Tiskano izdanje u PDF formatu - Varaždinske vijesti

7 KUNA 

BROJ 3553 / 5. VELJAČE 2013. / GODINA LXVIII. varazdinske-vijesti.hr 

ODRŽAN Ž JUBILARNI 20. SJAJNI BAL GRADA VARAŽDINA Ž 

www.magma-vz.hr 

 

 

 

 

 

GODIŠNJA PRETPLATA 

OSOBNO PREUZIMANJE U 

“SUVENIRNICI” 042/200-134 

Pobjeda entuzijazma 

SAMO 

str. 46. i 47. 

U ŽARIŠTU Nepoznanice o poslovanju tvrtki u Slobodnoj zoni nakon 1. srpnja str. 2. 

Ako bude većih promjena, 

prekasno za prilagodbu 

str. 39. - 44. 

Emil Milihram Milihram: : Zašto nisam došao 

na svečanost izbora sportaša godine 

Blaženko Lacković Lacković: Uvijek se može 

bolje, ali osvojena bronca na svjetskom 

prvenstvu je puno 

ISTRAŽUJEMO Koji su najopasniji pružni prijelazi 

4. 

Vlakovi uzeli 8 života str. 

CRNA KRONIKA 

Boxmark ne seli 

proizvodnju 

iz Varaždina 

Slučaj Mercator: 

potvrđena optužnica protiv 

I. Čehoka i M. Ptičeka 

str. 5. 

Poginuo traktorist 

str. 13. 

Načelnik oštetio proračun?

2 

Goran Štimec 

Tvrtke koju posluju na 

području Slobodne zone 

Varaždin još uvijek od nadležnih 

institucija nisu zaprimili 

nikakve konkretne 

odgovore vezane uz pitanje 

statusa slobodnih zona nakon 

pristupanja Hrvatske 

Europskoj uniji. Još uvijek 

ne znaju koje će od postojećih 

15 zona u zemlji prestati 

poslovati kao slobodne 

zone, kao ni to hoće li se 

za one zone koje će održati 

kontinuitet poslovanja mijenjati 

neki određeni uvjeti 

i povlastice. 

- Odgovore pokušavamo 

dobiti već godinu dana. 

Dosad sam osobno bio na 

tri sastanka s nadležnima, 

no nema konkretnih odgovora. 

Gledajte, mi ćemo se 

prilagoditi promjenama, ali 

ne možemo 30. lipnja saznati 

kako bi trebali poslovati 

1. srpnja. Ako će se bilo što 

ozbiljno mijenjati, već sad 

je kasno - upozorava Damir 

Kirić, predsjednik Uprave 

Gumiimpexa, tvrtke koja 

samo u Zoni zapošljava 65 

U ŽARIŠTU 

SKUPA NEIZVJESNOST Tvrtke koje posluju u Slobodnoj zoni još uvijek ne znaju pod kojim će uvjetima poslovati nakon u 

Obveza retroaktivnog p 

bila bi veliki udarac na 

U Hrvatskoj djeluje 

15 slobodnih zona, 

no teško da će sve 

one nastaviti s 

poslovanjem kao i 

dosad. U Europskoj 

uniji posluje 56 

slobodnih zona 

koje posluju prema 

uvjetima poput onih 

u Varaždinu 

Slobodna 

zona 

Varaždin 

17 

tvrtki 

3.500 

zaposlenih 

2,5 

milijardi kuna 

godišnjeg prihoda 

radnika i ostvaruje 60 milijuna 

kuna prihoda. 

Bez odgovora 

U tvrtki Boxmark Leather 

također je slična situacija. 

Predsjednik Uprave 

Igor Greblički navodi da su 

u nekoliko navrata upućivali 

precizna i ozbiljna pitanja 

nadležnim ministarstvima, 

ali do dana današnjeg nisu 

dobili nikakve odgovore. I 

Grebličkoga i Kirića najviše 

zapravo brinu najave o retrogradnoj 

naplati poreza na 

dodanu vrijednost. 

- Ono što bi nas i druge 

investitore u slobodnim zonama 

moglo drastično pogoditi 

je pitanje da li ćemo 

za sve investicije te na kompletne 

zalihe, poluproizvode 

i gotovu robe zatečene u 

slobodnim zonama na dan 

ulaska Hrvatske u EU retroaktivno 

morati platiti PDV. 

Takva obveza bi značila da 

moramo kratkoročno podizati 

goleme kredite kako bi 

Dramatičan utjecaj na pad likvidnosti 

Natalija Martinčević navela je nekoliko 

bitnih promjena u uvjetima poslovanja 

koje očekuju slobodne zone po ulasku 

Hrvatske u Europsku uniju. 

- Slobodne zone uključuju se u sustav 

PDV-a. To dramatično utječe na pad likvidnosti 

svih korisnika zone i ogroman 

je dodatni trošak financiranja bankarskih 

kamata i naknada. Upitno je i 

u kojem bi roku država bila u mogućnosti 

vratiti toliki iznos PDV-a. Druga 

promjena se odnosi na plaćanje uvoznih 

carina. Samo tvrtka Boxmark minimalno 

će za uvoz repromaterijala iz Južne 

Amerike morati izdvojiti oko 40 miliju- 

Slobodna zona Varaždin jedna je od rijetkih proizvodnih i izvozno orijentiranih slobodnih zona u Hrvatskoj 

platili PDV. Taj PDV bi nam 

zatim morala vratiti država, 

pri čemu bi na tome na kraju 

profitirale samo poslovne 

banke - ukazuje direktor 

Boxmarka na nelogičnost 

takve odluke. Kirić pojašanja 

da je takvo bilo carinsko 

tumačenje, ali ne želi vjerovati 

da bi se to zaista moglo 

dogoditi. 

- Ali, znate, kada vam 

netko baca takve “bube”, 

onda imate razloga za zabrinutost 

- kaže Damir Kirić. 

Zone u Europi 

No, on je ipak sklon vjerovati 

da bi Slobodna zona 

Varaždin mogla nastaviti poslovati 

bez većih promjena 

na kuna godišnje. Također prestaju važiti 

bilateralni sporazumi između Hrvatske 

i trećih zemalja koji osiguravaju povoljnije 

carinske stope kod uvoza u Hrvatsku 

ili izvoza u te zemlje. Tu je i preustroj 

carinske službe. Na slobodnim 

zonama neće biti organizirana carinska 

služba. Očekuju se problemi oko carinskog 

poslovanja, naročito u pogledu brzine 

i pojednostavljenja, što će usporiti 

poslovne procese - iznijela je Martinčević. 

Dodala je da će nove investicije koje 

najavljuju Boxmark i Gumiimpex ovisiti 

upravo o carinskom statusu Slobodne 

zone Varaždin. 

u uvjetima poslovanja. Optimizam 

potkrepljuje i spoznaja 

o broju i načinu djelovanja 

slobodnih zona u Europskoj 

uniji. 

- U EU djeluju slobodne 

zone koje su nakon ulaska 

njihovih zemalja u Uniju zadržale 

svoj status proizvodne 

slobodne zone, što podrazumijeva 

i zadržavanje svih 

postojećih uvjeta poslovanja. 

Ne plaća se carina i PDV, a 

izlaz i ulaz robe je pod stalnim 

carinskim nadzorom. 

Takav princip postoji u 56 

slobodnih zona tipa I, koliko 

ih trenutno posluje u zemljama 

članicama EU - pojašnjava 

Natalija Martinčević, 

saborska zastupnica i za- 

Natalija Martinčević 

Nove investicije 

Boxmarka i 

Gumiimpexa ovisit 

će o carinskom 

statusu Zone 

Igor Greblički, 

Boxmark 

Najviše nas 

brine najava 

retroaktivnog 

plaćanja PDV-a 

Boxmark 

2.700 

zaposlenih u 

Slobodnoj zoni 

255 

milijuna eura izvoza 

prošle godine 

3 

milijuna eura 

investicija godišnje 

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

Damir Kirić, 

Gumiimpex 

Ako će biti većih 

promjena, već sad 

je prekasno za 

prilagodbu 

Gumiimpex 

65 

zaposlenih u 

Slobodnoj zoni 

60 

milijuna kuna 

godišnjeg prihoda 

70 

proizvoda od 

gumenog granulata

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

laska u Europsku uniju 

laćanja PDV-a 

tvrtke u Zoni 

mjenica varaždinskog gradonačelnika, 

koja se aktivno 

uključila u pronalaženje 

rješenja. 

Damir Kirić napominje 

da je na dosadašnjim sastancima 

s predstavnicima iz raznih 

ministarstava bilo rečeno 

kako nitko nema uvid u 

dokument u kojem stoji što 

je o temi slobodnih zona hrvatski 

pregovarački tim usaglasio 

s europskim pregovaračima. 

I dok on misli da je riječ 

tek o poslovičnoj aljkavosti, 

iz odgovora Natalije 

Martinčević može se iščitati 

da je spomenuti problem 

veći od “zagubljenog” dokumenta. 

U novome resoru 

- Čudi me to što HDZova 

Vlada nije vodila računa 

o budućnosti slobodnih 

zona kad se pregovaralo 

s Europskom unijom. To 

je trebalo učiniti već davno 

prije. Mi danas, kada su sva 

poglavlja već zatvorena, pokušavamo 

pronaći neke druge 

modele i načine da slobodne 

zone nastave s poslovanjem 

nakon ulaska Hrvatske 

u EU - kaže Martinčević. 

Ipak, perspektiva Slobodne 

zone Varaždin mogla 

bi biti obećavajuća jer je riječ 

o proizvodnoj zoni, što je 

rijetkost u Hrvatskoj. U njoj 

je zaposleno oko 3.500 ljudi, 

ostvaruje prihod od 2,5 milijardi 

kuna godišnje te izvoznoj 

bilanci Hrvatske doprinosi 

s 300 milijuna američkih 

dolara. Upravo zbog takvog 

poslovanja Slobodne 

zone Varaždin ova županija 

je druga u Hrvatskoj po izvoznom 

rezultatu. Boxmark, 

kao najznačajniji subjekt u 

Slobodnoj zoni, zapošljava 

čak 2.700 radnika. Također, 

Boxmark je lani ostvario 

izvoz robe u vrijednosti 

od 255 milijuna eura. 

U nezadovoljavaćujoj komunikaciji 

između Vlade i 

slobodnih zona dodatan je 

problem i to što je nadležnost 

u kreiranju politike 

poslovanja slobodnih zona 

prebačena iz jednog resora 

u drugi. Dosad su slobodne 

zone potpadale pod Ministarstvo 

gospodarstva, a 

sada su pod okriljem Ministarstva 

poduzetništva i obrta. 

Ministar Gordan Maras 

na sjednici Sabora najavio je 

tek skoro donošenje izmjena 

Zakona o slobodnim zonama. 

No, tvrtke u Slobodnoj 

zoni Varaždin precizne odgovore 

ipak bi morale dobiti 

znatno prije. 

U ŽARIŠTU 3 

Boxmark opovrgava glasine 

da seli proizvodnju iz Varaždina 

- Od kada smo započeli svoju proizvodnju u Varaždinu 

početkom 2001. godine, sa svega sedam radnika, 

redovito svako malo netko plasira “pouzdanu” informaciju 

da Boxmark seli proizvodnju u neku drugu zemlju. 

I do nas su došle informacije o posljednjim pričama 

da će Boxmark svojih oko 2.700 radnika iz Trnovca 

u vrlo kratkom roku otpustiti i preseliti proizvodnju 

izvan granica Hrvatske. Informacija je u potpunosti 

netočna - jasan je Igor Greblički, predsjednik 

Uprave Boxmarka. 

Napominje da je Boxmark trenutno fokusiran isključivo 

na postojeću proizvodnju i kontinuirano podizanje 

konkurentnosti poslovanja u Trnovcu i Zlatar 

Bistrici. 

- Iako smo također svjesni da u budućnosti moramo 

poduzeti aktivne korake u pronalaženju odgovarajuće 

lokacije za pokretanje pogona u drugim zemljama. 

Pored potrebe proširenja asortimana proizvoda, 

na to nas primoravaju i tržišni utjecaji - najavljuje 

Greblički. 

ODJECI Stjepan Hren, načelnik općine 

Trnovec Bartolovečki 

Riječ je o tri tisuće radnih mjesta! 

Načelnik općine Trnovec 

Bartolovečki Stjepan 

Hren vjeruje da će poduzetnici 

u Slobodnoj zoni 

i nakon 1. srpnja nastaviti 

s dosadašnjim poslovanjem, 

odnosno da će država 

imati razumijevanja 

i prilagoditi uvjete poslovanja s nečim što je održivo 

za poduzeća koja posluju u Slobodnoj zoni te istovremeno 

u skladu sa zakonskim normativima. 

- Prema informacijama koje imam, u fazi je priprema 

zakona koji će obuhvatiti pitanje Slobodnih zona, a sve 

primjedbe koje su bile date i opasnosti koje su se nadvijale 

nad daljnjim poslovanjem slobodnih zona trebale 

bi se uvrstiti u izmjene i dopune zakona koji se priprema. 

Bilo bi itekako dobro uvažiti ono što se predlaže 

jer ipak je riječ o tri tisuće radnih mjesta u Slobodnoj 

zoni Varaždin, u tvrtkama u kojima država ne treba 

ništa participirati, već im treba omogućiti da posluju 

kao i do sada, a efekti za državu i zajednicu su poznati. 

Ne znam gdje bi se zaposlili ti ljudi kad bi investitori 

odlučili da, zbog bitno promijenjenih uvjeta poslovanja, 

prekinu aktivnosti - upozorava Hren. 

Dodaje da se varaždinska slobodna zona razlikuje od 

većine zona na području Hrvatske, nastalih u prostorima 

koji su ostali prazni nakon privatizacije. 

- S druge strane, u našoj Slobodnoj zoni investitori su 

na poljoprivrednom zemljištu izgradili potpuno nove 

moderne hale i dopremili modernu tehnologiju i postrojenja. 

Mislim da je naša obveza da inzistiramo na 

tome da Slobodna zona Varaždin opstane i nakon ulaska 

Hrvatske u Europsku uniju – rekao je načelnik 

Stjepan Hren. D.N. 

PRIMJER Vaba d.d. banka Varaždin 

Novi investitor donosi 

50 milijuna kuna kapitala 

Dioničari Vaba d.d. banke Varaždin na izvanrednoj glavnoj 

skupštini, održanoj 31. siječnja, potvrdili su prijedlog 

dokapitalizacije banke u iznosu od 50 milijuna kuna. 

Spomenuti iznos uplatit će novi investitor, Alternative 

upravljanje d.o.o., nakon čega će biti izdano 3.571.429 novih 

redovnih dionica na ime banke. Temeljni kapital banke 

iznosit će tada gotovo 75 milijuna kuna. U Vabi ocjenjuju 

da će dodatni kapital Vabi omogućiti daljnji stabilan 

rast i razvoj te stopu adekvatnosti kapitala na razini 

najbolje kapitaliziranih banaka u Republici Hrvatskoj. 

Vaba ima i novi nadzorni odbor. U njemu su Julius Strapek, 

Tomislav Marinac, Zoran Zemlić, Irena Adžić-Jagodić, 

Mario Baburić, Vladimir Košćec i Tomas Hlavač. 

Dioničari su na skupštini također potvrdili zamjenu dionica 

s nominalnim iznosom u redovne dionice bez nominalnog 

iznosa, pokrivanje gubitka sredstvima iz rezervi 

kapitala, pojednostavljeno smanjenje temeljnog kapitala 

banke uz istovremeno povećanje temeljnog kapitala 

i izdavanje dionica ulozima u novcu, odobrenje stjecanja 

dionica bez obveze objavljivanja ponude za preuzimanje 

i potrebne izmjene statuta. G.Š. 

REAGIRANJE Coning grupa 

Da država ispuni svoje 

obveze, predstečajna 

nagodba ne bi bila potrebna 

- Potaknuti velikim interesom javnosti, iako ne postoji 

zakonska uredba koja nas obvezuje, a radi smanjenja 

štete koja se nanosi trgovačkom društvu Coning učestalim 

ponavljanjem poluinformacija u javnosti, potvrđujemo 

da je predan zahtjev za predstečajnu nagodbu za 

društva iz Grupe Coning. Za neka društva unutar Grupe 

otvoren je postupak predstečajne nagodbe. Istovremeno, 

u tijeku je objedinjavanje svih tvrtki u jedan poslovni 

subjekt radi uspješne provedbe nagodbe s vjerovnicima. 

Jednako tako, želimo naglasiti da je proces predstečajne 

nagodbe predmet pregovora društava i vjerovnika 

- stoji u priopćenju koje je proteklog tjedna odaslano 

iz Grupe Coning. 

U priopćenju se naglašava da je najveći vjerovnik Coninga 

država, ali isto tako da država nije ispunila veći dio 

svojih obveza prema toj tvrtki. 

- Unatoč tome što veći dio svojih obveza prema Grupi 

Coning država i ne osporava, nije ih ispunila. Naplata tih 

potraživanja omogućila bi stabilizaciju poslovanja Grupe, 

pa predstečajna nagodba ne bi ni bila potrebna - poručuju 

iz Coninga. G.Š. 

SVIJET Jadransko-jonska grupa 

B. Hranić – član promatrač 

U Brusselsu je održana 99. plenarna sjednica Odbora regija 

EU. Prije sastanaka političkih grupacija održana je 

i prva sjednica novoosnovane Međuregionalne Jadransko-jonske 

grupe. Od hrvatske strane sjednici su kao članovi-promatrači 

prisustvovali Bruno Hranić, načelnik 

Vidovca i Nikola Dobroslavić, župan dubrovačko-neretvanski 

kao članovi hrvatske delegacije u Odboru regija. 

Cilj osnivanja međuregionalne grupe je teritorijalna 

suradnja mediteranskih zemalja i evolucija makroregionalnih 

strategija. 

Nakon toga u dva dana održavala se plenarna sjednica 

odbora regija na kojoj se raspravljalo o financiranju europskih 

političkih stranaka i europskih političkih fundacija, 

o proračunu Europske unije i njihovih članica, te 

kako postići njihovu ujednačenost.

4 

Goran Damjanić 

Nedavna tragedija na željezničko-cestovnomprijelazu 

u Kučan Marofu, u kojoj 

je život izgubila mlada tročlana 

obitelj, bila je povod 

da saznamo kakva je općenito 

situacija s pružnim prijelazima 

u Varaždinskoj županiji. 

Istražili smo zato neke 

najugroženije željezničke 

prijelaze u županiji, koje bismo 

lako mogli prozvati crnim 

točkama s obzirom na 

to koliko se nesreća na njima 

dogodilo, odnosno koliko 

su života odnijeli. 

Na području Varaždinske 

županije nalazi se ukupno 

81 željezničko-cestovni 

prijelaz. Od toga je 22 prijelaza 

zaštićeno, odnosno postavljeni 

su branici, polubranici 

ili svjetlosna i zvučna signalizacija. 

Među njima je, 

doduše, samo jedan zaštićen 

AKTUALNO 

Pružni prijelaz u Kučan Marofu na kojem je krajem siječnja stradala tročlana obitelj U Cerju Tužnom evidentirano je nekoliko nesreća s ozlijeđenim osobama U Kučanu Donjem, n 

ISTRAŽUJEMO Nakon stravične nesreće u Kučan Marofu otkrivamo koji su željezničko-cestovni prijelazi u Varaždinskoj ž 

Ovi najopasniji pružni pr 

županiji uzeli su čak osam 

Od 2008. do kraja 

2012. godine 

na željezničkocestovnim 

prijelazima u 

županiji PU 

varaždinska 

evidentirala je 47 

prometnih nesreća 

branicima, 18 ih je zaštićeno 

polubranicima, a tri svjetlosnom 

i zvučnom signalizacijom. 

Ostalih 59 prijelaza 

nezaštićeno je, odnosno postavljeni 

su samo Andrijin 

križ i znak STOP. 

U posljednjih pet godina, 

dakle od 2008. do kraja 

2012. godine, na željezničko-cestovnimprijelazima 

u Varaždinskoj županiji 

Policijska uprava varaždinska 

evidentirala je 47 prometnih 

nesreća. Na svu sreću, 

najviše tih nesreća bilo 

je samo s materijalnom štetom, 

njih 34, četiri prometne 

nesreće bile su s poginulim 

osobama, a devet s ozlijeđenim 

osobama. U tim prometnim 

nesrećama ukupno 

je pet osoba smrtno stradalo, 

što s nedavnom tragedijom 

iz Kučan Marofa čini brojku 

od osam poginulih osoba na 

željezničko-pružnim prijelazima 

od 2008. godine. Osim 

toga, četiri osobe zadobile 

su teške, a osam lakše tjelesne 

ozljede. 

Na nezaštićenom pružnom 

prijelazu u slučaju nesreće 

stvar je jasna, kriv je 

vozač osobnog vozila, koji 

prilikom dolaska do pruge 

ima obavezu stati i uvjeriti 

se da može sigurno prijeći. 

S druge strane, osim tragičnih 

posljedica, neodgovorni 

vozači riskiraju i velike novčane 

kazne. Za vozače koji se 

ne zaustave na nezaštićenom 

željezničko-cestovnom prijelazu 

na znak STOP - kazna 

iznosi 500 kuna. Osim toga, 

predviđene su kazne i za one 

koji prelaze zaštićeni prijelaz 

kada je spušten branik, polubranik 

ili je uključena svjetlosna 

ili zvučna signalizacija, 

i to za vozače motornih 

vozila, čak i bicikla, od 2.000 

do 5.000 kuna, dok za pješake 

ta kazna iznosi 500 kuna. 

Osim toga, za vozače motornih 

vozila propisana je i zaštitna 

mjera oduzimanja vozačke 

dozvole na šest mjeseci 

i dva negativna boda. 

Ne poštuju propise 

Zbog takvih sudionika 

u prometu policija poduzima 

niz mjera; od preventivnih 

kontrola do represivnih 

akcija. 

- Prošle godine, 2012., 

kroz redovni nadzor pro- 

Nezaštićen željezničko-cestovni prijelaz u Jalkovcu 2008. godine odnio je dva života 

Danijel Posavec, 

PU varaždinska 

Poduzimamo akcije 

od preventivnih 

kontrola do 

represivnih mjera 

Na županijskoj cesti 2061 u Tužnom 2009. godine jedna je osoba ozlijeđena 

meta, kao i videonadzorom, 

ukupno je utvrđeno 750 

prometnih prekršaja. Većina 

njih zabilježena je na nezaštićenim 

pružnim prijelazima, 

ali znatan dio je zabilježen 

i na prijelazima s polubranicima 

i ondje gdje je 

zvučna ili svjetlosna signalizacija. 

Vidi se da vozači 

u velikoj mjeri ne poštuju 

prometne propise. Situacija 

s nezaštićenim prijelazima 

zabrinjava i mi samo čekamo 

da nam se dogodi prometna 

nesreća – kaže voditelj 

Pododsjeka za sigurnost 

cestovnog prometa Policijske 

uprave varaždinske Danijel 

Posavec. 

Varaždinska županija 

ima, smatra Posavec, devet 

takozvanih crnih točaka na 

željezničko-cestovnim prijelazima. 

Jedan od njih je 

i mjesto događaja nedavne 

teške prometne nesreće 

u Marofskoj ulici u Kučan 

Marofu. Ondje je, osim 

toga, 2008. godine jedna osoba 

ozlijeđena. 

Prijelaz u Jalkovcu odnio 

je 2008. godine dva života, 

a u nekoliko prometnih 

nesreća koje su se ondje 

zbile posljednjih godina 

jedna je osoba zadobila teške 

tjelesne ozljede, a tri lakše. 

Na području Varaždina 

treba izdvojiti i prijelaz u 

Kučanu Donjem, na županijskoj 

cesti 2053 prema Tr- 

novcu, a opasnost je ondje 

tim veća što se nalazi u blizini 

škole. Na županijskoj 

cesti 2061 iz Krkanca prema 

Tužnom 2009. godine se 

dogodila jedna prometna nesreća 

s ozlijeđenom osobom, 

pa policija smatra da je i taj 

prijelaz potrebno proglasiti 

ugroženim. 

