KONDICIJSKA PRIPREMA U VOJSCI
KONDICIJSKA PRIPREMA U VOJSCI
KONDICIJSKA PRIPREMA U VOJSCI
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Kondicijski trening, volumen 5, broj 1, stranica 41-46<br />
<strong>KONDICIJSKA</strong> <strong>PRIPREMA</strong> U <strong>VOJSCI</strong><br />
Abstract<br />
1. Uvod<br />
Kondicijska priprema u vojsci<br />
direktno utječe na borbenu spremnost<br />
svih vojnika i stoga predstavlja<br />
jedan od osnovnih uvjeta<br />
koji mora biti zadovoljen da bi se<br />
postigao uspjeh na bojištu. Fizički<br />
spreman vojnik moći će podnijeti<br />
vrlo visoke napore u borbenim<br />
djelovanjima, i to ne samo fizičke,<br />
već i psihičke, koji ponekad imaju<br />
veće negativne učinke i umanjuju<br />
spremnost za borbu.<br />
Opće je mišljenje da se kondicijska<br />
spremnost u vojsci odnosi<br />
samo na postrojbe pješaštva, izvidnika,<br />
diverzanata i ostalih sličnih<br />
postrojba, ali svaki rod u oružanim<br />
Davor Petek<br />
Viši sportski trener fizičke pripreme sportaša<br />
Oružane snage RH, Hrvatska kopnena vojska, Središte za borbenu obuku<br />
Physical conditioning in army forces effects directly<br />
combat readiness of soldiers, therefore, it is one of the<br />
crucial prerequisites of success on a battlefield. It is a<br />
complex process which cannot be compared with professional<br />
sport, working in sport clubs or schools. A lack of<br />
time heterogeneous quality of work conditions, a request<br />
for constant readiness, inadequate diet, heterogenic<br />
groups and a shortage of means make physical conditioning<br />
very complex and dependable on the coach’s<br />
Physical conditioning in army forces<br />
snagama ima svoje specifičnosti<br />
i sukladno tome mora održavati<br />
određenu razinu opće fizičke<br />
spremnosti. Usmjeravanje priprema<br />
na to da bi se zadovoljilo na<br />
polugodišnjim provjerama motoričkih<br />
sposobnosti uvelike umanjuje<br />
kvalitetu kondicijske pripreme jer je<br />
ciljano na discipline provjera (sklekovi,<br />
pregibi i trčanje 3200 m) i ne<br />
uzima u obzir specifičnosti pojedinog<br />
roda oružanih snaga. Treneri,<br />
odnosno vođe u vojsci, moraju<br />
biti sposobni prepoznati specifične<br />
zahtjeve pojedinih poslova u<br />
oružanim snagama i njihovu povezanost<br />
s funkcionalnim i motoričkim<br />
sposobnostima pojedinaca<br />
expertise. The specificities of different preparation<br />
phases (preparation, development, maintenance) are<br />
explained in this paper. Also, the principles of two-cycle<br />
periodization and typical exercises are presented. Physical<br />
conditioning coaches in military forces should be able<br />
to recognize soldiers’ conditioning needs, to compare<br />
their motor and functional abilities with those needs and<br />
create and implement training programme.<br />
ako žele stvoriti program koji će u<br />
kratkom vremenu, s ograničenim<br />
sredstvima, rezultirati postizanjem<br />
potrebite razine kondicijske spremnosti<br />
vojnika.<br />
Činjenica da je vojska organizacija<br />
s velikim brojem pojedinaca,<br />
što znači da je skup cijele palete<br />
varijacija u funkcionalnim i motoričkim<br />
sposobnostima, motoričkim<br />
znanjima, morfološkim osobinama,<br />
a i u razinama zdravstvenog stanja,<br />
što su posljedice Domovinskog rata<br />
i stalnih opterećenja lokomotornog<br />
sustava, zahtijeva od vođe (trenera)<br />
sposobnost prepoznavanja homogenih<br />
skupina pripadnika koji<br />
dijele iste ili slične osobine i mogu<br />
Kondicijski trening, 5(1) 2007. 41
iti uključeni u isti plan i program<br />
kondicijske pripreme.<br />
U idealnim uvjetima, provedba<br />
