektu u kojem je smješteno Odjeljenje maloljetničkog 

zatvora smješteni su i punoljetni zavorenici. 

Trenutno stanje 

11

Postojeći kapacitet maloljetničkog zatvora je 15 maloljetnika, sa objektivnom 

mogućnošću proširenja kapaciteta, zavisno od uslova i potreba. Trenutno u Odjeljenju 

maloljetničkog zatvora boravi 15 maloljetnika. Svi maloljetnici imaju svoje zasebne sobe 

cca. 8 metara kvadratnih sa krevetom, televizorom i ormarićima. U okviru Petog paviljona 

je trpezarija i prostor za šetnju. 

Poslove tretmana obavljaju: jedan odgajatelj koji istovremeno vodi i punoljetne 

zatvorenike koji se nalaze u navedenom objektu. Rad sa maloljetnicima provodi i 

multidisciplinarni tim za maloljetnike koji čine: odgajatelj koji vodi kolektiv maloljetnika, 

socijalni radnik, referent za kulturno prosvjetni rad, predstavnik službe osiguranja, 

odgajatelj za grupni rad i šef Prijemnog odjeljenja. Formiran je 11.04.2011.godine. 

Trenutno se održavaju povremeni sastanci bez nekih značajnijih rezultata. 

Tretman maloljetnika je organizovan kroz: 

individualni rad, 

rad u sekcijama (informatička, kursevi stranih jezika, fitness, sportske sekcije) 

pohađanje osnovne i srednje škole u okviru Odjeljenja maloljetničkog zatvora, 

radnu terapiju (koja je usklađena shodno njihovim psihofizičkim sposobnostima). 

Na prvom spratu Petog paviljona smješteno je i 16 punoljetnih zatvorenika. 

U prizemlju Petog paviljona smješteno je i 9 invalidnih punoljetnih zatvorenika. 

Maloljetnici nisu trenutno odvojeni od punoljetnih zatvorenika nikakvom fizičkom 

preprekom tako da su u toku dana stalno u uzajamnom kontaktu kroz rad u 

sekcijama, teretani, na poslu, u šetnji itd. 

Nedostaci ustanove: 

1. Zajednički boravak i kontakt sa punoljetnim zatvorenicima (što je suprotno 

međunarodnim i domaćim propisima). 

2. Nedostatak kadrova, jer prema međunarodnim standardima jedan odgajatelj radi sa 

maximalno 10 maloljetnika. Međutim, u rad sa maloljetnicima je neophodno 

uključiti psihologa, socijalnog radnika, referenta za obrazovanje i sekcije, radne 

instrukture, medicinsko osoblje, a po potrebi i drugi kadar, kao što su spolji 

saradnici, treneri, nastavno osoblje i sl. 

3. Nemogućnost provođenja adekvatnih tretmana u cilju uspješne resocijalizacije 

maloljetnika. 

Preporuke Radne grupe: 

12

1. Izvršiti premještanje punoljetnih zatvorenika iz Petog paviljona u svrhu 

oslobadanja postojećeg kapaciteta za potrebe Odjeljenja maloljetničkog 

zatvora. 

Peti paviljon je prvobitno i bio namjenjen isključivo kao maloljetnički zatvor, ali zbog 

nedostatka zatvorskih kapaciteta za punoljetne zatvorenike, smještajni kapaciteti Petog 

paviljona su popunjavani sa zatvorenicima koji su imali progresivan tok tretmana u svrhu 

resocijalizacije u drugim paviljonima. Rješenje ovog problema se vidi u potpunom 

fizičkom odvajanju maloljetnika od ostalih zatvorenika u Petom paviljonu, a što 

podrazumjeva odvojeno korištenje kruga-šetališta Petog paviljona, kuhinje, objekata za 

sekcije, trpezarija, dnevnog boravka. Maloljetnici bi jedino zajedno pohađali osnovnu i 

srednju školu sa punoljetnim zatvorenicima. 

Premještajem punoljetnih zatvorenika iz Petog paviljona stvorili bi se uvjeti 

potpunog odvajanja maloljetnika od punoljetnih zatvorenika. U tom smislu sobe za 

smještaj maloljetnika nalazile bi se na prvom spratu (ukupno 25 jednokrevetnih 

soba u krilu A i B i četiri dvokrevetne sobe), dok bi se ostali sadržaji nalazili u 

prizemlju. Na navedeni način stvorili bi se kapaciteti za smještaj oko 30 

maloljetnika. 

U prizemlju Petog paviljona u kojem se nalaze 3 sobe (dvije trokrevetne i jedna 

četverokrevetna) sa velikom prostorijom za pušače, preuredile bi se u prostorije za sekcije 

(7-8 soba), kuhinju, trpezariju i prostor za dnevni boravak. 

U prizemlju Petog paviljona je takođe planirano formiranje i Odjeljenja za pojačani 

tretman za maloljetnika. Tu bi se smještali maloljetnici koji često krše pravila kućnog 

reda – vrše disciplinske prestupe tako onemogućavajući provedbu adekvatnog tretmana 

ostalih maloljetnika. 

2. Zaseban ulaz u Odjeljenje maloljetničkog zatvora. 

Ulaz u Odjeljenje maloljetničkog zatvora potrebno je odvojiti od glavnog ulaza u krug 

KPZ Zenica. 

3. Intenzivirati i poboljšati rad sa maloljetnicima u cilju njihove resocijalizacije. 

4. Primjena člana 191. Zakona Bosne i Hercegovine o izvršenju krivičnih 

sankcija pritvora i drugih mjera. 

Shodno odredbi člana 191 ZIKS BiH moguće je u slučaju nedostatka kapaciteta ili 

provedbe savremenih penoloških tretmana, maloljetnika uputiti ili premjestiti na 

izdržavanje kazne maloljetničkog zatvora u drugi entitet. (str. 9.) 

13




postupanju sa 

djecom i 




3.2. Odjeljenje Odgojno –popravnog doma pri KPZ 

Tuzla 

Član 42. Zakona –uvjeti za izricanje mjere upućivanja u 

odgojno-popravni dom 

kad je neophodno maloljetnika izdvojiti iz dosadašnje 

sredine i primjeniti pojačane mjere nadzora i stručne 

progame preodgoja 

traje najmanje šest mjeseci, a najduže četiri godine uz 

kontrolu svakih šest mjeseci. 

Odgojno-popravni dom u Tuzli je posebno Odjeljenje pri Kazneno-popravnom zavodu 

Tuzla za izvršenje zavodske odgojne mjere, upućivanje u odgojno popravni dom. 

Ustanova je zatvorenog tipa, a osnovana je kao privremeno rješenje odlukom Federalnog 

ministra pravde broj: 01-67/09 od 07.05.2009 godine. 


Odgojno-popravni dom se nalazi u objektu koji su ranije koristili punoljetni zatvorenici, a 

koji su po formiranju Odjeljenja premješteni u novoizgrađeni objekat Kozlovac, na 

lokaciji van gradske zone. U istoj zgradi, na drugom spratu su smješteni punoljetni 

zatvorenici kojima je izrečena mjera pritvora, i oni su u potpunosti odvojeni od 

maloljetnika. U okviru navedenog objekta, nalazi se i Odjeljenje kazneno-popravnog 

zavoda za žene FBiH koje je takođe u potpunosti fizički odvojeno od maloljetnika. 

Kapacitet doma predviđen je za 15 maloljetnika, koliko trenutno i boravi. Maloljetnici su 

smješteni u 5 spavaona, od čega je jedna soba predviđena za privremeno izdvajanje 

maloljetnika koji često krše pravila kućnog reda – vrše disciplinske prestupe i na taj način 

onemogućavaju provedbu adekvatnog tretmana drugih maloljetnika. Od ostalih prostorija 

maloljetnici imaju zajednički dnevni boravak, stacionar, prostoriju za biblioteku i radnu 

okupacionu terapiju, informatičku prostoriju, kao i zaseban trim kabinet za vježbanje. 

Prisutan je problem prostora za šetnju zbog njegovog istovremenog korištenja od strane 

osoba prema kojima je određena mjera pritvora, iako se šetnja za maloljetnike odvija 

odvojeno od strane pritvorenih punoljetnih osoba. 

Svi maloljetnici su uključeni u osnovno i srednje obrazovanje. 

Pet maloljetnika je radno agažovano i to dva kao automehaničari u radionici, jedan u 

informatičkoj sekciji, te po jedan kao bibliotekar i kao higijeničar. 

14

Prema sistematizaciji za rad u Odgojno-popravnom domu predviđena su dva stručna 

saradnika i to stručni saradnik – psiholog i stručni saradnik - odgajatelj, zatim instruktori 

za rad u sekcijama i pripadnici sektora osiguranja. 

U tretman je bio uključen jedan volonter i dva pripravnika.Volonteru koji je radio sa 

maloljetnicima je istekao volonterski angažman. 

Trenutno sa maloljetnicima radi odgajateljica sa ženskog odjela KPZ Tuzla, jer je 

odgajateljica sa Odjeljenja otišla na trudničko bolovanje, dok je psiholog zbog 

disciplinskog prekršaja premješten na druge radne zadatke. U rad sa maloljetnicima 

povremeno se uključuje psiholog sa prijemno otpusnog odjeljenja i socijalni radnik, te 

referent za kulturno prosvjetni rad. 

U prethodnom periodu u okviru projekta „Pravda za svako djete“ u saradnji sa UNICEFom, 

održana je edukacija zaposlenih u svim ustanovama za izvršenje krivičnih sankcija 

prema maloljetnicima. 

Nedostaci 

1. Kao što je navedeno Odjeljenje odgojno-popravnog doma formirano je u 

vanrednim okolnostima (maj 2009). Nezavisna Komisija za monitoring uočila 

na licu mjesta, a zatim istakla i u svom izvještaju upućenom Ministarstvu 

pravde Federacije BiH u junu 2011. godine kršenje osnovnih ljudskih prava 

maloljetnika, uključujući njihovo fizičko i psihičko zlostavljanje od strane 

zatvorskih stražara - pripadnika Službe osiguranja u Odgojno-popravnom 

domu. Komisija za monitoring zatražila je hitnu intervenciju inspekcijske 

službe Ministarstva pravde Federacije BiH, sa obavezom ispitivanja navoda o 

prekoračenju službenih ovlašćenja službenih osoba, odnosno navoda o torturi, 

nehumanom i degradirajućem tretmanu ili kažnjavanju maloljetnika. 