HŽ zakazao 

Na području grada Ivanca 

nalaze se dvije crne točke, 

i to u samom Ivancu u 

Nazorovoj ulici. Taj prijelaz, 

doduše, ima branik, no u 

policiji ga smatraju opasnim 

zbog toga što se navečer ne 

spušta rampa. Na pružnom 

prijelazu na županijskoj cesti 

2063 u Cerju Tužnom evidentirano 

je također nekoliko 

nesreća s ozlijeđenim 

osobama. 

Dva nesigurna željezničko-cestovna 

prijelaza nalaze 

se i na području Ludbrega, i 

to na županijskoj cesti 2074 

u Križovljanu te na lokalnoj 

cesti 25094 u Poljancu. Na 

oba prijelaza vlakovi voze 

i brzinom većom od 100 

km/h. Posljednja crna točka 

u županiji je na području 

Novog Marofa, i to prijelaz 

u Strmcu Remetinečkom na 

lokalnoj cesti 25128. 

Da bi se prijelaz proglasio 

ugroženim, ne mora se 

na njemu dogoditi tragedija, 

ističu u policiji, već je 

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

81 

željezničko 

cestovni prijelaz 

u Varaždinskoj 

županiji 

22 

prijelaza su 

zaštićena 

branicima, 

polubranicima 

ili svjetlosnom 

i zvučnom 

signalizacijom 

9 

crnih točaka 

naželjezničko- cestovnim 

prijelazima nalazi se 

u našoj županiji 

59 

prijelaza je 

nezaštićeno

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

a cesti za Trnovec, opasnost je veća što se prijelaz nalazi blizu škole 

upaniji najopasniji 

ijelazi u 

života 

IVANEC Jedinstveni pružni prijelaz 

Vlak noću staje i propušta vozila 

Željezničko-cestovni prijelaz u Nazorovoj ulici u 

Ivancu specifičan je po tome što vlak u večernjim 

satima staje i propušta vozila. To je vjerojatno jedinstven 

slučaj u Hrvatskoj, a možda i u svijetu. 

- Oni nemaju radnika koji bi spuštao branik jer se 

treba spuštati ručno, pa u to vrijeme oko 22 sata vlakovođa 

gleda u daljinu ima li vozila i ako nema, tada 

nastavlja vožnju. Jako zanimljivo, ali i jako opasno, 

jer vozači su znakom obaviješteni da se približavaju 

pružnom prijelazu zaštićenom branicima, a na 

takvu prijelazu vozač nema obavezu zaustaviti se. 

Tada se može dogoditi da vlak krene i da se dogodi 

nesreća. To je propust Hrvatskih željeznica jer trebaju 

organizirati službu da im čovjek to spušta ručno 

ili trebaju napraviti automatsko spuštanje branika. 

Ovako samo čekamo da se dogodi nesreća. Apeliramo 

na Hrvatske željeznice, ako se dogodi tragedija, 

tražit ćemo da se prijavi i odgovornost HŽ-a, 

no to će biti, na žalost, prekasno za nekog tko će nastradati 

– ističe voditelj Pododsjeka za sigurnost cestovnog 

prometa Policijske uprave varaždinske Danijel 

Posavec. 

Pružni prijelaz u Ivancu jedinstven je u Hrvatskoj 

dovoljno da bude sam po 

sebi opasan. Bitni faktor 

je preglednost prometnice, 

no kako bi se smanjio broj 

stradalih u željezničko-cestovnom 

prometu, ovih 

osam nezaštićenih pružnih 

prijelaza mora se zaštititi, 

kažu stručnjaci. 

- Moramo apelirati na 

sve nadležne, u prvom redu 

na jedinice lokalne samouprave, 

gradove i općine. 

Oni su najodgovorniji 

za sigurnost svojih žitelja, 

a onda i na HŽ, koji isto 

mora participirati i uključiti 

se, a ne mogu se nikako 

opravdavati izjavom da je 

prijelaz koji ima prometni 

znak STOP i Andrijin križ 

zaštićen. To nama zaista ne 

drži vodu i ne može se reći 

da je to zaštićeno. HŽ je zakazao 

u realizaciji – smatra 

policijski službenik Danijel 

Posavec. 

HŽ smo upitali imaju 

li u planu na spomenutim 

prijelazima postaviti zaštitu 

u vidu branika, polubranika 

te svjetlosne ili zvučne 

signalizacije. 

- Planirano je da se 2013. 

u Varaždinskoj županiji osiguranje 

digne na višu razinu 

na četiri prijelaza, i to u 

Kučan Marofu, Jalkovcu te 

dva prijelaza u Podrutama - 

kažu u HŽ-u. 


Optužno vijeće Općinskog 

suda u Koprivnici potvrdilo 

je dorađenu optužnicu 

Državnog odvjetništva u 

Koprivnici protiv bivšega 

varaždinskoga gradonačelnika 

Ivana Čehoka i bivšeg 

direktora komunalne tvrtke 

Parkovi Miljenka Ptičeka 

zbog poslova u takozvanom 

„slučaju Mercator“. 

Podsjetimo, Općinsko 

državno odvjetništvo u Koprivnici 

krajem listopada 

2011. godine podiglo je optužnicu 

protiv Čehoka i Ptičeka 

tereteći ih za kaznena 

djela zamjene nekretnina 

između Grada Varaždina i 

Parkova, kojima je Grad, po 

tadašnjoj optužnici, oštećen 

za oko 4,5 milijuna kuna. 

Najvažnija promjena je ta 

što se optužnice razlikuju u 

iznosu visine štete, kazali su 

nam iz Općinskoga državnog 

odvjetništva u Koprivnici. 

Naime, optužnicom iz 

2011. stavljeno im je na teret 

da su svojim radnjama Gradu 

Varaždinu načinili štetu 

u iznosu od 4.464.180,00 

kuna, a sada se potvrđenom 

optužnicom, dakle od 4. rujna 

2012., terete da su Grad 

oštetili za 6.361.098,00 kuna, 

što je iznos vrijednosti bivšeg 

rasadnika kod groblja 

utvrđen građevinsko-financijskim 

vještačenjem. 

Mijenjao svoje za svoje 

- Optužno vijeće je potvrdilo 

optužnicu protiv prvooptuženog 

Ivana Čehoka 

i drugooptuženog Miljenka 

Ptičeka. Optužnica je ranije 

vraćena Državnom odvjetništvu 

zbog razjašnjenja odlučnih 

činjenica za donošenje 

odluke o optužnici – pojasnila 

je viša sudska savjetnica 

Rengel Brlečić. 

Nova optužnica dvojcu 

Čehok - Ptiček na teret 

stavlja počinjenje kaznenog 

djela protiv sigurnosti platnog 

prometa i poslovanja, i 

to Ivanu Čehoku kazneno 

djelo sklapanja štetnog ugovora, 

a Ptičeku kazneno dje- 

AKTUALNO 5 

SLUČAJ MERCATOR Općinski sud u Koprivnici potvrdio dorađenu 

optužnicu protiv Ivana Čehoka i Miljenka Ptičeka 

Zamjenom zemljišta oštetili 

Grad za 6,3 milijuna kuna? 

Znali su da je Grad 

Varaždin u posjedu 

nekretnina na 

temelju Sporazuma 

iz 1994. godine i 

da stoga trgovačko 

društvo na tim 

nekretninama ne 

može steći pravo 

vlasništva, tvrdi 

DORH 

DORH tvrdi da je Čehok znao da 

Parkovi nikada nisu bili vlasnici 

šume Jelačičke 

Ptičeka pak optužuju da je 

poticao na izvršenje kaznenog 

djela sklapanja štetnog ugovora 

Optužnice se razlikuju u iznosu visine 

štete. Naime, optužnicom iz 2011. 

stavljeno im je na teret da su svojim 

radnjama Gradu Varaždinu načinili 

štetu od 4.464.180 kuna, a sada se 

potvrđenom optužnicom, dakle od 4. 

rujna 2012., terete da su Grad oštetili za 

6.361.098 kuna 

Protiv izgradnje Mercatora građani su prosvjedovali nekoliko puta 

lo poticanja na izvršenje kaznenog 

djela sklapanja štetnog 

ugovora. Prema optužnici 

Čehok je na traženje Ptičeka 

1. ožujka 2006. s Parkovima 

sklopio ugovor o zamjeni 

nekretnina, prema kojem 

je Grad Parkovima dao 

zemljište, odnosno rasadnik 

u blizini varaždinskoga groblja, 

koje je potom prodano 

Mercatoru, dok je Grad dobio 

„šumu Jelačićku“, gdje 

je kasnije izgrađena Gradska 

sportska dvorana uz Dravu. 

Problematično je to što Parkovi 

nikada nisu bili vlasnik 

sporne šume, pa je pre- 

ma tome Grad mijenjao svoje 

za svoje, što je tadašnji gradonačelnik 

Čehok bio svjestan, 

napominje DORH. 

Obmanuo i poglavarstvo? 

Ivan Čehok u veljači je 

2006. godine za sklapanje 

ugovora dobio suglasnost 

tadašnjega Gradskog poglavarstva, 

čiji su članovi donijeli 

zaključak o odobrenju 

tog ugovora uvjereni da 

je taj pravni posao u interesu 

Grada Varaždina, iako im 

nije predočio da je još 24. siječnja 

2006.godine Grad Varaždin 

podnio Općinskom 

sudu u Varaždinu prijedlog 

za otpis te nekretnine i 

uknjižbe prava vlasništva 

na Grad Varaždin protiv trgovačkog 

društva. 

Čehok je, dakle, znao da 

Parkovi nikada nisu bile vlasnik 

šume Jelačićke, već da 

je njen vlasnik Grad Varaždin, 

tvrdi DORH. 

Ugovor su, tvrdi Državno 

odvjetništvo, potpisali 

iako su znali da se sve 

nekretnine koje su predmet 

ugovora o zamjeni nalaze 

unutar granica vlasništva 

Grada Varaždina i unutar 

zone obuhvaćene Generalnim 

urbanističkim planom. 

Znali su da je Grad 

Varaždin u posjedu nekretnina 

na temelju Sporazuma 

iz 1994. godine i da stoga trgovačko 

društvo na tim nekretninama 

ne može steći 

pravo vlasništva. 

Čehok se, inače, još uvijek 

sa Zlatkom Horvatom, 

Miroslavom Bunićem i Stankom 

Vitezom nalazi u istražnom 

zatvoru u zagrebačkom 

Remetincu zbog zlouporabe 

položaja i ovlasti, primanja i 

davanja mita te poticanja na 

zlouporabu položaja i ovlasti 

vezano uz sumnjive poslove 

Grada i tvrtki Zagorje-Tehnobeton 

i Holding Zagorje. 

Osim toga, bivši varaždinski 

gradonačelnik optužen je i 

da je od kraja 2007. do sredine 

2011. godine pogodovao 

drugooptuženom Davoru 

Patafti i njegovim tvrtkama 

u poslovima s Gradom, 

pri čemu je Varaždin navodno 

oštećen za najmanje 49,5 

milijuna kuna. 

Što se pak Ptičeka tiče, 

njega Županijsko državno 

odvjetništvo u Varaždinu tereti 

za počinjenje više kaznenih 

djela zlouporabe položaja 

i ovlasti, zlouporabe ovlasti 

u gospodarskom poslovanju 

te poticanja na krivotvorenje 

službene isprave.

6 

LJUDI I DOGAĐAJI 

NA LICU MJESTA S gerontodomaćicama Društva Crvenoga križa Varaždinske županije u posjeti starijim osobama na snij 

U domove donose radost 

U hladno zimsko 

jutro, zubato je 

sunce ustuknulo 

pred izmaglicom... 

Marija Barić 

U Breznički Hum krenuli 

smo u pratnji Slađane 

Cestar, voditeljice programa 

pomoći starijim osobama 

i Marije, gerontodomaćice 

koja redovito propješači 

čitav kraj bez obzira na 

vremenske uvjete, donoseći 

svojim štićenicima ponajprije 

radost druženja i utjehu. 

U hladno zimsko jutro 

u zaseoku gdje žive Bedekovići 

zubato je sunce ustuknulo 

pred prozirnom mliječnom 

izmaglicom, koja je 

čitav krajolik učinila još bajkovitijim, 

pa su trošne kućice 

na brežuljku iz daljine 

izgledale poput neke prastare 

dagerotipije. Sve je pomalo 

nalikovalo nekadašnjim 

prizorima s božićnih čestitaka 

s kućercima pod debelim 

snijegom sa zlatnožutim 

svjetlom koje je resilo malene 

prozorčiće. 

Trošna kućica 

U jednoj takvoj kućici, 

s jednako tako malenim 

i trošnim prozorčićima, te 

velikim natkrivenim kamenim 

ulazom u podrum u prvome 

dijelu, dočekala nas je 

Dragica Bedeković. Oronula 

kuća bila je kroz minulih nekoliko 

stoljeća domom njezinim 

mnogobrojnim precima. 

U obiteljima je tada 

bilo i po devetero djece pa 

izgleda da njezina unutrašnjost 

još pamti veseo cijuk 

te djece i mlađahnih obitelji, 

čije požutjele fotografije 

još stoje na zadimljenome 

zidu te nam izgleda kao da 

je i sama kuća živa i kao da 

svojom voljom ne posustaje 

da do kraja života bude domom 

toj usamljenoj starici, 

koja još jedina pamti njezine 

i svoje sretnije dane. Izrađena 

od nabijene zemlje kuća 

je topla, kao i starica, koja 

toga jutra još nije bila upalila 

vatru u prastarom štednjaku 

sa zapečkom, dok vani, 

pod strehom, stoje nabacana 

drva za potpalu, a sve to prastari 

kućerak u našim očima 

pretvara u pravo umjetničko 

djelo. 

Iako ostarjela i bolesna Dragica 

ili Draga, kako je zovu 

susjedi, tog je jutra bila radosna 

i puna duha. Pripovijeda 

nam o svojoj mladosti i djetinjstvu, 

o životu vezanom 

uz poljoprivredu i poslu na 

nekoliko rali zemlje i šuma 

te o blagu, koje više ne može 

hraniti. Rodila je troje djece. 

Ona su otišla za svojim životima. 

Uz dva sina koji žive 

tu ima i kćer u Americi. Ne 

žali se što je sama, navikla je, 

kaže nam smijući se. 

Spava u kuhinji 

- Najviše me boli srce koj 

sam nie mlada. Priznam da 

sam se dvajset let prerano 

rodila. U starački dom pem 

da bum stara. Šteta kaj nam 

gerontodomaćice nose samo 

lijekove, više bi mi pomogli 

vino i dobra rakija, bila bi 

jakša i bolje bi vas čula. Nije 

mi više ni do kakve hrane, 

ali jesti se mora. Imam repe 

i zelja, pa i mesa koje mi donosi 

sin koji je mesar. Pa makar 

stalno nekaj gundram jer 

me preveč noge bole, ipak bi 

si još malo štela poživeti da 

bar još jemput vidim svoj vrt 

- kaže nam. 

Dragica spava u kuhinji 

koja joj je i dnevni boravak 

i spavaonica. U njoj je štednjak 

i prastari kredenc, s 

istaknutim šalicama s jarko 

Starinska kućica u jutarnjoj izmaglici 

crvenom šarom, a na zidu su 

obiteljske fotografije i križ. 

Pod je neravan, s drvenim 

daskama na zemljanoj podlozi, 

a strop je taman, s tanašnim 

drvenim gredama, koje 

stenju pod snijegom prekrcanim 

krovom. Kaže nam da 

se bojala da bi snijeg koji nikako 

da okopni mogao urušiti 

krov kuće. Malo zemlje 

je još prošle godine obrađivala 

sama noseći sa sobom 

stolac, žao joj je što nema ni 

kokoši ni svinja, iako je to 

nekada bilo oveće gazdin- 

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

Priznam da sam se dvajset let prerano rodila, a u starački dom pem dok bum stara 

Oronula nadstrešnica kod ulaza u podrum Pokućstvo, još u funkciji, podsjeća na eksponate etnografskog muzeja 

stvo s četiri rala zemlje i pet 

rala šuma. Kaže da se raduje 

svakom dolasku gerontodomaćice 

Marije, koju od milja 

zove Marica, i veli da je 

treba posebno čuvati jer je 

poput anđela bez krila koja 

i njoj i drugima, uz lijekove 

i ostale potrepštine za svakodnevicu, 

donosi i redovitu 

tjednu utjehu i radost. Duge 

zimske dane krati si družeći 

se sa susjedom Anom Kurtoić, 

a dnevno je obilazi i dvadesetak 

godina mlađa nećakinja. 

S. Cestar, voditeljica programa “Pomoć u kući” 

Prosjek je 25 korisnika 

na jednu gerontodomaćicu 

- Na području općine Breznički Hum zbrinuto je skoro 

svo staračko stanovništvo. Imamo dobru suradnju s 

Općinom, koja je od svojih mjesnih odbora tražila popis 

zainteresiranih za program. Svi koji su bili voljni 

ući u program, obuhvaćeni su. 

U prosjeku je 25 korisnika na jednu gerontodomaćicu, 

a ovdje ih je oko 40, pa povremeno uskačem i ja, 

osobito ako treba negdje otići automobilom, kaže Slađana 

Cestar.

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

egom zametenom području Brezničkog Huma 

druženja i utjehe 

U domu Ane i Petra Bedekovića 

Radujemo se svakom susretu s Maricom 

Na istom brežuljku nalazi se i neožbukana 

kuća u kojoj žive zajedno 

bračni par Petar i Ana Bedeković. I 

njih redovito obilazi gerontodomaćica 

Marija, kojoj su zahvalni na svakom 

susretu. 

- Radujemo se svakom susretu 

s Maricom. Da nije nje i da nam ne 

voze hranu, ne bismo mogli preživjeti. 

Ja sam postao pradjed tri put, ali 

djeca su nam u Zagrebu i ne mogu o 

Ana i Petar Bedeković raduju se svakom dolasku Marije 

nama skrbiti. Imam osamdeset i tri, a 

supruga 75 godina i već sam trinaest 

godina bolestan. Najbolje nam je tu, 

na našem. Nekad sam bio tamburaš, 

kao otac i djed mi, koji je po svatovima 

svirao violinu. Siromaštvo je bilo veliko 

i zato smo rano morali trbuhom 

za kruhom. Radio sam u poduzeću 

Vladimir Gortan. Gradili smo hidrocentralu 

Lokve, a za vrijeme Drugoga 

svjetskog rata, još kao dječak, poma- 

LJUDI I DOGAĐAJI 7 

gao sam pri bogatašima. S 13 godina 

radio sam pri Radešićima, sjećam se 

da još nisam mogao dići jaram. Moj 

djed imao je devetero braće, a i nas četvoro 

rodilo se u toj staroj kući u kojoj 

živi Draga. Tu, na uskom posjedu, 

nije bilo dovoljno mjesta pa su potomci 

morali kuće graditi drugdje, neki su 

ostali niže u selu, a drugi su otišli. Živimo 

od dvije poljoprivredne penzije 

- kaže P. Bedeković. 

Terezija Pažur (78) živi u trošnoj kućici na brežuljku 

Kako god bilo teško, život je ipak lijep 

Uživa brinuti o cvijeću 

Terezija Pažur sa 78 godina 

također živi sama u 

trošnoj kućici u naselju Bedekovića. 

Kaže da je imala 

težak život, prije dvadeset 

godina umro joj je suprug, 

a posebno se žali na osteoporozu: 

- Samo mi pucaju kosti, 

kud god se tresnem sve 

puca. 

Imam oko tri rala zemlje, 

ali sama obrađujem 

još oko 600 klaftrof. Idem, 

ali svaki čas opadnem, jer 

su mi kosti krhke, pak me 

f tačkama doma pelaju, ali 

moram delati. Imam kćer, 

no i ona je jako bolesna, 

ali tu je i dvoje unuka, koji 

žive u Zagrebu. Oni se pobrinu 

za mene da sve imam, 

ali ne mogu doći živjeti sa 

mnom. Kći radi, a unuci 

studiraju. Ne znam kaj 

Kompot od voća... 

... na staroj peći na drva 

bi bilo sa mnom da nam 

ne dojde naša Marica. Nemrem 

sama niti f dućan 

niti k doktoru. Bole me 

se kosti. Ne morem ležati 

niti hodati, jer me se boli, 

ali imam dvije bote i moram 

se gibati, pa onda pak 

opadnem. Tu imam i dva 

mujceka, koji su mi društvo 

i idu kam ja, tam oni - 

tako nam svoj starački život 

opisuje baka Terezija, koja 

u jednom trenu veselo priča 

anegdote o svojim padovima, 

a u drugom je puna 

tuge zbog osamljenosti i 

odvojenog života od svojih 

najmilijih. No, svejedno 

kako god bilo teško, kaže da 

joj je život lijep i da bi bilo 

dobro da u proljeće ponovno 

uživa u svom cvjetnom 

raju, kojemu se redovito 

Terezija nas je srdačno pozdravila na odlasku 

dive čak i susjedi. Tenisice poput cokula 

Vrijeme krati molitvom 

Gerontodomaćice 

Lani pružile 21.308 usluga za 

oko 350 korisnika 

Program „Pomoć u kući starijim osobama u Varaždinskoj 

županiji“ u organizaciji Društva Crvenoga križa Varaždinske 

županije počeo je u veljači 2002. godine. 

– Za odabir korisnika postoje posebni kriteriji, koji 

se utvrđuju u suradnji s gradskim društvima Crvenoga 

križa Ivanec, Ludbreg i Novi Marof te nadležnim centrima 

za socijalnu skrb, kao i na prijedlog samih korisnika, 

ističe Slađana. 

Prvi posjet obavlja voditeljica programa i na osnovi 

uzetih podataka odlučuje se zadovoljava li osoba kriterije 

za ulazak u program. Za svakog korisnika izrađuje 

se obiteljska anamneza i analiza socijalno-ekonomskog i 

zdravstvenog statusa te njihovih najizraženijih i primarnih 

potreba. To moraju biti osobe starije od 65 godina 

koje žive same u vlastitom domaćinstvu, koje su često i 

korisnici nekog oblika socijalne pomoći. Postoje i druge 

otežavajuće životne okolnosti zbog kojih mogu ostvariti 

uvjete, npr. invaliditet, a najvažnije je da su osobe suglasne 

s takvom vrstom pomoći. 

Svaki dan na terenu 

Kolika je korist od tog dobro prihvaćenog i nadasve 

humanog programa, govori i podatak da je samo u 2012. 

godini tim programom obuhvaćeno od 320 do 350 korisnika, 

kojima je pruženo 21.308 usluga. Financiraju ga 

Varaždinska županija i jedinice lokalne samouprave, gradovi 

Varaždin, Lepoglava, Ivanec, Ludbreg te općine Sračinec, 

Trnovec i Breznički Hum. Zahvaljujući tom modelu 

financiranja, svakodnevno je na terenu 15 gerontodomaćica, 

a voditeljica programa Slađana Cestar na primjeru 

Brezničkog Huma otkrila nam je kako je taj program 

zaživio u praksi. 

– U našem programu angažirane su četiri stalno zaposlene 

gerontodomaćice, još devet zaposleno ih je programom 

javnih radova, a jedna je zaposlena pomoću 

programa socijalnog poduzetništva – kaže voditeljica 

programa. 

Slađana Cestar naglasila je važnost povezivanja i poticanja 

međusobne suradnje tijela državne uprave, lokalne 

i regionalne samouprave, ali i organizacija civilnog društva 

i nevladinih udruga na području unapređivanja redovne 

skrbi o starijim osobama, a napose razvoja svijesti 

javnosti i lokalne zajednice o potrebi uzajamnog pomaganja, 

brige o starijima i dobrosusjedske pomoći i njihove 

senzibilizacije za potrebe starijih osoba te što raširenije 

volonterske njege i pomoći u kući. 