kondicijske pripreme ne predstavlja<br />
prevelik problem. Međutim, vojska<br />
ima određene restrikcije koje<br />
usmjeravaju kondicijsku pripremu.<br />
Ograničeno vrijeme za provedbu<br />
pripreme, minimalni materijalni i<br />
tehnički uvjeti, nedostatak kadrova,<br />
specifična opterećenja i motivacija<br />
vojnika za rad, zahtijevaju<br />
od trenera ne samo znanja vezana<br />
za kondicijsku pripremu nego i<br />
sposobnost “izmišljanja” trenažnih<br />
sadržaja i operatora koji će približiti<br />
trenažne sadržaje u pripremama<br />
onima radnjama koje se svakodnevno<br />
izvode u radu određenih<br />
skupina vojnika.<br />
Kondicijska priprema u vojsci<br />
je vrlo složen proces koji se ne<br />
može usporediti s profesionalnim<br />
sportom, sportskim klubovima,<br />
školama i drugim vrstama institucija<br />
i priprema. Nepostojanje vidljivih<br />
granica u periodima pripreme,<br />
potreba za stalnom spremnošću,<br />
nemogućnost korištenja modernih<br />
i naprednijih trenažera i pomagala,<br />
neadekvatna prehrana, nehomogeniziranost<br />
skupina i ograničenost<br />
vremenom i sredstvima, čine kondicijsku<br />
pripremu u vojsci vrlo složenim<br />
procesom koji najviše ovisi o<br />
stručnosti trenera (vođe) i njegovoj<br />
mašti u odabiranju i najčešće izmišljanju<br />
vježbi kojima se želi postići<br />
cilj, a to je imati fizički spremnog<br />
vojnika koji može podnijeti dugotrajna<br />
fizička i psihička opterećenja<br />
borbenih djelovanja.<br />
2. Sastavnice kondicijske<br />
spremnosti u vojsci<br />
Mnogi vojni priručnici definiraju<br />
sastavnice kondicijske spremnosti<br />
42<br />
koje su najvažnije za vojnika. Tako,<br />
na primjer, vojni priručnik “Fizička<br />
pripremljenost marinaca za borbu”<br />
(“Marine Physical Readiness Training<br />
for Combat”; USMC, 1988:<br />
1-5) definira sljedeće sposobnosti<br />
kao sastavnice kondicijske spremnosti:<br />
• snaga<br />
• izdržljivost – mišićna i kardiovaskularno-respiratorna<br />
• agilnost<br />
• koordinacija.<br />
U hrvatskim oružanim snagama<br />
sastavnice tjelesne sposobnosti<br />
definirane su kroz četiri točke (“Kineziološki<br />
priručnik za pripadnike<br />
OS RH”; Aračić, 2005: 43):<br />
• srčano-plućna izdržljivost<br />
• mišićna izdržljivost i snaga<br />
• fleksibilnost<br />
• tjelesna građa.<br />
Vidljivo je da su sastavnice fizičke<br />
spremnosti u vojskama prilično<br />
slične i da se temelje na istim ili sličnim<br />
motoričkim sposobnostima.<br />
Svaka od gore navedenih sastavnica<br />
ima direktan utjecaj na<br />
stanje spremnosti vojnika, ali utječe<br />
i na ostale sastavnice kondicijske<br />
pripreme.<br />
3. Ciljevi i zadaće<br />
programa kondicijske<br />
pripreme u vojsci<br />
Osnovni cilj kondicijske pripreme<br />
u vojsci je stvoriti pojedince i<br />
postrojbe koje su fizički sposobne<br />
i spremne provesti zadaće i operacije<br />
u obuci i borbenim djelovanjima.<br />
Ovaj cilj je moguće postići<br />
vježbama koje će razvijati sljedeća<br />
područja (“Marine Physical Readiness<br />
Training for Combat”; USMC,<br />
1988:1-5):<br />
Kondicijski trening, 5(1) 2007.<br />
a. Snaga i izdržljivost. Podići<br />
razinu snage za izvođenje<br />
postavljenih zadaća i razinu<br />
izdržljivosti za kontinuiranu<br />
aktivnost kroz duži period.<br />
b. Mišićni tonus. Razviti tonus<br />
mišića adekvatan za održavanje<br />
pravilnog držanja i kontrolu<br />
težine.<br />
c. Vještine. Razviti vojne vještine<br />
koje su nužne za osobnu sigurnost<br />
i učinkovitu borbu. Kako<br />
se razvijaju vještine, tako se<br />
razvija i agilnost i koordinacija.<br />
Osnovne vještine jesu:<br />
• Hodnje s opterećenjem<br />
• Trčanje<br />
