katalog rasadnika - Hrvatske šume

Vrlo je velik izbor biljaka za uzgoj u æivim ogradama, a koju
Êemo vrstu upotrijebiti ovisi o viπe Ëimbenika: da li je
ograda na sunËanoj strani ili u sjeni, do koje visine i πirine
ogradu æelimo uzgojiti, da li æelimo listopadnu ili
zimzelenu ogradu, da li æelimo da biljke u ogradi cvjetaju
itd. RazliËite vrste i kultivari pojedinih vrsta rastu razliËitim
intenzitetima, tako da izborom rastom uskih kultivara u
ogradi ne moramo ogradu Ëesto orezivati i takva ograda
zahtjeva minimalnu njegu. Pojedine vrste rastu bujno te
njihovim redovitim orezivanjem ograde postaju vrlo guste
sa obiljem sitnijih listiÊa i granËica. CvjetajuÊe grmlje
veÊinom orezujemo tako da se inicira nastanak πto veÊeg
broja cvjetnih pupova, takva ograda nema pravilan
geometrijski oblik, veÊ se sastoji od spojenih grmova
Ëunjastog ili kupastog oblika. U pravilu se ograde sade u
cik-cak rasporedu, sa razmakom izmeappleu biljaka koji zavisi
LISTOPADNE OGRADE
Od listopadnih ograda najËeπÊe se uzgaja πirokolisna kalina
(Ligustrum ovalifolium Hassk.), obiËni grab (Carpinus betulus L.),
kultivar Thunbergove æutike “Atropurpurea“ (Berberis thunbergii
“Atropurpurea“ (Leon Renault)) itd. Naravno, mogu se koristiti
gotovo sve vrste drveÊa i grmlja koje podnose orezivanje. Kupljene
biljke u rasadniku moraju biti srezanog nadzemnog dijela sa
obiljem izbojaka (stabljika) da bi ograda bila πto guπÊa pri tlu.
Sade se u kanal u cik-cak rasporedu sa potrebnim razmakom za
svaku vrstu ili kultivar ponaosob (potrebne i iscrpne upute o
sadnji pojedine vrste mogu se dobiti u rasadnik ). UobiËajene
dimenzije listopadnih ograda su od 1 - 2 m visine i 0,7 - 1,3 m
πirine.
CVJETAJU∆E OGRADE
Za cvjetajuÊe ograde najpogodnije je upotrijebiti cvjetajuÊe grmlje gustog habitusa. NajËeπÊe uzgajane su: forzicija (Forsythia europaea Deg. &
Bald.), vatreni trn (Pyracantha coccinea Roem.), vanhoutteova suruËica (Spreaea x vanhouttei (Briot.) Zbl.), kultivar Bumaldove suruËice
“Anthony Waterer“ (Spiraea x bumalda “Anthony Waterer ), japanska dunja Chaenomeles japonica Spach non Lindl.), dojcija (Deutzia crenata
Sieb. & Zucc.) i mnoge druge biljke. Kao πto je veÊ napomenuto takve biljke se orezuju tako da se potakne πto veÊi broj cvjetnih pupova, a to
uglavnom znaËi da se takve ograde ne orezuju u pravilan geometrijski oblik veÊ se mladi izbojci prikraÊuju uglavnom za polovinu duæine
nakon cvatnje, te se ostavlja dio cvjetova na biljkama kod kojih se razvijaju dekorativni plodvi (vatreni trn ).
ZIMZELENE OGRADE
ÆIVE OGRADE
BJELOGORI»NE OGRADE
U ovu skupinu spadaju ograde: obiËni πimπir (Buxus sempervirens L.),
Julijanina æutika (Berberis julianae Schneid.), u mediteranskom podruËju
Ëesto koriπtena lovorviπnja (Prunus laurocerasus L.) itd. To su dakle,
ograde sa liπÊem koje ostaje na biljci cijele godine. Vrlo velik izbor takvih
biljaka postoji u mediteranskom podruËju, pa su tamo takve ograde i
uobiËajenije.
CRNOGORI»NE OGRADE
To je najËeπÊe uzgajan tip æivih ograda u kontinentalnom podruËju
Hrvatske. U tu svrhu koriste se tuje, paËempresi, borovice, smreke itd.
NajËeπÊe uzgajane biljke i kultivari su : obiËna ameriËka tuja (Thuja
occidentalis L.), kultivar obiËne ameriËke tuje “Columna“ (Thuja occidentalis “Columna“), kultivar obiËne ameriËke
tuje “Smaragd“ (Tuja occidentalis “Smaragd”), Lawsonov paËempres (Chamaecyparis lawsoniana (Murr.) Parl.),
razliËiti kultivari lawsonovog paËempresa : “Stewartii“, “Columnaris“, “Pottenii“, “Almii“, itd.; kultvar kineske
borovice “Stricta“ (Juniperus chinensis “Stricta“), obiËna smreka (Picea abies (L.) Karst) i mnoge druge vrste i kultivari. Uzgajaju se najËeπÊe
od 1 - 3 m visine i 0,8 - 1,5 m πirine, πto ovisi o vrsti biljke upotrebljene u æivoj ogradi, a pojedine biljke mogu se uspjeπno uzgajati na visini od
5 m i viπe (Thuja occ. “Columna”, Picea abies (L.) Karst, Chamaecyparis lawsoniana (Murr.) Parl.).
59
od vrste i kultivara koji se sade u ogradi. ObiËno se iskopa
kanal u kojem se biljke razmjeste u cik - cak rasporedu,
zagrnu hranjivim i kvalitetnim supstratom, dobro zaliju i
iduÊe godine u veljaËi prihranjuju umjetnim gnojivom NPK,
a u svibnju sa KAN-om ili nekim od tekuÊih gnojiva koji
postoje na træiπtu. Potrebno je postiÊi da biljke budu
snaæne i zdrave, da intenzivno rastu te se orezivanjem
postiæe veliki broj mladih izbojaka koji Ëine ogradu guπÊom,
svjeæijom, a samim tim i zdravijom.
NajËeπÊa greπka prilikom sadnje æive odrade je uglavnom
premali razmak izmeappleu posaappleenih biljaka dotiËne vrste
tako da se takva ograda "upali" tj. zbog nedovoljnog
razmaka donje grane i granËice odumiru pa se ograda suπi
od tla prema vrhu. ObiËno se to dogaapplea nekoliko godina
nakon sadnje kada bi ograda trebala biti najljepπeg izgleda i
forme.