Inspektori Sektora za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde FBiH obavili su 

inspekcijski pregled u Odgojno–popravnom domu i na osnovu sprovedene istrage 

utvrđeno je da je korištena upotreba fizičke sile od strane pripadnika Sektora osiguranja u 

slučajevima međusobnih tuča, samopovređivanja, odbijanja naređenja uz pasivan i aktivan 

otpor službenom osoblju, shodno važećim propisima. Protiv jednog državnog službenika 

(odgajtelj-psiholog) pokrenut je i disciplinski postupak zbog neovlaštenog unosa tuševa i 

igala za tetoviranje koji su koristili maloljetnici. Zbog navedenog je istom izrečena i 

disciplinska mjera, nakon čega je i premješten na druge radne zadatke pri odjeljenju 

Kozlovac. 

2. Evidentan je nedostatak stručnog kadra, kapaciteta za smještaj i uslova za 

15

oravak maloljetnika. Na taj način nisu zadovoljeni ni minimalni standardi 

koji se odnose na poštivanje međunarodnih i domaćih propisa cime se ne 

postiže svrha izvršenja odgojne mjere upućivanja u odgojno-popravni dom. 

Preporuke Radne grupe 

1. Uzimajući u obzir trenutno stanje u odjeljenju Odgojno-popravnog doma, 

potrebno je htino izmjestiti odgojno popravni dom u novi objekat. 

2. Neophodno je htino uposliti nove kadrove u službu tretmana: psihologa, 

pedagoga i socijalnog radnika, kao i posebno edukovan stručni kadar za rad 

sa maloljetnicima u okviru službe osiguranja. 

U tom kontekstu, u toku je izgradnja novog objekta u Orašju, Odjeljenje odgojnopopravnog 

doma, koji predstavlja organizacionu jedinicu KPZ Orašje, a koji je potpuno 

fizički od njega odvojen, tako da kontakt sa punoljetnim zatvorenicima nije moguć. 

U Odjeljenju odgojno-popravnog doma, do sada je izgrađeno šest objekata, a u toku su 

završni unutrašnji radovi unutar objekta. Neophodno je završiti aktivnosti oko uređenja 

okoliša, komunalija, struje, kotlovnice za grijanje i ograde za što su obezbjeđena 

potrebena novčana sredstva. 

U toku je izrada Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta koji predviđa upošljavanje 60 

namještenika i službenika za rad sa maloljetnicima. 

Kapacitet Odjeljenja odgojno-popravnog doma Orašje je 60 mjesta sa prijemnim 

odjeljenjem i predviđen je za osobe oba spola. 

Dugoročno rješenje mora biti upošljavanje potrebnog, zadovoljavaljuće stručnog, 

profiliranog kadra u cilju sporovođenja uspješne resocijalizacije maloljetnika. 


3.3. Kantonalna Javna ustanova Disciplinski centar za 

16



postupanju sa 

djecom i 




maloljetnike (Sarajevo) 

Član 36 Zakona-uvjeti izricanja mjere upućivanja 

maloljetnika u odgojni centar 

Mjera kratkotrajnog trajanja koja se može izreči: 

na određeni broj sati tokom dana najmanje 14, a najduže 30 

dana, 

na neprekidni boravak najmanje 15, a najduže tri mjeseca, 

može se mijenjati u toku trajanja (skraćivati, produžavati), 

može se izreći uz odgojnu mjeru pojačanog nadzora, 

po odluci suda maloljetnik se može uputiti na neprekidni 

boravak u trajanju naduže tri mjeseca ako ometa izvršenje 

posebnih obaveza ili odgojne mjere pojačanog nadzora. 

Kantonalna javna ustanova iz oblasti socijalne zaštite osnovana od strane Skupštine 

Kantona Sarajevo 2004.godine (registrovana kod Općinskog suda u Sarajevu 2005.godine, 

privremeni prostor za rad organizovan u zakupljenom prostoru u Vogošći 2006.godine, 

izgrađen i stavljen u funkciju namjenski prostor za trajni smještaj ustanove 2012. godine) 

Korisni prostor objekta cca 618 m 2 

Finansira se iz sredstava Budžeta Kantona Sarajevo 

Ustanova otvorenog tipa. 

Djelatnost Disciplinskog centra određena Odlukom o osnivanju KJU Disciplinski centar 

za maloljetnike; 

1. Izvršavanje odgojne mjere-disciplinske mjere upućivanja u disciplinski centar za 

maloljetnike, izrečene maloljetnom učiniocu krivičnog djela, na način propisan 

važećim zakonom kojim se reguliše izricanje i izvršenje ove odgojne mjere i to: 

- na određen broj sati tokom dana praznika, ali najviše četiri uzastopna dana 

praznika; 

- na određen broj sati tokom dana, ali najduže u trajanju od jednog mjeseca; 

- na neprekidni boravak tokom određenog broja dana, ali ne duže od dvadeset 

dana. 

Pored navedenog, Disciplinski centar može, bez upisa u sudski registar, obavljati 

privredne djelatnosti i privredne aktivnosti, koje su u funkciji obavljanja osnovne 

17

djelatnosti, a radi angažovanja maloljetnika, za vrijeme izvršavanja odgojne mjere, na 

korisnim radovima koji odgovaraju njihovim godinama života. 

2. Disciplinski centar može organizovati, projekte, programe i druge aktivnosti 

prevencije koji su u funkciji smanjenja maloljetničkog kriminaliteta na području 

Kantona Sarajevo. 

3. Disciplinski centar u skladu sa odlukom o osnivanju organizuje djelatnost Dnevnog 

centra namjenjenog za stručni rad sa djecom (8-18 godina, oba spola) koja iskazuju 

određene oblike poremećaja u ponašanju i gdje je prema procjeni stručnog tima uz 

primjenu socio-pedagoških i psiholoških metoda rada moguće uticati na promjenu 

ponašanja maloljetnika. 

4. Disciplinski centar u skladu sa Odlukom o osnivanju može ovbavljati djelatnost 

Dijagnostičko-opservacionog centra namjenjenog za identifikaciju, utvrđivanje i 

procjenu etiologije, stepena i intenziteta prisutnih poremećaja u ponašanju kod 

djece (od 8-18 godina, oba spola) koja su upućena na dijagnostičku obradu od 

strane sud-a, tužilaštva ili nadležne službe socijalne zaštite s ciljem predlaganja 

odgovarajuće mjere te daljeg adekvatnog stručnog tretmana. 


Disciplinski centar raspolaze sa 5 soba za smještaj (ukupno 14 kreveta), prostorom za rad 

sa 10 maloljetnika na mjeri boravka na određeni broj sati tokom dana. Fizički su odvojeni 

dječaci i djevojčice sa zasebnim kupatilima. 

Kapacitet je moguće i uvećavati u zavisnosti od dužine trajanja izrečenih mjera. 

Opremljenost objekta zadovoljavajuća. 

U periodu 01.01.- 31.05.2012. ustanova postupa po 40 rješenja suda sa izrečenim 

mjerama upućivanja maloljetnika u Disciplinski centar od čega je cca 45% mjera 

neprekidnog boravka i cca 55% mjera boravka maloljetnika na određeni broj sati tokom 

dana. 

U ovom periodu u ustanovi je tretirano i 15 maloljetnika oba spola na individualnim 

preventivnim tretmanima po zahtjevu centra za socijalni rad, škole (uz saglasnost 

roditelja) ili roditelja maloljetnika, potpuno odvojeno od maloljetnika na izvršavanju 

izrečene odgojne mjere od strane suda. Važno je naglasiti da se i kod ove kategorije 

korisnika radi o maloljetnicima koji su uglavnom već evidentirani kao počinioci kr. djela 

ili prekršaja. 

Organizacija rada 

18

Rad u Disciplinskom centru je organizovan od 0-24 sata, tokom sedam dana u sedmici, 

prema sedmičnom odnosno mjesečnom rasporedu rada kroz dnevne smjene i noćni rad 

odgajatelja, a ciklus se utvrđuje rasporedom rada stručnih zaposlenika. 

Disciplinski centar obavlja stručni rad sa maloljetnicima kroz slijedeće poslove i zadatke: 

Obezbjeđuje i ostvaruje primjenu propisa koji se odnose na djelokrug rada KJU 

“Disciplinski centar za maloljetnike”; 

Vodi propisanu dokumentaciju, podnosi odgovarajuće izvještaje 

Vrši prihvat, smještaj i odgojno-edukativni rad koji se organizuje kroz individualne 

tretmane i rjeđe po odgojnim grupama a u cilju resocijalizacije i korekcije 

nepoželjnih osobina ličnosti i navika u ponašanju maloljetnika; 

Odgojno-obrazovnu, socijalno-zaštitnu, zdravstvenu i kulturnu funkciju u radu sa 

maloljetnicima obezbjeđuje i obavlja kroz tri faze: faza prijema maloljetnika u 

Disciplinski centar, faza tretmana i praćenja maloljetnika za vrijeme boravka u 

Disciplinskom centru i faza otpusta i odlaska maloljetnika iz Disciplinskog centra; 

Preventivnu funkciju obavlja sačinjavanjem programa, projekata, individualnih 

preventivnih tretmana i drugih preventivnih aktivnosti te sprovođenjem istih u i 

izvan prostora ustanove. 

Disciplinski centar za maloljetnike u svom radu sa maloljetnicima provodi intenzivni i 

poluintenzivni Multimodalni program resocijalizacije maloljetnika. 

Multimodalni program uključuje raznovrsne bihevioralne, kognitivne i psiho-edukativne 

komponente i svojevrsna je kombinacija seta sadržaja, intervencija i usluga od 

savjetovanja, obrazovnih, radno-okupacijskih i sportskih aktivnosti, do aktivnosti na 

prevenciji zloupotrebe psihoaktivnih supstanci. Ovaj program uključuje sveobuhvatno 

djelovanje na individualnom, porodičnom, školskom i vršnjačkom nivou, kao i svim 

drugim nivoima koji su prisutni u odnosu na maloljetnika, i koji su s njim u direktnoj ili 

indirektnoj interakciji. 

Nedostaci 

1. Nedorečenosti odredbi važećih zakona u pogledu djelatnosti Disciplinskog centra 

što ostavlja prostor za nedoumice i različita tumačenja sto otežava rad ove 

ustanove. 