• Skakanje<br />
• Izbjegavanje<br />
• Penjanje i prelasci vodoravnih<br />
zapreka<br />
• Puzanje<br />
• Bacanje<br />
• Preskakanje<br />
• Nošenje<br />
• Balansiranje<br />
• Padanje<br />
• Preživljavanje u vodi<br />
d. Karakterne osobine. Razvoj<br />
karakternih osobina koje će<br />
pridonijeti izvršenju vojne zadaće:<br />
• Samopouzdanje - razvija se<br />
progresivnim svladavanjem<br />
sve težih zadataka kako raste<br />
fizička spremnost<br />
• Agresivnost - sudjelovanje u<br />
aktivnostima tipa bliske borbe<br />
i natjecanjima razvijaju želju<br />
za svladavanjem protivnika.<br />
• Reakcije pod pritiskom - bliska<br />
borba i natjecanja poučavaju<br />
vojnike da brzo misle<br />
i djeluju pod pritiskom.<br />
• Timski rad - razvija se natjecanjima<br />
u kojima skupina voj-
nika mora koordinirati svoje<br />
napore radi ostvarenja cilja.<br />
Vidljivo je da ciljevi vojne<br />
kondicijske pripreme ili tjelesnog<br />
vježbanja nisu brojčanog ili natjecateljskoga<br />
karaktera, već obuhvaćaju<br />
sve radnje s kojima se vojnik<br />
može susresti tijekom službe, bilo u<br />
ratnim djelovanjima ili u miru. Zbog<br />
tako širokog spektra ciljeva koje želimo<br />
postići u kondicijskoj pripremi,<br />
odabir trenažnih operatora koji će<br />
to omogućiti u što kraćem vremenu<br />
i kvalitetna homogenizacija skupina<br />
čine se najkritičnijim aspektima<br />
kvalitetnog plana i programa treninga<br />
ili obuke.<br />
4. Homogenizacija<br />
skupina<br />
Homogenizacija skupina podrazumijeva<br />
grupiranje pojedinaca u<br />
skupine prema istim ili sličnim funkcionalnim<br />
i motoričkim sposobnostima<br />
na temelju dijagnostike stanja<br />
i provedbe testova za utvrđivanje<br />
razine spremnosti za provedbu<br />
određenih zadataka. U vojsci, koja<br />
ne raspolaže dijagnostičkim laboratorijima<br />
i opremom za provedbu<br />
testova, određivanje homogenih<br />
skupina može se provesti na nekoliko<br />
vrlo primitivnih, ali još uvijek<br />
učinkovitih načina koji će osigurati<br />
određenu razinu jednakosti unutar<br />
skupina. Najpopularniji i najjednostavniji<br />
način je grupiranje pojedinaca<br />
na temelju rezultata provjera<br />
motoričke spremnosti sukladno<br />
dobnim kategorijama. Iako ovaj<br />
način kvalitetno grupira pojedince<br />
s istim ili sličnim funkcionalnim i<br />
motoričkim sposobnostima, on nije<br />
vezan za svakodnevne napore koji<br />
se javljaju u provedbi specifičnih<br />
zadaća roda vojske kojem pojedinci<br />
pripadaju.<br />
Iako provjera daje određene<br />
pokazatelje, oni nisu nužno i najvažniji<br />
za pojedine dužnosti vojnika.<br />
U jednadžbi uspješnosti svake<br />
dužnosti u vojsci pojavljuju se određeni<br />
parametri koji su identični za<br />
sve pripadnike oružanih snaga, ali<br />
oni najvažniji su obično ti koji su<br />
različiti.<br />
Svaki rod oružanih snaga ima<br />
određene specifičnosti koje na<br />
svoj način opterećuju lokomotorni<br />
sustav pojedinca i pred njega postavljaju<br />
zahtjeve koji su uglavnom<br />
repetitivnoga karaktera, pa utječu<br />
na određene regije muskulature<br />
tijela. U oružanim snagama najzastupljenije<br />
su postrojbe pješaštva<br />
kao najvećeg roda u vojsci, ali i ono<br />
ima podjelu unutar sebe koja nam<br />
određuje smjernice za izradu kvalitetnog<br />
plana i programa kondicijske<br />
pripreme.<br />
Kombinacija rezultata postignutih<br />
na provjerama motoričke<br />
spremnosti s vrstom aktivnosti,<br />
odnosno najzastupljenijim mišićnim<br />
skupinama u aktivnostima,<br />
idealan je način homogenizacije<br />
skupina vojnika. Ona daje optimalne<br />
pokazatelje za razvijanje plana<br />
i programa kondicijske pripreme i<br />