Individualni rad 

Opisujući nam provođenje programa pomoći starijim 

osobama te metode rada, voditeljica je istaknula da 

je ponajprije riječ o individualnom radu s korisnikom u 

njegovu domaćinstvu. Posjete su jednom tjedno, a po potrebi 

i češće, ovisno o tjednom, odnosno mjesečnom rasporedu 

posjeta korisnika. Dnevno i redovno korisnicima 

pružaju usluge razgovora i druženja. To je oblik psihosocijalne 

pomoći. Tih je usluga u 2012. bilo najviše, 

čak 12.182. Pružaju pomoć u održavanju higijene stambenog 

prostora i okoliša, u čemu je pruženo 977 usluga, 

odlazak u trgovinu, 801 usluga, zatim pratnja do liječnika, 

888 usluga, podizanje recepta i lijekova koje propisuje 

liječnik, 1.151 usluga, podizanje mirovine ili podmirivanje 

računa korisnika, 138 usluga, pomoć u rješavanju 

statusa i prava, tj. suradnja s centrima za socijalnu 

skrb i gradskim društvima Crvenoga križa, 221 usluga, 

pomoć u provođenju osobne higijene, 140 usluga, nabavka 

i skladištenje ogrijeva, 564 usluge, mjerenje tlaka 

2.746 usluga, a od ostalih usluga bila je tu i nabava i dostava 

prehrambeno-higijenskih paketa, nabava i distribucije 

odjeće, obuće, posteljnog rublja... M.B.

8 

Dražen Novosel 

U ovoj su godini na području 

grada Varaždina 

predviđene brojne investicije, 

većina njih financirat će 

se iz gradskog proračuna, a 

neki s državne razine. Među 

većim zahvatima koji su 

predviđeni ove godine svakako 

je obnova, prema načelima 

energetske učinkovitosti, 

svih sedam objekata koji 

su u sastavu Dječjeg vrtića 

Varaždin. Grad je od resornog 

Ministarstva dobio zeleno 

svjetlo za obnovu svih sedam 

dječjih vrtića, uz garantirane 

uštede energije veće 

od 30 posto. Vrtići nisu obnavljani 

tridesetak godina, a 

ovim modelom njihova obnova 

neće koštati ništa jer se 

otplata financira iz ostvarene 

uštede energije. 

Investicije u prosvjeti 

Tijekom siječnja ove godine 

raspisan je natječaj za 

izvođače radova, a ukupna 

vrijednost investicije procjenjuje 

se na oko 20 milijuna 

kuna. Osim u predškolskom 

odgoju, investicije su 

predviđene i u prosvjeti. Naime, 

u tijeku je izrada idejnih 

projekata za zahvate na dvije 

varaždinske osnovne škole. 

Na Šestoj osnovnoj školi iz- 

GRAD VARAŽDIN 

VV MARKETING 

KAPITALNA ULAGANJA Planirane brojne investicije u ovoj godini na području grada 

Ulagat će se u predškolski 

odgoj, obrazovanje i komunal 

Varaždinci bi do proljeća trebali dobiti novi, multifunkcionalni Kapucinski trg 

gradit će se nova dvodijelna 

sportska dvorana te rekonstruirati 

blagovaonica i neki 

kabineti. Na Petoj osnovnoj 

školi, koja od svoje izgradnje 

nije imala nikakvih zahvata, 

ići će se u dogradnju i u kompletnu 

rekonstrukciju svih 

instalacija, fasade, stolarije... 

Očekivanja su da bi ti projekti 

počeli ove godine, no Grad 

u ovim investicijama ovisi o 

državi s obzirom na to da će 

financiranje biti po modelu 

javno-privatnog partnerstva, 

u kojem će 55 posto potrebnih 

sredstava osigurati drža- 

va, 35 posto Županija, a 10 

posto Grad Varaždin. 

Najavljeni su i komunalni 

zahvati, među kojima je i 

nastavak izgradnje Kapucinskog 

trga. Riječ je o nastavku 

radova započetih u sklopu 

izgradnje javne podzemne 

garaže i koji su u obvezi 

Grada Varaždina. Dijelom 

su ti radovi izvedeni tijekom 

prošle godine, ali zbog potrebe 

za određenim izmjenama 

u projektnom rješenju, ishođenja 

potrebnih dozvola za 

gradnju te vremenskih uvjeta 

krajem 2012. godine, dio 

radova u vrijednosti 5 milijuna, 

461 tisuću i 963 kune 

bit će obavljeni tijekom ove 

godine. Radovi na gornjoj 

površini trga, koje će izvoditi 

Zagorje Tehnobeton i 

Vodogradnja, počet će kada 

se za to stvore meteorološki 

uvjeti, a želja je gradskih 

čelnika da do proljeća Varaždin 

dobije novi, multifunkcionalni 

trg. 

Rasvjeta u Optujskoj ulici 

Ulaz u Varaždin iz pravca 

Maribora još je jedini dio 

bez javne gradske rasvjete 

Planirane investicije u ovoj godini 

• Dovršetak izgradnje Kapucinskog trga s infrastrukturom 

- 5.462.000,00 kuna 

• Izgradnja prometnica i parkirališta uz POS – Vilka 

Novaka, s infrastrukturom - 3.914.000,00 kuna 

• Uređenje zgrade u Petra 

Preradovića 10 - 3.300.000,00 kuna 

• Izgradnja sustava odvodnje naselja Kučan Marof, 

Kučan Donji, Kučan Gornji - 9.000.000,00 kuna 

• Izgradnja sustava odvodnje naselja Zbelava - 

3.500.000,00 kuna 

• Izgradnja sustava odvodnje naselja Črnec Biškupečki 

- 3.000.000,00 kuna 

• Izgradnja javne rasvjete u Optujskoj ulici (do Hrašćice) 

- 450.000,00 kuna 

• Izgradnja (dopuna) javne rasvjete u Trakoščanskoj 

ulici - 270.000,00 kuna 

• Izgradnja javne rasvjete u Zagrebačkoj ulici (do Plitvice)- 

180.000,00 kuna 

pa će uskoro započeti radovi 

na izgradnji javne rasvjete 

u Optujskoj ulici, točnije, 

na dijelu od tamošnjeg trgovačkog 

centra do Hrašćice. 

Iz varaždinskoga gradskog 

proračuna za taj će projekt 

biti izdvojeno 450 tisuća 

kuna. Ove će se godine nastaviti 

izgradnja prometnica 

i parkirališta za potrebe 

POS-a u Ulici Vilka Novaka. 

Radovi su započeli u kolovozu 

prošle godine, ali nisu 

mogli biti završeni u predviđenom 

roku zbog sporije 

gradnje objekata POS-a, pa 

se nisu mogle dovršavati ni 

površine oko zgrada. Stoga 

će se predviđeni radovi obaviti 

tijekom ove godine, ovisno 

o dinamici gradnje objekata 

POS-a, s time da je vrijednost 

preostalih radova 3 

milijuna, 432 tisuće i 986 

kuna. Najavljen je i nastavak 

izgradnje sustava odvodnje 

otpadnih voda u Kučanima 

i Zbelavi. Programom izgradnje 

Upravnog odjela za 

komunalni sustav i urbanizam 

Grada Varaždina za tu je 

namjenu predviđeno 5 milijuna 

i 600 tisuća kuna. 

PRIMOPREDAJA DVD Kučan Gornji dobio navalno vozilo, vrijedno 400 tisuća kuna 

Habuš predao ključeve navalnog vozila 


Pred postrojenim vatrogascima 

svih generacija 

varaždinski gradonačelnik 

Goran Habuš u subotu 

je, 2. veljače, ispred vatrogasnog 

doma u Kučanu Gornjem 

predsjedniku tamošnjega 

Dobrovoljnoga vatrogasnog 

društva Goranu Vitezu 

uručio ključeve novoga 

navalnog vozila. Svečanosti 

su nazočili i zamjenik gradonačelnika 

Vjeran Radelić, 

pročelnica Upravnog odjela 

za gospodarstvo, turizam 

i međunarodnu suradnju Jelena 

Zrinski Berger, predsjednica 

MO-a Kučan Gornji 

Biserka Jug, zapovjednik 

Javne vatrogasne postrojbe 

Ivica Labaš i predsjednik 

Gradske vatrogasne 

zajednice Tomislav Bogović. 

Gradonačelnik Habuš 

istaknuo je da je nabava ovakvoga 

modernoga vatrogasnog 

vozila za DVD Kučan 

Gornji jedan od pokazatelja 

K. ĐURIĆ 

Novo navalno vozilo kupljeno je sredstvima Gradske vatrogasne zajednice, a namijenjeno je za brze intervencije i gašenje požara manjeg razmjera 

brige gradske uprave za prigradska 

naselja. 

- Varaždin je kolijevka 

vatrogastva u Hrvatskoj, 

imamo nekoliko vrlo kvalitetnih 

dobrovoljnih vatrogasnih 

društava, a Gornji Kučan 

jedan je od njih. Imaju 

oko 120 članova, pedesetak 

aktivnih, sudionici su brojnih 

natjecanja i postižu dobre 

rezultate i jako su dobro 

obučeni. Njihova spremnost 

i obučenost bez podrške tehnike 

ne može doći do punog 

izražaja i iz sredstava Gradske 

vatrogasne zajednice je 

za njihove potrebe kupljeno 

navalno vatrogasno vozilo, 

koje će pokrivati najveći 

dio intervencija na koje oni 

zapravo izlaze. Ovo je prvo 

vozilo takvih karakteristika 

u varaždinskoj Gradskoj 

vatrogasnoj zajednici, a tijekom 

ožujka bit će isporu- 

čeno još jedno vozilo, i to 

za DVD Biškupec – naglasio 

je nakon predaje ključeva 

novog vozila, gradonačelnik 

Habuš. 

- Ovo navalno vozilo podići 

će kvalitetu ne samo 

našeg dobrovoljnoga vatrogasnog 

društva i neće imati 

značaj samo za kučanski 

kraj, već i za cijeli grad Varaždin. 

To je malo vozilo s 

kojim možemo doći na ne- 

pristupačne terene, na skučene 

prostore, i obaviti svoju 

djelatnost, gasiti požare i 

pomagati ljudima – rekao je 

predsjednik DVD-a Gornji 

Kučan Goran Vitez. Vozilo 

je kupljeno na javnom natječaju 

sredstvima Gradske vatrogasne 

zajednice, a namijenjeno 

je za brze intervencije 

i gašenje požara manjeg razmjera. 

Zahvaljujući specifičnim 

tehničkim karakteristi- 

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

M. ŠAMEC 

kama vozila, koje je nadograđeno 

na podvozju VW Amarok, 

i opreme koja obuhvaća 

visokotlačni sklop, vitlo 

za brzu navalu, rezervoar za 

vodu i komplet alata i opreme 

za manje tehničke intervencije, 

bit će omogućene 

brze intervencije do pet vatrogasaca 

i velika mobilnost 

u urbanim sredinama. Vozilo 

je opremila tvrtka MI Star 

d.o.o. iz Zagreba.

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

DANI SJEDEĆIH 

GARNITURA Cijene su u kunama i vrijede za sve vrste plaćanja od 7. 2. do 21. 2. 2013 odnosno do rasprodaje zaliha. 

u Lesnini se 

Sjedeća garnitura, trosjed dimenzije: 207x81x86 cm 

+ dvosjed dimenzije: 172x81x86 cm. Boja: bijela. Koža. (09480003_01) 

XXXL POPUST 

PONEDJELJAK, 11. VELJAČA 2013. 

* 

NA SVE KLUB STOLIĆE 

*ne vrijedi za artikle na akciji, vrijedi samo za nove ugovore, 

ne može se vezati s drugim akcijama ili popustima. 

XXXL POVOLJAN KREDIT 

Plaćanje 

do 

rata 

BEZ kamata 

ili kreditom do 60 rata 

*vrijedi za pojedine robne marke, više informacija na prodajnim mjestima Lesnine 

XXXL POPUST 

uvijek isplati 

7.800,- 

4.499,- 

POPUST više od 

40% 

kn 

XXXL POPUST 

UTORAK, 12. VELJAČA 2013. 

NA SVE SJEDEĆE GRT 



Ukoliko u nekoj drugoj trgovini 

namještaja nađete bilo koji proizvod 

iz našeg prodajnog programa po 

nižoj cijeni, tu cijenu uz 

XXXL PRILIKA 

SRIJEDA, 13. VELJAČA 2013. 

* * 

NA SVA PREDSOBLJA 



dodatnog popusta 

nudimo Vam i mi! 

5% * u skladu sa uvjetima Lesnine. 

ČAKOVEC, Globetka bb / VARAŽDIN, Gospodarska bb 

Radno vrijeme: pon. - petak: 

od 9:00 - 20:00, subota: od 8:00 - 20:00 

www.lesnina.hr 

9

10 

Željko Pavlek 

Nakon osamnaeste godine 

Ivana je krenula u „život“. 

Oprostila se od udomiteljske 

obitelji, za koju je 

vežu lijepe uspomene. Ta se 

obitelj prema njoj ponašala, 

kako sama kaže, kao prema 

vlastitoj djeci. Kao pravi 

roditelji. Ivana ih je zapravo 

takvima i doživljavala. 

Njezina majka i otac bili 

su alkoholičari i praktički o 

njoj i bratu nisu vodili nikakvu 

brigu. No, početak njezina 

samostalnog života već 

je u početku bio i više nego 

okrutna i tužna priča. Baka 

joj je umrla pa je otišla živjeti 

kod prijateljice... 

Koliko si dugo tamo živjela 

i po čemu pamtiš te 

dane? 

Po bijedi. Prijateljica je 

živjela u trošnoj kućici, bila 

je siromašna. Tamo sam provela 

nekoliko mjeseci. Brat 

je ostao kod udomitelja. Doslovno 

smo životarile, živjele 

od danas do sutra, snalazile 

se kako smo znale. Počele 

smo krasti. Po dućanima, vikendicama 

i drugdje, stvari 

koje smo kasnije mogle prodati 

za sitnu lovu. 

Nije te bilo strah da će 

te uhititi policija? 

O tome nisam razmišljala. 

Jednom nas je zamalo su- 

RAZGOVOR 

ŠOKANTNO Nastavak ispovijesti djevojke koja je maloljetna silovana, preživjela pakao raspadnute obitelji, alkoholizma, dr 

U krizi, pila sam i ocat s ta 

Život mi je često 

puta bio ugrožen, 

nekoliko sam 

puta pokušala 

samoubojstvo, ali su 

me u tome spriječili, 

živjela sam na rubu i 

pala u ponor poroka, 

„spasio“ me dečko 

s kojim sam sada u 

stabilnoj vezi 

Cjenik prema potrebi, 

a zaštita upitna 

Koliko su točno „klijenti“ plaćali za pojedine seksualne 

usluge djevojkama, Ivana nam nije htjela otkriti. 

Ipak, dodala je da je cjenik usluga bio određen uglavnom 

prema potrebi djevojaka i okolnostima u kojima 

su živjele. Kad su djevojke bile bez novaca, cijena njihovih 

seksualnih usluga bila bi niža i praktički nisu ni 

pitale za cijenu. Zaraditi sto ili dvije stotine kuna ponekad 

bi za njih bilo dovoljno za noć. No, neki su klijenti 

za sat-dva „s djevojkom sa sela“ davali više. Zanimljivo 

je da većina klijenata nije pitala za zaštitu, 

točnije koriste li djevojke pilule ili neku drugu zaštitu 

protiv trudnoće. Nisu provjeravali ni boluju li djevojke 

od zaraznih bolesti, jesu li obavile ginekološke preglede 

itd. Doista zabrinjavajuće. 

Rekle bi suprugu da idu na kavu kod prijateljice ili u 

grad u šoping, koncert, kino, a otišle bi s „klijentom“ 

na sat-dva… One koje nisu bile udane nisu imale tih 

problema, pa su mogle ostajati duže vrijeme. 

stigla „murija“ dok smo htjele 

provaliti u vikendicu. Za 

dlaku smo im pobjegle. Zatrpale 

smo se snijegom, tako 

da nas nisu našli. Pod snijegom, 

onako u hladnoći, 

ostale smo toliko dugo dok 

nisu otišli. Imale smo sreću. 

No, vidjela sam da neću 

moći dugo živjeti kod prijateljice. 

I kamo si poslije krenula? 

Svojoj majci, alkoholičarki. 

Drugog izbora nisam 

imala. U još veću bijedu i 

neimaštinu. Ona nije plaćala 

režije, a socijalnu pomoć 

koju je dobivala potrošila 

je za „pijaču“. Nisam imala 

kune u džepu, često sam 

bila gladna, švercala sam se 

u busu… 

U tvom kraju ljudi često 

obavljaju sezonske poslove. 

Jesi li pokušala naći 

posao? 

Radila sam sezonske poslove. 

Čistila dvorišta i putove 

od snijega, rezala voćke, 

okopavala vinograde, pretakala 

vino, pomagala susjedima 

raditi kućanske poslove… 

Svašta sam radila za 

100 kuna, ponekad više, ali 

često i manje od toga. Sve je 

to bilo premalo za život. A 

kod jednog takvog posla zamalo 

sam izgubila život. 

Kako? O čemu se radi? 

Bilo je to prije pet godina. 

Bila sam u vezi s dečkom 

iz okolice i ostala trudna. 

Točnije, bila sam u četvrtom 

mjesecu trudnoće. 

Da bih nešto zaradila za život, 

išla sam pomagati poznanicima 

u građevinskim 

radovima na kući. Kad sam 

podigla kantu, odjednom 

me jako presjeklo u trbuhu 

i počela sam krvariti. Pobacila 

sam, a zdravstvene posljedice 

imam još uvijek jer 

nisam otišla liječniku ni ginekologu. 

Zašto nisi, pa ugrozila si 

time sama sebi život. 

Bojala sam se. Jednostavno 

sam trpjela bol i prešla 

preko toga kao da se to 

meni nije ni dogodilo. Velim, 

od tada imam ozbiljne 

posljedice za zdravlje. Nisam 

ni dečku rekla o tome. 

Jedino je moja majka vidjela 

da imam krvarenja, ali 

sam umjesto pomoći i riječi 

utjehe od nje dobila hrpu 

ružnih riječi, psovanja i ponižavanja. 

Ali, krenula si njenim 

putem i postala alkoholičarka? 

Da, na žalost. Kad sam 

radila u vinogradima, susretala 

sam različite ljude, često 

su mi nudili vino… Malopomalo 

postala sam ovisna 

o alkoholu, počela piti rakiju, 

kruškovac, nisam birala, 

pila sam sve što mi je došlo 

pod ruku. Čak i ocat. 

Ocat? Ti to mene zafrkavaš 

ili… 

Ne. Ozbiljno kažem. Miješala 

sam ocat s tabletama. 

Normabelom, praksitenom… 

Gadna je ta ovisnost 

o alkoholu. Sada znam da 

sam tada bila na dnu dna. 

Za sitan novac i piće bila bih 

s mnogo muškaraca, oni su 

dobivali od mene što su htjeli. 

A ja sam pristajala da me 

seksualno i na druge načine 

iskorištavaju. Bila sam i u 

seksualnoj vezi s djevojkom. 

Trajalo je jedno vrijeme, poslije 

je otišla, našla dečka i 

ostala trudna. 

Kad si prvi put probala 

drogu? 

Kad sam puno pila. Ide 

jedno s drugim. Najprije 

sam probala travu, poslije 

ecstasy… Znam da sam 

time ugrožavala svoj život, 

naročito zato jer imam srčane 

tegobe i druge zdravstvene 

probleme. 

Je li teško nabaviti drogu? 

Ne, dobivala sam ju 

uglavnom od prijateljica. 

Gdje su one nabavljale travu 

i ostalo ne znam. Znam 

da su uglavnom bile nezaposlene, 

da su im roditelji 

davali novac za život ili 

su se kao i ja snalazile kako 

su mogle i znale. Poznavala 

sam ih iz srednje škole. Neke 

su krale stvari iz automobila, 

dućana, vikendica... Bila 

sam u tom društvu i živjela 

takav život s njima. 

Što ste najčešće krali? 

Salame, higijenske potrepštine, 

kozmetiku, mobitele, 

što ti padne pod ruku i 

možeš prodati. 

Kako ste ušle u svijet 

prostitucije? 

Silom prilika. Moja seksualna 

iskustva s muškarcima 

bila su loša. Uglavnom 

zato jer sam kao maloljetna 

bila silovana pa još uvijek 

živim s tom traumom. No, 

dok sam mnogo pila i bila 

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

„Dokumenti“ 

jamstvo 

plaćanja 

Rekla sam već da su 

neki klijenti znali otići 

s djevojkama, ali nisu 

htjeli platiti dobivene 

seksualne usluge. U takvim 

slučajevima, koji 

su na svu sreću bili malobrojni, 

morala sam 

postupiti odlučno, ponajprije 

zato da zaštitim 

djevojke. U trenutku 

nepažnje klijenta uzela 

bih, primjerice, kriomice 

dokumente vozila 

i vratila ih vlasniku 

tek kad je podmirio 

svoja „dugovanja“. Doista, 

bilo je onih koji su 

mislili da mogu raditi 

s nama što žele, ali su 

se u tome na kraju prevarili. 

Klijenti su 

uglavnom bili dobro 

situirani, poduzetnici 

i ostali koji imaju 

posao, većina je 

oženjena. Neki su 

voljeli biti s dvije 

djevojke istovremeno

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

oge i prostitucije (II. dio) 

bletama 

FOTO-ILUSTRACIJA: M. ŠAMEC 

zapravo zagrižena alkoholičarka, 

zaboravila sam na to 

i bilo mi je svejedno s kim 

sam. Kasnije sam za pružene 

usluge dobivala novac, 100 

kuna po satu, neki su nudili 

i više. I moje prijateljice su 

tako radile… 

Prodavale seksualne 

usluge za novac? 

Da, prijateljica, koja je 

imala dijete i ostala bez novaca, 

dragovoljno se javila da 

nešto zaradi. Za neke djevojke 

cijena uopće nije bila bitna 

jer su uživale u seksu i željele 

biti u tom poslu. 

Znam da nećeš otkriti 

tko su te djevojke, ali možeš 

li barem reći odakle su 

i koliko imaju godina? 

Odakle su? Pa ima ih 

odasvud, iz malih mjesta, 

gradova, nema pravila. Sve 

su starije od 18 godina. 

Neke su oženjene i imaju 

obitelj. Čak sam im kupovala 

kondome da ne ostanu 

trudne, bojala sam se da 

ne zaglibe u još veće probleme. 

Kako su udane djevojke 

ušle u taj posao, zar se 

nisu bojale posljedica u 

obitelji? 

Možda malo. Rekle bi 

suprugu da idu na kavu kod 

prijateljice ili u grad u šoping, 

koncert, kino, a otišle 

bi s „klijentom“ na sat- 

dva… One koje nisu bile 

udane nisu imale tih problema, 

pa su mogle ostajati 

duže vrijeme. 

Kamo su ih „klijenti“ 

vodili? 

Zavisi koliko su bili spremni 

platiti i koliko su vremena 

imali na raspolaganju. 

I o kojim je seksualnim 

uslugama riječ. Najčešće su 

usluge klijentima pružale u 

automobilima, stanovima, 

vikendicama, ponekad bi s 

klijentom otišle preko granice 

u motel i druga mjesta. 

Potražnja je inače velika, a 

neki klijenti nisu pitali za 

cijenu. A i djevojke ih same 

traže. Nedavno me jedna pitala 

znam li nekoga za seks 

jer je ostala bez love i morala 

je na brzinu zaraditi nešto 

novaca. 

Tko su bili najčešći klijenti? 

Iznenadili bi se tko sve. 

Uglavnom su dobro situirani, 

poduzetnici i ostali koji 

imaju posao, većina je oženjena. 

Neki su voljeli biti s 

dvije djevojke istovremeno, 

neki tražili uvijek iste djevojke, 

bilo je tu svega i svačega. 

Ali prema curama su se ponašali 

najčešće korektno. Ipak, 

bilo je i onih koji nisu htjeli 

platiti dobivene usluge. 

I što bi onda učinila? 

Ima uvijek načina da im 

se da do znanja da se tako ne 

mogu ponašati i da uslugu 

koju su dobili moraju platiti. 

Dovoljno je ponekad bilo 

nazvati obitelj klijenta… Razumijete 

što želim reći. 

