OBORINA - Građevinski fakultet - Sveučilište u Zagrebu

ZIMSKI SEMESTAR AKADEMSKE GODINE 2012./2013.
VODITELJI KOLEGIJA:
prof.dr. sc. Neven Kuspilić
prof.dr. sc. Živko Vuković
Asistenti:
dr. sc. Duška Kunštek
Asist. Kristina Potočki

Izvedbeni plan kolegija:
1. Satnica izvođenja nastave 30 + 30
2. Opterećenje 2 + 2 (6 ECTS )
3. Praćenje nastave i obavijesti na
web-u: http://www.grad.unizg.hr/predmet/hid2_a
4. Oblici nastave predavanja, vježbe (izrada studentskog zadatka)
5. Polaganje ispita izrada studentskog zadatka na vježbama kolokvira
se usmeno i predstavlja ocjenu pismenog dijela
ispita. Usmeni dio ispita predstavlja provjeru
znanja iz teorijskog dijela kolegija.
6. Način polaganja ispita pismeni i usmeni
7. Ispitni termini prema planu ispitnih rokova
8. Konzultacije utorkom od 12 – 13 h, u kabinetu dr.sc. Duške
Kunštek

Izvedbeni plan kolegija:
Redni broj
predavanja
1.
2.
Nastavna jedinica
Analiza podataka o oborinama, prostorne i vremenske promjene intenziteta oborina. Određivanje
reprezentativnog skupa oborinskih podataka. Izrada ITP krivulja (Intenzitet, Trajanje,
Ponavljanje).
Hidrološki procesi na kopnu, određivanje intercepcije i evapotranspiracije, procjeđivanje u tlo i
površinsko tečenje vode.
3. Podzemna voda, vlažnost tla, zasićena i ne zasićena zona, poljski kapacitet tla, vlažnost uvenuća.
4.
5.
6.
Mjerenje razine podzemne vode. Identifikacija i tipovi vodonosnika. Propustljivost i
transmisivnost vodonosnika, Darcy-ev zakon filtracije.
Povezanost podzemne i površinske vode. Bazno i direktno otjecanje, odvajanje i prikaz baznog i
direktnog otjecanja na hidrogramu.
Metode određivanja direktnog otjecanja, metoda jediničnog hidrograma, sintetički jedinični
hidrogrami, trenutni jedinični hidrogram. Izokrone otjecanja, metoda izokrona.
7.
Vrijeme koncentracije direktnog otjecanja sa sliva i vrijeme podizanja hidrograma ovisno o
trajanju kiše.
8. S-hidrogram. Tvorba T-satnog jediničnog hidrograma.
9.
10.
11.
Srebrenovićeva metoda. Gavrilovićeva metoda. Ostale parametarske metode za proračun
direktnog otjecanja.
Tvorba prognoziranog hidrograma različitih vjerojatnosti pojavljivanja pomoću jediničnog
hidrograma.
SCS metoda (Soil Conservation Service). SCS-jedinični hidrogram. Redukcija vrha hidrograma od
olujnih kiša koje traju kraće od vremena koncentracije otjecanja.
12. Retencijska i retardacijska svojstva sliva. Metoda linearnog rezervoara.
13. Hidrološka modeliranja, teorijski, konceptualni i sustavni modeli.
14. Višekriterijska analiza, optimizacijski procesi.
15. Primjena GIS tehnologije u hidrologiji.

Operativni plan nastave kolegija i obaveze studenata:
1. Sve obavijesti o predmetu pratite tijekom semestra na web-u:
http://www.grad.unizg.hr/predmet/hid_a
2. PREDAVANJA: Predavanja se održavaju
- ponedjeljkom od 11 do 13 sati u dvorani 217
Pohađanje predavanja je obavezno prema Statutu
(minimalno 75% predavanja).
Ponavljači koji su stekli potpis u prethodnoj
akademskoj godini, nisu obavezni ponovno
pohađati nastavu.
Materijali za praćenje nastave (koncepcija
predavanja) objavljeni na web-stranici predmeta.
U slučaju nejasnoća i dodatnih pitanja
studenti se mogu javiti se asistentima

