Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>TENIS</strong> I (6)<br />
Vlatko Šeparović
Faze servis udarca “Karlović”
Faze servis udarca “Karlović”
Faze servis udarca “Karlović”
Faze servis udarca “Karlović”
Faze servis udarca “Karlović”
Faze servis udarca “Karlović”
Faze servis udarca “Karlović”
Faze servis udarca “Karlović”
Faze servis udarca “Karlović”
Faze servis udarca “Karlović”
<strong>TENIS</strong> I<br />
VLATKO ŠEPAROVIĆ<br />
ATP-WTA TURNIRI
POVIJEST <strong>TENIS</strong>A<br />
Riječ tennis (engl.) potječe od imena egipatskog grada Tinnisa,<br />
dok se za riječ racquet (reket) smatra da je nastala od arapske<br />
riječi za dlan: rahat.<br />
Pretpostavlja se da su s ovim, danas iznimno raširenim sportom,<br />
započeli još stari Egipćani, Grci i Rimljani, no svi se dokazi svode<br />
na nekoliko arapskih riječi iz vremena starog Egipta koje bi se<br />
mogle dovesti u vezu sa sličnim sportom te rezbarije u<br />
egipatskim hramovima iz 1500. godine prije Krista.<br />
Postoje dokazi da se u 5. stoljeću tenis igrao u Toskani, isprva<br />
bez reketa, golom rukom.
Prvi su reketi (oko 1500.g.) imali dugačku ruku i okvir u obliku<br />
suze,a loptice su se najprije proizvodile od drveta.<br />
Prvobitni tenis (royal tj. real) razlikovao se od današnjega<br />
(lawn). Igrao se u zatvorenim prostorima, velikim dvoranama,<br />
a bodovi su se skupljali prema tome kako se loptica odbijala<br />
od zida. Današnji lawn tennis se, kao što znamo, igra na<br />
obilježenom pravokutnom terenu. Osim toga, i pravila igre bila<br />
su nešto drugačija.
<strong>Tenis</strong> kakav znamo danas nastao je oko 1874., a s njim se<br />
povezuje ime engleskog majora Waltera Cloptona Wingfielda.<br />
On je definirao pravila igre te ih i službeno registrirao u uredu<br />
za zaštitu patenata. Proizvodio je i tenisku opremu, a njegovi<br />
su se kompleti prodavali i u Rusiji, Kanadi, Kini i Indiji.<br />
U Wimbledonu održan je prvi turnir (s 22 igrača i<br />
dvjestotinjak gledatelja) 1877. godine i otada se taj sport<br />
službeno zove tenis.
Nakon nekoliko održanih turnira stvoreni su i prvi šampioni,<br />
među kojima je prvi bio Wiliam Renshaw.<br />
Osvojio je čak osam pobjedničkih naslova te jedno drugo<br />
mjesto zaredom (od 1881. do 1889.) i time postavio rekord<br />
koji nije srušen ni do današnjega dana.
U godinama koje su slijedile, sport je stekao međunarodnu<br />
popularnost te je 1905. godine Amerikanka May Sutton<br />
postala prvim međunarodnim pobjednikom turnira.<br />
Osim odličnom igrom, kreposnu englesku publiku moderna je<br />
Amerikanka šokirala podvrnutim rukavima i suknjom koja je<br />
pokazivala gležnjeve. Nekoliko godina kasnije, ljubičasta i<br />
zelena boja prihvaćene su kao zaštitne boje Wimbledona.
<strong>Tenis</strong>ka natjecanja<br />
<strong>Tenis</strong> se igra na amaterskom i profesionalnom nivou,<br />
uglavnom na turniskom principu, po sustavu ždrijeba i<br />
eliminacija.<br />
<strong>Tenis</strong> se profesionalno igra na turnirima čiji sudionici dobivaju<br />
novčane nagrade.<br />
Profersionalne turnire organiziraju i za njih propisuju pravila<br />
dvije organizacije: ATP koja brine o muškom tenisu te WTA<br />
koja brine o ženskom tenisu.
