KOGNITIVNA GRAMATIKA - Filozofski fakultet Osijek

Granić, Jagoda, ur. (2005). Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike. Zagreb – Split: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, 153-164.
Gabrljela Buljan
Filozofski fakultet
Sveuciliste u Osijeku (Hrvatska)
UDK: 811.111'367.625
Izvorni znanstveni rad
KOGNITIVNA GRAMATIKA - TEMELJ JEDINSTVENOG
OPISA ENGLESKIH GLAGOLSKIH KONVERZIJA
Sazetak
eilj je ovog rada pokazati da Langackerov model gramatike (1987, 1991)
kao kontinuuma simbolicnih struktura omogucuje jedinstveno i koherentno
objasnjenje svih aspekata glagolskih konverzija u engleskom jeziku. Tradicionalni
pristupi orijentirali su se na jednu razinu iii eventualno na nekoliko umjetno
izoliranih razina opisa, nafcesce morfolosku i sintakticku, dok su sa semantickim
aspektom konverzija tdleo ili nisu nikako izlazili na kraj.
Kljucne rijeCi:
glagolske konverzije, kognitivna gramatika, kategorizacija, mreZni model,
predodzbenost

Seman tika prirodnog jezika i metajezik semantike
1. Uvod
ZahvaljujuCi svojoj iznimnoj produktivnosti, glagolske konverzije (u nastavku:
GK) oduvijek su nalazile svoje mjesto u radovima 0 engleskoj tvorbi rijeci i u
gramatikama engleskog jezika, ali bile su, uz ostale tvorbene fenomene, i kamen
spoticanja za razne teorijske pravce iIi pak jabuka razdora izmeau nekih od njih.l
Cinjenica da su GK notomo nepredvidive, i u smislu produktivnosti tvorbenog
obrasca i (za mnoge) u smislu semantike rijetko je, ako ikada, ostajala nezabiljezena.
Zbog toga su se i dva najutjecajnija lingvista 20. stoljeca raspravljajuCi 0 tvorbenim
fenomenima 2 odlucili za listu umjesto pravila (Bloomfield, 1933), odnosno leksikon
umjesto sintakse. (Chomsky, 1970) Kakve god zasluge pojedinih radova u pogledu
objasnjenja GK, cinjenica je da je u velikom broju njih pozomost posvecena sarno
njihovim pojedinim, najcesce poslusnijim aspektima: morfologiji ili morfologiji i
sintaksi, tek uz sekundarne ad hoc semanticke klasifikacije iIi komentare. U ovom
radu zelimo na temelju nekoliko konkretnih primjera ukazati na jedan od okvira
unutar kojeg se izravno i jedinstveno mogu objasniti svi relevantni aspekti GK.
Radi se 0 Langackerovu kognitivnome modelu gramatike (1987, 1991) cije nam
rnetodoloske postavke omogucuju problelTI rasvijetliti neoptereceni tradicionalnilTI
kalupilTIa i dihotolTIijama. Ograniceni prostorom, preskoCit celTIo mnoge detalje,
posebno teorijske naravi, te se u prvom dijelu ograniciti na ilustraciju najopcenitijih
tendencija u dosadasnjem proucavanju teme. Vise prostora posvetit cemo u drugom
dijelu ilustraciji analize u duhu Langackerova modela kognitivne gramatike.