Literatura:
1. INŽENJERSKA HIDROLOGIJA, Husno Hrelja, Univerzitet u Sarajevu - Građevinski
fakultet, Sarajevo 2007.,
2. HIDROLOGIJA, prof.dr.sc. Ranko Žugaj, Sveučilište u Zagrebu – Rudarsko-geološkonaftni
fakultet, Zagreb 2000.,
3. HIDROLOGIJA – KROZ TEORIJU I PRAKSU, Stevan Prohaska, Vesna Ristić,
Univerzitet u Beogradu – Rudarsko-geološki fakultet, Beograd 2002.
4. OSNOVE HIDROTEHNIKE – prvi dio – prva knjiga, prof.dr.sc. Živko Vuković,
Sveučilište u Zagrebu Građevinski fakultet, Zagreb 1996.
5. PRIMIJENJENA HIDROLOGIJA, prof.dr.sc. Dionis Srebrenović, Tehnička knjiga
Zagreb 1986.
6. OSNOVE HIDROLOGIJE, Mr.sc. Eugen Čavlek, Geodetski fakultet Zagreb 1992.
7. OBORINE, GLAVNA ULAZNA VELIČINA U HIDROLOŠKI CIKLUS, prof.dr.sc.
Ognjen Bonacci, Split1994.
8. BOOK OF APPLIED HYDROLOGY, VEN TE CHOW, Mc Graw-Hill Book
Company, INC New York, Toronto, London.

OBORINE – ULAZ U HIDROLOŠKI SUSTAV
Podaci o oborinama
kod projektiranja kanalizacijskih sustava, sustava za zaštitu od poplava, odvodnje
s prometnica, sustava za odvodnju sa poljoprivrednih površina; i kod drugih
vodoprivrednih analiza i ocjena potreba za vodom
Oborine kao ulaz – mogu biti u obliku:
• povijesni podaci opaženih oborina
• oborine u obliku familija krivulja intenzitet-trajanje-povratni period
• projektni pljuskovi
• generirane serije oborina

OBORINA
Oborina: bilo koji oblik kondenzirane i/ili sublimirane vodene pare iz zraka koji se
pojavi na površini Zemlje u tekućem ili krutom stanju.
Oboriva voda (OV) - precipitable water:
- ukupna količina vode [mm] iznad nekog područja;
- postoji proporcionalan odnos između stvarno palih oborina i oborive vode
Mogu se formirati neposredno na Zemljinoj površini (rosa, mraz, inje, poledica), te se
stoga nazivaju horizontlnim oborinama; ili u oblacima, iz kojih padaju na Zemlju (kiša,
snijeg, sugradica, grad, tuča), zbog čega ih nazivamo vertikalne oborine.
Pod ukupnim oborinama za određeno razdoblje (dan, mjesec, sezona ili godina)
podrazumijeva se visina kiše, u [mm] vodnog stupca, i visina snijega izražena kao
ekvivalent vode [mm].
Kiša učestvuje u procesu otjecanja neposredno po pristijeću na tlo, dok je snijeg vodena
zaliha koja postepeno ulazi u hidrološki ciklus, kada temperatura prelazi 0ºC. Radi toga
kiša uglavnom predstavlja mjerodavni tip oborina
Za inženjersku praksu od primarnog su interesa oborine jakih intenziteta.

OBORINA
Vrste oborina
o Kiša - kapi s promjerom većim od 0.5 mm
o Rosulja – oborina u tekućem stanju čije su kapljice manje od 0,5 mm u promjeru,
lebde u zraku, padaju iz stratusa
o Snijeg - od temperature oko -12°C vodena para se kondenzira direktno u sitne ledene
kristaliće (t.zv. resublimacija), koji se tada vežu u sniježne pahuljice
o Solika - zrnca leda nepravilnog oblika veličine 2 - 5 mm, sadrže zrak a mogu nastati
zbog snažnih vjetrova u hladnoj fronti
o Tuča - smrznute kapi kiše promjera većeg od 5 mm, nastaju od jednog kristala leda
kao jezgre i oko nje više slojeva smrznutih ljuski koje nastaju kad se olujni oblaci
sretnu sa snažnim okomitim strujama zraka, pa se višekratno stvara oko njih sloj vode
koji se zatim smrzne
o Rosa - vodena para, koja se noću kondenzira na bilju ili predmetima u sitne kapljice
o Inje - vodena para, koja se zaledi na biljkama ili predmetima
Oblik (veličina oborina i agregatno stanje)
o molekula vodene pare 10µm
o kapljica vode u početku kondenzacije 5 - 100µm
o sitne kapi kiše 100 – 500 µm
o obične kapi kiše 500 – 5000 µm
o tvorevine sa snježnom strukturom i ledenom korom imaju puno veće dimenzije