<strong>Tenis</strong>ka natjecanja<br />
Ti su turniri u većini slučajeva odvojeni, osim u slučaju Gran<br />
Slam turnira. Svaki nastup tenisača i tenisačica na<br />
profesionalnim turnirima se boduje, te se onda dobija ranglista<br />
koja pokazuje trenutni plasman pojedinca u svjetskom<br />
tenisu. Biti na prvom mjestu na toj ljestvici stvar je prestiža te<br />
rezultat koji mogu ostvariti samo najbolji tenisači na svijetu u<br />
tom trenutku.<br />
<strong>As</strong>sociation of Tennis Professionals (ATP) je osnovan 1972.<br />
godine kako bi štitio interese tenisača. <strong>Tenis</strong>ačice su sljedeće<br />
godine osnovale Womens Tennis <strong>As</strong>sociation (WTA).
1990. godine ATP počinje organizirati sva važnija svjetska<br />
natjecanja, koja se od tada zovu ATP Tour.<br />
• Wimbledon<br />
• Roland Garros<br />
• Davis Cup<br />
• Australian Open<br />
• US Open
Wimbledon<br />
Wimbledon ((eng.) The Championships, Wimbledon) je najstariji<br />
i jedan od najuglednijih turnira u tenisu. Održava se svake<br />
godine krajem lipnja/početkom srpnja; treći je po redu Grand<br />
Slam turnir u godini poslije otvorenog prvenstva Australije i<br />
Francuske. Turnir je jedini koji se igra na travi i traje dva tjedna<br />
(trajanje zna biti dulje u slučaju kiše).<br />
• 1877. - prvi turnir (samo u muškoj konkurenciji)<br />
• 1884. - uvedena i ženska konkurencija, te muški parovi<br />
• 1910. - dozvoljeno sudjelovanje strancima<br />
• 1913. - u program uvšteni ženski i miješani parovi<br />
• 2001. - Hrvatski tenisač Goran Ivanišević osvaja turnir
Roland Garros<br />
Roland Garros je kao turnir počeo djelovati na državnoj razini<br />
1891. godine. 1925. godine, turnir je postao međunarodni.<br />
Natjecanje se održavalo na travnatoj površini na jednom od<br />
dva stadiona: Racing Club de France ili Stade Français.<br />
Za potrebe Davis Cupa 1928., novi teniski stadion je izrađen<br />
na lokaciji zvanoj Porte d’Auteuil. Taj stadion je imao dva<br />
terena, Stade Roland Garros (nazvan po francuskom pilotu iz<br />
Prvog svjetskog rata), i Philippe Chatrier. Oba terena su imali<br />
zemljanu površinu. Razlika u površinama se očituje u odskoku<br />
teniske loptice, njenoj brzini (loptice su sporije), mogućnosti<br />
provjere tragova loptice i sl. I danas se ovaj turnir odigrava na<br />
zemljanoj površini.
Roland Garros<br />
Roland Garros (ili "Otvoreno prvenstvo Francuske Roland<br />
Garros" fra. Internationaux de France de Roland-Garros) ime<br />
je teniskog turnira u Parizu, koji spada u seriju Grand Slam<br />
turnira. Ime je dobio po slavnom francuskom pilotu iz Prvog<br />
svjetskog rata.<br />
Tradicionalno se održava između sredine svibnja i ranog lipnja<br />
u Parizu, Francuska. Drugi je Grand Slam u sezoni (poslije<br />
Australian Opena, a prije Wimbledona).
Australian Open je prvi u nizu Grand Slam turnira.<br />
Igra se u siječnju na terenima Melbourne Parka.<br />
Turnir se igra od 1905. godine, a prvotni naziv mu je<br />
bio Australian championships.<br />
Prvo se igralo na travnatim terenima, ali kada se<br />
1988. godine iz Kooyonga prešlo u Melbourne Park,<br />
igra se na tvrdoj podlozi. Za bogat nagradni fond<br />
natječu se igrači u sljedećim kategorijama :
• <strong>Tenis</strong>ači - pojedinačno<br />
• <strong>Tenis</strong>ači - parovi<br />
• <strong>Tenis</strong>ačice - pojedinačno<br />
• <strong>Tenis</strong>ačice - parovi<br />
• Igra mješovitih parova<br />
• <strong>Tenis</strong>ači - pojedinačno (juniori)<br />
• <strong>Tenis</strong>ači - parovi (juniori)<br />
• <strong>Tenis</strong>ačice - pojedinačno (juniorke)<br />
• <strong>Tenis</strong>ačice - parovi (juniorke)<br />
Najviše naslova u muškoj konkurenciji (6) ima Australac Roy<br />
Emerson (1961., 1963.-1967.), a u ženskoj konkurenciji (11)<br />
Australka Margaret Smith Court (1960.-1966., 1969.-1971.,<br />
1973.)