No, dobro, vratimo priču 

na tvoj sadašnji život. 

Je si li izašla iz ponora poroka? 

Na dobrom sam putu. 

Imam dečka i stabilnu vezu. 

Nije iz ovog kraja i možda ću 

otići živjeti kod njega. Majka 

mi je u međuvremenu umrla. 

Brine me jedino brat. On 

je bolestan i živi u bijedi. Nadam 

se da ću imati snage za 

sva iskušenja koja mi predstoje 

u životu. 

Uvijek sam živjela na 

rubu ponora, nekoliko puta 

sam u svom očaju pokušala 

samoubojstvo - tabletama, 

žiletom, ali su me spriječili 

u tome. Kad sam razgovarala 

sa psihijatrima, psiholozima 

i drugim stručnim ljudima, 

svi od reda su mi rekli 

da ih čudi što sam uopće 

opstala u ovakvim teškim životnim 

okolnostima. Znam 

da još ne želim imati djecu 

i da sam sretna što sam još 

uvijek živa. 

Imaš kakvu želju. Nešto 

što bi htjela ostvariti u 

životu? 

Želim da mi brat ozdravi 

i da položim vozački ispit 

i imam mali auto. 

Dana 30. siječnja 2013. 

godine na Trgovačkom 

sudu u Varaždinu pokrenut 

je postupak o otvaranju 

stečaja nad varaždinskom 

tvrtkom VIKO 

d.o.o. Ova informacija 

iznenadila je mnoge koji 

su odrastali uz renomiranu 

Varaždinsku industriju 

kože i obuće s obzirom na 

to da je Viko osnovan davne 

1946. godine. Zbog trenutne 

gospodarske situacije 

na tržištu, a naročito 

vezano uz negativne trendove 

u kožarskoj i obućarskoj 

industriji, ni ovaj 

nekadašnji obućarski div, 

koji je u svoje najbolje vrijeme 

zapošljavao do 6.000 

ljudi, nije se uspio održati 

nakon pada „istočnoga 

planskog tržišta“ 90-tih te 

nastale ekonomske krize 

od 2008. nadalje. 

Obućarski proizvodi 

No, priča o varaždinskim 

obućarskim proizvodima 

ne završava sa stečajem 

VIKO-a (u biti proizvodnjom 

kože). Kao rezultat 

reorganizacije i strateških 

ciljeva prema specijalizaciji 

po dubini asortimana, 

2006. godine osnovana 

je tvrtka Obuća Viko 

RAZGOVOR 11 

DOZNAJEMO Poslovanje varaždinske kožarske i obućarske industrije 

Kožara u stečaj, Viko 

obuća uspješno posluje 

Još jedna varaždinska tvrtka ide 

u stečaj. Ovoga puta riječ je o Viku, 

odnosno kožari koja je donedavno 

zapošljavala 19 radnika. Svi su oni 

prije oko četiri mjeseca završili na 

“burzi”. Račun tvrtke blokiran je već 

više od dvije i pol godine, no tvrtka 

je i tijekom toga razdoblja poslovala 

i isplaćivala plaće. 

- Isplaćivali smo plaće bez doprinosa 

i nagomilali dugove prema Poreznoj 

upravi. No, s usvajanjem Zakona 

o financijskom poslovanju za 

VIKO obuća spremna je za europsko tržište, imaju izuzetno visok izvozni potencijal 

d.o.o., koja je tijekom proteklih 

godina sinergijom tradicionalne 

kožarske proizvodnje 

preuzete iz sustava Viko 

te modernizacije poslovanja 

i ulaganja u istraživanje i razvoj, 

izrasla u uspješno hrvatsko 

poduzeće sa 120 zaposlenih. 

Osnovna proizvodna 

djelatnost im je proizvodnja 

radne, profesionalne i sigurnosne 

obuće. S obzirom 

na to da je asortiman obuće 

namijenjen specijalnim zahtjevima 

zaštite pri radu, a 

ne toliko širem pučanstvu, 

većina Varaždinaca svih ovih 

godina nije ni znala da se na 

staroj Vikovoj adresi Pavleka 

Miškine 57 još uvijek odvija 

proizvodnja obuće, dok je u 

OTVORENO Milan Herceg, direktor Obuće Viko 

institucijama poput Hrvatskih 

željeznica, HEP-a, Hrvatske 

vojske, Ministarstva 

pravosuđa, Hrvatskih autocesta, 

Hrvatskih šuma te 

poduzeća poput Konzuma, 

Belja, INA grupe, Petrokemije, 

Đure Đakovića, Brodogradilišta 

i sl. ime Obuće 

Viko d.o.o. i brenda Viko 

– izuzetno dobro poznato. 

Godišnji promet tvrtke prelazi 

30.000.000 kuna, s proizvodnjom 

većom od 100.000 

pari obuće. 

Carinske barijere 

U Obući Viko nestrpljivo 

očekuju uklanjanje carinskih 

barijera i slobodno 

trgovanje u Europskoj uniji 

jer se već duže vrijeme pripremaju 

za nastup na tom 

tržištu. Protekle su godine 

od strane europskih stručnjaka, 

između 200 poduzeća 

u okviru projekta SME- 

PASS, financiranog od strane 

Europske unije, izabrani 

među 5 najboljih projekata 

,odnosno poduzeća sa izuzetno 

visokim izvoznim potencijalom. 

Vjeruju da će daljnjim rastom 

i razvojem poslovanja 

Obuće Viko d.o.o. Varaždin 

i varaždinska regija u europskim 

okvirima postati 

prepoznatljivi po proizvodnji 

kvalitetne kožne obuće i 

tako nastaviti tradiciju svog 

prethodnika. 

Dugove kožare s vremenom bi mogla preuzeti Obuća Viko 

takve isplate određena je kaznena odgovornost 

i nismo imali drugoga izbora 

nego prekinuti ugovorne odnose 

s radnicima. Ostali smo im dužni 

tri ili četiri plaće - objašnjava direktor 

tvrtke Milan Herceg. Dodaje da 

ipak određen broj tih radnika povremeno 

na određeno vrijeme radi u kožari, 

ali preko tvrtke Obuća Viko. Jer, 

kaže, posla ima. 

- Kožara će najvjerojatnije nastaviti 

raditi. Mi ćemo nakon pokretanja stečaja 

predložiti da tvrtka Obuća Viko 

preuzme sva dugovanja. Ne znam koliko 

ona iznose, ima tu mnogo toga... 

Ovisit će sve i o Hrvatskoj poštanskoj 

banci, koja ima upisanu hipoteku i treba 

vidjeti što će oni reći. 

Mi također imamo i oko 10 tisuća 

kvadrata prostora viška, možda je prodaja 

toga dio rješenja. Teško je sada precizno 

reći - naznačio je neke mogućnosti 

Herceg. Misli da je stečaj dobro rješenje, 

jer, kaže, prema stručnim mišljenjima 

koje je dobio, predstačajna nagodba 

predugo bi trajala. G.Š.

12 BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013.

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

Varaždin 

Naletio na na 

biciklistkinju 

U četvrtak 31. siječnja 

oko 10.30 sati na raskrižju 

Optujske ulice i Ulice 

Franje Račkog u Varaždinu 

dogodila se prometna 

nesreća s ozlijeđenom 

osobom. Naime, 77godišnjakinja 

je upravljala 

biciklom vozeći se obilježenom 

biciklističkom 

trakom u Optujskoj ulici 

u smjeru Hrašćice. Došavši 

do spomenutog raskrižja, 

skrenula je ulijevo 

i tada je u lijevi bočni 

dio njezina bicikla udario 

osobni automobil kojim 

je, vozeći istim smjerom, 

upravljao 27-godišnjak. 

Od jačine udara vozačica 

bicikla pala je na prednji 

dio vozila, a potom na kolnik. 

Ozlijeđena je, a medicinska 

pomoć pružena joj 

je u Općoj bolnici Varaždin. 

G.D. 

Ivanec 

Pronađene 

puške i 

streljivo 

Policijski službenici Policijske 

postaje Ivanec pretražili 

su, na temelju naloga 

Prekršajnog suda u 

Ivancu, kuću 47-godišnjaka 

sa šireg ivanečkog 

područja, koji im je i prije 

početka pretrage dragovoljno 

predao jednu automatsku 

pušku, jednu pušku 

domaće izrade, puščane 

opruge, spremnike za 

automatsku pušku te više 

stotina komada raznih vrsta 

streljiva. Protiv njega 

će biti podnijeta kaznena 

prijava radi neovlaštenog 

posjedovanja, izrade i nabavljanja 

oružja i eksplozivnih 

tvari. G.D. 

Ludbreg 

U prometnoj 

nesreći 

ozlijeđen 

50-godišnjak 

U srijedu 30. siječnja u 

Ulici Vatroslava Lisinskog 

u Ludbregu dogodila 

se prometna nesreća s ozlijeđenom 

osobom nakon 

što je 34-godišnjak osobnim 

vozilom zbog neprilagođene 

brzine kretanja 

stanju i uvjetima na kolniku 

prednjim dijelom vozila 

udario u stražnji dio 

osobnog vozila 50-godišnjaka, 

koje je bilo zaustavljeno 

zbog propuštanja vozila 

u kružnom toku. U 

prometnoj nesreći ozlijeđen 

je 50-godišnji vozač, a 

medicinska mu je pomoć 

pružena u Općoj bolnici 

Varaždin. G.D. 



Ravnateljstvu policije održana 

je konferencija za medije 

u povodu završetka međunarodne 

operativne akcije 

„Kaštel“, vezane uz krijumčarenje 

osoba preko državne 

granice. Policijski službenici 

Policijske uprave međimurske 

i Policijske uprave varaždinske 

u suradnji s PNU- 

SKOK-om, Službom organiziranog 

kriminaliteta, u 

koordinaciji s USKOK-om 

provodili su od 25. listopada 

2012. godine kriminalističko 

istraživanje nad više osoba 

zbog osnovane sumnje u 

CRNA KRONIKA 13 

PEŠĆENICA VINIČKA Teška prometna nestreća 

Poginuo traktorista 

Policijska uprava varaždinska 

izvijestila je kako je 

u nedjelju 3. veljače u 13.15 

sati u Pešćenici Viničkoj u 

prevrtanju traktora smrtno 

stradao 46-godišnjak. Policijskim 

očevidom je utvrđeno 

kako je 46-godišnji muškarac 

upravljao neregistriranim 

traktorom prije stjecanja 

prava na upravljanje nerazvrstanom 

cestom u smjeru 

odvojka zvanog „Ciglari“. 

Dolaskom u desni blagi zavoj 

sišao je traktorom u desno 

van kolnika, gdje je prednjim 

desnim dijelom traktora 

udario u povišeni zemljani 

nasip i drvo. Uslijed udarca, 

traktor se prevrnuo na cestu 

i pritom prignječio vozača, 

koji je preminuo na mjestu 

događaja. Smrt je konstatirala 

liječnica Zavoda za 

hitnu medicinu Varaždinske 

županije. G.D. 

AKCIJA KAŠTEL U velikoj međunarodnoj policijskoj akciji uhićeno deset osoba 

Krijumčarili Turke u 

Sloveniju i Mađarsku 

Kriminalističko 

istraživanje 

provedeno je 

u suradnji s 

EUROPOL-om i u 

sklopu FIMATHU 

projekta 

udruživanje za počinjenje 

više kaznenih djela vezanih 

uz krijumčarenje ljudi. 

Tako je u utorak 29. siječnja 

u jutarnjim satima započelo 

kriminalističko istraživanje 

na području PU međimurske, 

PU varaždinske 

i PU primorsko-goranske 

te je uhićeno deset osoba. 

Sumnja se da su se povezivali 

kako bi stjecali protupravnu 

imovinsku korist 

jer su prebacivanjem osoba, 

koje su preuzimali na ši- 

Policijski službenici Policijske uprave varaždinske 

dovršili su kriminalističko istraživanje nad 54-godišnjakom 

zbog sumnje da je počinio kazneno djelo 

zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju. 

Naime, sumnja se da je kao načelnik jedne općine 

u Varaždinskoj županiji u srpnju 2009. godine na 

sjednici Općinskog vijeća predložio da se oformi 

tijelo Savjet načelnika općine te ujedno predložio 

Uslijed udarca, traktor se prevrnuo na cestu i prignječio 46-godišnjeg vozača 

Policija sumnja da je iz Hrvatske na područje Mađarske i 

Slovenije ilegalno prebačeno najmanje 65 turskih državljana 

FRIŠKA VIJEST Kaznena prijava protiv načelnika 

rem zagrebačkom području, 

u najmanje 17 slučajeva organizirali 

i prebacili najmanje 

65 turskih državljana iz 

Republike Hrvatske na područje 

Mađarske i Republike 

Slovenije. 

Migrante su čamcem 

preko rijeke Mure prebacivali 

u Mađarsku i pješice 

preko zelene granice uz pomoć 

vodiča u Sloveniju, nakon 

čega bi ih osobnim vozilima 

preuzimali na području 

Mađarske i Slovenije te ih 

osobe za članove savjeta, što je i prihvaćeno. Nadalje 

je utvrđeno da je u kolovozu iste godine na 

sjednici Općinskog vijeća utvrđena bruto naknada 

koju će članovi savjeta primati. Provedenom revizijom 

općine tijekom 2010. godine, Državni ured 

za reviziju utvrdio je da imenovanje i financiranje 

navedenog savjeta nije u skladu sa Zakonom o lokalnoj 

i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kao 

dalje prevozili na područje 

Austrije ili Italije. 

Na temelju naloga Županijskog 

suda u Zagrebu pretraženo 

je deset osoba, deset 

vozila i deset stanova te drugih 

prostorija. Pronađeno je 

i oduzeto 18 mobilnih uređaja, 

25 SIM kartica, veća količina 

novca u raznim apoenima 

i valutama, jedna poluautomatska 

puška s optičkim 

ciljnikom, veći broj streljiva, 

prijenosno računalo i druga 

razna dokumentacija vezana 

uz opisana kaznena djela, 

kažu u policiji. 

Inače, ovo kriminalističko 

istraživanje provedeno je 

u suradnji s EUROPOL-om 

i u sklopu FIMATHU projekta, 

gdje je već ranije dogovoreno 

provođenje zajedničkoga 

akcijskog dana te je 

29. siječnja na području više 

država članica provedeno i 

realizirano više kriminalističkih 

istraživanja u vezi s 

problematikom krijumčarenja 

osoba. 

Prevarile staricu 

Došle kao 

njegovateljice 

pa ju pokrale 


jutarnjim satima u Grani 

u obiteljsku kuću 81-godišnjakinje 

došle su dvije 

ženske nepoznate osobe 

te priopćile vlasnici da 

ima pravo na kućnu njegu, 

pregled i druge usluge, 

za što treba uplatiti 

iznos od nekoliko stotina 

kuna. Starica je pristala 

na pregled i platila traženi 

iznos, nakon čega je 

jedna od nepoznatih žena 

započela „pregled“ nepoznatim 

aparatom. Za to je 

vrijeme druga žena iz jedne 

od prostorija otuđila 

nekoliko tisuća kuna. Policijski 

službenici nastavljaju 

rad na otkrivanju počinitelja 

ovog kaznenog 

djela. G.D. 

Sklapao police, a 

novac zadržavao 

Oštetio 

osiguranje za 

60.000 kuna? 

Policijski službenici Policijske 

postaje Novi Marof 

dovršili su kriminalističko 

istraživanje nad 

35-godišnjakom zbog 

sumnje u počinjenje više 

kaznenih djela. Policija 

sumnja da je 35-godišnji 

muškarac, kao zaposlenik 

jednog osiguravajućeg 

društva sa sjedištem u Zagrebu, 

od rujna 2011. do 

ožujka 2012. godine na širem 

novomarofskom području 

sklapao police osiguranja 

od automobilske 

odgovornosti te od klijenata 

naplaćivao premije 

osiguranja koje je potom 

zadržavao za sebe. Na taj 

je način oštetio osiguravajuće 

društvo za oko 

60.000 kuna. Također je 

utvrđeno da je samostalno 

ili na nagovor drugih 

osoba sklopio više polica 

osiguranja od automobilske 

odgovornosti, na kojima 

je vlastoručno potpisivao 

klijente, odnosno 

krivotvorio njihove potpise. 

Protiv njega će biti 

podnijeta kaznena prijava 

za počinjenje kaznenog 

djela zlouporabe položaja 

i ovlasti, pronevjere 

i krivotvorenja isprava. 

G.D. 

Načelnik oštetio općinski proračun za 182.000 kuna? 

V. MRAK 

ni sa Zakonom o službenicima i namještenicima 

u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. 

Kako je utvrđeno, od početka 2010. pa do 30. lipnja 

2012. godine, za šestero članova savjeta ukupno 

je isplaćeno oko 182.000 kuna bruto iz proračuna 

općine. Protiv 54-godišnjaka će se podnijeti 

kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu 

u Varaždinu. G.D.

14 

IVANEC 

Stipendije dobilo 

još osmero studenata 

Nakon što je u prosincu ugovore o stipendiranju u akademskoj 

godini 2012./2013. s gradonačelnikom Miloradom 

Batinićem potpisalo čak 36 studenata, 26. siječnja 

je to učinilo još osmero ivanečkih studenata. Radi se o 

grupi studenata kojima su stipendije odobrene ponajprije 

po kriterijima deficitarnih zanimanja utvrđenih na temelju 

anketa koje su ispunjavali ivanečki gospodarstvenici. 

Na temelju iskazanih potreba gospodarstvenika 

dodijeljene su četiri stipendije za magistra elektrotehnike 

te po jedna za magistre strojarstva, arhitekture, prehrambene 

tehnologije i nutricionizma. Oni će stipendije 

primati do kraja trajanja studija, uz uvjet da redovito 

polažu ispite i upisuju svaku studensku godinu. Nakon 

zaključivanja ugovora novi ivanečki stipendisti zadržali 

su se u gradskoj vijećnici u razgovoru i druženju sa svojim 

domaćinima gradonačelnikom Miloradom Batinićem 

te njegovim zamjenicima Jasenkom Friščić i Brankom 

Putarekom. I. NJ. 

LEPOGLAVA Astronomsko društvo 

Predavanje 

o povijesti svemira 

Lepoglavsko astronomsko društvo započelo je u čitaonici 

Doma kulture 25. siječnja ovogodišnji ciklus zanimljivih 

predavanja. Na prvom predavanju, pod nazivom „Povijest 

svemira“, Valerijan Špičko govorio je o teoriji Velikog 

praska, koja se smatra najprihvaćenijom teorijom o 

nastanku svemira. Bilo je riječi i o nastanku crne rupe, 

učinku Dopplerovog efekta te geometrije svemira. 

Zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta dvadesetak posjetitelja, 

nažalost, nije moglo teleskopom razgledavati 

nebo, ali možda će im se posrećiti na sljedećem predavanju 

„Kometi“, koje ovo društvo planira organizirati 

sredinom veljače. 

Astronomsko društvo Lepoglava osnovano je krajem 

2011. godine i sastoji se od skupine entuzijasta. Oni žele 

približiti svijet astronomije što većem broju ljudi. Stoga 

uz predavanja zainteresiranima omogućuju promatranje 

svemira teleskopima, primjerice Saturnovih prstenova, 

sunca, mjeseca, kometa, zvijezda... I.Nj./M.M. 

B. TEŽAK 


NEIZVJESNOST I godinu dama nakon kobne eksplozije obitelj Medved ne zna što 

Nema veće boli o 

ostane bez svoga 

Sara Badžek 

Prošla je jedna godina 

od tragedije koja je članovima 

obitelji Medved promijenila 

živote. Možda je većina 

već zaboravila na kuću u 

Ulici Vilka Novaka koja je 

odletjela u zrak jednim klikom 

na prekidač (zbog plina) 

i u kojoj je jedna osoba 

preminula, no obitelj Medved 

nije zaboravila tu tragediju 

i nikad neće. Dana 29. 

veljače došli su na prekretnicu, 

koja ih još uvijek ponekad 

natjera u suze. Ne samo 

njih već i nas. 

Prvi put od tada dočekali 

su nas u novom domu, stanu 

koji im je stjecajem okolnosti 

morao postati dom. Đurđa 

Medved, sin Mario i mlada 

22-godišnja Andreja progovorili 

su prvi put od tada o 

strašnoj nesreći koja ih je zadesila. 

Iako se sve malo smirilo, 

teško je bilo suočiti se 

s tugom s kojom se oni još 

nose i sa stvarnošću od koje 

se nisu mogli maknuti. 

– Prošla je skoro jedna 

godina, no još ne mogu reći 

da smo se oporavili. Teško 

mi je svaki put kad se sjetim, 

a noćima još ne mogu često 

spavati. A da će se moja Renata 

vratiti, to se još uvijek 

nadam – ispričala je Đurđa 

Medved, majka 43-godišnje 

Renate, koja je jedan mjesec 

nakon nesreće podlegla ozljedama 

i preminula. 

Neizvjesnost 

Dočekali su nas u stanu 

u Hrašćici koji su dobili na 

korištenje od Grada Varaždina. 

Bez te pomoći, ali i one 

od brojnih susjeda i građana, 

ne bi mogli dalje. 

– Moram zahvaliti susjedima 

koji su se odmah 

okupili i pomogli nam da 

stanemo na noge. Posebno 

gospodin Zajec i Geci, koji 

su u trenutku kada je kuća 

S “Male papagajke” visio opasni lim – 

GSS riješio problemFOTOVIJEST 

problem 

Kuća je prije 

nekoliko mjeseci 

srušena do kraja, 

a na mjestu 

nekadašnjeg doma 

obitelji Medved 

nalazi se praznina 

eksplodirala uskočili u nju 

kako bi nam pomogli. Isto 

tako, pomogli su nam i svi 

koji su nam donirali novac 

i namještaj. Nakon eksplozije 

nije nam ostalo ništa – 

priča gospođa Đurđa. Naime, 

eksplozija je odnijela 

sa sobom sve privatne stvari 

koje su imali, a spasiti su 

uspjeli tek dokumente, sjedeću 

garnituru i stol. 

Varaždinska Gorska služba spašavanja 

morala je u petak 1. veljače intervenirati 

na krovu zgrade u Ulici braće 

Radić 24, popularne „Male papagajke“. 

Naime, snijeg koji se zadržao 

na vrhu zgrade potrgao je limeni 

dio dugačak četiri metra koji je visio 

iznad popularnog trga. Kako je prijetila 

opasnost da lim u potpunosti popusti 

i padne te time nekoga i životno 

ugrozi, GSS je, na dojavu zabrinutih 

građana, izašao na teren. Mladi 

spasilac GSS-a Alan Rinkovec na 

krovu je proveo petnaestak minuta, 

pri čemu je opasni lim sa vrha zgrade 

odvukao na sigurno, u potkrovlje. 

G.D. 

– Nije to bila jaka vatra, 

ali papiri i odjeća su se zapalili. 

No, srećom, uspjeli smo 

spasiti barem važne dokumente 

– nastavila je gospođa 

Đurđa. 

Strava 

To jutro nisu mogli ni zamisliti 

kako će dan završiti. 

– Samo je odjednom buknulo. 

Meni je vatra uhvatila 

kosu i polako prelazila 

na odjeću, no Renata je, 

eto, imala najveće posljedice 

jer se nalazila u podrumu. 

Nikad neću zaboraviti 

to. Uspjela se nekako dovući 

do stepenica, odjeće na 

njoj nije ni bilo, izgorjela je 

– pričala je u suzama Đurđa. 

S teškim opeklinama prevezena 

je u Zagreb. 

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

– Do posljednjeg trenutka 

nadali smo se da će preživjeti. 

Svi su govorili: „Renata 

je borac.“ – priča Đurđa. 

No, preminula je, kako 

kažu doktori, od sepse i upale 

pluća s opeklinama na više 

od 60 posto tijela. 