2. Nedovoljan broj zaposlenih 

3. Nedovoljna finansijska sredstva za provođenje programskih zadataka tretmana 

maloljetnika. 

19


1. U pogledu naziva ustanove, osnivača i djelatnosti ustanove otkloniti 

eventualne dileme kroz komentare Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i 

maloljetnicima u krivičnom postupku, koji bi uslijedili nakon usvajanja 

pomenutog zakona. Naime, stupanjem na snagu Zakona o zaštiti i 

postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku postojeći 

disciplinski centri mjenjaju nazive u Odgojni centar iz razloga ranije 

stigmatizirajućeg naziva kao i terminološkog usklađivanja „odgojnoodgojni“ 

sa ostalim odredbama ovog zakona. Ustanovu Odgojni centar na 

području FBiH osnivaju i njenu djelatnost finansiraju kantoni u skladu sa 

odredbama Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u 

krivičnom postupku. 

2. Koristiti raspoložive kapacitete disciplinskih centara (odgojnih centara) za 

smještaj maloljetnika za vrijeme trajanja postupka kao Prihvatni centar. 

Dileme u pogledu ranije primjene ove odredbe otkloniti na način: 

osnivačke akte disciplinskih (odgojnih) centara uskladiti sa 

odredbama člana 94. i čl. 112. Zakona o zaštiti i postupanju sa 

djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku 

kroz komentare Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i 

maloljetnicima u krivičnom postupku šire pojasniti primjenu ovih 

odredaba. 

3. Staviti u funkciju dijagnostičko-opservacioni centar kao organizacionu 

jedinicu Disciplinskih (odgojnih) centara, jer za to postoje normativne 

pretpostavke i djelatnosti isti osigurati u skladu sa odredbama 92. stav 4. 

Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom 

postupku. Kroz komentare Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i 

maloljetnicima u krivičnom postupku šire pojasniti primjenu ove odredbe. 

4. Predložiti izmjene i dopune Zakona o prekršajima u kojima će se precizno 

odrediti Disciplinski centar ali i druge odgojne ustanove kao organi izvršenja 

prekršajnih sankcija prema maloljetnicima. U praksi postoji primjena ali i 

različita tumačenja pa i osporavanja primjene zbog nepreciznih odredbi ovog 

zakona. Obzirom da novi Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i 

maloljetnicima u krivičnom postupku uopšte ne tretira djecu počinioce 

prekršaja to je potrebno predložiti izmjene i dopune Zakona o prekršajima 

FBiH kako bi se riješio i ovaj problem te maloljetni počinioci prekršaja ne bi 

ostali izvan sistema društvene reakcije i zaštite. 

5. Razmotriti opravdanost osnivanja Disciplinskih centara u svim kantonima 

FBiH, a problem malog broja korisnika u nekim kantonima koji nemaju ovu 

20

ustanovu, prevazići kroz potpisivanje određenih sporazuma po principu 

racionalizacije i funkcionalnosti. Npr. Istočno Sarajevo, Breza, Visoko, 

Olovo, Konjic i sl. mogu koristiti kapacitete Disciplinskog centra u Sarajevu, 

ako to ne ometa njegovo redovno školovanje i svrhu odgojne mjere 

upućivanja u discipinski centar. Zbog svrhe i karaktera odgojne mjere 

upućivanja u disciplinski (odgojni) centar, mogućnosti iz pomenutih 

sporazuma koristiti samo kao privremeno rješenje i u izuzetnim slučajevima 

nemogućnosti izvršenja drugih odgojnih mjera, do formiranja drugih 

discipinskih (odgojnih) centara u svim kantonima. 

Suprotan sta, u vezi preporuke 5. sa obrazloženjem sudije Jasmine Kosović - strana 

26 

21




postupanju sa 

djecom i 




3.4. Javna ustanova Disciplinski centar za maloljetnike 

Tuzlanskog kantona 

Član 36 Zakona-uvjeti izricanja mjere upućivanja 

maloljetnika u odgojni centar 

Mjera kratkotrajnog trajanja koja se može izriči: 

na određeni broj sati tokom dana najmanje 14, a najduže 30 

dana, 

na neprekidni boravak najmanje 15, a najduže tri mjeseca, 

može se mijenjati u toku trajanja (skraćivati, produžavati), 

može se izreči uz odgojnu mjeru pojačanog nadzora, 

maloljetnik se može po odluci suda uputiti na neprekidni 

boravak u trajanju naduže tri mjeseca ako ometa izvršenje 

posebnih obaveza ili odgojne mjere pojačanog nadzora. 

Javna ustanova Disciplinski centar za maloljetnike TK osnovana je u skladu sa Zakonom 

o ustanovama i Zakonom o osnivanju Javne ustanove Disciplinski centar za maloljetnike 

Tuzlanskog kantona 

Disciplinski centar je potrošačka jedinica u sastavu Ministarstva pravosuđa i uprave TK i 

finansira se iz sredstava Budžeta TK. Zvanično je počeo sa radom 16.04.2009. godine. 

Osnovna djelatnost Disciplinskog centra prema sada važećim propisima je: 

a) izvršavanje odgojne mjere – disciplinske mjere upućivanja u disciplinski centar za 

maloljetnike, izrečene maloljetnom učiniocu krivičnog djela, na način propisan 

zakonom kojim se reguliše izricanje i izvršenje ove disciplinske mjere i to: 

- na određeni broj sati tokom dana praznika, ali najviše četiri uzatopna 

dana praznika, 

- na određeni broj sati tokom dana, ali najduže u trajanju od jednog 

mjeseca, 

- na neprekidni boravak tokom određenog broja dana, ali ne duže od 

dvadeset dana. 

b) stručni dijagnostičko–opservacioni tretman maloljetnika sa izraženim 

poremećajima u ponašanju, u cilju otkrivanja i procjene uzroka i intenziteta 

poremećaja koji su doveli do toga, kao i poduzimanje adekvatnog tretmana za 

suzbijanje takvog ponašanja. 

22

Disciplinski centar je smješten u Tuzli na adresi Bosne Srebrene 31 na 3 spratu bivšeg 

Đačkog doma Enver Šiljak. Prostor u kojem se nalazi Disciplinski centra je u vlasništvu 

Općine Tuzla i ustupljen je na korištenje bez naknade Vladi Tuzlanskog kantona za 

potrebe smještaja Disciplinskog centra. 

Korisni prostor objekta cca 650 m 2 . 

Disciplinski centar je ustanova otvorenog tipa. 


U Disciplinskom centru postoje 3 sobe za smještaj (ukupno 6 kreveta). 

Sa maloljetnicima radi ukupno 6 zaposlenika i direktor. Svi zaposleni su sa VSS i 

zastupljene su profesije dipl. pravnik, dipl. socijalni radnik, dipl. pedagog-psiholog i dipl. 

socijalni pedagog. Postoji prostor i kadar za rad sa do 6 maloljetnika na mjeri boravka na 

određeni broj sati tokom dana. Kapacitet moguće i uvećavati u zavisnosti od dužine 

trajanja izrečenih mjera. Opremljenost objekta sadržajima za rad sa maloljetnicima je 

zadovoljavajuća. 

U periodu 01.01.-10.05.2012. ustanova je zaprimila 14 rješenja suda sa izrečenim 

mjerama upučivanja maloljetnika u Disciplinski centar i sve mjere se odnose na boravak 

maloljetnika na određeni broj sati tokom dana. 

U ovom periodu u ustanovi je tretirano i 4 maloljetnika na individualnim preventivnim 

tretmanima po zahtjevu centra za socijalni rad, škole (uz saglasnost roditelja) ili roditelja 

maloljetnika, potpuno odvojeno od maloljetnika na izvršavanju izrečene odgojne mjere od 

strane suda. Važno je naglasiti da se i kod ove kategorije korisnika radi o maloljetnicima 

od kojih su neki već evidentirani kao počinioci krivičnih djela. 

Organizacija rada: 

Rad u Disciplinskom centru je u zavisnosti od termina dolaska maloljetnika i u 

slučajevima upućivanja maloljetnika na neprekidni boravak organizovan od 0-24 sata, 

tokom sedam dana u sedmici, prema sedmičnom odnosno mjesečnom rasporedu rada kroz 

dnevne smjene i noćni rad odgajatelja, a ciklus se utvrđuje rasporedom rada stručnih 

zaposlenika. 

Rad stručnih zaposlenika realizuje se izmjenjivanjem u direktnom individualnom i rjeđe 

grupnom radu sa korisnicima prema unaprijed utvrđenom rasporedu. 

23

Nedostaci 

1. Nedovoljan broj zaposlenih. 

2. Nedovoljna finansijska sredstva za provođenje programskih zadataka tretmana 

maloljetnika 

3. Nedostatak posebnog ulaza u objekat 

4. Nepostojanje video nadzora u objektu 

5. Nepostojanje službenog vozila ustanove što znatno otežava rad na aktivnostima i 

radnim zadacima izvan sjedišta ustanove 

6. Nedorečenosti odredbi važećih zakona u pogledu djelatnosti Disciplinskog centra 

što ostavlja prostor za nedoumice i različita tumačenja i otežava rad ove ustanove. 


1. U pogledu naziva ustanove, osnivača i djelatnosti ustanove otkloniti 

eventualne dileme kroz komentare Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i 

maloljetnicima u krivičnom postupku, koji bi uslijedili nakon usvajanja 

pomenutog zakona. Naime, stupanjem na snagu Zakona o zaštiti i postupanju 

sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku postojeći disciplinski centri 

mjenjaju nazive u Odgojni centar iz razloga ranije stigmatizirajućeg naziva 

kao i terminološkog usklađivanja „odgojno-odgojni“ sa ostalim odredbama 

ovog zakona. Ustanovu Odgojni centar na području FBiH osnivaju i njenu 

djelatnost finansiraju kantoni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i 

postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom 

2. Tražiti da resorno Ministarstvo pravosuđa i uprave TK i Vlada TK izdvoje 

sredstva za nabavku službenog vozila ustanove, izgradnju posebnog ulaza u 

objekat, povećanje broja zaposlenih kao i nabavku videonadzora. 

3. Koristiti raspoložive kapacitete disciplinskih centara (odgojnih centara) za 

smještaj maloljetnika za vrijeme trajanja postupka kao Prihvatni centar. 