US OPEN<br />
US Open je četvrti po redu Grand Slam turnir. Igra se u<br />
kolovozu i rujnu u New Yorku.<br />
• 2000Marat Safin-Pete Sampras6-4 6-3 6-3<br />
• 2001Lleyton Hewitt-Pete Sampras7-6(4) 6-1 6-1<br />
• 2002Pete Sampras-Andre Agassi6-3 6-4 5-7 6-4<br />
• 2003Andy Roddick-Juan Carlos Ferrero6-3 7-6(2) 6-3<br />
• 2004Roger Federer-Lleyton Hewitt6-0 7-6(3) 6-0<br />
• 2005Roger Federer-Andre Agassi6-3 2-6 7-6(1) 6-1<br />
• 2006Roger Federer-Andy Roddick6-2 4-6 7-5 6-1<br />
• 2007Roger Federer-Novak Đoković7-6 7-6 6-4
WTA<br />
WTA je akronim od Women's Tennis <strong>As</strong>sociation (Ženska teniska asocijacija).<br />
Poznat je i pod nazivom WTA turniri. 2005. godine mijenja ime u The Sony<br />
Ericsson WTA Tour. WTA je nastala u Houstonu 1970. godine.<br />
WTA turniri dijele se u nekoliko kategorija:<br />
• Grand Slam<br />
• WTA prvenstvo<br />
• Tier turniri<br />
Turniri Tier I - nagradni fond od minimum 1,340,000 $ (postoji 10 takvih<br />
turnira)<br />
Turniri Tier II - nagradni fond od minimum 600,000 $ (postoji 16 takvih<br />
turnira)<br />
Turniri Tier III - nagradni fond od minimum 175,000 $ (postoji 17 takvih<br />
turnira)
Turniri Tier IV - nagradni fond od minimum<br />
145,000 $ (postoji 12 takvih turnira.<br />
Grand Slam ili Istinski Grand Slam (True Grand<br />
Slam) u tenisu predstavlja osvajanje sva četiri<br />
najveća turnira u istoj kalendarskoj godini:<br />
Otvoreno prvenstvo Australije, Otvoreno<br />
prvenstvo Francuske, Wimbledon i Otvoreno<br />
prvenstvo Sjedinjenih Država.<br />
Za razliku od Grand Slama, postoji i Mali Slam<br />
(Small Slam); ukoliko je netko od tenisača<br />
osvojio 3 od 4 turnira u istoj godini.
<strong>TENIS</strong>KI REKORDI<br />
• Najmlađi vimbldonski pobjednik - Boris Becker (17 godina i 227 dana)<br />
• Najmlađi pobjednik vimbldonskog meča - Jennifer Capriati (26. lipnja<br />
1990. - 14 godina i 89 dana)<br />
• Najmlađa vimbldonska pobjednica - Martina Hingis (1996.) - 15 godina i<br />
282 dana<br />
• Pobjednik Wimbledona s najnižim rankingom - Goran Ivanišević (125.),<br />
2001.<br />
• Najviše pojedinačnih Grand Slam naslova (tenisačice) - Margaret Court<br />
(24)<br />
• Najviše pojedinačnih Grand Slam naslova (tenisači) - Pete Sampras (14)<br />
• Najdulji teniski meč - 24 sata i 24 minute, 22.-23.06. 2002. između Paula<br />
Jessopa i Leeja Marksa<br />
• Najdulja izmjena udaraca - 17.062, između Raya Millera i Roba Petersona<br />
(trajala 9 sati i 6 minuta) na dan 4. srpnja 2001.