rezultirat će ostvarivanjem maksimalnih<br />
kvalitativnih i kvantitativnih<br />
promjena u stanju treniranosti<br />
(spremnosti) vojnika kao pojedinca<br />
i postrojba u cjelini.<br />
5. Faze pripreme u vojsci<br />
– periodizacija<br />
Iako u vojnoj organizaciji ne<br />
postoje jasno vidljivi brojčani i natjecateljski<br />
ciljevi, plan i program<br />
možemo podijeliti u određene faze.<br />
Za periodizaciju programa možemo<br />
koristiti trenutačni stupanj fizičke<br />
spremnosti postrojbe i pojedinca<br />
ili polugodišnju provjeru motoričke<br />
spremnosti. Najjednostavnija periodizacija,<br />
a ujedno i najrealnija, jest<br />
ona koja definira faze plana i programa<br />
kroz vremensku progresiju<br />
vojnika u karijeri.<br />
Ako uzmemo služenje vojnog<br />
roka kao ulaznu točku vojnika u<br />
sustav organiziranog vježbanja,<br />
dobivamo prvu fazu našega plana<br />
i programa (“Kineziološki priručnik<br />
za pripadnike OS RH”; Aračić,<br />
2005: 46).<br />
5.1. Pripremna faza<br />
Pripremna faza je vrlo bitna<br />
jer se vojnici koji započinju svoju<br />
karijeru u većini slučajeva nisu susretali<br />
s organiziranim vježbanjem,<br />
ali ni s vježbanjem uopće. Pokazatelji<br />
antropometrijskih mjerenja ročnih<br />
vojnika, koja u OS RH proveo<br />
Kineziološki fakultet u Zagrebu,<br />
dali su poražavajuće rezultate.<br />
Ulazna razina fizičke spremnosti<br />
vojnika je ispod minimalne razine<br />
i ograničava nas u smislu početnih<br />
parametara plana (intenziteta i<br />
ekstenziteta). Uvođenje vojnika u<br />
vježbanje mora biti postupno i na<br />
razini koja neće preopteretiti lokomotorni<br />
ni neuromišićni sustav<br />
i koja neće demotivirati vojnika i<br />
time dovesti u pitanje ostvarenje<br />
postavljenih ciljeva. Intenzitet vježbanja<br />
treba održavati na 60 %, a<br />
ekstenzitet postupno povećavati od<br />
15 do 25 minuta. Raditi mali broj<br />
serija i ponavljanja u vježbama za<br />
razvoj snage i izdržljivosti.<br />
Ova faza trebala bi trajati od<br />
6 do 9 tjedana, ovisno o motivaciji<br />
vojnika i adaptaciji na napore<br />
vježbanja. Kao jedan od načina<br />
određivanja završetka ove faze možemo<br />
uzeti odsluženje vojnog roka<br />
Kondicijski trening, 5(1) 2007. 43
i početak profesionalne karijere u<br />
jednoj od postrojba OS RH.<br />
5.2. Faza razvoja sposobnosti<br />
Nakon uspješno provedene<br />
prve faze i prelaska iz faze ročnika<br />
u fazu profesionalnog vojnika,<br />
plan i program ulazi u fazu razvoja<br />
sposobnosti. Razina razvoja ovisit<br />
će o namjeni postrojbe u kojoj se<br />
vojnici nalaze. Sve postrojbe ne<br />
moraju imati istu razinu tjelesne<br />
spremnosti, već ona ovisi o namjeni<br />
i glavnim zadaćama postrojbe koje<br />
je definirao zapovjednik, ali nikako<br />
ne smije biti niža od standarda za<br />
sve pripadnike oružanih snaga.<br />
U ovoj fazi podiže se intenzitet i<br />
ekstenzitet vježbanja. Intenzitet će<br />
progresivno rasti od 70 do 90%,<br />
broj serija i ponavljanja će rasti<br />
paralelno s opterećenjima. Smanjuje<br />
se vrijeme pauza, podiže se<br />
razina otpornosti vojnika na visoke<br />
tjelesne napore i smanjuje se vrijeme<br />
potrebno za oporavak.<br />
Kada postrojba dostigne postavljene<br />
ciljeve tjelesne spremnosti,<br />
prelazi u fazu održavanja.<br />
5.3. Faza održavanja<br />
sposobnosti<br />
Ova faza u vojnoj organizaciji<br />
traje najdulje, odnosno cijeli vojni<br />
radni vijek. Održavanje razine fizičke<br />
spremnosti je svakodnevna<br />
zadaća koja je definirana i zapovijedima<br />
o provedbi tjelovježbe tri<br />
puta tjedno u trajanju od 90 minuta.<br />