2. Tradicionalni pristupi analizi glagolskih konverzija
GK ponekad se SlTIatrala pukom kategorijalnom promjenom leksicke jedinice
iz statusa npr. imenice, pridjeva i cestica u glagole bez formalnih pokazatelja takve
promjene. Tako npr. Zandvoort GK analizira na razini rijeCi, a svojim primjerima
pridruzuje parafraze znacenja konvertiranih glagola (Dirven, 1999,279):
o koristiti sto iIi tretirati Cime (to elbow, to gun)
o ponasati se kao (to ape, to dog, to mother)
o (ponekad kod imenica koje oznacuju zivotinje) kotiti mladunce (to goat, to lamb)
o odstraniti (to dust, to skin, to weed)
Marchand (1969) Cini bitaniskorakpozivajuCi se nanezaobilaznuvezu koja postoji
izmedu GK i sintagmi koje ekspliciraju odnose implicitne u GK. On, dakle, svoju
analizu prosiruje na sintakticki razinu, tocnije na razinu predikatno-argumentske
strukture. GK naziva verbaliziranim recenicama. 'Polazne' recenice koje postulira
u temelju GK nisu polazne tocke za kakav tvorbeni algoritam (unatoc terminologiji
koja podsjeca na generativne prishlpe (usp. Kiirschner, 1977), vee su sarno temelj za
klasifikaciju GK u sljedeee skupine:
o Predikator - Subjektna dopuna (to author: to be an autllOr)
o Predikator - Objektna dopuna (to knight: to make sb a kllight)
o Predikator - Prilozna dopuna (to beach: to drag a boat onto a beach)
o Predikator - Objekt (to blossom: to produce blossoms)
154

Gabrijela Buljan: Kognitivna gramatika - temelj jedinstvenog opisa engleskih glagolskih konverzija
U morfoloskom smislu GK promatra kao dvoClane sintagme u odnosu
determinansa - determinaturna; gdje je determinatum, odnosno gramatii'ki kategorizator,
nulti morfem, a determinans rijec iz koje je glagol izveden. Semanticki aspekt sastoji se
u biljezenju semantickih uzoraka na temelju recenicnih parafraza poput npr.:
o 'biti, ponasati se kao, glumiti -' (za skupinu predikator - subjektna dopuna)
o 'pretvoriti u, staviti u oblik, dati cemu oblik, pretvoriti u -': to arch, to hale, to
cash, to group, to heap, to zone (za skupinu predikator - objektna dopuna) itd.
Generativne pristupe analizi GK tesko je sazeti s obzirom na brojne modifikacije
modela i alternativne teorije u razvoju generativne paradigme. No smatramo da je
glavni problem takvih pristupa nacelne, odnosno metodoloske naravi. Nairne, ako je
bit generativizma, najopcenitije govoreCi, da se na temelju jednog inputa primjenom
pravila (bilo sintaktii'kih, bilo leksickih, odnosno semantickih) mogu izvesti i
predvidjeti izvodenje novih ovjerenih struktura, onda generativisticki pristupi padaju
vee pred samom cinjenicom da:
a) slijepom primjenom pravila nastaju strukture koje, mada po kriterijima
ovjerenosti GG-a gramaticke, nisu prihvatljive. Pravila nisu apsolutna i nema
objasnjenja za to Sto dopusta izvodenje glagola iz imenice gUll, a blokira izvodenje
glagola to cannon i to pistol. Jedan od izlaza bio je i ostao uspostaviti ostru dihotomiju
izmedu lingvisticke produktivnosti i normativnosti/ucestalosti proizvedenih jezicnih
jedinica. (Ljung, 1977; Rose, 1973, Barner i Bale, 2002) "What one knows about language,
and what one does with this knowledge are two different fields of inquiry (the former
is concerned with explaining mental systems, and the latter is concerned with describing
behavior)." (Barner i Bale, 2002, 777)
b) semantika GK cesto nije predvidiva. Ona ne moze ovisiti 0 kakvim fiksnim
formaliziranim obiljezjima zapisanim u leksickom unosku polazne strukture. Npr. za
semanticku interpretaciju glagola bottle u instrumentalnom znacenju imenski leksicki
unosak iz kojeg je izveden trebalo bi opremiti obiljezjem +INSTRUMENT koje mu
inherentno, odnosno definicijski ne pripada. Cinjenica da se boca moze koristiti kao
instrument u borbi dio je naseg znanja 0 svijetu cije mjesto u generativnim modelima
bas i nije bilo osigurano (uz iznimke npr. Karius, 1977; Jackendoff, 1975). Nepredvidiva
znacenja najcesce su se objasnjavala djelovanjem idiomatizacije unutar rjecnika.