ATP i WTA LISTA-pravila bodovanja<br />
Zavisno od kategorije kojoj turniri pripadaju, razlicito se boduju.<br />
Ukoliko teniser/ka igra na turniru na kome nije ucestvovao/la prethodne<br />
godine, onda osvaja onoliko bodova koliko je predvidjeno pravilima.<br />
Medjutim, ukoliko je ucestvovao/la prethodne godine on/ona mora da<br />
brani poene osvojene u prethodnom ucescu. To znaci da u slucaju<br />
istovjetnog plasmana ne osvaja niti gubi bodove.<br />
Ukoliko bude losije plasiran/a nego prethodne godine gubi bodove. Broj<br />
izgubljenih bodova se ovako racuna: broj osvojenih bodova na turniru<br />
umanjen za broj bodova koji se brane sa prethodnog. Ukoliko bude bolje<br />
plasiran/a nego prethodne godine dobija bodove koji se racunaju na<br />
sledeci nacin: broj osvojenih bodova umanjen za broj branjenih bodova.<br />
Ukoliko teniser/ka odustane od ucesca na turniru na kome je<br />
ucestvovao/la prethodne godine, gubi sve poene koje je osvojio/la, bez<br />
obzira na razlog odustajanja.
Npr: Novak Djokovic je prosle godine igrao u polufinalu<br />
Wimbledon-a. To znaci da je ove godine branio 450 poena.<br />
Obzirom da je ove godine ispao u drugom kolu izgubio je<br />
poene, i to 415 poena (450 branjenih poena iz prethodne<br />
godine umanjenih za 35 poena koje je osvojio plasmanom u<br />
drugo kolo ove godine).<br />
Ana Ivanovic je prosle godine igrala u finalu Roland Garros-a,<br />
sto znaci da je ove godine branila 700 poena. Posto je<br />
pobijedila, dobila je 300 poena (1000 osvojenih ove godine<br />
umanjenih za 700 koje je branila).<br />
Evo kako izgledaju liste bodovanja pojedinih turnira u ATP i<br />
WTA tour-u:<br />
ATP lista
ROLAND GARROS - historijat<br />
Roland Garros ili "Otvoreno<br />
prvenstvo Francuske” ime je<br />
teniskog turnira u Parizu,<br />
koji spada u seriju Grand<br />
Slam turnira. Roland Garros<br />
je kao turnir počeo djelovati<br />
na državnoj razini 1891.<br />
godine. 1925. godine, turnir<br />
je postao međunarodni.<br />
Natjecanje se održavalo na<br />
travnatoj površini na<br />
jednom od dva stadiona:<br />
Racing Club de France ili<br />
Stade Français.
Za potrebe Davis Cupa<br />
1928., novi teniski stadion<br />
je izrađen na lokaciji zvanoj<br />
Porte d’Auteuil. Taj stadion<br />
je imao dva terena, Stade<br />
Roland Garros (nazvan po<br />
francuskom pilotu iz prvog<br />
svjetskog rata), i Philippe<br />
Chatrier. Oba terena su<br />
imali zemljanu površinu.
Razlika u površinama se<br />
očituje u odskoku<br />
teniske loptice, njenoj<br />
brzini (loptice su<br />
sporije), mogućnosti<br />
provjere tragova loptice<br />
i sl. I danas se ovaj<br />
turnir odigrava na<br />
zemljanoj površini.
Ta sporost zemljane<br />
površine za posljedicu ima<br />
specijaliziranje pojedinih<br />
igrača za isključivo takvu<br />
površinu (pogotovo<br />
Južnoamerikanci). Brojne<br />
teniske legende (kao Pete<br />
Sampras), ali i Roger<br />
Federer su osvojile sve<br />
Grand Slamove na brzim<br />
podlogama, samo ne Roland<br />
Garros. 13 od zadnjih 17<br />
osvajača Roland Garrosa<br />
nije osvojilo nijedan drugi<br />
Grand Slam.