Kvalitetna provedba treninga u tim<br />
vremenskim okvirima osigurava<br />
zadržavanje dostignute razine<br />
spremnosti. Za poboljšanje stanja<br />
i unapređenje pojedinih funkcionalnih<br />
i motoričkih sposobnosti potrebno<br />
je isplanirati dodatne treninge i<br />
uklopiti ih u tjedne mikrocikluse.<br />
44<br />
5.4. Dvociklusna periodizacija<br />
na temelju polugodišnje<br />
provjere<br />
Pripadnici oružanih snaga<br />
Republike Hrvatske prolaze dvije<br />
provjere motoričkih sposobnosti<br />
godišnje, pa se na temelju njih<br />
može prilagoditi program kondicijske<br />
pripreme. Ovakva vrsta<br />
periodizacije može biti segment<br />
faze razvoja i faze održavanja<br />
sposobnosti u periodizaciji vojne<br />
karijere. Provjere motoričkih sposobnosti<br />
daju nam jasne brojčane<br />
ciljeve koji moraju biti dostignuti i<br />
olakšavaju nam odabir trenažnih<br />
operatora. Također, ovakva vrsta<br />
periodizacije uvelike smanjuje količinu<br />
motoričkih sposobnosti koje<br />
je potrebno razvijati jer su vojnici<br />
testiraju u samo tri discipline (vidjeti<br />
poglavlje 4.1.).<br />
Na temelju dvije provjere godišnje,<br />
plan i program bi trebao<br />
izgledati kao u tablici 1.<br />
Ovakva periodizacija omogućuje<br />
nam praćenje stanja treniranosti<br />
korištenjem provjere kao pokazatelja<br />
uspješnosti našeg plana i<br />
programa.<br />
Bez obzira na to koju vrstu<br />
periodizacije koristili, specifičnosti<br />
postrojbe i veličina skupina diktirat<br />
će trenažne operatore koji će se<br />
koristiti za ostvarenje ciljeva.<br />
6. Trenažni operatori<br />
Kondicijska priprema velikih<br />
skupina postavlja pred trenera<br />
specifične zahtjeve u smislu odabi-<br />
Tablica 1.<br />
I. pripremni<br />
period<br />
Natjecateljski<br />
period<br />
Kondicijski trening, 5(1) 2007.<br />
Prijelazni<br />
period<br />
ra trenažnih operatora koji bi svojim<br />
svojstvima morali zadovoljiti osnovne<br />
potrebe za progresijom i povećanjem<br />
općefizičke pripremljenosti<br />
pojedinaca, ali i skupine u kojoj se<br />
nalazi. Kada ovome dodamo i činjenicu<br />
da većina vojnih organizacija<br />
ne posjeduje nikakva ili, u najboljem<br />
slučaju, minimalna materijala<br />
i tehnička sredstva (teretane, trim<br />
kabineti, atletske staze, igrališta i<br />
sl.), odabir vježbi s priručnim sredstvima<br />
predstavlja jedan od osnovnih<br />
parametara koji će utjecati na<br />
uspješnost kondicijske pripreme.<br />
Vojni kineziolozi moraju najprije biti<br />
vojnici koji shvaćaju svakodnevne<br />
zahtjeve koji se postavljaju pred<br />
vojnika i specifičnosti pojedinih<br />
aktivnosti, a nakon toga i ljudi s velikom<br />
sposobnošću improviziranja i<br />
maštom za stvaranje vježbi koje će<br />
dati iste rezultate kao da se trenira<br />
vrhunskim sredstvima.<br />
Odabir vježbi, razina opterećenja<br />
i trajanje vježbanja i pauza<br />
određuju se prema homogenim<br />
skupinama koje smo definirali na<br />
jedan od načina navedenih u poglavlju<br />
4. Na raspolaganju imamo<br />
cijeli niz vježbi koje nisu vezane<br />
za sportske terene i materijalna<br />
sredstva, već se mogu provoditi<br />
isključivo sredstvima koja su dostupna<br />
svakom vojniku unutar postrojbe.<br />
Kada smo definirali skupine<br />
vojnika, odredit ćemo vježbe koje<br />
su najpogodnije za trenutačnu<br />
razinu fizičke spremnosti i koje su<br />
potrebne za razvoj motoričkih sposobnosti<br />
i znanja relevantnih u radu<br />
postrojbe kojoj vojnici pripadaju.<br />
II. pripremni<br />
period<br />
Natjecateljski<br />
period<br />
Prijelazni<br />
period<br />
15.01.-01.04. 01.04.- 01.07. 01.07.-01.09. 01.09.-15.10. 15.10.-01.12. 01.12.-15.01.