(Ljung, 1977) Ovdje necemo ulaziti u detalje primarno stoga jer drZimo da je problem
opcenitije naravi i stvar teorijske orijentacije. Prema nasem misljenju, gdje i postoji
suglasnost oko strukture leksickog unoska te adekvatan algoritam za objasnjenje
GK, ddimo da nam kognitivni pristup, u kojem se gramatika smatra kontinuumom
simbolicnih struktura, a konceptualna struktura motivira gramaticku strukturu, daje
temelj za psiholoski prihvatljiviju analizu. GK se u kognitivnoj paradigmi mogu
objasniti kao kodiranje konceptualnih pomaka, odnosno alternativnog poimanja
(construal) nekih arhetipnih koncepcija dogadaja.
U nastavku cemo najprije navesti neke od temeljnih postavki Langackerova
kognitivnog modela relevantnih za nasu daljnju raspravu. Za detalje upucujemo
Citatelja na referentnu literaturu.
155

Gabrijela Buljan: Kognitivna gramatika - temelj jedinstvenog opisa engleskih glagolskih konverzija
postojanje alternativnih obrazaca, odnosno shema apstrahiranih iz samog jezicnog
supstrata, koje sluze za kategorizaciju novih uporabnih dogadaja, tj. novih glagola.
Medu njima preobrazba se iskristalizirala kao prototipni obrazac, a njezin poseban
status posljedica je Cinjenice da su eksplicitni sufiksi za izvodenje glagola uglavnom
nastali iz adaptacijskih nastavaka za rijeCi grckog, latinskog iIi francuskog podrijetla
(Adams, 2001, 12). 5 obzirom na znacaj terminologije latinskog i grckog podrijetla
za specificne tipove diskursa, posebno znanstveni, ove sheme i danas ce se najcesce,
ali ne i apsolutno nuzno3 rabiti za kategorizaciju ciljnih struktura iz znanstvenog
diskursa.
3.2. Idiosinkratska semantika glagolskih konverzija
Ono sto je jos Bloomfield smatrao jednim od najveCih problema derivacijske
morfologije, a Chomsky jednim od najveCih problema nominalizacija, jest
nepredvidivost semantike izvedenih struktura. Problem je, medutim, jednostavno
rjesiv pod pretpostavkom enciklopedijskog, a ne formalno-Iogicnog poimanja
semantike. Ako predikat poput bottle shvatimo samo kao polaznu tocku kompleksnoj
mrezi domena manje-vise relevantnih za njegovu karakterizaciju, onda imamo model
kojim mozemo objasniti da glagol to bottle osim 'flasirati' moze znaCiti nesto poput
instrumenta u He bottled his opponent. Iako je primarna domena za naravno domena u
kojoj bottle figurira kao posuda za flasiranje tekuCine, pa he bottled the wine nikome ne
smeta, isto tako nista nas ne sprjecava umjesto sake u tuCi upotrijebiti bocu i to kodirati
upravo na opisani nacin. (usp. Clark i Clark, 1979) Kljucno je u svemu da ne postoji
jasna linija na kojoj prestaje semantika ili ono sto bi se zvalo lingvistickim znacenjem
(to bottle 1 ), i poCinje pragmatika, tj. izvanjezicno znanje nuzno za objasnjenje manje
uobicajenog znacenja (to bottle 2 ). Naravno, kad su posrijedi tzv. primarne domene 4 ,
to se reflektira u vecoj konvencionalnosti i prihvatljivosti takvih glagola. Zbog toga u
nizu izricaja poput a) - d)
1) a. stone cherries 5 c. stone rice)
b. stone a man d. stone rice 2
mozemo uspostaviti izvjesnu stupnjevitost njihove konvencionalnosti zbog
razliCitog polozaja, tj. udaljenosti profiliranih domena od same leksicke polazne
tocke. Tako je Cinjenica da tresnje imaju kostice koje u pripremi kolaca ili napitaka
trebamo odstraniti vjerojatno centralna za specifikaciju znacenja glagola to stone od
domene u kojoj bi se stone mogao smatrati oruzjem za kaznjavanje prijestupnika. No
ovdje ° manjem stupnju konvencionalnosti mozemo govoriti samo uvjetno, buduci
da je za konvencionalnost ovoga glagola (lakocu aktivacije upravo ovog znanja °
kamenju) zasluzna biblijska prica ° Mariji Magdaleni. Za interpretaciju primjera c)
moramo na raspolaganju imati domenu pripravljanja objeda gdje je prije kuhanja iz
rize nuzno odstraniti zalutale kamenCice. Zanimljivost primjera d) lezi u Cinjenici da
za interpretaciju istog lingvistickog otiska kao u primjeru c) (bez poznavanja sireg
konteksta) u nasem konceptualnom sustavu moramo raspolagati znanjem 0 raznim
metodama prevare kojima trgovci postizu bolju zaradu. Konkretno, u nasem primjeru
radi se 0 ubacivanju kamenCica u rizu radi postizanja vece tezine na vagi.
