HRVATSKI POVIJESNI MUZEJ 1. SAKUPLJANJE GRAÐE ... - MDC

- studijska, retrospektivna, edukativna, informativna
- skupna, samostalna
- pokretna
Tema: U bogatoj Zbirci grafika Hrvatskog povijesnog muzeja portreti čine njezin
značajan dio. Rañeni su u raznim reproduktivnim tehnikama – drvorezu, bakrorezu,
bakropisu, litografiji, oleografiji, fotografiji i tisku. Nastajali su u širokom
vremenskom razdoblju od druge polovine 16. do sredine 20. stoljeća u Hrvatskoj i u
poznatim europskim središtima – Augsburgu, Beču, Pragu, Budimpešti, Bratislavi i
drugdje. Djela su raznih autora – od izuzetno vrijednih do amatera. Iako prikupljani
prvenstveno prema načelu dokumentarnosti, portretni listovi u Zbirci bili su i ostaju
nepresušan izvor povijesno-umjetničkih i povijesnih informacija. Objavljeni su u
XLIII. katalogu muzejskih zbirki Hrvatskog povijesnog muzeja.
Na izložbi je prikazan odabir najzanimljivijih listova iz Zbirke. Najstariji izloženi list
obojeni je drvorezni portret Matije Vlačića Ilirika, nastao nakon 1562. godine. Iz godine
1584. potječe list koji prikazuje Nikolu Zrinskog Sigetskog. Junak Sigeta zabilježen je i
na listu Dominicusa Custosa otisnutom početkom 17. stoljeća. Iz 1617. godine potječe
bakrorezni list s prikazom Marka Antuna de Dominisa. Uz brojne listove neutvrñenih
autora iz djela Theatrum Europaeum (1635.-1738.) značajno mjesto zauzimaju listovi
Eliasa Widemanna nastali polovicom 17. stoljeća, potom serije portreta renesansnih
umjetnika, papa i ranih gotskih i langobardskih kraljeva. Braća Nikola i Petar Zrinski,
tema brojnim europskim umjetnicima, prikazani su sa više listova. Meñu listovima
nastalim u 18. stoljeću ističu se listovi koji prikazuju Franju Nádasdyja, Franju
Trenka, Napoleona i vladara Franju I.
Listovi nastali u devetnaestom stoljeću čine najbogatiji dio Zbirke; za izlaganje je uz
male bakropisne portrete poslanika na saboru u Požunu odabran niz litografskih
portreta, djela uglavnom poznatih bečkih umjetnika, koja prikazuju hrvatske banove i
istaknute osobe 19. stoljeća (Ljudevit Gaj, Janko Drašković, Josip Jelačić, Ivan
Mažuranić, Petar Preradović, Josip Juraj Strossmayer, Isidor Kršnjavi i drugi), kao i
vladara Franju Josipa I. i kraljicu Elizabetu. Izloženi bakropisni portreti Mencija
Clementa Crnčića uz djela Tomislava Krizmana predstavljaju umjetnički posebno
vrijedan dio Zbirke nastao u 20. stoljeću.
Korisnici (kome je izložba namijenjena)
Izložba je namijenjena širokoj publici, stručnjacima i školskoj djeci.
Stranica 42 od 57