12.06.2013 Views

Vodič kroz Kazneni Postupak - American Bar Association

Vodič kroz Kazneni Postupak - American Bar Association

Vodič kroz Kazneni Postupak - American Bar Association

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

1.1.2 Dvije težnje kaznenog postupka<br />

U kaznenom postupku postoje dvije oprečne težnje (čl. 1 st. 1 Zakona o<br />

kaznenom postupku):<br />

• Težnja za učinkovitošću – svaki počinitelj kaznenog djela mora biti<br />

uhvaćen i kažnjen (...da se počinitelju kaznenog djela izrekne kazna...) i<br />

• Težnja za zaštitom prava građana – sprječavanje kaznenog<br />

progona i osude nedužne osobe (...da nitko nedužan ne bude<br />

osuđen...).<br />

1.1.3 Načela kaznenog postupka<br />

Za kazneni postupak vrijede odredbe Zakona o kaznenom postupku.<br />

Te odredbe i postupak temelje se na osnovnim načelima kaznenog postupka.<br />

Kad ZKP ne nudi izričito rješenje za određeni procesno-pravni problem,<br />

temeljna načela kaznenog postupka predstavljaju pomoć sucima u tumačenju<br />

i primjeni zakonskih odredaba ZKP.<br />

Zakonitost. Kazna ili druga kaznena sankcija može biti izrečena počinitelju<br />

samo uz uvjete koje predviđa zakon i na temelju zakonito provedenog<br />

postupka pred nadležnim sudom (čl. 1 st. 1 ZKP).<br />

Akuzatornost. <strong>Kazneni</strong> postupak može biti pokrenut i vođen samo na<br />

zahtjev ovlaštenog tužitelja (čl. 2 st. 1 ZKP). Ovlašteni tužitelj može biti<br />

državni odvjetnik, oštećenik i privatni tužitelj.<br />

Legalitet kaznenog progona. Državni odvjetnik je dužan poduzeti kazneni<br />

progon ako postoji osnovana sumnja da je određena osoba počinila kazneno<br />

djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti i da nema zakonskih smetnji<br />

za progon te osobe (čl. 2 st. 3 ZKP). Ovo načelo važi ako u zakonu nije<br />

drugačije predviđeno. 1<br />

Pretpostavka okrivljenikove nedužnosti. Svatko je nedužan i nitko ga ne<br />

može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom<br />

presudom ne utvrdi krivnja (čl. 3 st. 1 ZKP). Ovo načelo ojačano je s dva<br />

dodatna načela:<br />

1. “In dubio pro reo”. Dvojbu u odnosu na postojanje činjenica koje tvore<br />

obilježja kaznenog djela ili o kojima ovisi primjena neke odredbe<br />

1 Iznimke postoje: kad državni odvjetnik treba odobrenje za progon (v. odjeljak 1.2.2.2), kad državni<br />

odvjetnik pravo gonjenja može koristiti prema načelu svrhovitosti (čl. 175 ZKP), ako dolazi u obzir<br />

primjena odredbe čl. 176 ZKP (tzv. pentiti), u određenim situacijama predviđenim u postupku prema<br />

maloljetnicima (čl. 63 - 63 Zakona o sudovima za mladež) i kod ustupanja kaznenog progona stranoj<br />

državi (čl. 505 i 509 ZKP/93).<br />

2

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!