Sljedecim primjerom zelimo ilustrirati cinjenicu da neke inovacije nastaju na
temelju vrlo individualnog znanja u jednokratne komunikacijske svrhe:
157

Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike
4. Zakljucak
Ograniceni prostorom, nazalost, nismo u mogucnosti prikazati daljnje primjere
ovakvih pomaka. Meautim, na temelju dosad recenog mozemo zakljl1Citi da, ako
analizi ne pristupimo mehanicki, vee l1Z pretpostavku konceptualne motivacije GK
imamo puno vise toga reCi 0 GK nego !ito je dosad bio slucaj. \:ajopeenitije govoreCi,
radi se 0 takvim konceptualnim pomacima gdje se konceptualna struktura dogadaja
'zgusnjava', sto se i na jezienome planu najcesce ikonicki manifestira kao stjesnjavanje
jezienog izricaja. Semanticki bljede glagolske predikacije zamjenjuju nove glagolske
predikacije nastale procesiranjem jednog od konceptualnih sudionika dogadaja (koji
bi se u arhetipnoj postavci dogaaaja jezicno reflektirao kao sintakticki argument
'obienog' glagola).
U ovom se radu nismo osvrnuli na motivaciju za nastanak GK. DrZimo da bi
svakako jedan od kljucnih cimbenika bila teznja za ekonomicnosel1 izraza, no to je
tema kojoj cemo se posebno posvetiti jednom drugom prilikom.
162
Biljeske
Taj je razdor najistaknutiji meau pobornicima tzv. transformacionalisticke (Lees,
1960) i leksikalisticke hipoteze (Chomsky, 1970) odnosno onih koji su GK i slicne
fenomene, prvenstveno nominalizacije smatrali iii dijelom sintakse ili problemom
leksikona.
Chomskyjev komentar odnosi se na nominalizacije, ali s obzirom na iste probleme u
GK, moze se jednako tako odnosi ti i na njih.
Odsustvo apsolutnih korelacija dokazuje npr. sufiks -ate koji se pokazao kao
cesta shema za kategorizaciju novih ciljnih struktura i izvan domene znanstvenog
diskursa.
Vidi u Langacker(1987,158-161).
Mozemo uvjetno red da je stone iz primjera a) nesto drukcijeg stahlsa od ostalih
primjera budud da se radi 0 nesto drukCijem smislu leksema stone, Illozemo red
o njegovoj metaforickoj ekstenziji na temelju slicnosti kostice i kamena u obiljezju
tvrdoce.
--------- -­

Gabrijela BuJjan: Kognitiulill gramatikll - tnnelj jedinstvcJlog opisa I'l1gleskih glagolskih konverzija
Referencije
Adams, V. (1973). An Introduction to Modern English Word Formation. London:
Longman.
Adams, V. (2001). Complex Words in English. Harlow: Pearson Education/Longman.
Barner, D., Bale, A (2002). No nouns, no verbs: Psycholinguistic arguments in favor of
lexical underspecification. Lingua 112, 771-791.