Neke od vježbi i aktivnosti koje<br />
možemo koristiti za pripremu skupina<br />
jesu (Army fitness manual;<br />
Wenger, 2001: 73; Physical fitness<br />
training; US Army, 1992: 7-20):<br />
• Vježbe s partnerom<br />
• Vježbe s puškom<br />
• Vježbe s priručnim sredstvima<br />
(gume, bačve, konopi, ...)<br />
• Vježbe na travi – grass drills<br />
• Gerilske vježbe – gerila drills<br />
• Vježbe s gredom<br />
• Kružni trening<br />
• Pješačke zapreke<br />
• Poligoni urbane borbe<br />
• Timske vježbe<br />
• Trčanja u prirodi – fartlek, intervalno,<br />
kontinuirano, po sposobnosnim<br />
skupinama<br />
• Hodnje s opterećenjem.<br />
Bez obzira na to koji oblik aktivnosti<br />
koristili, svaka skupina vježbat<br />
će specifičnim intenzitetom u<br />
specifičnom trajanju aktivnosti Na<br />
temelju tih sastavnica razlikovat<br />
ćemo sposobnosne skupine, iako<br />
će sve koristiti iste aktivnosti u vježbanju.<br />
Na taj način jedan trener<br />
može istovremeno provoditi pripremu<br />
više različitih skupina jednostavnim<br />
manipulacijama vremenom i<br />
opterećenjima ili brojem ponavljanja<br />
pojedinih aktivnosti. Kako<br />
će se podizati razina spremnosti,<br />
jednostavno ćemo prebacivati pojedince<br />
iz jedne u drugu skupinu, a<br />
skupinama koje napreduju u razini<br />
spremnosti podizat ćemo opterećenja,<br />
vrijeme vježbanja i smanjivati<br />
pauze između serija.<br />
Hodnje su jedan od najspecifičnijih<br />
oblika vojne kondicijske<br />
pripreme. To je kretanje vojnika i<br />
opreme po terenu. Karakterizira<br />
ih borbena spremnost vojnika, je-<br />
dnostavnost nadzora, adaptacija<br />
na teren i povećani napori vojnika.<br />
Hodnje ne ovise o postojanju putova<br />
ni cesta.<br />
Hodnje dijelimo na kondicijske,<br />
orijentacijske i taktičke hodnje.<br />
Sa stajališta kondicijske pripreme<br />
skupina vojnika, najvažnije su<br />
kondicijske hodnje. One su alat koji<br />
trenerima omogućuje kombinaciju<br />
treninga nekoliko motoričkih i funkcionalnih<br />
sposobnosti. Za vrijeme<br />
hodnje s opterećenjem od 20 do<br />
40 kg, vojnik mora prijeći određenu<br />
udaljenost koja nije manja od<br />
10 kilometara. Time se razvija ili<br />
testira aerobna izdržljivost, mišićna<br />
snaga i izdržljivost u statičkom<br />
i dinamičkom sustavu rada, kao i<br />
brzinska izdržljivost pod velikim<br />
opterećenjima.<br />
Kako bi se postigao maksimalan<br />
trenažni efekt za pojedinu<br />
skupinu, hodnje se lako mogu modificirati<br />
manipulacijom nekoliko<br />
parametara:<br />
• Duljinom rute hodnje<br />
• Težinom vojničke opreme<br />
• Tempom hodnje<br />
• Vrstom i nagibom terena<br />
• Vremenskim uvjetima.<br />
Prilikom određivanja vrste hodnje<br />
za pojedinu skupinu, u obzir<br />
uzimamo razinu kondicijske spremnosti<br />
te skupine te prema njoj<br />
modificiramo parametre hodnje. S<br />
obzirom na vrstu sposobnosti koju<br />
želimo posebno razvijati ili testirati,<br />
modificirat ćemo neke od parametara<br />
hodnje.<br />
Kada želimo razvijati aerobnu<br />
izdržljivost, povećavamo duljinu hodnje<br />
i tempo, a smanjujemo težinu<br />
opreme. U slučaju da je naglasak<br />
na mišićnoj izdržljivosti u statičkom<br />
smislu, povećavamo težinu tereta<br />
na leđima vojnika. Kontrolom<br />
nagiba terena kojim prolazi ruta<br />