Dileme u pogledu ranije primjene ove odredbe otkloniti na način: 

osnivačke akte disciplinskih (odgojnih) centara uskladiti sa 

odredbama člana 94. i čl. 112. Zakona o zaštiti i postupanju sa 

djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku 

kroz komentare Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i 

maloljetnicima u krivičnom postupku šire pojasniti primjenu ovih 

odredaba. 

4. Staviti u funkciju dijagnostičko-opservacioni centar kao organizacionu 

jedinicu Disciplinskih (odgojnih) centara, jer za to postoje normativne 

pretpostavke i djelatnosti isti osigurati u skladu sa odredbama 92. stav 4. 

24

Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom 

postupku Kroz komentare Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i 

maloljetnicima u krivičnom postupku šire pojasniti primjenu ove odredbe. 

5. Razmotriti opravdanost osnivanja Disciplinskih centara u svim kantonima 

FBiH, a problem malog broja korisnika u nekim kantonima koji nemaju ovu 

ustanovu, prevazići kroz potpisivanje određenih sporazuma po principu 

racionalizacije i funkcionalnosti. Npr. Brčko Distrikt BiH, Ugljevik, Bijeljina, 

Zvornik i sl. može koristiti kapacitete Disciplinskog centra u Sarajevu, ako to 

ne ometa njegovo redovno školovanje i svrhu odgojne mjere upućivanja u 

discipinski centar. Zbog svrhe i karaktera odgojne mjere upućivanja u 

disciplinski(odgojni) centar, mogućnosti iz pomenutih sporazuma koristiti 

samo kao privremeno rješenje i u izuzetnim slučajevima nemogućnosti 

izvršenja drugih odgojnih mjera, do formiranja drugih discipinskih 

(odgojnih) centara u svim kantonima. 

Suprotan stav, u vezi preporuke 5. sa obrazloženjem sudije Jasmine Kosović - strana 

26 

25

3. 5. Suprotan stav 

sudije Jasmine Kosović 

Primarni zadatak odgojnog (disciplinskog) centra 

Prema sada važećim propisima i „Zakonu o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u 

krivičnom postupku“ čije usvajanje se očekuje, primarni zadatak odgojnog (disciplinskog) 

centra je: 

izvršenje sudske odluke kojom je maloljetniku izrečena odgojna mjere upućivanja 

uodgojni centar, 

i sudske odluke kojom se maloljetnik upućuje u odgojni (disciplinski) centar zbog 

ometanja izvršenja odgojne mjere pojačanog nadzora i osebnih obaveza. 

Izvršenje mjere vrši se pod nadzorom i kontrolom suda u određenim zakonskim rokovima. 

Šta se predlaže 

Smatrajući da ispunjavaju sve potrebne uvjete, odgojni (disciplinskih) centari u Sarajevu i 

Tuzli predlažu da pored primarnih poslova, obavljaju i : 

poslovi dijagnostičko-opservacijskog centra, 

prihvat maloljetnika za potrebe krivičnog postupka, umjesto pritvora, te da 

na osnovu potpisanih sporazuma o saradnji, susjedne opštine drugih kantona, 

entiteta ili Brčko Distrikt BiH koji nemaju osnovane ove centre, koriste kapacitete 

u Sarajevu i Tuzli, sve do osnivanja disciplinskih centara na svim kantonima. 

Međutim, generalno posmatrano, zbog tako povećanog broja maloljetnika, a time i poslova u 

sprovođenju njihovog tretmana, ovakvo rješenje može dovesti u pitanje kvalitet izvršenja 

odgojne mjere upućivanja u odgojni centar kao primarnog zadatka, a to se ne može pravdati 

razlozima racionalizacije jer je tada i funkcionalnost upitna. Postupanje po principu 

racionalizacije i funkcionalnosti postojećih ili nepostojećih ustanova ne smije, niti može biti 

okolnost koja opravdava ponuđeno rješenje s obzirom da se ne zasniva na garancijama koje 

osiguravaju ostvarivanje prava maloljetnika u skladu sa zakonom i međunarodnim 

standardima. 

1. „Dijagnostičko-opservacioni centar“ 

Argumenti 

Uopšte ne osporavajući potrebu za osnivanjem dijagnostičko-opservacionog centra kao 

posebne ustanove radi utvrđivanja poremećaja u ponašanju maloljetnika, „dijagnostičkoopservacioni 

centar“ u okviru postojećih disciplinskih centra u Sarajevu i Tuzli treba 

prvenstveno da služe svrsi ustanova zbog koje su osnovani-za smislenu i kvalitetnu provedbu 

26

odgojne mjere zbog koje je maloljetnik upućen u tu ustanovu. U dosadašnjoj praksi tužilaštvo 

i sud su za potrebe krivičnog postupka uvijek imali i imaju mogućnost da traže i dobiju 

odgovarajuće stručno mišljenje, bilo u okviru organa starateljstva koji je i učesnik krivičnog 

postupka, bilo odgovarajućim vještačenjem po vještaku pojedincu ili timu vještaka 

specijalista određenih ustanova, ili drugih ustanova a što spada u domen regulative člana 92. 

stav 4. novog zakona i odluke suda. 

2. Prihvat maloljetnika za potrebe krivičnog postupka, umjesto pritvora 

Smještaj u odgojn centar u toku trajanja postupka bi mogao biti izuzetak o kome za svaki 

pojedini slučaj jedino može odlučiti sud dajući u svojoj odluci opravdane i uvjerljive razloge 

zbog čega maloljetnika smješta u ustanovu kojoj je namjenjena uloga izvršenja krivične 

sankcije za lakša krivična djela. U pravili, nikakvi socijalni i pedagoški razlozi ne mogu 

opravdati smještaj maloljetnika u bilo koju ustanovu ako za to nisu ispunjeni zakonski uvjeti, 

a posebno ako se ima u vidu usvojeni standard da se maloljetnici čiju krivicu sud još nije 

utvrdio, imaju smatrati nevinim i da „ne smiju biti pod uticajem mogućnosti da bi mogli biti 

proglašeni krivim u budućnosti“ 9 . 

3. Potpisivanje sporazuma o saradnji 

Upućivanje maloljetnika iz drugog kantona ili entiteta u kojima ne postoje odgojni centri u 

odgojne centre u Sarajevu ili Tuzli radi izvršenja odgojne mjere, otvara pitanje da li je, i da li 

će takvo postupanje biti uvijek u najboljem interesu maloljetnika. U pojedinim slučajevima bi 

to možda i moglo biti opravdano, ali zaključivanje sporazuma sa svrhom da se odgojna mjera 

upućivanja u odgojni centar za druge kantone i entitete izvršava u Tuzli i Sarajevu, kao 

generalno ili privremeno rješenje, bez posebnog istraživanja i objektivnih pokazatelja o broju 

općina/kantona koje bi mogle biti obuhvaćene sporazumom o saradnji, njihovoj udaljenosti od 

sjedišta odgojnih centara, procjene stanja maloljetnčkog kriminaliteta i mogućeg broja 

maloljetnika koji bi sa tih područja mogli biti upućeni u postojeće odgojne centre, te u vezi s 

tim da li bi upućivanjem maloljetnika iz susjednih općina/kantona/entiteta bila dovedena u 

pitanje funkcionalnost i kvalitet izvršenja odluka nadležnih sudova u nadležnim odgonim 

centarima u Tuzli i Sarajevu, ne bi se moglo prihvatiti. 

Argument da se na osnovu već zaključenog sporazuma o saradnji u Disciplinskom centru 

Tuzla izvršava odgojna mjera koju je izrekao sud iz Brčko Distrikta BiH, bi mogao biti 

izuzetak koji samo potvrđuje pravilo, ali za tu tvrdnju nema nikakvih objektivnih pokazatelja 

na osnovu kojih bi se dala ocjena ili procjena za budućnost. 

Nadalje, ako bi se i prihvatilo da dva disciplinska centra pokrivaju potrebe drugih kantona i 

entiteta, onda bi se zbog efekta prekobrojnosti maloljetnika u tim ustanovama, takođe mogla 

dovedesti u pitanje mogućnost i kvalitet izvršenja izrečene odgojne mjere za tako veliki broj 

maloljetnika, a time i funkcionisanje disciplinskih centara. 

9 CDPC-BU:Pravilo 118 

27

Prijedlog je u suprotnosti sa prirodom i karakterom odgojne mjere upućivanja u 

odgojni centar 

a) U pravilu, odgojne mjere se izvršavaju u zajednici u kojoj maloljetnik živi i koja doprinosi 

njegovoj pozitivnoj reintegraciji i podrazumjeva niz aktivnosti suda i drugih organa. Sudska 

praksa je pokazala niz poteškoća i otvorenih pitanja kada se određeni slučaj rješavan van 

mesta prebivališta maloljetnika. 

b) Prema međunarodnim standardima (na kojima se temelje i rješenja novog zakona) 

institucija za maloljetnike treba biti locirana tako da omogućava pristup i kontakt između 

maloljetnika i njegove porodice i integrisanje u društveno, ekonomsko i kulturno okruženje 

zajednice. Nadalje, maloljetnici i njihovi roditelji kao i zakonski zastupnici biće konsultovani 

o pitanju upućivanja, a i kasnijeg prebacivanja iz jedne ustanove u drugu. Smještanje i 

prebacivanje iz ustanove vrši se adekvatnim prevoznim sredstvima, uz poštivanje anonimnosti 

i privatnosti maloljetnika, te pravilima humanog postupanja 10 . 

c) Odgojna mjera upućivanja u odgojni centar je po svom karakteru mjera kratkog trajanja 

(određeni broj sati u toku dana- u periodu od 14 do 30 dana; neprekidni boravak u trajanju od 

15 dana, ali ne duže od tri mjeseca), pa se u pojedinim slučajevima može opravdano postaviti 

pitanje načina odlaska i dolaska maloljetnika u ustanovu koja se nalazi van mjesta u kome 

maloljetnik živi, ide u školu, zatim pitanje adekvatnog prevoza, mogućnosti praćenja 

ponašanja i izvršenja odgojne mjere od strane nadležnog (u mjestu prebivališta) organa 

starateljstva koji ima najbolju sliku o socijalnom, psihološkom i pedagoškom statusu 

maloljetnika, njegovim potrebama, zatin pitanje troškova i sl. 

d) Odgojna mjera upućivanja u odgojni centar se izriče za lakša krivična djela, a odlazak i 

povratak maloljetnika iz jednog kantona/entiteta, pogotovo ako traje tri mjeseca, može da 

frustrira i stigmatizira maloljetnika i da zbog neželjenih efekata izrečena odgojna mjera izgubi 

svaki smisao i svrhu. 

e) Primjenom principa postupnosti koji se posmatra i primjenjuje u srazmjeri 11 sa stepenom 

krivične odgovornosti, jačini ugrožavanja ili povrede zakonom zaštićenog dobra i u svjetlu 

ličnih svojstava i prilika maloljetnika, sud će radije konkretni slučaj riješiti izricanjem one 

odgojne mjere čijom primjenom će najbolje biti ostvarena željena svrha. U tom smislu novi 

zakon sudiji za maloljetnike nudi mogućnost izbora u skladu sa navedenim kriterijima, a u 

svrhu sankcionisanja društveno neprihvatljivog ponašanja, uticaja na ličnost maloljetnika i 

jačanja njegove odgovornosti za sopstvene postupke. 