Kod ženskog tenisa, stvar je<br />
slična. Lindsay Davenport je<br />
1997. samo Roland Garros<br />
nedostajao da popuni sve<br />
Grand Slamove u jednoj<br />
sezoni. Martini Hingis<br />
također nije pošlo "za<br />
reketom" uzeti titulu<br />
pobjednice ovoga turnira.
Godine 1968, Roland<br />
Garros je postao prvi<br />
Grand Slam koji je postao<br />
otvoren (na njemu su<br />
mogli nastupati i amateri<br />
i profesionalci). Od<br />
2006., Roland Garros je<br />
izjednačio nagradni<br />
fond i za žene i za<br />
muškarce.
Tradicionalno se<br />
održava između<br />
sredine maja i ranog<br />
juna u Parizu,<br />
Francuska. Drugi je<br />
Grand Slam u sezoni<br />
(poslije Australian<br />
Opena, a prije<br />
Wimbledona).
Rekordi i zapaženi osvajači<br />
Na servisu je Henri<br />
Cochet, do današnjih<br />
dana najuspješni<br />
tenisač u povijesti<br />
Roland Garrosa.
Najviše titula od 1925. kod muškaraca<br />
Henri Cochet Francuska,<br />
9 titula (4 pojedinačno,<br />
3 u parovima, 2 titule u<br />
miješanim parovima).
Pojedinačno: Björn<br />
Borg Švedska, 6 titula.<br />
U svojoj relativno kratkoj<br />
karijeri osvojio je 62 teniska<br />
turnira, od toga 11 puta<br />
Grand Slama. U razdoblju od<br />
1976. do 1980. godine, šest<br />
puta pobijedio je na<br />
Otvorenom prvenstvu<br />
Francuske: Roland Garros-u.
Pojedinačno<br />
Björn Borg, 4 titule.<br />
Najviše titula zaredom<br />
Rafael Nadal, 4 titule.
Roy Emerson<br />
Australija,<br />
6 titula.<br />
Parovi
Najviše poraza zaredom<br />
Roger Federer,<br />
Switzerland, 3<br />
poraza.
Najviše titula od 1925. kod žena<br />
Sva natjecanja:<br />
Margaret Smith Court<br />
(Australija), 13 titula (5<br />
pojedinačno,<br />
4 u parovima, 4 u<br />
miješanim parovima)
Pojedinačno:<br />
Chris Evert (SAD),<br />
7 titula.
Najviše titula zaredom pojedinačno<br />
Helen Willis Moody<br />
(SAD), Hilde Sperling<br />
(Njemačka) Monika<br />
Seles,(Jugoslavija),<br />
Justine Henin-<br />
Hardenne, (Belgium),<br />
sve po 3 titule.
Najviše titula zaredom, parovi<br />
Martina<br />
Navratilova,<br />
(Čehoslovačka)<br />
7 titula.
Najviše poraza zaredom<br />
Martina Navratilova,<br />
(Čehoslovačka),<br />
3 poraza,<br />
1985 i 1986 godine<br />
poražena je od Chris Evert,<br />
a 1987 od Steffi Graf.