– Taman su mi prematali 

ruke kada su ušle medicinske 

sestre i priopćile da mi 

je sestra umrla. Bio sam u 

šoku, mučilo me nakon toga 

toliko pitanja, a prije svega 

jesam li ja nešto krivo napravio 

da se to dogodilo – nadovezao 

se Mario, Renatin brat 

i sin Đurđe. Naime, nedugo 

prije ove eksplozije dogodila 

se još jedna u podrumu 

kuće, u kojoj je stradao 

Mario. Jednu godinu nakon 

toga polako se oporavlja, no

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

se dogodilo i tko je krivac za njihovu tragediju 

d one kad majka 

voljenog djeteta 

još ga uvijek čeka teška operacija 

očiju. 

Riješeno? 

Od kuće je ostala ruševina, 

a sada i prazno zemljište s 

obzirom na to da je kuća srušena 

prije nekoliko mjeseci. 

No, čak su i s njenim rušenjem 

imali problema. 

– Trebali smo dugo čekati 

dopuštenje za rušenje kuće, 

čak do listopada. Zbog toga 

je došlo i do svađa sa susjedima. 

Oni su nas optuživali 

da smo mi za to krivi. No, 

bez suglasnosti nadležnih 

nismo mogli. Naravno, to 

je i koštalo. Tu nam je puno 

pomogla na kraju građevinska 

tvrtka koja je rušila kuću 

te smo zasad platili samo dio 

troškova, a ostalo nakon od- 

PROMIŠLJANJE 

Svi smo pomalo zaboravili biti učenici 

U posljednje vrijeme mnogo 

se govori o školstvu u Hrvatskoj. 

Ne nazire se još kraj polemici oko 

zdravstvenog odgoja, ali čitajući 

novine i internetske portale, primjećuje 

se da se sve više priča o 

uvjetima rada nastavnika. Donosim 

samo jedan naslov s jednog 

internetskog portala: “Učenici na 

satu rokću, laju, piju, psuju i pljuju – 

a ne možemo ih kazniti”. 

Spontano mi se nameće pitanje 

kamo to ide ovo društvo i kakvu 

budućnost može očekivati. Ovo za- 

Nešto manje od 

jedne godine nakon 

strašne eksplozije 

kuće u Ulici Vilka 

Novaka članovi 

obitelji Medved 

dočekali su nas u 

svom privremenom 

domu i progovorili o 

nesreći 

štete – kažu članovi obitelji 

Medved. A kada će to biti, 

ne znaju. 

– Još danas ne znamo ništa. 

Krivično djelo je podneseno, 

ali protiv nepoznate 

osobe. Još traju vještačenja, 

a koliko bi ova priča 

sa sudom mogla trajati, dobro 

je pitanje – kaže Đurđa. 

Mogle bi proći godine prije 

nego se utvrdi što se dogodilo 

taj dan, a do tada će 

obitelj Medved živjeti u neizvjesnosti. 

– Izgubili smo sve, ne našom 

krivnjom, a sada ćemo i 

ostati bez doma. Grozno je i 

to što ljudi pričaju, a svakakve 

priče kruže. No, nismo 

krivi za ovu nesreću. Brinuli 

smo o instalacijama – dodao 

je Mario te time ponovio 

sigurno nije posljedica ekonomske 

krize. Rekli bi sociolozi da se radi 

o krizi osobnih i društvenih vrednota. 

Kao da smo u ime osobnih 

sloboda izgubili vrednote dijaloga, 

tolerancije, poslušnosti, autoriteta, 

sve se dovodi u pitanje i nikome 

se ne vjeruje. Sigurno da je 

u takvim uvjetima teško biti učitelj 

i odgojitelj. 

Čini mi se da smo svi pomalo 

zaboravili biti učenici. Zanimljivo 

je u tom smislu promišljati evanđelje 

sljedeće nedjelje, koje govori o 


Za spašavanje obitelji Zvonko 

Mesek iz Vinice dobio nagradu 

U trenutku eksplozije našlo se na ulici nekoliko hrabrih 

ljudi koji nisu razmišljali o ničem drugom osim o 

tome kako pomoći. Među njima je bio i Zvonko Mesek 

iz Vinice, koji je baš ovih dana za ovaj čin dobio i nagradu 

Ponos Hrvatske, istoimene udruge za promicanje 

hrabrosti, humanosti i nesebičnosti. Nagrada mu 

je dodijeljena protekli tjedan u Zagrebu. 

– Ovu ću nagradu darovati svojoj maloj Tari – rekao 

nam je Zvonko kad smo ga posjetili u njegovu domu. 

Zvonko se, kada je eksplodirala kuća obitelji Medved, 

našao u blizini kuće, a kada je čuo zapomaganje, nije se 

puno dvoumio – bez razmišljanja ušao je u kuću. 

– Izvukli smo iz kuće Renatu, koja je bila u jako lošem 

stanju. Mladoj Andreji, njezinoj kćeri, nije bilo 

ništa, ali je baki Đurđi isto trebala pomoć. Nije bilo 

puno vatre, zapalili su se tek papiri i odjeća, koje smo 

pokušali ugasiti. Međutim, balkon se opasno ljuljao – 

prisjeća se. 

Istaknuo je da ipak on nije jedini heroj. 

– Treba spomenuti Odona Zajeca. On je prvi krenuo 

unutra da zatvori vodu. Treba spomenuti i dečka koji se, 

mislim, zove Tomica Geci. On je isto pomogao. 

Drago mi je što sam dobio ovu nagradu, no ne očekujem 

sad nikakva posebna priznanja. Učinio sam to jer 

sam želio pomoći u tom trenutku – kaže Zvonko. No, 

zato su na njega ponosni mještani, a gdje god smo upitali 

za smjer koji vodi do Zvonkove kuće, smiješeći bi 

nas samo upitali: „Ponos Hrvatske?“. 

ono što članovi obitelji daju 

svima do znanja od početka. 

Bez obzira na sve, Đurđa 

je uvjerena u jedno: na 

to mjesto ne bi se više htjela 

vratiti. 

– Od kada je došlo do eksplozije, 

možda sam svega 

jednom bila tamo, i to kada 

se kuća rušila. Teško je suočiti 

se s time. Isto tako ne 

znam bih li ikad više mogla 

tamo živjeti. Previše je bolnih 

uspomena – ispričala je 

Đurđa. 

- No, kuća je tek mali 

problem. Najteže je kada izgubiš 

nekoga. Izgubila sam 

supruga i majku, ali moram 

vam reći da nema veće boli 

od one kad majka ostane bez 

djeteta. 

Isusovu izboru prvih učenika. Kakve 

to osobine oni posjeduju da ih 

Isus prve izabire, imajući na umu 

kakvu će im odgovornu zadaću 

povjeriti. A budući da je njegovo 

Evanđelje dospjelo do naših vremena, 

možemo zaključiti da se Isus 

nije prevario u svom izboru. 

Isus poziva ribare Šimuna Petra 

i njegove prijatelje Jakova i Ivana. 

Oni su, naime, nakon neuspjela 

ribarenja ispirali svoje mreže, kad 

Isus zamoli Šimuna da se lađom 

otisne od kraja kako bi iz nje pou- 

ZLATNO DOBA 

Izjednačiti subvencije subvencije 

u državnim i privatnim 

domovima! 

Zaredale su sezonske rasprodaje i 

sniženja cijena odjevnih predmeta, 

namještaja i kućnih potrepština, 

kao i prehrambenih artikala! Proizvođači 

i prodavači svakodnevno 

nas bombardiraju reklamnim porukama, 

plakatima i prigodnim akcijskim 

programima, pa nas bez obzira 

na krizu i recesiju uspijevaju nama- Nevenka Suhić 

miti u dućane. Kupaca, začudo, ima, 

„muving“ je primjetan, košarice se pune, a i na blagajnama 

se čeka u redu. I to je dobro. Iako ne toliko za vlastiti 

džep koliko za ozdravljenje duše. Ljudi se psihički opuste 

jer za tih nekoliko sati provedenih u trgovinama odmaknu 

se od svakodnevice i problema koji ih tište. Stari 

ljudi bi rekli – svako zlo za neko dobro! No, ima i ona 

druga mudra izreka koja veli da sve što je lijepo kratko 

traje. Srela sam poznanicu koja se, umjesto s rasprodaja, 

sva srdita vraćala iz „socijalnog“! Bila je ljuta sama 

na sebe jer nije produžila dopunsko zdravstveno osiguranje, 

a još ju je više uzrujala činjenica da se polica potpisana 

danas može koristiti tek za 30 dana! Tako da sve 

potrebne specijalističke i druge predoperacijske pretrage 

može početi obavljati tek za jedan mjesec. Naravno, 

ako ih, kao i bolničko liječenje, ne misli obaviti i platiti 

po redovnoj cijeni. Ali ni to nije tako veliki problem kao 

što se čini. On će se, makar i za 30 dana, ipak uspješno riješiti 

i sve će dalje ići svojim tokom. Daleko većih briga 

od moje znanice ima dvoje starih i bolesnih sugrađana 

kojima je potrebna cjelodnevna briga i njega. Potreban 

im je hitni smještaj u društveni dom, u kojem se na red 

čeka i po nekoliko godina. Za privatni dom nemaju novaca 

jer žive sa zaposlenom kćerkom, samohranom majkom, 

u zajedničkom malom stanu. Svojom jednom mirovinom 

i kćerinom plaćom jedva spajaju kraj s krajem, 

a kamoli da mogu platiti smještaj u nekom privatnom 

domu. Ovo potonje, zapravo, otvara daleko šire razmatranje 

ove problematike, a to je pitanje izjednačavanja 

subvencije za državne i privatne domove umirovljenika, 

čime bi se izjednačile i cijene smještaja u domovima. 

One u državnima kreću se od oko 2.500 kuna, dok su u 

privatnima od tri do pet tisuća kuna. To je diskriminacija 

starijih osoba jer time imućni imaju pravo na dom, 

a siromašni nemaju! Na to, kao i na sve izraženiji problem 

siromaštva u Hrvatskoj, ukazali su pučki i posebni 

pravobranitelji za ljudska prava, kao i Sindikat umirovljenika 

Hrvatske, ali potreban interes za to još uvijek 

nije pokazalo nadležno ministarstvo! 

Službeno započeo Europortfolio 

FOI vodeći partner projekta 

Fakultet organizacije i informatike (FOI) u Varaždinu nositelj 

je projekta Europortfolio (EPNET). U prostorijama 

fakulteta 1. veljače održan je sastanak koji je označavao 

službeni početak prvog projekta u sklupu Programa za 

cjeloživotno učenje i kojem je Sveučilište u Zagrebu koordinator. 

Vrijednost projekta EPNET je 599.427 eura, od 

čega oko 450.000 eura sufinancira EU. U projektu sudjeluje 

gotovo 30 organizacija - osam u ulozi partnera, a dvadesetak 

kao pridruženi partneri. Uz Sveučilište u Zagrebu i 

FOI, partneri na projektu su sveučilišta iz Poljske, Austrije, 

Danske, Španjolske, Francuske, UK i SAD-a. 

čavao mnoštvo. Nakon pouke govori 

Petru da još jednom baci mreže 

iako cijele noći nisu ništa ulovili. 

Na Isusovu riječ, Petar baci mreže 

i ulov je bio veoma velik. Petar 

svjestan svoje grešnosti govori Isusu: 

„Idi od mene! Grešan sam čovjek, 

Gospodine!“ (Lk 5, 8) A Isus 

mu odgovara: „Ne boj se! Odsada 

ćeš loviti ljude!” (Lk 5, 10) I znamo 

kako je dalje izgledao život njegovih 

učenika. 

No, kakvi su bili, ribari, ljudi 

koji su navikli ulagati sve svo- 

je snage, a 

onda čekati 

hoće li 

biti ikakva 

uspjeha? 

Bili su iskreni, 

svjesni 

svoje slabosti 

i grešno- 

Anita Posarić, 

dipl. teolog, 

Varaždinska biskupija 

sti, bili su autentični, ali spremni 

mijenjati se, slušati i poštivati autoritet. 

Bili su ustrajni i sposobni 

za zajedništvo. To su osobine koje 

trebaju nama i našem društvu.

16 

Alen Gerić, tajnik LD-a „Patka“ 

Novi lovački dom svetođurđevski lovci sagradili 

su dobrovoljnim radom, prodajom drvne mase i 

kreditom Hrvatskoga lovačkog saveza – kaže 


REPORTAŽA S lovcima LD-a „Patka“ iz Svetog Đurđa u lovu na liske 

Liski kao u dolini Neretve, j 

divljih gusaka i pataka k’o u 

Lovište se sve više 

smanjuje zbog 

šljunčara koje 

narušavaju ekološki 

sustav tamošnje 

prirode – kaže 

Alen Gerić, tajnik 

lovačkog društva 

Ivan Njegovec 

Prostranstvo šuma, voda 

i zemljišnih površina nizinskog 

dijela Podravine na području 

općine Sveti Đurđ 

idealno je lovište bogato najraznovrsnijom 

divljači; od jelena 

i srna, divljih svinja, jazavaca, 

divljih zečeva do fazana, 

trčki, šojki i liski, divljih 

patki i gusaka. O idealnom 

staništu za najrazličitije životinjske 

vrste svjedoči i orao 

štekavac, koji se ovdje nastanio, 

kao i obitelj dabrova, koji 

na vodenim rukavcima u šumama 

imaju staništa i grade 

brane uz svoja obitavališta, 

do kojih su utabali staze. Posljednji 

dan siječnja, na završetku 

nove lovne sezone, lijepoga 

sunčanog dana, prošli 

četvrtak krenula je grupa lovaca 

svetođurđevskog LD-a 

„Patka“ u posljednji ovosezonski 

lov na pernatu divljač, 

uglavnom liske, kojih u 

Hranilišta za divljač nikad nisu prazna Ulov je dovezen – čamcom 

ovom kraju ima zacijelo više 

nego u dolini Neretve, poznate 

upravo po ovoj lovačkoj 

poslastici. Snijeg je polako 

kopnio, a mi smo krenuli 

s tajnikom ovoga lovačkog 

društva Alenom Gerićem u 

njegovome terenskom vozilu 

u obilazak lovišta, a na kraju 

smo se pridružili i lovcima u 

njihovoj „akciji“. 

Izgradili lovački dom 

Ovo lovno područje veliko 

je 3.935 hektara i o njemu 

se brinu 54 aktivna lovca 

s područja općine Sveti 

Đurđ, ali lovište, kako kaže 

tajnik Alen Gerić, nažalost, 

postaje sve manje. 

Najbolji dio našeg lovišta 

sve više se pretvara 

u šljunčaru iz koje privatni 

poduzetnik koji je otkupio 

poprilični dio poljoprivrednog 

zemljišta iskapa 

šljunak. Tako već sada 

šljunčane „grabe“ zauzimaju 

oko 50 hektara, a po svemu 

sudeći, iskapanje šljunka 

će se širiti na još veće zemljišne 

površine. Mi, lovci, 

ne možemo na to utjecati i 

vjerujemo da je sve legalno, 

no činjenica je da se na taj 

način mijenja i remeti čitav 

ekološki sustav, što će svakako 

imati posljedice i na divljač 

koja ovdje obitava - rekao 

je Gerić. 

Lovačko društvo „Patka“ 

postoji već 35 godina, otkako 

se osamostalilo izdvojivši 

se od ludbreškoga matičnog 

V. MRAK 

Priliku za akciju imali su i lovački psi 

društva „Srndać“. Do danas 

su im se, zbog šljunčara 

i drugih izgrađenih objekata, 

lovne površine znatno smanjile. 

No, nimalo se nije smanjila 

njihova briga i skrb za 

lovište i divljač. Prošle su godine 

na mjestu staroga derutnoga 

lovačkog doma u netaknutoj 

prirodi izgradili novi, 

veličine oko 400 kvadratnih 

metara. Uredili su prizemlje 

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

s velikom salom od 100 „kvadrata“, 

prostorijom za sastanke 

koju krase mnogobrojni 

pehari i priznanja, kuhinjom 

i sanitarnim prostorijama, 

a još im preostaje uređenje 

potkrovlja. U potkrovlju 

planiraju napraviti sobe 

za odmor lovaca koji ovamo 

dolaze u lovni turizam. Najčešći 

gosti su Talijani u lovu 

na divlje patke. 

Lovački dom sagradili 

smo najviše zahvaljujući 

dobrovoljnom radu naših 

lovaca, a sredstva smo osigurali 

prodajom drvne mase 

i kreditom od Hrvatskoga 

lovačkog saveza – kaže tajnik 

Gerić. 

Vozeći se terenskim vozilom, 

u koji su uskočila i dva

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

Lovci na završetku akcije 

ata 

priči 

njegova lovačka psa, obilazimo 

hranilišta za sitnu i krupnu 

divljač. Baš ni jedno 

nije prazno, u svakom ima 

dovoljno hrane. Oko njih u 

snijegu mnogobrojni su tragovi 

najraznovrsnije divljači 

i klipovi pojedenog kukuruza. 

Lovci u čamcu 

Usprkos oštroj siječanjskoj 

zimi i velikom snijegu 

divljač nije bila gladna jer 

su lovci ostavljali hranu i na 

površinama izvan hranilišta 

za onu divljač koja se zbog 

visokog snijega nije mogla 

probiti. Začudan je instinkt 

životinja za samoodržanjem: 

čim je snijeg malo 

okopnio, više se nigdje nije 

mogla vidjeti ni jedna. 

Usprkos velikom trudu 

lovačkih pasa, nisu istjerali 

ni jednog fazana. Došli smo 

čak do kanala hidrocentrale, 

koji se, kaže Alen Gerić, 

sav crnio od liski u vrijeme 

visokog snijega. 

Kanalom su doplovili 

lovci čamcem u kojem je bilo 

podosta liski. No, nije to za 

njih bio neki bogat ulov. Kao 

da su predosjećale da lovci 

dolaze u svoj zadnji ovosezonski 

lov pa je većina njih 

odletjela. 

Prošlih dana, rekli su, 

oko kanala je bilo puno divljih 

gusaka, ali i one su toga 

lijepog dana odletjele. Ali 

nisu lovci bili previše nezadovoljni. 

Krenuli su da lje 

jer je pred njima bilo još pola 

dana. Možda ih je ipak pratila 

dobra kob. 


REAGIRANJE Kazniti općine i gradove ako ne osnuju 

savjete mladih (II.) 

Trnovec ima savjet mladih 

U prošlom broju Varaždinskih 

vijesti, 3552, u 

članku „Kazniti općine i 

gradove ako ne osnuju savjete 

mladih?“ Općina Trnovec 

navedena je kao jedna 

od onih koja nema savjet 

mladih. To je pogrešan 

podatak jer je Općina Trnovec 

sredinom prošle godine 

osnovala savjet mladih, 

što je i objavljeno u Službenom 

vjesniku Varaždinske 

županije broj 28/12, poru- 

LEPOGLAVA Udruga vinogradara i voćara “Klopotec” 

Vinogradarstvo za dušu 

Tonko Županić i 

dalje predsjednik 

udruge 

Ivan Njegovec 

Članovi udruge vinogradara, 

vinara i voćara 

„Klopotec“ održali su 

26. siječnja svoju 2. izbornu 

skupštinu, uoči koje je 

predavanje o zimskoj zaštiti 

vinove loze za njih 

održao Krunoslav Potočki, 

a nakon skupštine nazočili 

su ocjenjivanju vina 

koje su vodili enolozi Marijan 

Čižmesija i Jasminka 

Šaško. 

Prema riječima predsjednika 

Tonka Županića, 

koji je ponovo izabran 

za predsjednika, velika većina 

od ukupno 154 člana, 

koliko ih trenutno ima 

udruga, proizvodi vino za 

vlastite potrebe, osim svega 

nekolicine koji plasiraju 

svoja vina na tržište. 

Najviše je članova s lepoglavskog 

područja, no ima 

ih i iz Ivanca i Varaždina, 

a jedan je čak iz susjedne 

Slovenije. Među impozantnim 

brojem vinogradara 

svega je jedna vinogradarka. 

čuju iz Trnovca. Varaždinske 

vijesti pisale su članak na temelju 

informacija primljenih 

iz Varaždinske županije, a trnovečki 

savjet mladih nije se 

nalazio na tom popisu. 

Naime, u Varaždinskoj 

županiji kažu da su 2012. 

godine poslali upit svim jedinicama 

lokalne samouprave 

imaju li osnovane savjete 

mladih, a na temelju odgovora 

sastavili su postojeću 

evidenciju. Iz Županije 

SRAČINEC 2. memorijalni turnir veterana 

poručuju da od Općine Trnovec 

nisu dobili odgovor i 

da se stoga njihov savjet i ne 

nalazi na popisu. Županija 

stoga apelira na ostale jedinice 

lokalne samouprave da 

ih samoinicijativno obavještavaju 

o takvim promjenama 

kako bi evidencija bila 

što ažurnija. Varaždinske vijesti 

ispričavaju se predstavnicima 

Općine Trnovec ako 

su im zbog toga prouzrokovale 

neugodnosti. 

Hvala sudionicima, logistici 

Veterani NK Sračinca 

vrlo su uspješno organizirali 

2. memorijalni turnir 

u malom nogometu, koji 

je održan u sportskoj dvorani 

Osnovne škole Sračinec. 

Izvrstan odaziv ekipa, 

dobra sportska natjecanja 

i prijateljsko druženje nakon 

nogometa, odlike su 

ove sportske manifestacije 

koja se održava u spomen 

preminulim nogometnim 

veteranima. 

- Nakon što je održan 

još jedan memorijalni 

turnir veterana u Sračincu 

želimo istaknuti nekoliko 

stvari. Prije svega če- 

stitke ekipi “Petkom u 7”, 

koja je pobjedila na turniru, 

a ujedno i obranila prošlogodišnji 

naslov. 

Zatim posebnu zahvalu 

punu poštovanja upućujemo 

obiteljima prerano 

preminulih veterana u 

čiju čast se turnir održava, 

a to su obitelj Vuković Josipa-Čmare, 

obitelj Šmic Mije-Čilea 

i obitelj Jalušić Rajka-Šurea. 

Hvala vam što ste 

se odazvali na turnir i time 

uveličali ovaj memorijalni 

sportski događaj. 

Želimo zahvaliti i svim 

sudionicima i sponzorima, 

kao i gledateljima i navijači- 

Tijekom prošle godine 

udruga je nastavila kontinuitet 

edukacije svojih članova, 

od kojih su se mnogi dodatno 

educirali završivši tečaj 

za vinogradara i podrumara. 

Rezultat takvih stručnih 

usavršavanja naših vinogradara 

brojna su odličja, pa i 

ona najviša, koja redovito 

osvajaju prva mjesta na ocjenjivanjima 

vina – istaknuo je 

Tonko Županić. Vinogradarima 

u njihovim nastajanjima 

pomaže udruga, koja je, 

primjerice, izdvojila šest tisuća 

kuna za nabavku filte- 

ra za vino. Pomaže im i Grad 

Lepoglava, koji je sufinancirao 

nabavku filtera i refraktometra 

s 3.500 kuna. 

U sklopu plana rada za 

ovu godinu, osim usavršavanja, 

udruga planira tijekom 

svibnja organizirati jednodnevnu 

stručnu ekskurziju u 

vinorodno područje Jastrebarskog. 

Nakon skupštine 

članovi udruge su s velikim 

ma, zahvaljujemo ravnateljici 

OŠ Sračinec koja nam je 

omogućila održavanje turnira 

u školskoj sportskoj dvorani, 

kao i osoblju škole. Zatim 

zahvaljujemo svim sponzorima 

od kojih želimo istaknuti 

gospodina Martinec Stjepana 

(kafić Žućo), gospodina Kirića 

Rudu, udrugu ribiča i političku 

stranku Demokratski 

Centar - zahvaljuju. 

Organizatori su zahvalili 

svim sudionicima turnira, 

nogometnim sucima te 

kuharima Anđelku Levaniću, 

Dejanu Martincu i Nini 

Hudoletnjaku za dobru prehranu. 

zanimanjem pratili interno 

ocjenjivanje vina koje su vodili 

enolozi Marijan Čižmešija 

i Jasminka Šaško. Od ukupno 

112 dostavljenih uzoraka 

devet je osvojilo zlatnu medalju, 

a najbolje ocijenjeno bilo 

je vino miješanih sorti vinogradara 

Miljenka Županića. 