možemo odrediti koje će mišićne<br />
skupine nogu biti najizloženije<br />
naporima. Nepovoljni vremenski<br />
uvjeti znatno otežavaju hodanje jer<br />
ometaju disanje (hladnoća, vrućina,<br />
vlaga), dodaju dodatno opterećenje<br />
u smislu težine (vlažnost opreme),<br />
otežavaju kontrolu temperature tijela<br />
(vrućina i hladnoća) i povećavaju<br />
mogućnost dehidracije vojnika.<br />
Dobro isplanirana hodnja s<br />
dobro izbalansiranim parametrima<br />
odličan je alat za kondicijsku<br />
pripremu velikih skupina jer nema<br />
ograničenja u broju vojnika koji u<br />
isto vrijeme mogu sudjelovati u<br />
aktivnosti.<br />
7. Odgovornosti treneravođe<br />
Vojni program tjelovježbe, pa<br />
tako i kondicijska priprema po svojoj<br />
je prirodi grupna aktivnost. Zbog<br />
toga treneri ili vođe imaju veliku<br />
odgovornost da svakom pojedincu<br />
u skupini omoguće da izvuče<br />
maksimalne pozitivne učinke iz<br />
vremena provedenog na treningu.<br />
Bez obzira na to provodimo li pripremu<br />
skupina od 5 ljudi ili skupina<br />
od 50 ljudi, treneri moraju osigurati<br />
da se plan i program provodi glatko<br />
i bez većih ometanja. Što treneri<br />
moraju poduzeti za vrijeme vježbanja<br />
(Army fitness manual; Wenger,<br />
2001: 16):<br />
a. Voditi primjerom. Provoditi<br />
program s entuzijazmom. Detaljno<br />
se pripremiti i biti spreman<br />
odgovoriti na sva moguća<br />
pitanja vojnika.<br />
b. Biti spreman. Planirati unaprijed<br />
za svaki trening. Procijeniti<br />
dostupnu opremu i sredstva<br />
Kondicijski trening, 5(1) 2007. 45
te modificirati trening tako da<br />
se može učinkovito provesti.<br />
Koristiti priručna sredstva<br />
kada nema dostatnih sportskih<br />
sredstava.<br />
c. Kreirati ugodnu atmosferu.<br />
Prepoznati činjenicu da je svaki<br />
vojnik drugačiji i da će svaki<br />
napredovati svojim tempom.<br />
Pomoći sudionicima treninga u<br />
odabiru vježbi i sredstava koji<br />
su najprikladniji za njih. Pažljivo<br />
slušati pitanja i davati pozitivne<br />
i ohrabrujuće povratne informacije.<br />
d. Ohrabriti timski rad. Osigurati<br />
da vojnici rade u paru ili u<br />
skupinama radi međusobne potpore.<br />
Ovo stvara pozitivan duh<br />
i ugrađuje osjećaj zajedništva i<br />
timskog rada koji je vrlo bitan<br />
na terenu i u borbenim operacijama.<br />
e. Učinkovito kontrolirati skupinu.<br />
Glavna zadaća je osigurati<br />
da se svaki pojedinac u skupini<br />
kreće u smjeru ostvarenja svojih<br />
osobnih ciljeva. Koristeći, na<br />
primjer, kružne oblike treninga<br />
za snagu, osiguravamo da se<br />
svi kreću i rade u isto vrijeme<br />
bez čekanja na dio opreme.<br />
f. Promovirati siguran i učinkovit<br />
program. Osigurati da<br />
svi sudionici treninga provedu<br />
adekvatno zagrijavanje na početku<br />
treninga i istezanje nakon<br />
završetka treninga. Svojim<br />
dizajnom, program osigurava<br />
postupnu nadogradnju intenziteta<br />
treniranja. Osigurajte da<br />
se vojnici ne požuruju ili previše<br />
opterećuju. Dajte sugestije i<br />
smjernice o pravilnim izvedbama<br />
pojedinih aktivnosti. Time<br />
se minimaliziraju opasnosti za<br />
ozljeđivanje.<br />
46<br />
g. Održavajte motiviranost. Mijenjajte<br />
rutine kada osjetite pad<br />
entuzijazma. Radite treninge u<br />
raznim okruženjima, koristite<br />