Dakle, bez prethodnog istraživanja i objektivnih pokazatelja o mogućim pozitivnim i 

negativnim efektima zaključivanja sporazuma o saradnji u izvršenju odgojne mjere 

upućivanja maloljetnika sa područja drugih općina/kantona/entiteta u odgojni 

(disciplinski) centar u Sarajevu i Tuzli, prijedlog je i kao privremeno rješenje, 

10 Pravilo 13 REC(87)20; Pravilo 17 EPR; Pravilo 30 UNRPJDL; Rec(2005)5; CPT standardi maloljetnicima 

11 Ne radi se o bukvalnom pridržavanju redosljeda u izricanja odgojnih mjera jer se član 29. (postupnost u izricanju krivičnih 

sankcija) tumači i uvijek primjenjuje u vezi sa članom 9. (princip srazmjernosti) Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i 

maloljetnicima u krivičnom postupku. 

28

neprihvatljiv. U pravilu, ovaj princip treba da važi i kod donošenja drugih odluka bitnih 

za funkcionisanje sistema maloljetničkog pravosuđa, u najširem smislu te riječi. 

Racionalan pristup nalaže otvaranje odgojnih centara u drugim kantonima Federacije 

BiH, za jednu ili više općina gdje god je to moguće, ali opet na temelju posebnog 

istraživanja, objektivnih pokazatelja i imajući u vidu pravnu prirodu i svrhu odgojne 

mjere upućivanja u odgojni centar. 

29




postupanju sa 

djecom i 




3.6. JU Zavod za vaspitanje muške djece i omladine – 

Sarajevo 

Član 41.Zakona-uvjeti za primjenu odgojne mjere upućivanja 

u odgojnu ustanovu 

primjenjuje se kada je potrebno maloljetnika odvojiti iz 

sredine u kojoj živi i osigurati pomoć i stalni nadzor 

stručnih odgajatelja ustanove, 

maloljetnik ostaje u ustanovi najmanje šest mjeseci, a 

najduže dvije godine, 

kontrola izvršenja mjere svakih šest mjeseci. 

Privremeni smještaj maloljetnika dok postupak traje-član 

94. i 112. Zakona 

Osnivač: Fedeacija Bosne i Hercegovine, 2008. godine 

Sjedište: Sarajevo, Novo Sarajevo, Humska 81; 

Šifra djelatnosti: Određena na osnovu Odluke o standardnoj klasifikaciji djeltnosti u 

Federaciji BiH i glasi: 85.312 – Socijalna zaštita u ustanovama sa smještajem. 

Osnovna djelatnost Zavoda je socijalno i zdravstveno zbrinjavanje, obrazovanje i 

osposobljavanje vaspitno zanemarene i zapuštene muške djece i omladine upućene na 

osnovu odluke suda ili organa starateljstva, starosti od 10-18 godina sa prebivalištem na 

teritoriji Federacije BiH. 

Provođenje navedene djelatnosti vrši se na osnovu Zakona o preuzimanju prava i obaveza 

osnivača nad ustanovama socijalne zaštite u Federaciji BiH. 

Poslovi izvršenja zavodske mjere i mjere povjeravanja djece i omladine na tretman u 

Zavod su poslovi od posebnog interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine. 

Zavod može mijenjati i proširivati djelatnost uz prethodnu saglasnost osnivača. 

Nadzor nad stručnim radom i nadzor nad zakonitošću rada vrše: Federalno 

ministarstvo rada i socijalne politike, Federalno ministarstvo pravde, Federalno 

ministarstvo zdravstva i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, svako u okviru svoje 

nadležnosti. 

30

Zavod se finansira iz Budžeta Federacije BiH, Budžeta Kantona Sarajevo, naknada za 

obavljanje usluga, donacija i drugih izvora u skladu sa zakonom. 

Finansiranje djelatnosti Zavoda nije uređeno na način koji obezbjeđuje kontinuitet što ima 

značajan uticaj na vršenje poslova iz djelatnosti Zavoda. Naime, programska djelatnost 

Zavoda jednim djelom se finansira iz Budžeta Kantona Sarajevo sa pozicije Ministarstva 

nauke i obrazovanja, a jednim djelom iz Budžeta Fedracije BiH kroz grant sa pozicije 

Federalnog ministarstva za rad i socijalnu politiku u omjeru 55% prema 45%. 

Programom rada Zavoda kao i Planom finansiranja za 2012. godinu kao i novim 

Pravilnikom o radu Zavoda predvođena je nova organizacija i sistematizacija poslova sa 

intencijom povećanja broja stručnog i profiliranog kadra za tretman maloljetnika 

smještenih u Zavod. Realizacija navedenog zavisit će od doznačenih sredstava sa pozicije 

Federalnog ministarstva za rad i socijalnu politiku. 


U Zavodu je trenutno na smještaju 12 maloljetnika i to 3 maloljetnika po osnovu izrećene 

odgojne mjere upućivanja u odgojnu ustanovu od strane suda i 9 maloljetnika smještenih 

po zahtjevu organa starateljstva. Ovisno o donosiocu navedene mjere, maloljetnici su 

smješteni na posebnim odjelima. Za još tri maloljetnika odobren je prijem i isti je u fazi 

realizacije. 

U Zavodu je zaposleno ukupno 24 uposlenika od čega četiri vaspitača, jedan pedagog i 

jedan socijalni radnik koji su angažovani na stručnim poslovima tretmna maloljetnika. 

Definisana osnovna djelatnost Zavoda je neadekvatna i više se odnosi na kategorije 

korisnika prava po osnovu socijalne zaštite, te je u tom cilju potrebno poduzeti mjere 

redefinisanja navedene djelatnosti Zavoda. 

Zavod raspolaže sa cca 3000 m2 unutrašnjeg dijela prostora od ćega je tek 1/3 u aktivnoj 

funkciji. 

Preostalih 2/3 prostora od kojeg je cca 350 m2 u potpunosti devastirano, a radi se o 

prostoru planiranom za nastavne aktivnosti u učionicama i radionicama za radnookupacione 

aktivnosti maloljetnika. Dio prostora koji je u boljem stanju zahtjeva 

adaptaciju i prilagođavanje određenoj namjeni tako da omogućava funkcionalnu 

odvojenost prostora namjenjenog određenoj kategorije korisnika. Adaptacijom 

devastiranog prostora mogao bi se obezbjediti kapacitet do 60 mjesta, što bi zavisilo od 

kategorije korisnika smještaja. 

31

Nedostaci 

Preporuke Radne grupe 

1. Široko definisana djelatnost ustanove; 

2. Prisutni problem obezbjeđenja kontinuiranog 

finansiranja ustanove za nesmetani rad; 

3. Nedostatak stručnog i profiliranog kadra za rad sa 

djecom i maloljetnicima smještenih u ustanovu; 

4. Organizacija i sistematizacija poslova sa posebnim 

osvrtom na poslove tretmana maloljetnika. 

Na osnovu izvršenog uvida u smještajne i prostorne kapacitete, te projektnu 

dokumentaciju Zavoda u kontekstu navedene reforme institucija za tretmana maloljetnika 

u sukobu sa zakonom, Radna grupa daje slijedeće preporuke: 

1. Sadašnji naziv ustanove JU „Zavod za vaspitanje muške djece i omladine – 

Sarajevo“ zamjeniti nazivom JU „Zavod za prihvat i odgoj djece i 

maloljetnika“ 

2. Postojeći Zakon o preuzimanju prava i obaveza osnivača nad ustanovama 

socijalne zaštite u Federaciji BiH staviti van snage u dijelu koji se tiče JU 

„Zavoda za vaspitanje muške djece i omladine - Sarajevo i donese poseban 

zakon koji bi se odnosio isključivo na ovu Ustanovu. 

3. U skladu sa navedenim djelatnost Ustanove bi trebala obuhvati: 

Izvršavanje odgojne zavodske mjere upućivanja u odgojnu ustanovu 

Privremeni smještaj maloljetnika po odluci nadležnog suda 

Prihvat i odgoj djece do 14 godina koja su u sukobu sa zakonom, a 

upućena su od strane nadležnog organa starateljstva. 

Izvršenje odgojne mjere, privremenog smještaja i prihvata, mora zadovoljiti uvjete 

poštivanja režima stroge fizičke odvojenosti i tretmana djece i maloljetnika koji su se po 

bilo kojem od navedenih osnova našli u ovoj Ustanovi, te u tu svrhu obezbjedi 

kontinuirano odvijanje pojačanog nadzora i kontrole. 

4. Da se Ustanova finansira iz: 

Budžetskih sredstava Vlade Federacije BiH, te 

Sredstava ostvarenih po osnovu pruženih usluga prihvata i tretiranja 

maloljetnika u sukobu sa zakonom 

32

5. Nadzor nad radom Ustanove 

S obzirom na ovako predloženu i izmjenjenu djelatnosti, da nadzor nad 

radom i finansiranjem Ustanove vrše Federalno ministarstvo pravde i 

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, svako u svom domenu. 