Najmlađi pojedinačni osvajači<br />
Kod muškaraca<br />
Michael Chang (1989.):<br />
19 godina i 3 mjeseca,<br />
pobijedio je<br />
Stefan Edberg (Sweden)
Kod žena<br />
Monica Seles (1990.): 16<br />
godina i 6 mjeseci,<br />
pobijedila je<br />
Steffi Graf (Germany)
Najstariji pojedinačni osvajači<br />
Kod muškaraca<br />
Andrés Gimeno<br />
(1972.); 34 godine i<br />
10 mjeseci, savladao<br />
je Patrick Proisy<br />
(France)
Kod žena<br />
Chris Evert (1986.): 31<br />
godina i 5 mjeseci,<br />
pobijedila<br />
Martina Navratilova<br />
(SAD)
Kod muškaraca<br />
Posljednji francuski prvaci<br />
Yannick Noah<br />
(1983.),koji je u finalu<br />
pobijedio<br />
Mats Wilander<br />
(Sweden) sa<br />
6:2, 7:5, 7:6
Kod žena<br />
Mary Pierce<br />
(2000.),pobijedila<br />
Conchita Martinez<br />
(Spain) sa<br />
6:2, 7:5
Finalisti Roland Garosa 2008
Četvrta titula zaredom Rafaelu Nadalu
Finalisti Roland Garrosa za 2008 kod<br />
djevojaka<br />
ANA IVANOVIĆ DINARA SAFINA
A<br />
N<br />
A<br />
Pobjednica Roland Garros 2008<br />
I<br />
V<br />
A<br />
N<br />
O<br />
V<br />
I<br />
Ć
TESTIRANJE FIZIČKIH SPOSOBNOSTI U <strong>TENIS</strong>U<br />
Da bi se izvršilo uspješno planiranje razvojnog puta igrača<br />
tenisa neophodno je prikupiti osnovna saznanja o njemu,<br />
njegovom temperamentu, njegovim fizičkim i mentalnim<br />
sposobnostima.<br />
Na osnovama tih saznanja i prije početka realizacije plana za<br />
fizičku pripremu, potrebno je izvršiti procjenu nivoa fizičke<br />
pripremljenosti igrača metodom testiranja, upotrebom<br />
specifičnih testova za fizičku pripremu, urađenih na osnovu<br />
naučnih saznanja i pozitivnih iskustava, prilagođenih za<br />
potrebe tenisa.
TEST AEROBNE IZDRŽLJIVOSTI<br />
Trčanje na 2400 metara<br />
Jednostavan i tačan test aerobne<br />
izdržljivosti, test trčanja na 2400<br />
metara, izvodi se na atletskoj stazi<br />
lokaciji.<br />
Postupak izvođenja:<br />
stati na startnu liniju<br />
startati sa „pozor sad“ i uključiti<br />
štopericu<br />
na atletskoj stazi otrčati šest<br />
krugova trčati 2400 metara,<br />
rezultat uporediti sa tablicom
Trčanje na 20 metara<br />
TEST OKRETNOSTI I BRZINE<br />
Igrač ne može imati dobar udarac,<br />
ukoliko nema dovoljno vremena da<br />
se za njega pripremi. Vježbama<br />
kratkih sprintova se razvija<br />
anaerobni sistem koji to<br />
omogućava.<br />
Postupak izvođenja:<br />
označiti na terenu dužinu od 20<br />
metara, stati na start<br />
na „ pozor sad „ startati i uključiti<br />
štopericu<br />
zabilježiti rezultat i uporediti ga sa<br />
tablicom
Mjerenje brzine kretanja nogu<br />
s promjenama kretanja ,<br />
naprijed, nazad, ustranu i sl.<br />
sa gledanjem u jednom<br />
pravcu – simulacija gledanja<br />
protivnika u meču.<br />
TEST OKRETNOSTI I BRZINE<br />
Šesterokut<br />
60cm<br />
m<br />
60cm<br />
60cm<br />
60cm<br />
60cm<br />
60cm
Za izvođenje udaraca u<br />
tenisu važno je kretanje u<br />
stranu, uz održavanje<br />
ravnoteže (centra težišta<br />
tijela iznad težišne tačke ).<br />
TEST OKRETNOSTI I BRZINE<br />
Kretanje u stranu – bočno
TEST OKRETNOSTI I BRZINE<br />
Paukova mreža<br />
Zbog stalnog startanja,<br />
kretanja naprijed, unazad ,<br />
bočno i čestih zaustavljanja,<br />
ova vježba je odlična kao<br />
test i kao vježba za trening a<br />
ista daje izvrsnu procjenu<br />
brzine i agilnosti igrača.
Skočnost u visinu i snaga<br />
donjeg dijela tijela su jako<br />
bitni za izvođenje teniskih<br />
udaraca i razvoj prvih<br />
eksplozivnih koraka i<br />
promjena smjera kretanja<br />
shodno situaciji.<br />
TESTOVI SNAGE<br />
Skok u vis iz mjesta
TESTOVI SNAGE<br />
Bacanje medicinke – forhend<br />
Ova vježba simulira teniske<br />
udarce, angažira cijelo<br />
tijelo. podrazumjeva fleksiju<br />
koljena, ekstenziju i<br />
značajnu rotaciju trupa.