Bauer, L. (1983). English Word-Formatioll. Cambridge: Cambridge University Press.
Bloomfield, L. (1933). Language. New York: Holt.
Chomsky, N. (1970). Remarks on nominalization. U: Jacobs, R. A, Rosenbaum, p.s.
(ur.). Readings in English transfonnational gran/mar. Washington D.C.: Georgetown
University Press, 184-221.
Clark, E. v., Clark, H.H. (1979). When nouns surface as verbs. Language 55, 4,767-811.
Dirven, R. (1999). Conversion as a conceptual metonymy of event schemata. U: Panther,
K.-u., Radden, G. (ur.). Metonymy in Language and Thought. Human Cognitive
Processing 4. Amsterdam-Philadelphia: John Benjamins, 275-287.
Jackendoff, R. (1975). Morphological and semantic regularities in the lexicon. Language 51,
3,639-671.
Jespersen, O. (1909-1949). A Modern English Grammar on Historical Principles. London­
Copenhagen: George Allen & Umvinn - Ejner Munksgaard.
Karius,1. (1977). Instrumentalitiit und dellominaie nullsuffigierte Vcrben des Englischen. U:
Brekle, H. E., Kastovsky, D. (ur.). Perspektiven del' Wortbildungsforschung. Beitriige
zum Wuppertaler Wortbildungskolloquium vom 9.-10. fuli 1976. Bonn: Bouvier
Verlag Herbert Grundmann, 104-115.
Kiirschner, W. (1977). Generative Transformationsgrammatik und die Wortbildungstheorie
von Hans Marchand. U: Brekle, H. E., Kastovsky D., Perspektiven del'
vVortbildungsforschung. Beitriige zum Wuppertaler Wortbildungskolloquium vom 9.­
10. Juli 1976. Bonn: Bouvier Verlag Herbert Gmndmann, 129-139.
Langacker, R. W. (1987). Foundations ofCognitive Grammar. Voli. Theoretical Prerequisites.
Stanford: Stanford University Press.
Langacker, R. W. (1991). Foundations ofCognitive Grammar. Vol. 2. Descriptive Application.
Stanford: Stanford University Press.
Leitner, G. (1977). Zur Vorhersagbarkcit von Derivation: Teil-von Nomina als Basen. U:
Brekle, H. E., Kastovsky D., (ur.). Perspektiven del' Wortbihillngsforschung. Beitriige
zum Wuppertaler Wortbildungskolloquium vom 9.-10. fuli 1976. Bonn: Bouvier
Verlag Herbert Grundmann, 140-154.
Lyons, J. (1977). Semantics. Vol. 1. Cambridge: Cambridge University Press.
Ljung, M. (1977). Prob/ellis in the derivation of instrumental verbs. U: Brekle, H.
E., Kastovsky D., (ur.). Perspektiven del' Wortbildungsforschung. Beitriige zum
Wuppertaler Wortbildungskolloquium vom 9.-10. Juli 1976. Bonn: Bouvier Verlag
Herbert Grundmann, 165-179.
Marchand, H. (1969). The Categories and Types of Present-Datf English Word-Formation.
A Synchronic-Diachronic Approach. Munchen: Beck.
Rose, J. H. (1973). Principled limitations on productivity in denominal verbs. Foundations
ofLanguage 10, 509-526.
163

Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike
Gabrijela Buljan
Faculty of Philosophy
University of Osijek (Croatia)
COGNITIVE GRAMMAR - BASIS FOR UNIFIED ACCOUNT OF
ENGLISH VERB CONVERSIONS
Abstract
This paper aims to illustrate the advantange of Langacker's model of cognitive
grammar (1987, 1991) in providing a unified and coherent account ofall relevant
aspects ofEnglish verb conversions. Traditional approaches have tended to isolate
and focus on one or sometimes several levels of description, most commonly on
the morphological and syntactic, providing only implausible or no account of
their semantics.
Key words:
verb conversions, cognitive grammar, categorization, the network model,
zmagery
164