6. U cilju ostvrenja svrhe Ustanove zbog koje je osnovana: 

da osnivač obezbjedi sredstava za izradu projektne dokumentacije sa 

premjerm radova za namjensku adaptaciju prostora i 

da osnivač pokrene inicijativu za iznalaženje potrebnih sredstava za 

adaptaciju devastiranog prostora i stavljajnje istog u funkciju provođenja 

naprijed navedene djelatnosti Zavoda 

33




postupanju sa 

djecom i 




3.7. Javna Ustanova za liječenje i osposobljavanje 

djece i maloljetnika u sukobu sa zakonom 

Član 44, 173 i 174 Zakona-posebna ustanova za maloljetnike 

ometene u psihičkom i fizičkom razvoju 

može se izreči umjesto odgojne mjere upućivanja u 

odgojnu ustanovu ili odgojno-popravni dom i umjesto 

mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja ako se 

u ovoj ustanovi može osigurati čuvanje i liječenje 

ostaje u ustanovi dok je potrebno, ali ne duže od tri godine, 

kontrola opravdanosti trajanja svaka tri mjeseca 

Iako član 96. Krivičnog zakona FBiH kao i član 217. i 218.Zakona o izvršenju krivičnih 

sankcija predviđaju odgojnu mjeru upućivanja u ustanovu za liječenje i osposobljavanje 

maloljetnih učinilaca krivičnih djela, ova ustanova nikada nije osnovana niti su u okviru 

postojećih ustanova stvorene pretpostavke za izvršavanje ove odgojne mjere. Međutim, 

potreba za ovom vrstom ustanove vrlo je prisutna. 

Zakon o izvršenju krivičnih sankcija Federacije BiH jasno definiše obavezu Federacije na 

osnivanje ustanove. Uzimajući u obzir dosadašnje statističke podatke o broj djece 

učinilaca krivičnih djela sa dijagoznom poremećaj ponašanja, osnivanjem jedne ustanove 

kapaciteta 50 mjesta bi bile zadovoljene potrebe Federacije BiH. 

Osnivač Javne Ustanove za liječenje i osposobljavanje djece i maloljetnika bi trebao biti 

Parlament Federacije BiH, a Budžet Federacije BiH bi trebao osigurati finansiska sredstva 

za njeno funkcionisanje (plaće, nabavka opreme, režiski troškovi, te troškovi održavanja ). 


„Poremećaj ponašanja“ 

U praksi je posljednjih godina poremećaj ponašanja vrlo prisutan kao uzrok činjenja 

krivičnih djela kod djece i maloljetnika. Poremećaj ponašanja je dijagnoza koja se može 

postaviti djeci do 18 godina, osim određenih pervazivnih poremećaja koji ugrožavaju 

život osobe ili okoline. 

Dijete do 18 godina je u procesu razvoja i sa aspekta medicinske psihologije, psihologije 

ličnosti i dječije neuropsihijatrije, cijela grupa poremećaja kod djece podvodi se pod tu 

dijagnozu. Kako ne bi došlo do trajnog kvalifikovanja dječije ličnosti i njegovog 

ponašanja koje može biti samo posljedica disfunkcionalne okoline djeteta, izbjegava se 

34

dijagnosticiranje bolesti. U grupu poremećaj ponašanja ubrajaju se poremećaji ličnosti, 

basocijalna i antisocijalna ponašanja, psihički poremećaiji i sl. Predhodno navedeno, 

(najčešće vodi ka poremećajima ličnosti u starijoj dobi, disfunkcionalnom i kriminogenom 

ponašanju ili destruktivnom ponašanju koje može imati različite objekte), zahtjeva 

preventivni rad od strane stručnjaka i multidisciplinarnih timova. Nažalost, najveći broj 

djece i maloljetnika sa ovom dijagnozom dolazi u sukob sa zakonom ne samo zbog 

manifestacije poremećaja ponašanja, već i zbog neadekvatnih okolinskih uticaja na 

njihovo ponašanje. Smještaj ove djece i maloljetnika u posebnu ustanovu za liječenje i 

osposobljavanje i poseban tretman obezbijedio bi pretpostavke za njihovo izdvajanje iz 

negativnog ambijenta u kome žive i njihovo usmjeravanje ka društveno prihvatljivom 

ponašanju . 

Dosadašnja iskustva 

Dosadašnja iskustva centara za socijalni rad pokazuju da maloljetnici kod kojih je 

dijagnosticiran poremećaj ponašanja, po počinjenom krivičnom djelu, a nakon provedenog 

sudkog postupka i izrečene mjere (mjere pojačanog nadzora od strane roditelja, odnosno 

staratelja, pojačanog nadzora od strane organa starateljstva, mjera upućivanja u 

Disciplinski centar ili izrečenu mjeru upućivanja u Vaspitnu ustanovu -Zavod za 

vaspitanje muške djece i omladine Sarajevo), uglavnom ostaju u porodici i istom 

okruženju. Nažalost, roditelji koji izvršavaju mjeru pojačanog nadzora nisu osposobljeni 

da kvalitetno rade sa maloljetnikom sa takvom dijagnozom i nemaju podršku servisa u 

lokalnoj zajednici. Organ starateljstva takođe nije kvalitetno osposobljen i nema stručnih i 

profesionalnih kapaciteta niti mogućnosti da sa maloljetnicima radi stručno i 

profesionalno. Vaspitna ustanova u svojoj djelatnosti, organizaciji rada i sa raspoloživim 

stručnim kapacitetima takođe nije osposobljena tretirati maloljetnike sa dijagnozom 

poremećaj ponašanja. Izricanjem navedenih mjera djeca i maloljetnici i dalje ostaju u 

ozbiljnom riziku od novog činjenja krivičnih dijela, a ukoliko su sudskom odlukom 

upućeni u ustanovu, svojim ponašanjem negativno utiču na kvalitetno izvršavanje mjera 

prema maloljetnicima kojima je izrečena mjera upućivanja u Ustanovu. Time se efekti 

mjere upućivanja u Vaspitnu ustanovu ili Disciplinski centar smanjuju, odnosno ne 

postižu kod maloljetnika kod kojih nije dijagnosticiran poremećaj ponašanja i njihov 

život i zdravlje dovodi u opasnost prisustvom maloljetnika sa dijagnozom poremećaj 

ponašanja kojima je očito mjesto u posebnoj ustanovi za liječenje i osposobljavanje. 

Maloljetnici sa dijagnozom poremećaj ponašanja su potencijalna opasnost za maloljetnike 

sa kojima borave u ustanovi, a posebno ako se ima u vidu da te ustanove nisu kadrovski, 

stručno i profesionalno osposobljene za rad sa tom populacijom maloljetnika. Zbog 

posljedica koje ponašanje maloljetnika sa dijagnozom poremećaj ponašanja ostvalja na 

drugu djecu i maloljetnike smještene u ustanove remeteći uspjeh u resocijalizaciji, 

prioritetno je potrebno riješiti pitanje smještaja meloljetnika sa dijagnozom u ove 

ustanove Efekti rada Ustanova znatno bi bili veći ukoliko bi se formiralo posebno 

odjeljenje ili posebna ustanova za maloljetnike sa dijagnozom poremećaj ponašanja. 

Vrlo je prisutna praksa da se maloljetici sa dijagnozom poremećaj ponašanja zbog 

negativnog ponašanja izbacuju iz škole i prekidaju sa redovnim ili vanrednim procesom 

35

obrazovanja. Nisu zanemarljivi slučajevi u kojima roditelji i lokalna zajednica odustaju 

od daljih aktivnosti usmjerenih na tretman, zbrinjavanje, liječenje, izdvajanje iz sredine u 

kojoj žive djece i maloljetnika sa dijagnozom poremećaj ponašanja što ih dalje vodi 

drugim izazovima kao što su uživanje opojnih sredstava i alkohola. Dijagnoza poremećaj 

ponašanja i razne ovisnosti u koje maloljetnici ulaze nakon odustajanja porodice i 

lokalne zajednice od njih, nažalost sledeći su korak ka činjenju novih teških krivičnih 

djela i potpunom ulaska u svijet kriminala. 

Objektivni pokazatelji 

Na području Kantona Sarajevo u 2012 godini, broj registrovane djece učinilaca krivičnih 

djela sa dijagnozom poremećaj ponašanja, poremećaj ponašanja i emocija i 

kombinovani poremećaj je iznosio 28, u Unsko Sanskom Kantonu 10, a u Hercegovačko- 

Neretvanskom 13 (ostali podaci kojima raspolažemo nisu relevantni ili iste Kantoni nisu 

dostavili). Dakle, trenutno je samo na tri Kantona registrovano 51 dijete sa navedenom 

dijagnozom. Ako sa uzme u obzir da sa područja Tuzlanskog, Zeničko-Dobojskog, 

Zapadno-Hercegovačkog, Srednje-Bosanskog, Bosansko-Posavskog, Bosansko- 

Podrinjskog i sa Kantona deset (Livanjskog) nemamo podatke o broju djece sa 

navedenom dijagnozom i imamo u vidu statistiku za tri pomenuta kantona koji su dostavili 

podatke, već sada se može konstatovati da postoji prioritetna potreba za hitnim 

osnivanjem i stavljanjem u funkciju ove Ustanove. 


1) Formirati posebnu Ustanovu za liječenje i osposobljavanje djece i 

maloljetnika u sukobu sa zakonom ili u okviru neke od postojećih ustanova ili 

ustanova čije se stavljanje u funkciju očekuje, formirati posebno odjeljenje za 

izvršavanje mjere upućivanja u posebnu ustanovu za liječenje i 

osposobljavanje. 

2) U slučaju stavljanja u funkciju posebnog odjeljenja kao privremenog 

rješenja, pokrenuti aktivnosti za osnivanje posebne ustanove u kojoj će se 

stvoriti sve pretpostvake za izvršenje ove mjere u skladu sa Evropskim 

standardima i potrebama prakse u Federaciji BiH. 

