Kemijski glasnici 7 - Brain Campaign
Kemijski glasnici 7 - Brain Campaign
Kemijski glasnici 7 - Brain Campaign
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
8<br />
Glavni ekscitacijski neurotransmiter u mozgu je<br />
glutamat. Velika točnost živčanog sustava zahtijeva<br />
da ekscitacija biva praćena inhibicijom, tj. da je<br />
pobuñivanje jednih neurona praćeno smanjenjem<br />
aktivnosti dugih neurona. Vezanje neurotransmitera za<br />
receptor u inhibicijskim sinapsama dovodi do otvaranja<br />
ionskih kanala, koji omogućuju ulaz negativno nabijenih<br />
iona, što dovodi do promjene membranskog potencijala<br />
– inhibicijskog postsinaptičkog potencijala (IPSP) (vidi<br />
sliku). On se suprostavlja depolarizaciji membrane, i<br />
time nastanku akcijskog potencijala. Dva su<br />
inhibicijska neurotransmitera – GABA i glicin.<br />
Sinaptički prijenos signala se odvija vrlo brzo –<br />
vrijeme izmeñu dolaska akcijskog potencijala do<br />
sinapse i pojave EPSPa na sljedećem neuronu je vrlo<br />
kratko, tisućiti dio sekunde. Različiti neuroni trebaju<br />
tempirati otpuštanje glutamata u vrlo kratkom<br />
vremenskom razdoblju, da bi se EPSPovi mogli<br />
zbrojiti, prijeći prag i dovesti do stvaranja akcijskog<br />
potencijala. Inhibicija mora biti jednako brza, da bi<br />
bila učinkovita u gašenju tog procesa.<br />
EPSP je pomak membranskog potencijala od<br />
vrijednosti od -70 mV prema vrijednosti 0 mV.<br />
IPSP ima suprotni učinak.<br />
Glasnici koji podešavaju<br />
Potraga za ekscitacijskim i inhibicijskim<br />
neurotransmiterima je dovela do otkrića da postoji<br />
veliki broj ostalih tvari koje živčane stanice izlučuju.<br />
Mnoge od tih tvari djeluju na živčane stanice, tako da<br />
se vežu na bjelančevine u staničnoj membrani –<br />
metabotropne receptore. Ovi receptori ne sadrže<br />
ionske kanale, nisu uvijek smješteni u sinapsi, i , što je<br />
najvažnije, ne dovode do akcijskog potencijala. Danas<br />
smatramo da ovi receptori usklañuju i podešavaju<br />
veliki broj kemijskih procesa, koji se odvijaju u<br />
neuronu. Zbog toga se djelovanje metabotropnih<br />
receptora zove neuromodulacija.<br />
Metabotropni se receptori obično nalaze u složenim<br />
tvorbama, koje povezuju okolinu stanice sa enzimima<br />
unutar stanice. Ti enzimi onda djeluju na stanični<br />
metabolizam. Kada se neurotransmiter veže za<br />
metabotropni receptor, aktiviraju se G-proteini i<br />
ostali enzimi vezani za membranu. Vezanje<br />
neurotransmitera za metabotropni receptor se može<br />
usporediti s ključem za paljenje auta. On ne otvara<br />
vrata u membrani za ione, kao što to radi ionotropni<br />
receptor, nego pokreće unutarstanične druge<br />
glasnike, tako započinjući cijeli niz biokemijskih<br />
reakcija. Učinci neuromodulacije uključuju promjene<br />
u ionskim kanalima, receptorima, transporterima, i<br />
čak u ekspresiji gena. Da bi se te promjene počele<br />
odvijati, treba proći vremena, ali kad se pokrenu,<br />
traju puno duže od učinka kojeg imaju ekscitacijski i<br />
inhibicijski neurotransmiteri. Takoñer, njihov<br />
utjecaj seže dalje od same sinapse. Iako ne potiču<br />
stvaranje akcijskog potencijala, imaju golem učinak<br />
na tok impulsa kroz neuralnu mrežu.<br />
Prepoznavanje glasnika<br />
Meñu mnogim <strong>glasnici</strong>ma, koji djeluju na receptore<br />
vezane uz G-protein, su acetilkolin, dopamin i<br />
noradrenalin. Neuroni koji otpuštaju ove<br />
neurotransmitere imaju različite učinke na stanicu, a<br />
njihova je anatomska organizacija zadivljujuća, jer iako<br />
ih ima relativno malo, šalju svoje aksone u sve dijelove<br />
mozga (vidi sliku). U ljudskom mozgu postoji samo 1600<br />
noradrenergičkih neurona, ali oni šalju svoje aksone u<br />
sve dijelove mozga i kralježničke moždine. Ovi<br />
nueromodulacijski transmiteri, tj. <strong>glasnici</strong> koji<br />
podešavaju aktivnost neurona, ne šalju točne osjetne<br />
informacije, već podešavaju rad raspršenih neuronskih<br />
sklopova, povećavajući njihovu učinkovitost.<br />
Noradrenalin se otpušta kada se organizam nañe u<br />
novim situacijama, ili kada je pod stresom. On pomaže<br />
da se organizira složeni odgovor pojedinca na te<br />
izazove. Razni dijelovi mozga bi trebali znati da je<br />
organizam pod stresom. Dopamin djeluje na središta u<br />
mozgu, koja su povezana s pozitivnim osjećajima.<br />
Stoga dopamin pomaže da pojedinac sagleda odreñene<br />
situacije kao korisne (vidi 4. poglavlje). Acetilkolin<br />
sjedi na dva stolca. On djeluje i na ionotropne i na<br />
metabotropne receptore. Acetilkolin je prvi otkriveni<br />
neurotransmiter. Upotrebljava ionske mehanizme da<br />
preko neuromišićne sinapse šalje signale sa<br />
motoneurona na poprečnoprugaste mišiće. A može<br />
djelovati i kao neuromodulator. Tako djeluje kada se<br />
želimo usredotočiti na ono što radimo – on podešava<br />
neurone da primaju samo važne informacije.<br />
Noradrenalinski neuroni su smješteni u locus coeruleusu<br />
(plavom mjestu). Aksoni tih stanica prolaze kroz<br />
moždano deblo do hipokampusa, malog mozga i velikog<br />
mozga.<br />
Odlična web stranica o sinapsama: http://synapses.mcg.edu/index.asp