Da bi došlo do formiranja oborina, moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:
• mora postojati dovoljan izvor vodene pare, kao posljedica isparavanja
• zrak sa vodenom parom se mora ohladiti do točke kondenzacije, odnosno sublimacije
(prelazak vodene pare u u tekuće, odnosno kruto stanje, kao posljedica dinamičkog hlađenja
•Prisustvo kondenzacijskih jezgri (čvrstih čestica)- Vodena para se kondenzira u kapljice
vode ili čestice leda: Higroskopske čestice (npr. oceanska sol) i Nehigroskopske čestice (npr.
prašina, čestice dima, pepeo)

OBORINA
Podjela oborina s obzirom na veličinu kapi i intenzitet kiše:
• sipeća kiša (sitna kiša slabog intenziteta do 1 mm/h)
• frontalna kiša (malobrojne kapi Ø preko 0.5 mm, brzina 2-5 m/s, intenzitet 10-15 mm/h)
• pljuskovi (intenzivne oborine trajanja do 1 h,Ø preko 3 mm, intenzitet od 15-100 mm/h)
• snažni pljuskovi: brzina kapi kiše veća od 10 m/s
• olujni pljuskovi: kad brzina kapi kiše prijeđe 21 m/s
Analiza količina oborine
za veljaču 2012. godine
koje su izražene u %
višegodišnjeg prosjeka
(1961.-1990.) pokazuje da
su količine oborine u
cijeloj Hrvatskoj bile
većinom ispod prosjeka,
izuzevši neke postaje u
kontinentalnom dijelu
Hrvatske (Karlovac, Sisak,
Slavonski Brod i Osijek),
te Dubrovnik, Hvar,
Lastovo i Vis na Jadranu.
Odstupanja su u rasponu
od 12 % u Šibeniku (7.5
mm) do 229 % u Komiži
(192.6 mm).

OBORINA - mjerenje
Prema kontinuitetu mjerenja:
o Stacionarna (instrument stalno na
istom mjesti),i
o Ekspedicijska (opažanje snijega,
sezonski, kao i na brodovima u pokretu)
Prema zahvaćenoj površini:
o u točci (stacionarna) i
o na površini (radarima i satelitima).
S obziron na prostornu neravnomjernost
oborina, propisuje se minimalna gustoća mreže
kišomjernih stanica. Prema uputama Svjetske meteorološke organizacije (World
Meteorological Organization – WMO), potrebno je postaviti barem jednu stanicu:
o u ravničarskim područjima na svakih 600 do 900 km 2 ,
o u planinskim područjima na svakih 100 do 250 km 2 , i
o u planinskim područjima s vrlo gustom riječnom mrežom i na otocima na svakih 25 do
100 km 2
Kišomjeri – uređaji za mjerenje tzv. dnevnih oborina, tj onih oborina koje su pale u 24 sata,
proteklim između dva redovna dnevna očitanja, izraženih u visini vodnog stupca u [mm]:
o pluviometri ili ombrometri
o pluviografi ili ombrografi (automatski registratori).