TESTOVI SNAGE<br />
Bacanje medicinke – bekhend<br />
Ova vježba simulira teniske<br />
udarce, angažira cijelo tijelo<br />
i kada se pravilno tehnički<br />
izvodi podrazumjeva fleksiju<br />
koljena , ekstenziju i<br />
značajnu rotaciju trupa.
TESTOVI SNAGE<br />
Bacanje medicinke – preko glave naprijed<br />
Vježba simulira teniske<br />
udarce, angažira cijelo tijelo<br />
i kada se pravilno izvodi<br />
podrazumjeva fleksiju<br />
koljena, ekstenziju i<br />
značajnu rotaciju trupa.
TESTOVI SNAGE<br />
Bacanje medicinke – preko glave unazad<br />
Ova vježba simulira teniske<br />
udarce, angažira cijelo tijelo<br />
i kada se pravilno tehnički<br />
izvodi aktivira fleksiju<br />
koljena, ekstenziju i<br />
značajnu rotaciju trupa.
TESTOVI MIŠIČNE JAKOSTI I IZDRŽLJIVOSTI<br />
Trbušnjaci<br />
Važna spona između donjeg<br />
i gornjeg dijela tijela, pri<br />
prenosu sile iz nogu na<br />
reket, su trbušni mišići čiji je<br />
rad visokog inteziteta<br />
prilikom izvođenja udaraca.
TESTOVI MIŠIČNE JAKOSTI I IZDRŽLJIVOSTI<br />
Sklekovi<br />
Vježba sklekova jača rameni<br />
pojas i omogućava uz dobru<br />
tehniku, korektno izvođenje<br />
servisa i ostalih udaraca.
TESTOVI MIŠIČNE JAKOSTI I IZDRŽLJIVOSTI<br />
Jakost hvata<br />
Jačina hvata pomaže<br />
izbjegavanju ozljeda ručnog<br />
zgloba i lakta i boljem<br />
držanju reketa kod udaraca<br />
van centra ravnoteže.<br />
Raditi na jačanju hvata obje<br />
ruke i dovesti ih na što<br />
manju dominaciju aktivne<br />
ruke ( 25 % ).
TEST FLEKSIBILNOSTI<br />
Pretklon u sjedećem položaju<br />
Udaranje teniske loptice ne<br />
uključuje samo istezanje<br />
tijela , zahtijeva i mnogo<br />
uvrtanja, stoga je potrebno<br />
što više istezanja mišica, što<br />
za rezultat daje mogućnost<br />
hvatanja loptica koje do<br />
tada nisu bile uhvatljive i<br />
spriječiti češće povrede.
TEST FLEKSIBILNOSTI<br />
Fleksibilnost mišića zadnje strane natkoljenice<br />
Mišići zadnje lože u tenisu<br />
se koriste za zaustavljanje,<br />
startanje, trčanje i skakanje<br />
te je njihova fleksibilnost<br />
izuzetno važna za tenisera.
U kolikom opsegu igrač<br />
može okrenuti ruku oko<br />
ramenog zgloba?<br />
Adekvatan opseg kretnji<br />
prema unutra i prema van<br />
važan je za dobru tehniku i<br />
izvođenje udaraca , kao i za<br />
smanjenje mogućnosti<br />
povrijeđivanja.<br />
TEST FLEKSIBILNOSTI<br />
Fleksibilnost ramena
TEST SASTAVA TIJELA<br />
Sastav tijela, mišićna masa, kosti, masnoća i voda, su<br />
komponente koje definišu pokazatelje tjelesne pripremljenosti<br />
i značajno utiču na mogućnost postizanja uspješnosti.<br />
U principu, preporuka je da ovaj test izvodi profesionalno lice,<br />
koje je obučeno i sa iskustvom za izvođenje ovakvih radnji.<br />
Metoda mjerenja nabora na koži je najčešća i izvodi se na<br />
tijelu na tri mjesta i to:<br />
• Muškarci: na trbuhu, na prsima, na bedrima<br />
• Ženske: na tricepsu, iznad kuka, na bedrima
Change language