Preporuke za osnivanje nove ustanove: 

Nova ustanova treba da je ustanova otvorenog tipa; 

Osnovna djelatnost: liječenje i osposobljavanje djece uzrasta od 14 do 18 

godina i mlađih punoljetnih osoba uzrasta od 18 do 23 godine; 

Kapacitet ustanove: 50 maloljetnika različitog spola sa posebnim 

36

odjeljenjem za maloljetnice kapaciteta 20 mjesta i odjeljenje za maloljetnike 

kapaciteta 30 mjesta; 

Boravak u ustanovi je cjelodnevni (24 sata); 

Troškove smještaja u ustanovu snosi Centar za socijalni rad koji upućuje 

maloljetnike/ce po sudskoj odluci. Osnov za obračun troškova smještaja je 

ekonomska cijena boravka, a po zahtjevu Centra za socijalni rad sredstva se 

planiraju i obezbjeđuju u Budžetu Kantona; 

U Ustanovi se maloljetnik/ca ili mlađa punoljetna osoba može zadržati 

najduže tri godine, s tim da se svaka tri mjeseca provjerava od strane suda 

da li postoji osnov za obustavu izvršenja mjere ili za njenu zamjenu drugom 

mjerom; 

Zgrada ustanove kao samostalna cjelina treba da ima vlastito dvorište i 

vanjske sportske terene. Dvorište po mogućnosti trba da je zatvoreno i 

dovoljne veličine da se na tom prostoru mogu odvijajati rekreativne 

aktivnosti. Otvori na zgradi trebaju biti od specijalnog stakla za te namjene, 

a pristup zgradi bez arhitektonskih barijera; 

Zgrada ustanove treba biti smještena u blizini gradskog saobraćaja i 

gradskog medicinskog centra zbog pojednostavljenja pristupa 

specijalističkoj medicinskoj brizi o maloljetnicima sa kombinovanim 

zdravstvenim problemima (fizičkim i psihičkim); 

Proces obrazovanja i osposobljavanja djece i mladih treba se odvijati u 

skladu sa procjenama njihovih mogućnosti, a prema usmjerenom planu koji 

se sačinjava prilikom smještaja. Proces se odvija kroz redovno pohađanje 

škole, vanredno polaganje i osposobljavanje koje je organizovano u okviru 

ustanove ili van nje. Usmjereni plan sačinjava stručni tim ustanove uz 

najveće moguće učešće maloljetnika/ce, njegovog staratelja i njemu bliskih 

osoba. 

Maloljetnicima/cama i mlađim punoljetnim osobama obezbjeđene su 

zdravstvene usluge 24. sata. Zdravstvene usluge pruža ljekar–dječiji 

psihijatar zaposlen u ustanovi, te medicinske sestre koje su angažovane 24 

sata. Ostali ljekari drugih specijalnosti angažuju se povremeno prema 

potrebama a na temelju sporazuma potpisanog između ustanove i 

medicinskog centra. Primarnu zdravstvenu zaštitu maloljetnicima/cama i 

mlađim punoljetnim osobama pruža dom zdravlja na čijem području 

Ustanova za liječenje i osposobljavanje ima sjedište. 

3) Nadzor nad zakonitošću rada: 

Nadzor nad zakonitošću rada ove ustanove vrše resorna ministarstva svako iz okvira 

37

svoje nadležnosti: 

Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije BiH 

Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije BiH 

Ministarstvo zdravlja Federacije BiH 

Ministarstvo pravde Federacije BiH 

4) Zakonom o socijalnoj zaštiti Federacije BiH propisati bliže uvjete, način i 

postupak osnivanja ove ustanove. 

5) Donijeti pravilnik o izvršenju mjere upućivanja u ustanovu za liječenje i 

osposobljavanje djece i maloljetnika kojim će se detaljnije urediti sva pitanja 

od značaja za izvršenje ove mjere. 

6) Kao privremeno rješenje u okviru postojećih ustanova staviti u funkciju ovu 

ustanovu, do osnivanja Posebne ustanove za liječenje i osposobljavanje. 

38




postupanju sa 

djecom i 




3.9. Javna Ustanova „Terapijska zajednica -Kampus 

Kantona Sarajevo 

Član 64.Nacrta Zakona –uvjeti za izricanje mjere sigurnosti 

obavezno liječenje od ovisnosti prema članu 75. stav 1.KZBiH 

izvršava se uz kaznu zatvora ili uz rad za opće dobro na 

slobodi ili uz uvjetnu osudu 

traje dok ne prestanu razlozi zbog kojih je izrečena, a 

najduže do isteka izdržavanja kazne zatvora, ili izvršenja 

rada za opće dobro ili vremena provjeravanja uz uvjetnu 

kaznu 

dok traje uz rad za opće dobro na slobodi ili uz uvjetnu 

osudu ili uvjetni otpust iz medicinske ustanove, mjera 

sigurnosti obavezno liječenje od ovisnosti se izvršava na 

slobodi 

prema maloljetniku se može izreči mjera sigurnosti 

obavezno ambulantno liječenje na slobodi 

kad god je to moguće, prednost nad smještajem 

maloljetnika u zdravstvenu ustanovu, ima liječenje na 

slobodi (člana 62.stav 2. i član 65. Zakona ) 

posebna obaveza (član 35. stav 2. tačka f) Zakona)- da se 

maloljetnik uz saglasnost zakonskog zastupnika podvrgne 

stručnom medicinskom postupku ili postupku odvikavanja 

od droge ili drugih vrsta ovisnosti. 

Javna Ustanova Terapijska zajednica Kampus Kantona Sarajevo je osnovana Odlukom 

Skupštine Kantona Sarajevo 18.12.2003.g. radi psihosocijalne rehabilitacije i tretmana 

sa smještajem ovisnika o psihoaktivnim supstancama i s tim u vezi liječenja, medicinske 

rehabilitacije, zdravstvene njege i boravka. 

Odlukom o osnivanju ustanove utvrđen je smještajni kapacitet od 30 korisnika. 

Ustanova može mijenjati i dopunjavati svoju osnovnu djelatnost uz predhodnu saglasnost 

Osnivača – Skupštine Kantona Sarajevo. 

Ustanova je stacionarna u kojoj se na stručan način obezbjeđuje socijalno zdravstvena 

zastita osoba u cilju smanjenja somatskih šteta i psihičkih posljedica usljed upotrebe 

psihoaktivnih susptanci. Kao osnovni metod rada koristi stručne socioterapijske, 

psihoterapijske, radno-okupacione i druge stručne metode u kompleksnoj rehabilitaciji 

ovisnika o psihoaktivnim supstancama. 

39

Sredstva za rad se obezbjedjuju iz Budžeta KS i drugih izvora u skladu sa pozitivnim 

zakonskim propisima FBiH. 

Nadzor nad stručnim radom i zakonitošću rada vrši Ministarstvo za rad, socijalnu 

politiku, raseljena lica i izbjeglice, te Ministarstvo zdravstva KS, svako u okviru svojih 

nadležnosti 


Korisna netto površina objekata sa kojima raspolaže Ustanova je oko 1200m2 uzimajući u 

obzir objekte 1 i 2. 

Ustanova raspolože sa 55.000 m2 zemljišta od čega je veći dio građevinsko zemljište. Ne 

postoje nikakve zakonske prepreke za dalje širenje Ustanove. 

Stambeni objekti i prateći sportski tereni i tereni za radnookupacionu terapiju su uređeni 

po evropskim standardima, a u ambijentalnom smislu stvoren je ugođaj terapijskog 

okruženja idealnog za rad sa maloljetnim osobama. 

Ustanova radi 24h i 365 dana u godini. Posjeduje kvalitetan sistem video nadzora za 

nadgledanje unutrašnjeg i vanjskog okruženja i fizičkog obezbjedjenja. Sa istom svrhom, 

Ustanova raspolaže sa dva vrhunski obučena psa za otkrivanje droge i uposlene vodiče 

službenih pasa. Sistem videonadzora čini 47 kamera koje bilježe audio i video zapis 24h. 

Ustanova ima trenutno 69 uposlenih. Kvalifikacionu strukturu uposlenih sačinjavaju 

psiholozi, socijalni radnici, socijalni pedagozi ili pedagozi, ljekari opće prakse, 

defektolozi, neropsihijatar, medicinski tehničari, sportski treneri, radnookupacioni 

terapeti, muziko treapeuti, art terapeuti. Stručni kadar Ustanove čine magistri i doktori 

nauka iz oblasti problematike ovisnosti i maloljetničkog prestupništva. Usvojena je 

sitematizacija prema kojoj Ustanove predviđa ukupno 169 radnih mjesta. 

Opažanja 

Ovisnost o psihoaktivnim supstancama, kao oblik društveno neprihvatljivog ponašanja, je 

aktuelna društveno negativna pojava koja nameće potrebu za većim angažmanom 

zajednice u rješavanju niza neriješenih problema koji se iz godine u godinu nagomilavaju i 

produbljuju. Stručnom analizom došlo se do egzaktnih podataka koji pokazuju da se broj 

ovisnika o psihoaktivnim supstancama, nažalost, svakodnevno povećava. Također je 

uočeno da se dobna granica konzumenata svakodnevno snižava, a što predstavlja 

alarmantnu situaciju za cjelokupno društvo. Sa povećanjem broja ovisnika o 

psihoaktivnim supstancama, povećava se i broj krivičnih dijela (protiv života i tijela, 

protiv imovine, kao što je krivično djelo razbojništava, nasilničko ponašanje iz grupe 

krivičnih djela protiv javnog reda i pravnog prometa i sl.) čiji su učinioci upravo ovisnici 

o psihoaktivnim supstancama koji pri izvršenju djela ispoljavaju naročitu bezobzirnost, 

40

surovost, te upornost izraženu u činjenju većeg broja imovinskih krivičnih djela u kraćem 

vremenskom periodu. 

Član 75.Krivičnog zakona FBiH predviđa mjeru sigurnosti obavezno liječenje od 

ovisnosti, kao specifičnu sankciju. 

U praksi ove Ustanove koja je od posebnog značaja za FBIH, statistički podaci u izvršenju 

mjere sigurnosti obavezno liječenja od ovisnosti pokazuju: 

da su 73% ovisnika o psihoaktivnim supstancama kao maloljetnici imali iskustvo 

sukoba sa zakonom, 

da je njih 83% konzumiralo narkotike u doba maloljetstva i 

da je njih 20% imalo izrečenu mjeru sigurnosti obavezno liječenje od ovisnosti od 

strane sudije za maloljetnike 

Ovi podaci jasno pokazuju u kakvoj se korelaciji maloljetničko prestupništvo i 

konzumiranje droga. 

Svrha izricanja mjera sigurnosti obavezno liječenje od ovisnosti je otklanjanje stanja ili 

uvjeta koji mogu uticati da učinitelj ubuduće učini krivična djela. 

Prema članu 64.novog Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u 

krivičnom postupku, prema maloljetnicima se tmože izreči mjera sigurnosti obavezno 

liječenje od ovisnosti, a prema članu 35. stav 2. tačka f) istog zakona i posebna obavezu 

podvrgavanja postupku odvikavanja od droge ili drugih vrsta ovisnosti. 