OBORINA - mjerenje
Pluviometri (ombrometri) – oborine se mjere pojedinačnim očitavanjem,
registrirajući dnevnu oborinu. Redovna očitanja se provode svakodnevno u 7.00
h, i to je podatak o oborini u posljednja 24 sata. Nazivamo ih općenito
kišomjeri,
Hellmannov tip kišomjera - standardni instrument - najčešće je u upotrebi;
Pluviometri mjere dnevnu oborinu (24 h);
Redovno očitavanje u Hrvatskoj vrši se svaki dan u 7 h
Na glavnim meteorološkim postajama mjerenja se vrše u 1, 7, 13 i 19 h.
Postavljanje kišomjera
-Na 1m visine od tla
-Najmanje 1m udaljeno od svih
predmeta
- iznad kišomjera mora biti otvoreno u
svim smjerovima

Pluviometri mjere dnevnu oborinu (24 h);
redovno očitavanje u Hrvatskoj vrši se svaki dan u 7 h
na glavnim meteorološkim postajama mjerenja se vrše u l, 7, 13 i
19 h.
Totalizatori - služe za sakupljanje oborina u dužem
vremenskom razdoblju.
vrste ombrografa:
- s plovkom;
- s posudom za prevrtanje (tipping bucket);
- na principu vage (nifograf).
- kišomjer sa digitalnim zapisom (data logger)
nove tehnologije: radari, sateliti.
intenziteti oborina: posebno važno za inž. praksu
MJERENJE OBORINA

Radari - opažanje lokalnih gibanja
oborinskih epizoda (predviđanje
poplava na malim slivovima);
- postoji statističko-proporcionalni
odnos između intenziteta oborina i
odbijenog signala od zrnaca leda ili
tekućih kapljica oborina.
Prema WMO (1971) mjerenje
radarima na udaljenosti većoj od 45
km daju rezultate čija točnost
odgovara točnosti mjerenja sa jednim
klasičnim kišomjerom na površini od
200 do 600 km 2 .
MJERENJE OBORINA POMOĆU RADARA

- Satelitima - kontinuirano praćenje kretanje
oblačnih sustava i na bazi te informacije
procjenjuje se moguća količinu oborina palu
na neku površinu; (točnost procjene zavisi o
mogućoj kalibraciji);
- važno je za globalne procjene oborina
(85 % površine Zemlje nije pokriveno s
dovoljnim brojem mjernih uređaja);
- princip rada: detekcija i pračenje valnih
dužina vidljivog i toplinskog zračenja
(infracrvenog),
- Satelitska mjerenja oborina trebaju se
koristiti zajedno sa radarskim i onim
vršenim kišomjerima (kalibracija);
- korištenje satelita za površine od oko 1000
do 10000 km 2
MJERENJE OBORINA POMOĆU SATELITA

GREŠKE MJERENJA OBORINA
- svako mjerenje opterećeno je slučajnom i (ponekad) sustavnim greškama;
- sustavne greške moguće je definirati i dijelom otkloniti, a slučajne greške su
neotuđivo svojstvo svakog mjerenja
1. SLUČAJNE GREŠKE:
- nastaju pod kombiniranim utjecajem mjernog instrumenta, metode mjerenja i
pogreške opažača;
- vezane su uz nepravilnost instrumenta i/ili loše rukovanje;
- uzimaju u obzir isključivo statistički- za procjenu slučajne greške neophodno je
raspolagati s većim brojem nezavisnih mjerenja;
- na osnovu brojnih mjerenja kroz niz godina Golubev (1986) konstatira:
slučajna greška za tekuće i mješovite oborine iznosi oko 10 % od ukupno palih
oborina

2. SUSTAVNE GREŠKE:
GREŠKE MJERENJA OBORINA
- sustavna greška pri mjerenju oborina uvijek nosi isti predznak;
- oborine izmjerene pomoću standardnih instrumenata uvijek su manje od stvarno
palih na površinu tla;
uzroci sustavnih grešaka:
- nagnut instrument;
- kut padanja oborine i nagib terena;
- aerodinamični efekt;
- vlaženje unutrašnjih stjenki mjerne posude i posude za sakupljanje oborina;
- isparavanja akumulirane vode iz posude za sakupljanje oborina
- nemogućnost potpunog pražnjenja mjerne posude;
- isprskavanja kapi oborine iz instrumenta;
- otpuhivanje krutih oborina, primarno snijega sa instrumenta.