Pedeset osam uzoraka osvojilo 

je srebrnu, a 23 brončanu 

medalju, dok su 22 dostavljena 

uzorka odbačena. 

Događajima lepoglavskih 

vinogradara nazočili 

su gradonačelnik Marijan 

Škvarić i zamjenik varaždin- 

skog župana Milan Pavleković. 

Oni su im, osim čestitki 

za ostvarene uspjehe u prošloj 

vinogradarskoj godini, 

obećali i svekoliku potporu 

u njihovim budućim nastojanjima, 

a za veselu atmosferu 

pobrinuli su se članovi 

glumačke družine „Pušleki“ 

s predstavom “Izbori i lokalni 

problemi”, kao i sami vinogradari. 

LICE I NALIČJE SOCIJALE 

Djeca i internet (II.) 

Djeca u raznim online natjecanjima 

mogu dati važne osobne i financijske 

podatke te tako postati lake mete 

kriminalaca. 

Čak i ako se roditelji osjećaju bespomoćno 

i smatraju da je internet 

kompleksni medij, s kojim djeca 

imaju više iskustva i spretnija su u 

njegovu korištenju, što je najčešće i 

istina, ipak mogu poduzeti nekoliko 

koraka da zaštite svoju djecu. Pokazujući 

interes i pažljivo nadgledajući 

djetetove aktivnosti na internetu, 

roditelji ipak mogu zaštititi djecu od 

Siniša Česi 

mag. socijalne 

pedagogije, 

ravnatelj centra 

za socijalnu skrb 

Varaždin 

mogućih rizika, što je u svakom slučaju bolje nego im 

jednostavno zabraniti upotrebu. Zabrana može djeci i 

mladima samo povećati interes i učiniti internet privlačnijim. 

Roditelje može brinuti koje stranice posjećuje 

njihovo dijete. Ovo je moguće provjeriti odabiranjem 

opcije „history folder“ na ekranu računala. No, 

pri tome je važno usmjeriti pažnju na to da roditelji 

ne izazovu otpor kod djeteta stalno ga provjeravajući. 

Moramo objasniti djeci zašto to radimo i koja je naša 

odgovornost. Kao što nije preporučljivo staviti televizor 

u dječju sobu, jer tada djeca mogu imati pristup i 

zabavi za odrasle, isto tako ne treba ni računalo s pristupom 

internetskim stranicama za odrasle postaviti u 

dječju sobu. Računalo stavite u dnevnu sobu kako bi 

svi članovi obitelji mogli biti uključeni, a i nadgledanje 

aktivnosti i količine provedenog vremena tad je lakše. 

S djetetom treba razgovarati o mogućim opasnostima 

koje mogu doživjeti preko interneta. Jasno im treba 

dati do znanja da nikako ne odaju osobne podatke 

i ne šalju fotografije nepoznatim osobama. Mladi žude 

za romantikom i ljubavi, skloni su romantičnim fantazijama 

o životu i ljubavi, a istovremeno su vrlo zainteresirani 

i znatiželjni kada se radi o spolnosti i ljudskom 

tijelu. Važno ih je uvažavati, no isto tako ih treba upozoriti 

na moguće opasnosti zlonamjernih osoba, kao i 

da je bilo kakva seksualna veza odraslih s maloljetnom 

osobom kazneno djelo. 

Kako bi se omogućilo da djeca i mladi koriste internet 

bez opasnosti, potrebna je dobra komunikacija između 

roditelja i djece, kao i kontrola, odnosno nadzor 

načina na koji djeca i mladi koriste računalo. Postavljanje 

jasnih pravila i granica daje djeci osjećaj sigurnosti 

i zaštićenosti te smanjuje vjerojatnost da će 

se dijete naći u potencijalno opasnoj situaciji 

ŽUPANIJSKO VIJEĆE UČENIKA 

Ivana Novak iz Medicinske 

škole nova je predsjednica 

U županijskoj palači 25. siječnja 

održan je novi izbor 

predsjedništva Županijskoga 

vijeća učenika. Za predsjednicu 

je izabrana maturantica 

Medicinske škole 

Ivana Novak, koja će našu 

županiju predstavljati u Nacionalnom 

vijeću učenika. 

Za njenog zamjenika izabran 

je učenik trećeg razreda 

Prve gimnazije Filip Cirkvenčić, a zapisničarka će biti 

Ingrid Vujević iz OŠ Petrijanec. Ostali kandidirani učenici, 

Tanja Težak, Lucija Đunđek, Lovro Tomašek i Vida 

Vertuš, obnašat će dužnosti članova Županijskoga vijeća 

učenika. Tijekom predstavljanja svih kandidata naglasak 

je, u većini slučajeva, stavljen na veću suradnju i povezivanje 

među školama, održavanje više praktične nastave 

i organizaciju raznih humanitarnih događaja. 

NAJAVA Društvo Naša djeca, 12. veljače 

Maškare za najmlađe 

Prava fašnička zabava održat će se i u Varaždinu na veliku 

radost najmlađih. Naime, Društvo Naša djeca organizira 

ples pod maskama za u utorak 12. veljače. Osim polaznika 

DND-a, svi su pozvani sudjelovati u ovoj zabavi koja će biti 

održana u prostorijama DND-a. Kako naglašava Đurđica 

Dropuljić, bit će animatora, igara, nezaobilaznih „friških“ 

krafni i obilje zabave. Program počinje u 18 sati.

18 

Piše: dipl. inž. agr. 

Miroslav Matovinović 

Prva ovogodišnja kušanja 

i izložbe vina (primjerice 

21. izložba mladih 

vina u Ludbregu) pokazala 

su da imamo dosta veliki 

broj vina s većim ili manjim 

ostatkom šećera. Takva vina 

s obzirom na ostatak neprovrela 

šećera svrstavamo u 

red polusuhih ili čak poluslatkih 

vina. Iz razgovora s 

vinarima može se zaključiti 

da u najvećem broju slučajeva 

to nije rezultat smišljenog 

postupka proizvodnje 

vina s ostatkom šećera, 

već je posljedica često sporog, 

slabog i „lijenog“ vrenja 

mošta, koje nije završilo 

do kraja, tj. do suhog vina. 

Uostalom, prošle i pretprošle 

godine količina ukupnih 

kiselina u grožđu/moštu 

bila je takva da je iznimno 

bilo potrebno zaustavljati 

vrenje radi ostatka šećera 

u vinu zbog postizanja 

harmoničnosti. 

Razlozi ostatka šećera 

Šećer u moštu je smjesa 

različitih šećera, od kojih 

su najviše zastupljeni 

jednostavni šećeri glukoza 

i fruktoza. U početku dozrijevanja 

grožđa u grožđanom 

soku najprije raste sadržaj 

glukoze da bi od faze 

šare rastao sadržaj fruktoze, 

a u zrelom se grožđu odnos 

glukoza-fruktoza kreće 

od 1:1 pa do 1:0,95. S praktičnog 

stajališta treba ista- 

ZELENI VARAŽDINEC 

FENOMEN SLATKIH VINA Mnoga ovogodišnja mlada vina (pre)slatka su 

zbog neprovrelosti i izložena opasnosti ponovnog vrenja 

Kako riješiti problem 

ostatka šećera u vinu? 

knuti činjenicu da je većina 

selekcioniranih kvasaca iz 

roda Saccharomyces glukofilna. 

To znači da oni u alkoholnoj 

fermentaciji ponajprije 

fermentiraju glukozu, 

a fruktozu u daleko manjoj 

mjeri. Zbog toga se pred kraj 

vrenja u moštu nalazi uglavnom 

fruktoza, što se može 

dokazati kemijskim analizama, 

a ako vrenje mošta 

stane iz bilo kojeg razloga, 

ostatak šećera u takvu vinu 

uglavnom je fruktoza. Dodatna 

otežavajuća okolnost 

za kvasce je i ta da pri kraju 

vrenja u moštu ima sve više 

alkohola, koji djeluje toksično 

na već iscrpljene stanice 

kvasca. Od ostalih otežavajućih 

čimbenika za vrenje 

mošta prošle godine treba 

izdvojiti sljedeće: 

Općina Vidovec pomaže u legalizaciji 

poljoprivrednih objekata 

OPG-ovima i tvrtkama 70 posto 

manja komunalna naknada 

Na prijedlog načelnika Brune 

Hranića vidovečko Općinsko 

vijeće donijelo je odluku prema 

kojoj se obiteljska poljoprivredna 

gospodarstva i poljoprivredne 

tvrtke kod legalizacije poljoprivrednih 

objekata oslobađaju 

plaćanja komunalnog doprinosa 

u visini od 70 posto utvrđenog 

iznosa. Obračun komunalnog 

doprinosa i naknade za zadržavanje 

nezakonito izgrađenog 

objekta zainteresirani mogu 

dobiti u općinskom prostorijama, 

a zahtjeve za legalizaciju treba 

podnijeti u Upravnom odjelu 

za prostorno uređenje, graditeljstvo 

i zaštitu okoliša Varaždinske 

županije na Franjevačkom trgu 7 

u Varaždinu. Zahtjeve za legalizaciju 

potrebno je predati najkasnije 

do 30. lipnja. U Vidovcu su organizirane 

tribine o legalizaciji, a 

u planu je održavanje još nekoliko 

takvih tribina u pojedinim naseljima. 

I.NJ. 

• izuzetna suša tijekom vegetacije 

i vrlo visoke temperature 

u samoj berbi i tijekom 

prerade grožđa, 

• nizak sadržaj dušičnih 

tvari u moštu, posebno 

amonijskog oblika dušika, 

koji kvasci najviše trebaju 

i mogu koristiti, 

• visoke koncentracije šećera 

(datum berbe!) i zbog 

toga velike količine alkohola 

u vinu, 

• visoke ulazne temperature 

mošta i tijekom vrenja, 

• nepravilno dodavanje i 

nedovoljne količine hrane 

za kvasce. 

Opasnosti 

Za vina s ostatkom šećera 

kaže se da su biološki vrlo nestabilna 

i zahtijevaju od vinara 

puno više brige i pažnje ti- 

jekom dozrijevanja. To je stoga 

što zbog ostatka šećera u 

vinu trajno postoji potencijalna 

opasnost od ponovnog 

vrenja (refermentacija) u proljeće 

s porastom temperatura. 

Kada bi refermentaciju radili 

isključivo kvalitetni kvasci, 

to ne bi bio problem, no najčešće 

uz kvasce koji nisu poželjni, 

vrlo često kao pratitelji 

dolaze i bakterije. Najčešće 

su rezultat takva vrenja vina 

s lošim organoleptičnim svojstvima 

(miris i okus) i vrlo često 

s povišenim hlapivim kiselinama 

(octikava vina). Nažalost, 

kad jednom krene, refermentaciju 

je teško kontrolirati. 

(U sljedećem broju: 

Sumporenje vina s ostatkom 

šećera, pokretanje ponovnog 

vrenja, kontrola refermentacije) 

Vincekovo proslavljeno – rezidba 

može početi 

Proslavu zaključili 

vinogradari udruge 

„Varaždinbreg“ 

Ovogodišnja proslava Vincekova na zagorskim 

bregima započela je još 19. siječnja, a zaključena 

je 26. siječnja na Malom Vrhu u idiličnom 

vinogradarskom krajoliku u vinogradu obitelji 

Krunoslava Oreškog. Tamo su se okupili članovi 

Udruge vinogradara i voćara „Varaždinbreg“ 

označivši tako početak rezidbe i drugih vinogradarskih 

radova. Dobrodošlicu je nazočnim 

gostima zaželio predsjednik udruge Dragutin 

Cvek, a molitvu i blagoslov predvodio je vlč. 

Jadranko Benjak, zaželjevši vinogradarima dobar 

urod i pune bačve vina. Tradicionalnu ceremoniju 

sa svim „regulama“ proslave Vincekova 

predvodio je Stjepan Meštrić-Šok, a nakon 

toga je domaćin orezao prve rozgve. 

Druženje je nastavljeno u veselom ozračju i 

domaće „popijevke“ s tamburašima sastava 

„Lajk“, uz grah s kobasicama, pečenom lovačkom 

salamom na žaru i drugim delicijama 

te dobru kapljicu domaćina, a pridružili su se 

i općinski čelnici Goran Kaniški i Robert Đuranec. 

I. NJ. 

Više o knjizi pogledajte na: 

www.varazdinske-vijesti.hr 

POPUST 

40% 

70 kuna 42 kuna 

Knjiga se može kupiti u Suvenirnici Varaždinskih vijesti 

Trg Kralja Tomislava br. 7 (KORZO), ili naručiti na: 

Tel.: (042) 200-134 e-mail: suvenirnica@varazdinske-vijesti.hr 

Troškovi poštarine nisu uključeni u cijenu! 

www.varazdinske-vijesti.hr 

ONI TRAŽE DOM 

Nježni Alfi 

Alfi je mali psić u dobi od oko 

1,5 godinu, nađen u Kučanu. 

Malen je, teži oko 6 kilograma. 

Prepoznatljiv je po tome 

što mu nedostaju vrškovi ušiju. 

Pomalo je preplašen i nježan, 

ali pun povjerenja u ljude. 

Alfiju tražimo vlasnika kojem 

je odlutao, a u suprotnom mu 

tražimo topli dom gdje bi postao 

pravi kućni ljubimac. 

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

BAROMETAR CIJENA 

KRUMPIR ................................. kg ........................2 

SALATA KRISTAL ..................... kg ......................12 

SALATA PUTER ........................ kg ......................15 

KELJ ......................................... kg ........................8 

LUK ........................................... kg ........................5 

MLADI LUK ............................ vezica .....................8 

BIJELO ZELJE ........................... kg ........................5 

CRVENO ZELJE ........................ kg ........................8 

PORILUK .................................. kg ......................12 

GRINCAJG ............................ vezica .....................6 

MRKVA ..................................... kg ........................8 

TIKVICE ..................................... kg ......................20 

ŠPINAT .................................. hrpica .....................5 

BLITVA .................................. vezica .....................5 

LIMUN ...................................... kg ......................10 

JABUKA ................................... kg .................... 5-7 

SIR KRAVLJI ............................kom .............. 15-20 

SIR DIMLJENI .........................kom ....................30 

SIR KUHANI ............................kom ....................35 

VRHNJE 2dl ......................... mjerica ....................5 

JAJA .......................................kom ............... 1-1,5 

ŠAMPINJONI ........................... kg ......................22 

KORABA ..................................kom ......................5 

PARADAJZ ............................... kg ......................20 

KRASTAVCI .............................. kg ......................20 

KRUŠKE .................................... kg ......................15 

PAPRIKA ................................... kg ......................25 

CIKLA ........................................ kg ........................6 

GRAH ...................................... kg ................ 25-30 

GROŽĐE.................................... kg ......................20 

MANDARINE ........................... kg ........................8 

KIVI ........................................... kg ......................15 

NARANČE ................................ kg ......................10 

SUHE SMOKVE ........................ kg ......................40 

PATLIDŽAN ............................... kg ......................25 

KARFIOL ................................... kg ......................15 

ORASI ....................................... kg ................ 50-60 

MATOVILAC .......................... hrpica .....................5 

HREN ........................................ kg ......................25 

ČEŠNJAK ........................ hrpica 3 kom .............10 

ŠIPAK ........................................ kg ......................18 

KLEMENTINE ........................... kg ......................10 

BANANE .................................. kg ......................10 

Zainteresirani udomitelji mogu se javiti svaki dan, osim nedjelje, na tel. skloništa 

udruge Spas 330-004 u razdoblju od 11 do 12 i od 17 do 18 sati. Sve potrepštine 

i hranu za Vaše nove kućne ljubimce pronaći ćete u trgovinama ZOO centara 

Rožić i Repić, koji nam svesrdno pomažu. Cijenjene novčane donacije za udrugu 

Spas možete uplatiti na žiro račun: 2360000-1101737026.

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

Najtraženiji 

štednjak Senko za 

centralno grijanje 

koji ima pet 

funkcija - kuhanje, 

pečenje, grijanje 

vode za centralno 

grijanje (radijatore), 

grijanje sanitarne 

vode i grijanje 

prostora u kojem 

se nalazi, nositelj 

je CE oznake 

jedini na tržištu 

sa petogodišnjim 

jamstvom 

Marija Barić 

Tvrtka Senko iz Štefanca 

koja svoje korijene vuče 

iz malog obiteljskog metaloprerađivačkog 

obrta, osnovanog 

1978. godine a od 

1986. godine bavi se isključivo 

proizvodnjom štednjaka, 

kamina i peći na biomasu, u 

prošloj je godini dobitnica 

Zlatne kune HGK - Županijske 

komore Međimurske 

županije kao najuspješnija 

mala tvrtka u Međimurju. 

O proizvodnom programu 

i konceptu razvoja tvrtke i 

prilagođavanju suvremenim 

zahtjevima tržišta razgovarali 

smo s vlasnicima i direktorima 

tvrtke mr.sc. Sandrom 

Trbović, direktoricom i Sašom 

Senčar, tehničkim direktorom 

tvrtke. 

Najnoviji proizvod kao 

rezultat vlastitog razvoja su 

peći na pelete. Radi se o modernom, 

ekološki prihvatljivom 

proizvodu koji je sve 

više tražen i na domaćem tržištu 

budući da se i u Hrvatskoj 

peleti sve više proizvode 

ne samo kao nus-proizvod u 

drvnoj industriji već i direktno 

preradom drvne mase. 

Tvrtka Senko time nastoji 

udovoljiti ekološki osvještenijim 

kupcima i onima koji 

skrbe o održivom razvoju te 

razvija sobne peći od sedam 

do deset kilovata te peći za 

centralna grijanja do 20 ki- 

lovata koji kao gorivo koriste 

najčišći prirodni materijal 

- pelete. 

Ekologija i 

ekonomičnost 

Treba naglasiti i da veći 

dio proizvodnje od čak nekoliko 

tisuća jedinica proizvedenih 

godišnje Senko 

prodaje u Hrvatskoj, a dvadesetak 

posto se izvozi u zemlje 

regije, te Austriju i Njemačku. 

Govori se i o trendu 

vraćanja na grijanje na kruto 

gorivo jer smo se posljednjih 

godina i mi u Hrvatskoj bili 

poveli za trendovima uvođenja 

plina. Drugdje kažu nam 

u Senku tog trenda gotovo 

da i nije ni bilo, pa grijanje 

na drva ima kontinuitet. 

- U nekim primjerice brdovitim 

i šumovitim predjelima 

Austrije drvo je oduvijek 

bilo i ostalo glavni obnovljivi 

izvor energije, te 

kvalitetan i jeftiniji način 

grijanja. 

Zbog tog našeg prekida 

kontinuiteta kod nas su često 

problem i dimnjaci. U 

dio objekata zadnjih godina 

čak nisu ni ugrađivani dimnjaci, 

a oni nekadašnji nisu 

dovoljno kvalitetni za certificiran 

proizvod kao što 

je naš. Uvidjeli smo zato da 

ćemo osim u prodaju i u razvoj 

naših proizvoda sve više 

morati ulagati i u edukaciju 

naših korisnika. Osim problema 

s dimnjacima tu je i 

nova tehnologija koja je sve 

modernija i kompleksnija, 

naročito kod peći za pelete 

gdje je sve više elektronike 

koja primjerice omogućava 

doziranje i upravljanje pećima 

na daljinu. 

Kod dimnjaka važan je 

promjer, visina, a mjeri se 

i podtlak. Da bi se postiglo 

najviše energije vlage u drvima 

mora biti manje od 

30 posto, a rijetki znaju da 

to nije drvo koje u proljeće 

porušimo pa ga koristimo u 

jesen. Stručnjaci tvrde da je 

drvo optimalne suhoće ako 

je odležalo vani najmanje 

dvije do tri godine. Tek tada 

ono isporuči od četiri do pet 

kilovata energije na sat, dok 

SENKO 19 

Tvrtka Senko iz Štefanca, najbolja je mala tvrtka u Međimurju - dobitnica Zlatne kune Županijske gospodarske komore 

Uz kamine i štednjake na kruta 

goriva uskoro i peći na pelete 

drvo s vlagom višom od 30 

posto može dati i do 50 posto 

energije manje, kaže gospodin 

Saša. 

- Na sajmu nam govore - 

Miješamo suha i mokra drva 

da bi nam dulje gorjelo no, 

to nije dobro jer umjesto da 

se oslobađa energija ona se 

najprije troši na sušenje drva 

za gorenje nadovezala se gospođa 

Sandra pojasnivši: 

- Tvrtka Senko razlikuje 

se od drugih što daje pet godina 

garancije. Najveći dio 

naših proizvoda je certificiran 

i ima CE znak, a to znači 

da je sve dokazivo. Naime 

na hrvatskom tržištu postoji 

i čitav niz proizvoda koji nemaju 

ni certifikata niti garancija, 

ali se mogu priključiti 

i na slabiji dimnjak, no 

zato imaju i do 50 posto manje 

iskoristivosti. Takva peć 

je također u redu, kažu možda 

ne dimi ali ne vide da im 

je potrošnja drva u sezoni 

grijanja i do 5 metara prostornih 

veća. 

Peći na pelete 

Znano je i da energija nikad 

više neće biti jeftinija i 

morat će se misliti na svaki 

Watt, a to uključuje i gradnju 

niskoenergetskih i pasivnih 

kuća tako da će i peči 

na pelete zasigurno biti sve 

više u primjeni. U Hrvatskoj 

ima 15 proizvođača peleta, a 

nešto intenzivnija potrošnja 

peleta počela je tek prije dvije 

tri godine. Najkvalitetniji 

su kažu nam u Senku peleti 

koji imaju mješavinu 

bukve i nešto mekanijeg 

drva, i to u 

omjeru 80 prema 20. Tvrtka 

Senko je svoje peći na pelete 

certificirala i s njima izlazi 

na tržište u ožujku, kada 

se otvaraju i fondovi za sufinanciranje 

kućanstava. 

Certifikati iz Brna 

I klasični štednjaci su 

još uvijek vrlo važan segment 

proizvodnje i prodaje 

na tržištu i mislimo da će 

oni čak potrajati i nešto dulje 

nego neke druge izvedenice 

klasičnog štednjaka. Također 

u našoj je ponudi štednjak 

koji je u obliku klasičnog 

ali ima u sebi kotao za 

vodu i može se koristiti i za 

centralno grijanje. Njime se 

može grijati jedna ili dvije 

etaže kuće, prostor u kojemu 

se nalazi ne treba radijator, 

grije se sanitarna voda, 

a griju se i ploča za kuhanje 

te pećnica za pečenje. To je 

proizvod koji ima pet funkcija 

odjednom, certificiran je 

i zasad je jedinstven na hrvatskom 

tržištu. 

U ekskluzivnu liniju naših 

proizvoda spadaju i veliki 

štednjaci s dvije pećnice, 

prema ideji nekadašnjih 

štednjaka sa zapečkom, koji 

su bili zidani. Od prošle 

godine taj štednjak, 

osim keramikom, 

može biti 

Čitav naš proizvodni 

program – štednjaci, peći i 

kamini na kruta goriva zapravo 

također koriste obnovljive izvore 

energije i potpuno su sukladni 

važećim europskim normama. Naši 

proizvodi su certificirani i nositelji su 

CE oznake, što je ujedno garancija 

da su Senko proizvodi ekonomični 

i ekološki prihvatljivi proizvodi, 

istaknuo je tehnički 

direktor Senka. 

obložen i staklom različitih 

boja, a može biti 

i klasične izvedbe 

ili također kao za 

centralno grijanje. 

Radi naše postojanosti 

svake godine 

nastojimo razviti 

od jednog do 

tri nova proizvoda. 

A sve to omogućuje 

nam vlastiti odjel 

razvoja koji smo formirali 

prije četiri godina. Razvoj 

smo potkrijepili ulaganjima 

u obrazovane ljude i visoko 

produktivnu tehnologiju 

jer jedino tako možemo 

i kvalitetom i estetski zadovoljiti 

potrebe suvremenog 

tržišta. 

Surađujemo sa strojarskim 

fakultetom iz Zagreba, 

dok se CE mjerenja rade 

u suradnji s Institutom iz 

Brna. 