Član 62.stav 2. Zakona takođe propisuje da, kad god je to moguće, prednost nad 

smještajem maloljetnika u zdravstvenu ustanovu, treba dati liječenju na slobodi, bilo 

ambulantno ili nekoj drugoj specijalizovanoj i za to verifikovanoj ustanovi. 

Kako Kampus posjeduje značajne kapacitete, odnosno infrastrukturu i stručni kadar sa 

iskustvom u radu sa klijentima, ova Ustanova može zadovoljiti zahtjeve za izvršavršenje 

mjere sigurnosti obaveznog liječenja od ovisnosti maloljetnih lica. 

Nedostaci 

1. nedorečenosti zakonskih propisa koji se odnose na pitanje nadležnosti i izvršenja 

mjere sigurnosti obavezno liječenje od ovisnosti i potreba za uskladjivanjem drugih 

zakonskih propisa sa novim Zakonom, 

2. nerješeno pitanje načina finansiranja, te plaćanja kada su pitanju maloljetnici iz 

drugih kantona jer se Ustanova finansira iz Budžeta KS 

41


1. Inicirati izmjenu odluke o osnivanju na način da se djelatnost ustanove 

proširi i na izvršenje mjere sigurnosti obavezno liječenje od ovisnosti jer 

Ustanova raspolaže materijalnim, tehničkim i stručnim kadrovima za 

obavljanje ove djelatnosti; 

2. da se Ustanova Kampus predefiniše i kao „Ustanova za izvršenje mjera 

sigurnosti obavezno liječenje od ovisnosti; 

3. da nadzor nad zakonitosti rada i finansiranje preuzme Ministarstvo pravde 

FBiH s obzirom na ovakvo proširenje djelatnosti i nepostojanja ustanova za 

tretman maloljetnika koji pod uticajem opojnih droga čine krivična djela; 

4. da se u tretmanu provođenja mjere sigurnosti zadovolji uvjet poštivanja 

režima stroge fizičke odvojenosti maloljetnika koji su se po bilo kom osnovu 

našli u ovoj Ustanovi, te u tu svrhu obezbjdi kontinuirano odvijanje 

pojačanog nadzora i kontrole. 

5. predvidjeti međukantonalnu i međuentitetsku saradnju u skladu sa 

raspoloživim kapacitetima. 

Ustanova ima spreman Objekat 1. za izvršenje mjere sigurnosti obavezno liječenje od 

ovisnosti maloljetnka, ne samo sa područja KS, već cijele FBIH kapaciteta 25 osoba. 

Objekat ispunjava sve standarde (fizička odvojenost objekata, zatvoreni prostor 

zadovoljavajuće kvadrature koji čine samostalna cjelina sa vlastitim pratećim objektima i 

vanjskim sportskim terenima). Ustanova se nalazi u blizini gradskog saobraćaja udaljena 

oko 300 m, zdravstvenih ustanova i dr. Proces obrazovanja i edukacije će biti usklađen sa 

potrebama maloljetnika. Zdravstvena zaštita je osigurana 24sata s obzirom da Ustanova 

raspolaže svojom Službom za zdravstvenu zaštitu ( ljekari opće prakse, neropsihijatri, 

stomatolog, medicinski tehičari, defektolozi i druga stručna lica po potrebi maloljetnih 

lica). 

42

4. PREPORUKE 

4.1. Generalne preporuke za sve ustanove 

1. Predvidjeti donošenje podzakonskih akata (pravilnika) u cilju 

omogućavanja izvršenja određenih sankcija, a koja nisu predviđena 

Zakonom o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom 

postupku (npr Pravilnik o prijemu odpustu i tretmanu maloljetnika, 

Pravilnik o izvrsenju mjere upućivanja u ustanovu za lijecenje i 

osposobljavanje i sl.); 

2. Neophodno donijeti programe edukacije za uposlenike kojima će se 

osigurati sticanje potrebnih teoretskih znanja i prakticnih vjestina za rad 

sa maloljetnicima u ustanovama; 

3. Pri izboru zaposlenika rad sa maloljetnicima, potrebno je predvidjeti 

posebne uvjete za rad sa maloljetnicima koji podazumijevaju posebne 

vještine, sposobnosti i znanja za rad sa maloljetnicima uključujući i 

psihofizičke sposobnosti; 

4. Hitno uposliti nedostajući kadar vodeći računa da ustanove smještaju 

manji broj maloljetnika sa zadovoljavajućim brojem stručnog i 

profiliranog kadra. Manji kapacitet ustanove omogučava veću uspješnost 

rehabilitacije. Prevelika koncentracija negativne energije nije 

preporučljiva i zbog opasnosti kriminalne infekcije; 

5. Osigurati donošenje i primjenu adekvatnih programa resocijalizacije i 

reintegracije kroz sveobuhvatne individualne planove i programe 

tretmana i mehanizame uključivanja maloljetnika u postpenalni program 

nakon izvrsenja krivične sankcije. 

6. Formirati ustanove - prihvatilište ili slične ustanove za prihvat maoljetnika 

radi njegovog privremenog smještaja u toku pripremnog postupka, a 

posebno kao alternative mjeri pritvora, kao zasebne ili organizacione 

jedinice postojećih ustanova za izvšenje odgojnih mjera; 

7. Ojačati neovisne mehanizme pračenja, evaulacije i izvještavanja o stanju u 

ustanovama za smještaj maloljetnika; 

43

8. Osigurati izvršenje kazne maloljetničkog zatvora za maloljetnice kroz 

formiranje posebnog odjeljenja pri postojećim kapacitetima ustanova za 

izvrsenje krivičnih sankcija u skladu sa medunarodnim standardima; 

9. Sačiniti i distribuirati registar ustanova za izvršenje krivičnih sankcija 

prema maloljetnicima; 

4.2. Preporuke visokog prioriteta 

10. Ubrzati postupak usvajanja „Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i 

maloljetnicima o krivičnom postupku“, donošenja predviđenih 

podzakonskih akata, te nakon toga i postupak usklađivanja zakonskih 

propisa koji se bave pitanjem maloljetnika u sukobu sa zakonom, sa ovim 

zakonom; 

11. Preduzeti hitne mjere izmještanja punoljetnih zatvorenika iz Kazneno 

popravnog zavoda Zenica (Peti paviljon) i oslobođeni prostor staviti na 

raspolaganje Odjeljenju za izvršenje kazne maloljetničkog zatvora u 

skladu sa međunarodnim standardima; (vidi str.11-13) 

12. Preduzeti hitne mjere za stavljanje u funkciju Odjeljenja odgojnopopravnog 

doma pri KPZ Orašje, i time omogućiti izmještanje Odjeljenja 

Odgojno–popravnog doma pri KPZ Tuzla. Do izmještanja Odjeljenja 

Odgojno–popravnog doma pri KPZ Tuzla, u službi tretmana preduzeti 

hitne mjere upošljavanja psihologa, pedagoga i socijalnog radnika, te u 

okviru službe osiguranja obezbjediti neophodnu edukaciju službenog 

osoblja u svrhu sticanja neophodnih znanja i vjestina za rad sa 

maloljetnicima; (str. 14-16) 

13. Preduzeti hitne mjere za rekonstrukciju i adaptaciju postojećeg i 

devastiranog prostora JU „Zavoda za vaspitanje muške djece i omladine- 

Sarajevo“, te donijeti poseban zakon kojim će se regulisati djelatnost i 

organizacija rada ove ustanove. U skladu sa preporukama ovog Plana i 

programa i utvrđenom djelatnosću, izmjeniti naziv ustanove u JU „Zavod 

za prihvat i odgoj djece i maloljetnika“.U okviru ove ustanove što hitnije 

po režimu stroge fizičke odvojenosti osposobiti prostor i staviti u funkciju 

Odjel za prihvat i odgoj djece do 14 godina koja su u sukobu sa zakonom i 

Odjel za privremeni smještaj po odluci suda; (str. 30-33) 

44

14. Formirati posebnu ustanovu za izvršenje odgojne mjere upućivanja u 

posebnu ustanovu za liječenje i osposobljavanje ili formirati posebno 

odjeljenje u okviru već postojećih ustanova ili ustanove čije se stavljanje u 

funkciju očekuje (napr. Sokolac; vidi str.34-38) 

15. Izmjenama i dopunama odluke o osnivanju JU „Terapijska zajednica 

Kampus“ Sarajevo proširiti djelatnost ustanove i na izvršenje krivične 

sankcije - mjere sigurnosti obavezno liječenje od ovisnosti, te tako 

Ustanova Kampus postane i ustanova za izvršenje mjera sigurnosti 

obavezno liječenje od ovisnosti za maloljetnike oba spola uz strogo 

poštivanje režima fizičke odvojenosti od odraslih i kontinuiranog nadzora i 

kontrole. U tom smislu se preporučuje da nadzor nad zakonitošću rada i 

finansiranja JU „Terapijska zajednica Kampus“ Sarajevo, kao jedine 

ustanove u FBiH koja ispunjava sve potrebne standarde za izvršenje mjere 

sigurnosti obavezno liječenje od ovisnosti, u dijelu kada se ova mjera 

izvršava prema maloljetnicima, preuzme Ministarstvo pravde FBiH; 

(str39-42) 

16. Inicirati zaključenje sporazuma o međusobnoj saradnji entiteta, kantona i 

Brcko Distrikta o izvršenju krivicnih sankcija insitucionalnog karatktera: 

kazne maloljetničkog zatvora, upućivanja u odgojno-popravni dom, 

upućivanje u odgojna ustanovu i disciplinski (odgojni) centar 12 , odgojna 

mjera upućivanja u posebnu ustanovu za liječenje i osposobljavanje, 

mjere sigurnosti obavezno psihijatrijsko liječenje i obavezno liječenje od 

ovisnosti. 

17. U Budžetu FBiH i budžetima kantona FBiH obezbjediti sredstva za 

adekvatno i kontinuirano finansiranje postojećih, rekonstruiranih i novih 

ustanova za njihovo nesmetano funkcionisanje i kako bi dosljedno tome 

ostvarile svrhu i cilj zbog kojeg su osnovane. 

12 Suprotan stav sa obrazloženjem sudije Jasmine Kosović na strani 26. 

45

Prijedlog plana i program aktivnosti - Federalno ministarstvo pravde

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?