OBRADA PODATAKA O OBORINAMA
Obrada podataka o oborinama može se razdvojiti u tri osnovne kategorije:
A) Obrada oborina izmjerenih u jednoj točki (kišomjernoj stanici)
B) Određivanje prostornih varijacija karakterističnih oborina na određenom
slivnom području
C) Tabeliranje izmjerenih podataka i rezultata njihove obrade u obliku koji je
najpovoljniji za korištenje u praksi
A) OBRADA OBORINA IZMJERENIH U JEDNOJ TOČKI (Kišomjernoj
stanici):
Ovisi o metodi mjerenja kiše :
a) terminsko mjerenje
• višegodišnji prosjeci (mj/ sez/god.) visina oborina
b) kontinuirano mjerenje (ombrograf)
• obrada podataka za kratke kiše jakog intenziteta (ITP) -
primarna i sekundarna

OBRADA PODATAKA O OBORINAMA
A) OBRADA OBORINA IZMJERENIH U JEDNOJ TOČKI (Kišomjernoj
stanici):
Godišnji i višegodišnji nizovi
Višegodišnji raspored oborinay
Unutargodišnji raspored oborina

ODREĐIVANJE PROSJEČNIH OBORINA NA POVRŠINI SLIVA
B) ODREĐIVANJE PROSJEČNIH OBORINA NA POVRŠINI SLIVA
Prostorna obrada mjernih podataka sa više kišomjernih stanica
- najpoznatije metode:
1. postupak aritmetičkih sredina:
2. Thiessenovim postupak:
3. Metoda izohijeta:
1) postupak aritmetičkih sredina:
Hsr = Σ Hi / N
Gdje je:
N - broj kišomjernih stanica
Hi - visina oborine izmjerena na
i-toj kišomjernoj stanici [mm]
Hsr – prosječna oborina na slivu
[mm]
H1

ODREĐIVANJE PROSJEČNIH OBORINA NA POVRŠINI SLIVA
2) Thiessenovim postupak :
Hsr = Σ Hi Ai / A
Ai/A – Thiessenov težinski koeficijent
Hi - visina oborine izmjerena na i-toj
kišomjernoj stanici [mm]
A4
H4

ODREĐIVANJE PROSJEČNIH OBORINA NA POVRŠINI SLIVA
3) Postupak izohijeta:
• Daje preciznije rezultate
od prethodnih metoda
• Mogu se uzeti u obzir
orografske karakteristike
sliva i karakteristike
pljuskova
• Podvarijante:
• Metoda izohijeta sa
subjektivnom
interpolacijom
• Metoda izohijeta sa
linearnom
interpolacijom
Hsr = Σ [ 0.5 (Hi + Hi+1 ) · Ai ] / A

definiranje otjecanja - osnovni je
inženjerski interes kod mnogih
hidrotehničkih problema;
INTENZITET, i (mm/min)- temeljni
parametar kod analize otjecanja;
određivanje mjerodavne jačine oborina:
- na bazi podataka pojedinaćnih mjerenja
(pluviometrima – ombrometrima -
kišomjerima)
- na bazi kontinuiranog mjerenja*
(pluviografima - ombrografima)
-Hijetogram
Kontinuirani zapis ili stupčasti
dijagram
*na bazi ombrometarskih podataka - samo
orijentacijske procjene mjerodavne jačine
oborina.

PRIMARNA OBRADA OMBROGRAFSKIH PODATAKA
S obzirom na nivo obrade OMBROGRAFSKIH podataka:
primarna i sekundarna obrada
1. PRIMARNA OBRADA:
• dolazi se do podataka o intenzitetima (visinama) kiša trajanja 5, 10, 15,...
60 min, 2, 3 sata, ...24 sata
• Sastoji se u definiranju:
Višegodišnjih srednjih (mjesečnih, sezonskih ili godišnjih) visina
oborine jedne kišomjerne stanice,
Višegodišnjih srednjih (mjesečnih, sezonskih ili godišnjih) visina
oborine pale na sliv
• susrećemo s dva problema:
1) izbor donje granice kišnih intenziteta, i problem donje granice intenziteta
(ne javlja se kada se formiraju statističke serije godišnjih maksimuma 10
–minutnih, satnih, i dr... Intenziteta ili visina kiše)
2) definiranje stvarnog trajanja kiše - način tretiranja prekida tokom pljuska
• REZULTAT primarne obrade - pregled (tabela) visina kiša za razna
trajanja pljuska