Tvrtka ima 35 zaposlenih, 

a budući da i u poslovnom 

pogledu svake godine 

imamo blagi rast prepoznala 

je to i Hrvatska gospodarska 

komora - Županijska 

Cijeli 

proizvodni 

program Senko 

namijeni su za obiteljske 

kuće do maksimum 35 KW. 

Povećani interes zadnjih 

godina kupci pokazuju 

za kaminske uloške za 

ugradnju za centralno 

grijanje. 

komora Međimurske županije 

i u 2012. godini dodijelila 

nam Zlatnu kunu, kao 

najboljem malom poduzeću 

u ovome kraju. Senko i 

u budućnosti želi očuvati 

vršnu poziciju regionalnog 

proizvođača visokokvalitetnih 

štednjaka, kamina i peći 

na biomasu prema najvišim 

standardima koji svojom 

upotrebom ekološki doprinose 

očuvanju okoliša, a svojom 

učinkovitošću opravdavaju 

investiciju kupaca.

20 

NAJAVA U Varaždinu 7. i 9. veljače 

Festival srca 

I u Varaždinu će se slijedeći tjedan održati Festival srca 

kojeg organizira Udruga „Veliko srce malom srcu“ povodom 

Svjetskog dana prirođenih srčanih bolesti u djece. 

Tako će 7. veljače udruga imati postavljeni štand na varaždinskom 

glavnom trgu na kojem će se građani moći 

informirati o samome festivalu, udruzi te problematici 

dječjih kardioloških bolesnika. Prodavat će se prigodne 

kape, majice i šalice, pa svi koji mogu neka doniraju, 

ističu iz Udruge. 

U subotu, 9. veljače s početkom u 16 sati u varaždinskom 

HNK održat će se koncert „Festival srca“. Nastupit će 

klapa Lucerna, Varaždinski Štigleci, Varaždinske mažoretkinje 

te mališani iz Društva „Naša Djeca“. Ulaznice 

su u slobodnoj prodaji. 

Udruga ‘’Veliko srce malom srcu” poziva da se priključite 

i pratite događanje. Udruga želi okupiti što veću grupu 

obitelji, pojedinaca, neprofitnih organizacija, ali i medicinskih 

stručnjaka vezanih za dječju kardiologiju. Želja 

im je ukazati javnosti na činjenicu da je u Hrvatskoj 

preko 10.000 djece sa bolestima srca, a da ih se godišnje 

rađa još najmanje 500. M.D. 

HNK u Varaždinu, 3. veljače 

VKO uz Ivićevu violinu i 

klavir Maje Bakrač 

Na trećem koncertu 19. sezone u nedjelju 3. veljače u 

19.30 sati u Velikoj koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu 

Varaždinski komorni orkestar predstavio se publici 

pod umjetničkim vodstvom violinista Aleksandra Ivića, 

člana Berlinske filhamonije, a gošća u Mendelssohnovu 

„Koncertu za violinu, klavir i gudače u D-molu“ bila je 

docentica pri zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, komorna 

glazbenica, Maja Bakrač. Na programu su bile i Sorkočevićeva 

„Simfonija br.6 u D-duru“ te Dvoržakova „Serenada 

za gudače u E-duru“. 

Pretplatnici ciklusa iz Zagreba posjetili su prije koncerta 

izložbu Pavla Vojkovića u Galeriji starih i novih majstora. 

Gradski muzej Varaždin, palača Herzer 

Izložba o Krešimiru Filiću 

produljena do 3. ožujka 

Trajanje izložbe „Krešimir Filić – sabiratelj varaždinske 

baštine“, postavljena u prostoru palače Herzer Gradskog 

muzeja Varaždin, produžuje se za razgled do 3. ožujka. 

Kroz nekoliko tema na izložbi se ocrtava život i rad Filića 

kao nekadašnjega varaždinskoga gimnazijskog profesora 

i svestranoga kulturnog djelatnika te osnivača i prvog 

ravnatelja Gradskog muzeja Varaždin. 

Dio izložbe koncipiran je u štihu varaždinskoga građanskog 

doma iz vremena u kojemu je Filić živio, kojoj je 

uz Prvu varaždinsku gimnaziju te Gradsku knjižnicu i 

čitaonicu „Metel Ožegović“ predmete ustupilo i dvadesetak 

varaždinskih obitelji. 

Glavne autorice izložbe su muzejske savjetnice u GMV-u 

Spomenka Težak, Ljerka Šimunić i Marina Šimek. Ulaz 

za razgled izložbe svaku subotu je besplatan. M.B. 

Sara Badžek 

KULTURA 

Stančićeva freska na stropu stubišta 

KAZALIŠTE Završetak obnove dijela velike koncertne dvorane 

Novi sjaj predvorja 

U obnovu kazališne 

zgrade dosad je 

uloženo 15-ak 

milijuna kuna 

Marija Barić 

Uoči 20. jubilarnog varaždinskoga 

Sjajnog bala 

Hrvatsko narodno kazalište 

u Varaždinu, unatoč krizi, 

uložilo je još jedan napor 

u obnovi kazališta. Riječ je 

o uređenju predvorja Velike 

koncertne dvorane, koje 

je dobilo novi sjaj te na taj 

način pridonijelo ambijentu 

dvorane u kojoj se održava 

jubilarni bal. S Jasnom 

Jakovljević, ravnateljicom 

kazališta, s kojom je i počelo 

najintenzivnije razdoblje 

u kontinuiranoj obnovi kazališne 

zgrade prisjetili smo 

se dosadašnjih radova. 

- Kad sam došla u Varaždin, 

Varaždinci su bili vrlo 

nezadovoljni kazališnom 

zgradom jer godinama nije 

uređivana i vapila je za obnovom. 

Tako smo 2005. godine 

pristupili najprije sanaciji 

hidro i termo izolacije 

sjeverne i južne terase 

i obnovi balustrada, zatim 

su 2006. godine sanirani 

i rekonstruirani sanitarni 

čvorovi u zgradi i dograđeni 

sanitarni čvorovi za 

ZABORAVLJENI PREDMETI Velike tajne iz staroga građanskog života 

Nepravedno zaboravljen držač pribora za jelo 

U prošlom broju Varaždinskih vijesti predstavili smo 

jednu u nizu starih sprava koje su naši stari koristili u kuhinji, 

a za što nas je inspirirala izložba otvorena u palači 

Herzer “Krešimir Filić: sabiratelj baštine”. Bila je to sprava 

za vađenje koštica. Odlučili smo tako malo zaigrati i s 

čitateljima nagradnu igru kako bi i oni sami testirali svoje 

poznavanje tih “čudnih” predmeta. 

Predmet koji je trebalo prepoznati u prošlom broju bio 

je držač pribora za jelo. Ovaj na slici je srebrni, no u sklopu 

izložbe možete vidjeti držače u raznim oblicima i od raznih 

materijala. Za vrijeme ručkova i večera stari Varaždinci 

„beštek“ uz tanjure nisu servirali kao što mi sada radimo, 

na salvetama i stolu, već su za to postojali držači na koje 

su se žlica, vilica i nož odlagali. Izgleda i zvuči maštovito, 

a priznajemo da bi i sami rado imali pokoji takav komplet 

za kućnu upotrebu. Ipak, najbolje je da ga vidite uživo, a 

to možete jedino tako da prošećete izložbom. Podsjetimo, 

riječ je o izložbi posvećenoj 

velikom Varaždincu Krešimiru 

Filiću i koja nas vodi 

kroz varaždinski građanski 

život s početka prošlog stoljeća. 

Većina stvari koje možete 

tamo naći nepravedno je 

zaboravljena, što možete promijeniti 

tako da im posvetite 

malo pažnje. 

osobe s invaliditetom. Godine 

2007. završena je obnova 

kluba Europa Media, 

Crvenog salona i Komorne 

scene 99. 

U 2008. godini sanirana 

je i rekonstruirana kotlovnica, 

centralno grijanje te ventilacija 

i klimatizacija gledališta, 

scene Rogoz, Europa 

Medije i koncertne dvorane. 

Godinu dana kasnije 

obnovljena su četiri manja 

lustera iz koncertne dvorane, 

a 2011. godine i luster 

gledališta. 

U 2011. godini uređen 

je i rekonstruiran prostor 

glavnog ulaza u zgradu kazališta, 

a unatoč najvećoj 

krizi u 2012. godini, obnovljen 

je i prostor stubišta, garderobe 

i predvorja koncer- 

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

tne dvorane. U 2013. godini 

počela je obnova freske 

Miljenka Stančića na stropu 

stubišta prema koncertnoj 

dvorani. 

Radovi su izvođeni prema 

projektnoj dokumentaciji 

ovlaštenih subjekata, po 

licenciranim izvođačima i 

uz suglasnost i nadzor HRZa, 

Konzervatorskog odjela u 

Varaždinu, a ukupno je u obnovu 

investirano oko 15 milijuna 

kuna. Unatoč krizi obnovu 

planiramo nastaviti. U 

završnoj fazi je izrada glavnog 

projekta scenske mehanizacije 

pozornice, a u tijeku 

je i izrada projektne dokumentacije 

za obnovu koncertne 

dvorane HNK u Varaždinu, 

kazala nam je ravnateljica. 

Igrajte se ponovo s nama! 

I ovaj tjedan zaigrajte s nama i osvojite besplatan ulaz 

na Filićevu izložbu u Herzerici ili bilo koju drugu aktualnu 

izložbu u okvirima Gradskog muzeja. Ako znate 

što je na ovoj slici, odgovor nam brzo pošaljite na eadresu: 

webmaster@varazdinske-vijesti.hr, najkasnije 

do petka, a prvi čitatelj koji se javi s točnim odgovorom 

osvojit će besplatnu ulaznicu za razgled postava 

po svojem izboru. Sretno! 

a) sportski trofeji 

b) figure za kolonijalni šah 

c) voodoo lutke

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

KAJ je naše pitanje i naš odgovor 

Novi haiku: 

Varaždinci čakaju 

kie bu bu of mesec 

moral oditi v rešt 

Piše: prof. Barica Pahić 

Po tem kaj saki dien gledimo na TV-u, vidi se da je ovo fašničko 

vrieme. Kajkafci rajše veliju Fašnik ili Fašnjak, a južnjaki 

Karneval. Sejeno. Ljudi hočeju da jih se pod maskom, 

krabuljom, larfom ili obrazinom ne prepozna. A i larfe su, kak 

god bile maštovite, same larfe. Zapraf se ništ skriti ne da. I bez 

mazanja, musikanja i šminkanja, ljudi su zapraf zamaskierani, 

a onda jim najemput larfa opadne. Larfanje ima same 

sezonsku vriednost. Fnogi se razveseliju, ali svoje veselje prie 

ili kesneše platiju. I kratkotrajno veselje je veselje, a fašničko 

pak večini ljudi i dobrenamerno i same radi zabave. Kratketrajne. 

Tak se, na priliku, neki hočeju maskierati v pesnike. 

Posude nečiji tekst, male ga spreobrnu sami ili s pomočju nekoga 

kie se f te posle razme i eto ti pesnika. No je, je ga i poštenih 

šteri odma veliju da se same zabavljaju. Jeden me takev, 

šteri se male maskieral v haiku – pesnika, zastavil na vulici. 

Z nutrešnjega žepa kaputa zvlekel je papierek, kak da zvlači 

novoga “starčeviča”, tumačeči da je probal napraviti haiku, 

ali ne zna je li to dobro pa ak nieje, naj to popravim. Na papiereku 

je pisalo nekaj kaj smo onda skup spredelali shitavajuč 

vun višak rieči, pa je ispalo ovak: 

Varaždinci čakaju 

kie bu of mesec 

moral oditi v rešt. 

No, kaj velite? Ali, dost je šale jer vu Varaždinu imamo i prave 

haiku pesnike. Jeden od nji je i T. Orak šteroga je prie nekaj 

časa prikazal Varaždinec. A ima ji još; na priliku I. Jembrih, 

jeden šteri mi je zabranil da mu spominjem ime pa i ne 

bum, B. Filipan, R. Juras, M. Varga, a pisali su ga i pokojni 

Z. Petrović i F. Hrg. 

Na kraju vam predstavljam nemaskieranu Zlatu Bogović. 

Pesme su ji zastupljene v časopisi i antologijami haikua. Dobila 

je i 2. nagradu za haiku na japanskom natječaju “Kumamuto 

Kusamakura” 2002. leta. Dobila je ona i više nagrad v 

Japanu, ali i prinas; v Krapini, Ludbregu i Ivanićgradu. Piše 

i pripovetke i pesme i na standardu i na kajkavščini. Nagrađene 

haikue vam nemrem predstaviti. Na engleskem su, a to 

ne spada v našu književnost. Vundala je knjigu Pjesma slavuja, 

a ovde prečtejte njenu kajkavsku pesmu 

Žejni kak kača 

Mrzli je dešđ curel po obloku 

kak da je znorel. Zleval se seposod. 

Veter je škripal i tukel po lesi staroga škednja. 

A dedek je spal kak zaklani. Niš je nie čul. 

Nikaj čudnoga. 

Ščera se napil z susedom Štefom 

na serce i dušu. 

I jen i drugi zatelebal se v joči 

ceckaste kelnerice. 

A kaki nebi? Točila je fine špricere, 

a oni su bili žejni kak kača 

kaj se po vručem kamenju prevrača. 

LUDBREG Večer poezije jednog od najplodnijih pjesnika ludbreških korijena 

U Ludbregu je u Gradskoj 

vijećnici 29. siječnja održana večer 

poezije u spomen Boži Hlastecu 

u organizaciji Gradske 

knjižnice i čitaonice Mladen 

Kerstner. Pjesme Bože Hlasteca, 

jednog od najplodnijih pjesnika 

ludbreških korijena, čitali su 

učenici Osnovne škole Ludbreg 

te Snježana Hranić i Aleksandar 

Horvat, dok su one uglazbljene 

izveli Ines Grabarić i Željko 

Martinković uz klavirsku pratnju 

Antuna Kranjčeca. 

Program je vodila Zdenka 

Moslavac. Ona se prigodnim rije- 

KULTURA 21 

Svježe peËeni 

kruh i pecivo 

tijekom cijelog dana! 

u svim Vindija trgovinama u Varaždinu* 

*osim u prodavaonici br. 104 na Gradskoj tržnici i prodavaonici br. 105 u ulici Ruđera Boškovića. 

Čitanje i pjevanje stihova Bože Hlasteca u Gradskoj knjižnici 

čima obratila publici, ali i nazočnim 

članicama obitelji Bože Hlasteca, 

kćeri Jasminki i sestri Veri. 

- Kad ode svaki čovjek, iza sebe 

ostavi trag koji ispunjava prazninu 

koju ostavlja i nastavlja živjeti 

u sjećanjima svoje obitelji. 

No, sretni su oni ljudi koji su iza 

sebe ostavili tako dubok trag postojanja 

svojim djelima da ostaju 

živjeti i u životima onih koji 

ih nisu poznavali. Za takve ljude 

kažemo da su veliki, a njihova 

djela s vremenom postaju baština 

– rekla je Zdenka, kao što prenosi 

Portal Grada Ludbrega. 

U programu je sudjelovao i 

mladi tamburaški sastav LUN- 

MLA, koji je pridonio zavičajnosti 

Hlastecove poezije izvodeći 

podravske narodne pjesme. 

Njegova poezija odiše opisima 

pejzaža podravskog i zagorskog 

kraja, kao i vinogradske 

idile. 

Desetak njegovih pjesama je 

uglazbljeno te je zastupljen u nekoliko 

antologija i zbornika kajkavske 

poezije. Objavljivao je i u 

novinama te bio nagrađivan na 

smotrama kajkavskog pjesništva. 

M.M. 

Starija publika se vratila u djetinjstvo, a oni mlađi 

upoznali su Ludbreg drugim očima

22 

LIDRANO U I. OŠ održana gradska smotra Lidrana 

Olovka, papir 

najdraži su im hobi 

Sara Badžek 

Varaždinska I. osnovna 

škola protekli je tjedan, 30. 

siječnja, bila domaćin Lidrana, 

smotre novinarskog 

i literarno-scenskog stvaralaštva. 

Bilo je ovo natjecanje 

na gradskoj razini, a 

u njemu je sudjelovao velik 

broj varaždinskih osnovnoškolaca. 

U konkurenciji se 

tako našlo osam pojedinačnih 

nastupa, šest skupnih, 

22 literarna rada, devet novinarskih 

i čak dvije radijske 

emisije. 

Članovi žirija u sastavu 

Ljudmila Kladić, Sonja Šijak, 

Marina Zember, Katarina 

Novak, Ivanka Lazar, 

Elena Kovačić, Spomenka 

Struški i Danijela Špoljarić 

nisu imali nimalo lak 

zadatak. No, ipak su odlučili 

koji će mladi kreativci ići dalje 

na županijsku smotru. Iz 

kategorije literarnog stvaralaštva 

na županijsku će smotru 

ići osam radova učenika 

I., VI. i II. osnovne škole. 

U kategoriji novinarskih 

radova izabrano je šest najboljih, 

dvije radijske emisije 

od učenika I. i VII. osnov- 

ne škole, četiri pojedinačna 

scenska nastupa i četiri skupna 

scenska nastupa. 

Najviše su se istaknuli, u 

svim kategorijama, učenici 

škole domaćina te će njih najviše 

otići na županijsku smotru. 

Da je smotra svima bila 

nezaboravno iskustvo, uopće 

ne sumnjamo, a sudjelovanje 

na županijskoj smotri 

poticaj im je i za dalje. Među 

onima koji su uspjeli poseb- 

U domu kulture u Sračincu, 16. veljače 

Prvi „Ne budi izoliran!“ festival 

Varaždinska udruga mladih O-mega u domu kulture u 

Sračincu obilježava svoju prvu godinu dana djelovanja. 

U sklopu projekta „Ne budi izoliran!“ organiziraju prvi 

„Ne budi izoliran festival!“. Tu će nastupiti čak 6 grupa: 

Insolitvs, Dead Eclipse, Free Ride, Drone Hunter, Iron 

Heart i Bangin Chimps. Počrtak je u 20 sati, ulaz je 20 

kuna. Udruga organizira i prijevoz iz Varaždina. Prijave 

za prijevoz primaju na e-poštu: prijevoz.omega@gmail. 

com. Polazi se prije koncerta s parkirališta kod groblja. 

Nakon koncerta autobus vraća putnike na isto mjesto. Cijena 

je 5 kuna po osobi u oba smjera. N.L. 

no osvojiti žiri je i mlada 

Stela Košić, učenica 

osmog razreda V. osnovne 

škole. 

– Super mi je bilo i, naravno, 

jako mi je drago što 

su odabrali moje radove za 

županijsko natjecanje. Nisam 

to očekivala. 

I prije mi je rekla učiteljica 

da je konkurencija 

jaka, ali uspjela sam – 

rekla je Stela. Na županijsku 

smotru ići će dalje 

čak s dva rada – literarnim 

“Mjesec u Luninim 

očima” i novinarskim 

“Je li đačko doba najljepše 

doba?”. Sada njoj, ali i 

ostalim klincima, preostaje 

samo da dočekaju kraj veljače, 

kada bi se županijska 

smotra trebala održati, 

i iskažu se ponovo. 

SCENA 

Rokersko-bluzerska svirka 

Mel & the Mindmills 

i Bangin’ Chimps 

Nakon kratke pauze evo 

opet na sceni varaždinskoga 

šesteročlanog sastava Mel & 

the Mindmills. Nakon izvrsne 

svirke za Dan grada Varaždina 

na Franjavečkom 

trgu ovaj put su svirali za nešto 

malobrojniju publiku, ali 

ne zato jer nije bilo zainteresiranih, 

nego zato jer su nastupili 

u jednom varaždinskom 

kafiću, pa i nije bilo 

mjesta za sve koji su htjeli 

doći. Ovime najavljuju, 

kako kažu, niz super live 

svirki! Svojim rokabili/mo- 

GLAZBA Varaždinka Ksenija Ladić, kada nije na akademiji u B 

Glazbenim ek 

pokušavam utj 

Zanima me zvuk 

općenito. Ima, 

naravno, zvukova koji 

su zanimljiviji i daju 

inspiraciju. Fascinira 

me ljudski glas, ta 

individualna nota 

Sara Badžek 

Svestrana varaždinska 

umjetnica Ksenija Ladić postala 

je poznato ime u svijetu 

glazbe. Osim što studira na 

prestižnoj akademiji u Berlinu, 

aktivna je i na hrvatskoj 

sceni, a nedavno je osvojila 

sve kompozicijom Protection. 

O sebi i o ljubavi prema 

zvukovima govori za Varaždinske 

vijesti. 

Studirala si na Filozofskom 

fakultetu. Gdje se 

u tome našla elektronska 

glazba i glazbena akademija 

u Berlinu? 

Možda bi trebalo biti 

obrnuto pitanje (smijeh). 

Drago mi je da pripremam 

diplomski na Filozofskom 

fakultetu, ali mi ta odrednica 

nije primarna, no znanje 

jezika se lijepo poklopilo s 

fakultetom u Berlinu. Mislim 

da je prerano da si čovjek, 

koji s 18 godina upisuje 

fakultet, mora time odrediti 

što želi u životu. Svaka čast 

iznimkama. Prije desetak 

godina sam počela na Radiju 

101 puštati glazbu, imala 

sam bend koji se taman raspao 

i jednostavno sam željela 

ići dalje u smjeru da sama 

stvaram. Počela sam raditi 

glazbu u programu i danas 

mi je mentor osoba koja je 

town R&B rokenrolom ponovo 

su oživjeli poznate stare 

zvukove i zapalili atmosferu. 

Mindmillse čine Melanija 

Gradečak-Mel - vokal i 

flauta, Rene Coner - gitara, 

Jurica Vugrek - klavijature, 

Vjekoslav Geček -bass, Danijel 

Kemiveš – bubnjevi 

i Miha Gyorek - saksofon. 

Kao predgrupa posjetitelje 

je najprije zagrijao varaždinski 

akustični band Bangin’ 

Chimps, čiji repertoar čine 

klasične rock obrade s korijenima 

bluesa te njihove au- 

taj program za glazbenu produkciju 

napravio. Glazba mi 

je oduvijek bila najvažnija i 

drago mi je da mogu reći da 

se upornost isplati. 

Preokupacija ti je elektronska 

glazba. Jedina ili? 

Zanima me zvuk općenito. 

Ima, naravno, zvukova 

koji su zanimljiviji i daju inspiraciju. 

Fascinira me ljudski 

glas, ta individualna nota. 

Volim kombinirati zvukove 

iz prirode i elektronske zvukove 

u svojoj glazbi. Kod 

elektronike me također zanima 

izvor signala i tu ljubav 

prema analognim sintesajzerima 

postaje sve veća. 

Osim eksperimentalne 

glazbe, spomenula si da 

te interesira i „praktična“ 

primjena glazbe. Koji te 

„smjer“ više privlači? 

torske rock stvari s blagim 

utjecajem jazz glazbe! Bangin 

Chimp’s varaždinska je 

publika mogla gledati krajem 

prošle godine na Imagine 

festivalu u Rogozu, gdje 

su bili jedan od najzapaže- 

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

Umjetnički, jer se mogu 

izraziti bez granice. No, kako 

sam producent, želim raditi 

na raznovrsnim projektima 

jer sve spada u isto polje rada. 

U Hrvatskoj još ne postoji toliki 

interes za recimo „sound 

brandingom“, tako da bih voljela 

da se na tom planu stvari 

pokrenu. 

Koliko je jak utjecaj 

glazbe na pojedince i kako 

ti dopireš do njih? 

Velik je utjecaj, vjerojatno 

veći nego što su ga ljudi 

svjesni. Glazba nisu samo 

pjesme koje slušamo, već sve 

što nas okružuje. Ako govorimo 

o valovima i frekvencijama, 

onda je jasno da elektromagnetske 

ne možemo 

čuti, a ipak utječu na nas. Pokušavam 

s radom pozitivno 

utjecati na ljude. 

nijih bendova. Grupu čine 

Vedran Vujec, Lovro Kolar, 

Vinko Vujec i Neven Stipčić. 