alternativne vježbe i priručna<br />
sredstva, razvijajte izazovne<br />
treninge koji uključuju natjecanja.<br />
Podsjećajte vojnike na<br />
napredak koji su postigli.<br />
h. Budite stručni. Svi vojni treneri<br />
moraju biti osposobljeni i<br />
školovani ne samo na području<br />
kineziologije, već i na području<br />
vojnih znanja i vještina koje se<br />
svakodnevno zahtijevaju od<br />
vojnika.<br />
Kondicijska priprema velikih<br />
skupina sama po sebi predstavlja<br />
određeni izazov za trenera, a<br />
kada se radi o vojsci i ograničenim<br />
materijalno-tehničkim sredstvima,<br />
taj izazov je još i veći. Kondicijski<br />
treneri u vojsci moraju biti stručnjaci<br />
koji mogu prepoznati glavne<br />
sastavnice svakodnevnih aktivnosti<br />
vojnika, usporediti ih s motoričkim<br />
i funkcionalnim sposobnostima te<br />
na temelju rezultata analiza izraditi,<br />
provesti i nadzirati plan kondicijske<br />
pripreme.<br />
Uporabom sredstva koja su<br />
nam na raspolaganju u postrojbama<br />
Hrvatske vojske moguće je<br />
razviti vrlo intenzivan, varijabilan i<br />
zahtjevan program kondicijske pripreme<br />
koji će vojnici moći povezati<br />
s aktivnostima u stvarnom radu. Na<br />
taj se način postiže dvostruki učinak<br />
treninga: razvijaju se funkcionalne<br />
i motoričke sposobnosti, a u isto<br />
se vrijeme unapređuju motorička<br />
znanja potrebna vojnicima za rad<br />
u miru i u borbenim operacijama.<br />
Kondicijski treneri u vojnim<br />
postrojbama glavno su oruđe zapovjednicima<br />
u fizičkoj i psihičkoj<br />
pripremi postrojba za borbu. Zato<br />
Kondicijski trening, 5(1) 2007.<br />
kondicijski treneri moraju biti vojni<br />
stručnjaci, poznavatelji taktika i tehnika<br />
postrojbi koje osposobljavaju,<br />
stručnjaci u uporabi sredstava koja<br />
su im na raspolaganju, psiholozi<br />
koji su u stanju prepoznavati psihička<br />
stanja vojnika i glavni motivatori<br />
u provedbi plana i programa kondicijskog<br />
treninga.<br />
Promoviranjem razumijevanja<br />
važnosti fizičke spremnosti, održavanjem<br />
pozitivnog pristupa i podizanjem<br />
morala postrojba, kondicijski<br />
treneri osiguravaju zdravu radnu<br />
okolinu i visoku razinu psihofizičke<br />
spremnosti postrojba za borbu.<br />
Fizički spremna postrojba =<br />
borbeno spremna postrojba<br />
8. Literatura<br />
1. Aračić, M. (2005). Kineziološki<br />
priručnik za pripadnike OS RH.<br />
Zagreb: Ministarstvo obrane Republike<br />
Hrvatske.<br />
2. Grupa autora (1999). Propisnik za<br />
provjeru i ocjenjivanje motoričkih<br />
sposobnosti pripadnika OS RH.<br />
Zagreb: Glavni stožer OS RH.<br />
3. Milanović, D. (ur.) (1997). Priručnik<br />
za sportske trenere. Zagreb:<br />
Fakultet za fizičku kulturu.<br />
4. US Department of the Army (1985).<br />
Physical fitness training, Washington,<br />
DC.<br />
5. US Department of the Army (1987).<br />
Ranger unit operations. Washington,<br />
DC.<br />
6. US Department of the Army (1988).<br />
Marine physical readiness training<br />
for combat. Quantico: Marine<br />
Corps Combat Development Command.<br />
7. US Department of the Army (1990).<br />
Foot marches. Washington, DC.<br />
8. US Department of the Army (2002).<br />
Combatives. Washington, DC.<br />
9. Wenger, H. (2001). Army fitness<br />
manual. Toronto: Land Force Command.
Change language