SEKUNDARNA OBRADA PODATAKA O OBORINAMA
2. SEKUNDARNA OBRADA
• podrazumijeva niz složenih obrada osnovnih podataka o
oborinama(prvenstveno intenziteta kiše) za potrebe hidroloških analiza:
Sastoje se od:
• Proračuna osnovnih statističkih obrada serija pljuskova (jakih kiša) raznih
trajanja, te definiranje tih serija
• prilagođavanje krivulja razdiobe vjerojatnosti podacima serija pljuskova
• definiranje familije ITP krivulja (intenzitet-trajanje-ponavljanje) :
• 1. KORAK - formiranje statističke serije visina oborina (za odabrano
trajanje)
A) metoda godišnjih ekstrema
B) metoda prekoračenja praga – bitna kod PP < 1 god (kanalizacijske
mreže)
• 2. KORAK - empirijska funkcija raspodjele vjerojatnosti (za odabrano
trajanje)

SEKUNDARNA OBRADA PODATAKA O OBORINAMA
• 3. KORAK – za odabrano trajanje izbor teorijske funkcija raspodjele
vjerojatnosti koja najbolje aproksimira empirijsku raspodjelu (Npr.:
Pearson-3 i Log-Pearson-3 raspodjele.)

SEKUNDARNA OBRADA PODATAKA O OBORINAMA
• 4. KORAK – za odabrana trajanja metodom najmanjih kvadrata
povezivanje u zavisnot trajanja istih vjerojatnosti (povratnih perioda)

OBORINA – Klimatske funkcije
Analize i studije jakih kiša predstavljaju fundamentalnu podlogu hidroloških
istraživanja. Osobito značajna, među spomenutim analizama, je funkcijska
ovisnost trajanja kiše i njenih intenziteta ili takozvana “klimatska funkcija”.
Sve te “klimatske funkcije” imaju neke zajedničke karakteristike koje ih opisuju:
intenzitet kiše se umanjuje s porastom trajanja kiše
Kiša koja formira vodni val na malim područjima - kritična kiša, neće
vjerojatno biti maksimalnog intenziteta, nego onog koji odgovara trajanju kiše
koje fenomen pojave vodnog vala izaziva. To trajanje je ovisno o vremenu
koncentracije (vremenu koje je potrebno da elementarni volumen dođe iz
najudaljenije točke na slivu do izlaznog ili mjernog profila) i o brojnim
faktorima sliva.
odnosi intenziteta kiše i njenog trajanja imaju regionalni karakter s
određenim pripadnim klimatskim karakteristikama. Bilo kakve
sveobuhvatnije forme su isključene.
pomanjkanje probabilističke komponente već spomenutih odnosa i - t.

OBORINA – Klimatske funkcije
Izraz koji opisuje kišne intenzitete u relaciji s trajanjem kiše t, godišnjim
oborinama H i povratnim razdobljem T, izradio je prof.dr. D. Srebrenović:
i
1,
111
uz značenje oznaka:
t – trajanje kiše [h]
i – intenzitet kiše [mm/h]
T – povratni period [god.]
H – godišnje oborine [m]
67, 84
H
t
1 logT
Ograničenja na metodu:
0
, 981
0,
843e
0,
1460
log T
• Napravljena je za područje Zagreba (Grič), na
osnovi analiza 24, 48, 72 i 120 satnih kiša, s
prosječnom veličinom godišnje oborine od 900 mm.
• Primjena ove jednadžbe prihvatljiva za kiše trajanja
većeg od 24 sata.
• Kod kiša kraćih trajanja od 24 sata, jednadžba će
davati pouzdanije rezultate, što je veličina godišnje
oborine bliža veličini 900 mm.

Analiza intenziteta oborina je naročito značajna kod jakih kiša (trajanja od
nekoliko minuta do nekoliko sati), gdje je krajnji cilj analize dobiti zavisnost
intenzitet oborine – trajanje oborine – ponavljanje (povratno razdoblje)
oborina, tj. takozvane ITP krivulje.
ITP - funkcijska veza intenzitet - trajanje - ponavljanje :
i = f (t0, PR) određuje se matematičko - statističkim postupcima (nužno je bar 10 do
15 god. mjerenja)
b c
i a PR
t0
OBORINA – ITP krivulje
i
a PR
t b
a - parametar koji ovisi o hidrološkim prilikama
obrađivanog područja i dimenzijama u kojima se
izražava jačina oborina;
b, c, d - parametri ovisni o klimatsko – hidrološkim
prilikama obrađivanog područja;
iznalaženje a, b, c i d, je primjenom računa
vjerojatnosti uz primjenu metode minimuma kvadrata odstupanja.
0
i
a P
t
d
0
b
R
i d
0
b
a PR
t c

ITP (PTP) KRIVULJE – REZULTAT SEKUNDARNE OBRADE

Definicija: količina i prihvaćena raspodjela oborine u vremenu na
razmatranome slivnom području, što se koristi za određivanje projektne
velike vode.
Arnell (1982) daje slijedeću definiciju pljuska za projektiranje. '' To je
oborina koja je razvijena za projektiranje specifičnih tipova objekata npr.
odvodnih cijevi ili retencijskih bazena. Pljusak za projektiranje je vezan s
povratnim periodom i vrijednošću otjecanja izazvanom istim pljuskom uz
pretpostavku da oboje imaju isti povratni period. ''
Pri projektiranju:
PROJEKTNI PLJUSAK (ENG. DESIGN STORM)
- odvodnih cijevi - zanima nas vrh hidrograma (maksimalna protoka)
- retencijskih i akumulacijskih bazena - zanima nas i volumen hidrograma
Projektni pljusak svojim karakteristikama mora:
- izazvati najnepovoljnije, ali realno moguće otjecanje u slivu
- imati bitne karakteristike povijesnih kiša
- osigurati barem sličnost povratnog perioda otjecanja i oborine

PROJEKTNI PLJUSAK (ENG. DESIGN STORM)
Hidrogrami otjecanja simulirani na konceptualnom slivu izazvani različitim
smjerom kretanja oluje i različitim ulaznim blok oborinama.

Tipovi hijetograma projektne kiše:
hijetogram dobiven koristeći jednu točku s ITP
krivulje – pravokutnog oblika, trokutnog oblika
(Yen i Chow) i linearno/eksponencijalni hietogrami
Watta i suradnika .
hijetogram dobiven koristeći više točaka s ITP
krivulje – metoda naizmjeničnih blokova
hijetogram baziran na cijeloj ITP krivuljI –
Chicago, USACE
standardizirani oblici dobiveni izravno iz
podataka o oborinama – NERC-FSR, SCS, ISWS
hijetogrami dobiveni simulacijom iz
stohastičkih modela
PROJEKTNA KIŠA
Intenzitet kiše (mm/h)
Intenzitet kiše (mm/h)
Vrijeme (h)
Yen i Chow (1980)
Vrijeme (h)
Watt et al. (1986)

PROJEKTNA KIŠA
hijetogram dobiven koristeći jednu točku s ITP krivulje – pravokutnog
oblika

Intenzitet kiše (mm/h)
Keifer i Chu (1957)
Vrijeme (h)
PROJEKTNA KIŠA
hijetogram baziran na cijeloj ITP krivulji
Intenzitet kiše (mm/h)
Vrijeme (h)
USACE (2000)
Keifera i Chua (1957) - poznate kao Chicago metoda, te USACE metoda (2000)

Intenzitet kiše (mm/h)
Huff (1967)
Vrijeme (h)
standardizirani oblici dobiveni izravno iz podataka o oborinama – NERC-
FSR, SCS, ISWS
Huffa (1967) i SCS (1986)
PROJEKTNA KIŠA
Intenzitet kiše (mm/h)
Vrijeme (h)
SCS (1986)