Sljedeći nastup imaju 18. 

veljače u sračinečkom domu 

kulture u sklopu festivala 

„Ne budi izoliran!“.

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

erlinu, projektima osvaja domaću publiku 

perimentima 

ecati na ljude 

Je li glazba ventil koji te 

može apsolutno opustiti? 

Nekad i nije (smijeh), 

kad postoji neki rok predaje. 

Koncentracija, a ni inspiracija 

nisu stvari koje se 

mogu naručiti, a kod glazbene 

produkcije je važno da 

imate oboje. Treba i određena 

doza izolacije od ljudi/društva 

da bi se moglo u 

miru raditi, da dođu ideje. 

Glazba je za mene sredstvo 

iskrene komunikacije. 

Nedavno si kreirala i 

zvučnu kompoziciju „Protection“, 

koja je predstavljena 

u Zagrebu. O čemu 

se radi? 

Rad “Protection” nastao 

je prošle godine u Berlinu, 

iz osobne životne situacije. 

Ispituje ideju ranjivosti 

i nezaštićenosti pojedinca u 

Nezavisna kulturna scena, 8. veljače 

Udruga mladih V.U.K. 

organizira 8. veljače u 19 

sati otvorenje izložbe „Novomedijska 

nezavisna kulturna 

scena u Sjeverozapadnoj 

Hrvatskoj i Sloveniji“ u 

galeriji Zlati ajngel. Bit će 

SCENA 23 

V.U.K. organizira izložbu fanzina, plakata, kaseta... 

Nositelji nezavisne 

glazbene scene 

Varaždinske i 

Međimurske 

županije krajem 

devedesetih 

svijetu. U njemu sam u potrazi 

za “mjestom” na kojem 

je moguće, makar na kratko, 

osjetiti se sigurnim. To 

“mjesto“ se pronalazi u svijetu 

glazbe, pri čemu presudnu 

ulogu igra komunikacija 

i razmjena energije zvukom. 

Izvedba je predviđena za 

grupu slušatelja smještenih 

u sredinu prostora. Oko njih 

osmero glazbenika/performera 

izvodi glazbu pomoću 

tibetanskih posuda i čaša. 

Zvukovi djeluju na osjetila 

slušatelja, dovodeći ih postupno 

u meditativno stanje. 

Kakav je život u Berlinu? 

Je li to okruženje djelovalo 

motivirajuće? Više 

nego u Hrvatskoj? 

Berlin ima bogat umjetnički 

život. U njemu se 

umjetnost može prepoznati 

već i šetnjom ulicom prisutnim 

„street artom“, mnoštvom 

umjetničkih događanja, 

među kojima je dosta 

zastupljena i eksperimentalna 

glazba. Cijela ta atmosfera 

djeluje pozitivno na kreativu 

umjetnika jer se eksperimentiranje 

cijeni. Takva 

sredina mi odgovara, 

jedva čekam da se vratim 

na akademiju. Hrvatska financijska 

depresija se pak 

osjeća na našoj umjetničkoj 

sceni. Razmišljam o načinima 

da se ljude pokrene, inspirira 

u situacijama u kojima 

jesu. 

Jesmo li još konzervativna 

sredina? 

Mislim da smo konzervativna 

sredina. No, u posljednje 

vrijeme susrećem sve 

više (samo)svjesnih pojedinaca 

i to mi daje dobar osjećaj. 

Polako će se stvari pomicati 

na bolje, eto, i varaždinsko 

kazalište je krajem godine 

ugostilo moje prijatelje 

iz eksperimentalnog benda 

Azot u predstavi “Arapska 

noć”, tako da tu postoji prostor 

i publika koja traži drugačiju 

glazbu i zvuk. 

Od prošle godine djeluješ 

i u sklopu glazbenog trija 

Tomislav. Na čemu trenutno 

radite? 

Reakcije su odlične i daju 

nam puno elana za ustrajanje 

u glazbi. U dogovorima 

smo oko profesionalnog videospota, 

dakako, tu bi nam 

sponzor dobro došao. Dogovaramo 

buduće koncerte 

i nastavljamo raditi na novim 

pjesmama. 

Planovi za dalje? 

Zasad su kratkoročni - 

diplomirati i skupiti financije 

za povratak na akademiju. 

KOMENTAR Film kao odraz društva 

Što manje čitam, 

to bolje živim… 

Nikola Leskovar 

I kad nema puno ljudi 

unutra, u kinu Galerija lijepo 

je gledati film. Možda 

čak i ljepše nego kad je 

dvorana popunjena. Ima 

nešto u tom osjećaju starine 

i vrijednosti, nazovimo 

to, osjećaja posebnosti 

koje komercijalni kinematografi 

nemaju. Od 

kad je počelo raditi, ovo 

kino prikazuje artističke i 

satirične, društveno angažirane 

filmove kao što je to 

bio slučaj protekli petak i 

subotu, 1. i 2. veljače, kad 

su prikazana dva hrvatska 

filma; Ljudožder vegetarijanac 

i Sonja i bik. 

U oba filma možemo primijetiti 

detalje koji aludiraju 

na ulazak Hrvatske u 

Europsku uniju, scene i 

dijaloge koji su interakciji 

s tim Velikim Zapadom, a 

nisu dnevnopolitički monolozi 

poznatih Hrvata. 

Ovaj potonji i ne skriva 

to, što se vidi i po marketinškom 

sloganu na plakatu: 

„Kako je bik Garonja 

ušao u EU?“ 

Nema hepienda 

Ljudožder vegetarijanac 

je ginekolog Babić 

(Rene Bitorajac). On laže, 

falsificira nalaze, spletkari, 

podmeće kolegama... Na- 

ziv „ljudožder“ u filmu simbolizira 

čovjeka koji na svojem 

putu do uspjeha „proždire“ 

druge ljude. Ovaj film 

Branka Schmidta (Metastaze) 

nema sretan završetak 

niti se nakon njega gledatelj 

osjeća bolje jer je pogledao 

dobar film. I ne treba imati 

sretan završetak jer ni u 

stvarnom životu često nema 

sretnih završetaka. 

Vegetarijanci i bikovi 

Film kao da najavljuje 

Europi neka nas se čuva. 

„Socijala i utoka, ide stoka 

sa Istoka“ - opisao bi tuzlanski 

umjetnik Damir Avdić 

a.k.a. Bosanski psiho milje 

koji njeguju balkanske zemlje. 

Kultura je to življenja 

kojom se ponosi i Jedinko 

(Emir Hadžihafizbegović), 

vlasnik zagrebačkoga bordela. 

On uči ginekologa Babića 

životu: „Što manje čitam, 

to bolje živim.“.Drugi 

film žanrovski je komedi- 

izloženi mnogobrojni fanzini 

i plakati nositelja nezavisne 

glazbene scene na području 

Varaždinske i Međimurske 

županije krajem devedesetih 

te će biti moguće 

poslušati neke od glazbenih 

sastava iz tog razdoblja i vidjeti 

njihova izdanja na kasetama, 

pločama i CD-ovima. 

Kroz videoprojekcije 

bit će prezentirana i novomedijska 

kulturna scena susjedne 

nam Slovenije, dok će 

na otvorenju premijerno biti 

prikazan dokumentarni film 

koji je nastao kao jedan od 

ja. U njoj su također jukstapozicionirani 

„veliki europski 

san“ i „skučeni hrvatski 

mentalitet“ kroz odnose urbane 

vegetarijanke i aktivistice 

Sonje (Judita Franković) 

i Ante (Goran Bogdan), 

sina glavnog organizatora 

borbi bikova u malom mjestu 

u Dalmatinskoj zagori. 

Redateljica kao da poručuje 

da u Europu neće ući samo 

100 zlatnih hrvatskih obitelji, 

nego i puno veći broj radnika 

i seljaka. Postavlja se pitanje 

tko bi se zapravo koga 

trebao sramiti. Redateljica 

Vlatka Vorkapić sama daje 

odgovor. - Mislim da najveće 

neandertalce i seljačine ionako 

možemo naći među visokopozicioniranima 

koji nose 

skupa odijela i još skuplje satove, 

a voze se u ogromnim 

automobilima. Ali, o njima 

ne treba snimati komedije, 

već vrlo ozbiljne dokumentarce 

- ustvrdila je u intervjuu 

za riječki dnevni list. 

produkata slovensko-hrvatskog 

projekta o novim medijskim 

kulturama i koji pobliže 

opisuje sam projekt te 

daje uvid u neke od aktivnosti 

koje su se događale za vrijeme 

njegova trajanja. Izložba 

će biti otvorena do 15. veljače. 

Izložba je dio projekta 

„Transdisciplinarnost i nove 

medijske kulture u razvoju 

prekograničnog područja“, 

koji provode udruge ACT 

iz Čakovca, KIBLA iz Maribora, 

ONEJ iz Murske Sobote 

i udruga mladih V.U.K. 

iz Varaždina.

24 

Kad mladi ovisnik 

o drogi dođe u 

ovu zajednicu, u 

njegovim očima 

nema života i 

radosti, ali kako 

prolaze mjeseci i 

godine, javlja se 

svjetlost i ljepota 

osmijeha, javlja se 

život 

DOBRI LJUDI 

Preč. Franjo Biškup, duhovnik Cenacola 

Biseri bačeni u blato 

Ivan Njegovec 

Vidjevši i čuvši vapaj 

mladih kojih su se našli izgubljeni 

u životnoj tami, zarobljeni 

drogom, sestra Elvira 

Petroci prije oko 30 godina 

osnovala je zajednicu Cenacolo, 

koja danas ima 56 

bratovština po cijelom svijetu, 

među kojima ih je osam 

u Hrvatskoj, uključujući i 

varaždinsku bratovštinu sv. 

Josipa radnika, koja djeluje 

na imanju časnih sestara 

uršulinki nedaleko od Zagrebačke 

ulice. Njihov duhovnik, 

preč. Franjo Biškup, 

dva puta tjedno odlazi k tim 

mladim ljudima, služi svete 

mise, moli i razgovara s njima, 

hrabri ih i podržava da 

ustraju na putu novog života, 

kojem se žele vratiti nakon 

preživjelog pakla droge, 

besmisla i zarobljeničke 

ovisnosti svake vrste. 

Rastem s njima 

Ja s njima rastem, među 

njima se Bog otkriva na djelu, 

događaju se opipljiva 

čuda djelovanja Božje milosti 

u njima. Sestra Elvira 

u takvim je mladim nesretnim 

ljudima prepoznala biser 

koji je upao u blato. Taj 

biser treba podignuti, očistiti 

i on će zasjati. U svakom 

čovjeku ima ljepote i dobrote, 

samo mu treba pomoći da 

to i sam uvidi i u sebi pronađe. 

Na djelu mora biti ljubav 

kako bi taj mladi čovjek otkrio 

da je voljen, da je nekome 

važan, da je dragocjeniji 

od bisera i da nije otpisan. 

Ta je ljubav Bog koji djeluje 

djelotvorno mijenjajući im 

život – tako preč. Biškup govori 

o mladima iz zajednice 

Cenacolo, koji su povjereni 

njegovu duhovnom poslanju. 

Potpuno se predao tom 

poslanju. 

- Koliko puta su mi suze 

došle na oči kad sam vidio 

što je droga učinila od tih 

mladih ljudi. Kad takav čovjek 

dođe u ovu zajednicu, u 

njegovim očima nema života 

ni radosti, ali kako prolaze 

mjeseci i godine, javlja se 

život u očima i svjetlost i ljepota 

osmijeha, javlja se život 

– otkriva. 

Što ih preobražava? Preč. 

Biškup kaže da tu ponajprije 

uče vrijednost rada jer moto 

njihove zajednice je molitva 

i rad. To su jedini medikamenti, 

nema drugih. 

Svoj dan započinju i završavaju 

molitvom, uče se zajedništvu 

i uzajamnoj ljubavi, 

iskrenosti. Oni u svom prijašnjem 

načinu života nisu 

znali za riječ „oprosti“. Nitko 

za njih nije bio svet ni važan. 

Ni roditelji ni drugi ljudi. 

Ovdje se uče poniznosti i 

poštovanju drugoga. 

Taj „proces“ preobrazbe 

redovito traje najmanje 

tri godine. Neki misle da je 

njima dovoljno puno manje 

vremena i napuste zajednicu 

Cenacolo, ali ponovno upadnu 

u vrtlog ovisnosti, pa se, 

hvala Bogu, ponovo vraćaju 

– radosno će Franjo Biškup. 

No, isto tako, kaže da ima 

podosta i onih koji bi nakon 

tri godine mogli izaći iz zajednice, 

ali ne izlaze jer žele 

biti na pomoći onima koji 

dolaze. Kao što su stariji njima 

pomagali, tako i oni žele 

pomoći novima koji dolaze 

u zajednicu. Neki ostaju godinama. 

Oni koji su završili 

put u zajednici, pronađu 

svoj novi životni put. Neki 

osnuju obitelji i žive lijepim 

obiteljskim životom. Tako je 

preč. Biškup naveo primjer 

Zlatka, jednog od voditelja 

varaždinske zajednice, koji 

je osnovao obitelj, a nedavno 

mu je biskup Valentin Pozaić 

krstio peto dijete. Zlatko 

je danas odgovoran otac, suprug 

i građanin. 

Mnogo je takvih! U varaždinskoj 

zajednici Cenacolo 

nalaze se i dva bračna 

para s troje, odnosno dvoje 

djece, koji su se ovdje upoznali, 

oženili, od Boga dobili 

djecu i ostali u zajednici 

kako bi bili pomoć i dar 

drugima. Neke od djevojaka 

iz zajednice Cenacolo 

odlučile su se za redovnički 

poziv, a neki mladići za 

svećenički. 

Oni koji ovdje borave 

ili su boravili kao najveću 

vrijednost ističu to što 

su upoznali Boga i vjeru, 

koju svjedoče ma kamo 

ih životni put odveo – 

naglašava njihov duhovnik, 

koji i sam nastoji živjeti 

ljepotu i istinu vjere. 

Baš kao i oni koji su povjereni 

njegovu duhovnom 

poslanju. A da bi to 

mogao, kako kaže, svaki 

se dan mora duhovno obnavljati. 

Nose me prijatelji 

- Ako svako jutro ne 

budem obnavljao dano 

obećanje Gospodinu, ako 

se ne budem obnavljao 

molitvom, kruhom Božje 

riječi, ako ne budem s 

vjerom slavio euharistiju, 

a na večer razmatrao što 

sam dobro, a što loše činio, 

te zahvaljivao Bogu za 

dobro i molio ga za oproštenje 

ako sam zastranio, 

neću moći ustrajati i biti 

sretan. Pozvani smo moliti 

jedni za druge. Svjestan 

sam toga da me svakodnevno 

jača molitva časnih 

sestara, prijatelja iz 

Cenacola i dragih vjernika. 

Bez njihove pomoći 

bio bih hrom i ne bih mogao 

vršiti poslanje koje mi 

je Gospodin namijenio. 

Danas više nego ikad ljudi 

traže Boga i potrebni 

su svećenika. Materijalno 

ne može ispuniti čovjeka, 

posebice mladog čovjeka, 

jer traži nešto više. Može 

ga ispuniti samo saznanje 

da je za Boga dragocjenost 

jer ga je htio i poslao u život 

preko roditelja. Nitko 

nije došao na svijet slučajno, 

svakome je život darovan 

- sa sigurnošću tvrdi 

preč. Franjo Biškup, za 

kojega od nikoga nikada 

nismo čuli lošu riječ. A na 

pitanje čemu te titule „velečasni“, 

prečasni“ itd., u 

šali je rekao: „Velečasni 

zna da nema nikakve razlike 

između velečasnog 

i prečasnog, a prečasni to 

ne zna.“. 

DUPLERICA 

PUT PUTUJEM Kolumnist Varaždinskih vijesti Krešimir Kov 

Mediteran u 

Kako izgleda 

Malta? Zamislite 

otok veličine našeg 

Hvara, smjestite 

ga na pučinu 

Sredozemnog mora, 

negdje između 

Europe i Afrike, pa 

“nagurajte” na njega 

gotovo pola milijuna 

ljudi. Ljeti dodajte 

još stotine tisuća 

turista i eto - tako 

izgleda Malta. 

Fotografije i tekst: 

Krešimir i Davorka Kovač 

Ako izuzmemo nenaseljene 

otočiće, Malta su dva 

otoka – veći, koji se zove isto 

kao i država te manji Gozo. 

Znatan dio većeg otoka otpada 

na grad i tek zapadni i 

sjeverni dijelovi imaju malo 

zelenila i poljoprivrede. Na 

Malti nema mjesta koje bismo 

mogli smatrati “divljinom”, 

a ono malo slobodnog 

prostora dodatno “nagrizaju” 

brodogradilišta s ogromnim 

dizalicama i industrija. 

“Na papiru” postoji mnogo 

manjih naselja, od kojih 

je Valletta glavni grad. Realno, 

Malta je grad-država s 

jednim jedinim velikim gradom, 

nekoliko satelitskih 

prigradskih naselja i obližnjim 

otokom Gozo. 

Taj Gozo malo je ugodniji 

i nije toliko naseljen kao 

veći otok Malta, ali se ne- 

Na Malti nema 

visokih zgrada 

pa crkve i danas 

dominiraju 

naseljima 

Skriven arapski utjecaj 

Moderna Sliema nalazi se nasuprot Vallette 

Senglea - još jedan tipičan prizor na Malti 

mate kamo maknuti. Kad se 

popnete na citadelu u središtu 

otoka, iza kilometar-dva 

zelenila, na sve četiri strane 

vidite more. Većina turista 

Gozo posjete u obliku 

dnevnog izleta, a realno više 

od dva-tri dana tamo nemate 

što raditi. 

Mnogo toga na Malti 

nije nam bilo osobito interesantno 

jer to imamo u 

istom, često i ljepšem izdanju 

na hrvatskom Jadranu. 

Ako ne pogledate kartu, teško biste isprva zaključili 

da ste tako blizu sjevera Afrike i zemalja poput Tunisa, 

Alžira ili Libije. Maltežani čvrsto održavaju nacionalnu 

i religijsku homogenost i službeno su katolička 

zemlja. Statistički imaju ogromnu većinu katolika, 

jako malo anglikanaca i još manje muslimana. Prevladavaju 

Maltežani, a osim malo Britanaca, gotovo i 

nema stranaca. 

Međutim, kad malo bolje upoznate zemlju, arapski 

utjecaj “proviri” u mnogim detaljima. Ako ništa drugo, 

njihov jezik zvuči vrlo slično arapskom, a arapskog 

porijekla je i većina naziva gradova i mjesta. 

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

Zemlja je, osim toga, potpuno 

turistički eksploatirana 

i nemate centimetra otoka 

koji nije posjetilo milijune 

turista prije vas. Međutim, 

dva mjesta iskaču svojom 

atraktivnošću – glavni 

grad Valletta te Hipogeum 

u Ħal-Saflieni. 

Valletta i Hipogeum 

Valletta je zanimljiva 

zbog ljepote svojih ulica i 

trgova, starih zidina i atraktivnih 

pogleda na zaljeve i 

more sa svih strana. Lijep 

grad čini vrlo skladnu cjelinu, 

ugodnu za šetnju i odmor. 

Tu je i jedno od najstarijih 

kazališta te palača na 

središnjem trgu, bivša rezidencija 

malteških vitezova. 

Posebno se ističe prekrasna 

barokna konkatedrala sa 

slikama Caravaggia i freskama 

Prettia. Caravagio je, doduše, 

svojevremeno bio protjeran 

s Malte, ali je ostavio 

nekoliko remek-djela s kojima 

se Malta silno ponosi. 

Katkad je u Valleti i obližnjoj 

Vittoriosi zamorno što 

previše inzistiraju na priči o 

herojskoj obrani od Turaka 

prije petstotinjak godina jer 

Hrvatska ima mnogo više 

takvih i još daleko snažnijih 

priča iz istog razdoblja. 

Također, bezbrojne izložbe 

o Malti u II. svjetskom ratu 

odražavaju njihovu nacionalnu 

traumu, ali se sve to 

čini kao daleki odjek onoga

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

ač sa suprugom Davorkom ovih je dana posjetio Maltu 

engleskom stilu 

Engleski štih 

Iako usred Mediterana, 

Maltežani forsiraju engleski 

“štih” kao da su i 

dalje britanska kolonija. 

Svi govore engleski, vozi 

se lijevom stranom ulice, 

telefonske govornice 

su crvene, jedu lošu hranu 

i slabašni su kuhari. 

Iako žive usred mora, 

nacionalno jelo im je - 

zec. Domaće vino im je 

izuzetno dobro, a ipak se 

rado pije pivo osrednje 

kvalitete. Znatno su suzdržaniji 

i oprezniji prema 

strancima nego Talijani 

ili Španjolci. 

što je Hrvatska u tom periodu, 

i još narednih pola stoljeća, 

morala prolaziti. 

Hipogeum, velika prapovijesna 

podzemna grobnica 

i hram, doista je nešto 

posebno, konačno nešto 

što u Hrvatskoj nemamo. 

Sam obilazak je doživljaj 

jer je mjesto prepuno tajni 

i nikad odgovorenih pitanja. 

Na ovom mjestu pokopano 

je oko 7.000 tijela, 

a korištena je između 3600. 

i 2500. godine prije Krista. 

Vrlo, vrlo malo se zna o ljudima 

koji su tada naseljavali 

Maltu. Došli su vjerojatno 

sa Sicilije i s vremenom razvili 

naprednu civilizaciju. 

Međutim, iznenada su nestali 

i ne zna se što se dogodilo. 

Nije poznato kojim je- 

Ova lučica povezana je prirodnim tunelom s morem 

Vittoriosa je bila prva utvrda vitezova na Malti 

zikom su govorili i kakvu su 

religiju imali. I sama grobnica 

otkrivena je slučajno prije 

stotinjak godina tijekom 

gradnje jedne kuće. 

Malta je zanimljiva i kao 

mjesto na kojem se, prema 

Djelima apostolskim u Bibliji, 

slučajno našao sveti Pavao 

na putu u Rim. Njegov 

brod doživio je brodolom, a 

stanovnici Malte dobro su 

prihvatili brodolomce. Prema 

predaji, Pavao je tada na 

Malti utemeljio kršćansku 

zajednicu. Nekoliko mjesta, 

osobito u gradu Rabatu, posvećena 

su Pavlu. 

Svidio nam se i “azurni 

prozor”, zgodna formacija 

stijena iznad mora na otoku 

Gozo. Bili smo tamo potpuno 

sami, vjetar je bijesno 

puhao, valovi su bili izuzetno 

veliki... Eto, dašak avanture 

u (pre)turističkoj zemlji. 

Europski starački dom 

Malta ima mnogo starijih 

ljudi, kao i mnogo umirovljenika 

iz cijele Europe, 

osobito Britanaca. Tu je daleko 

ugodnija i toplija klima 

nego na sjeveru Europe, sve 

je daleko jeftinije i svi govore 

engleski. 

Činilo nam se da su stariji 

ljudi na Malti daleko 

„uklopljeniji“ u svakodnevni 

život nego u Hrvatskoj, 

što je vjerojatno posljedica i 

znatno višega životnog standarda, 

osobito umirovljenika. 

Stariji ljudi, kao i mladi, 

sjede u kafićima, jedu u restoranima, 

borave u hoteli- 

DUPLERICA 33 

Moćne zidine podsjećaju 

na mnoge osvajače iz 

prošlosti 

ma, idu na izlete... Čak je na 

rock-koncert u jedan klub 

došlo nekoliko starijih ljudi, 

od kojih neki i teže pokretni, 

i zabavljalo se na 

svoj način. 

Pušenje je zabranjeno 

u svim javnim prostorima, 

tako da parovi s djecom nisu 

“protjerivani” iz kafića kao u 

Hrvatskoj. 

Malta je zanimljiva kao 

drukčiji Mediteran od onog 

na koji smo navikli. Vrlo jak 

britanski utjecaj, ali i spoj toliko 

različitih kultura na granici 

Europe i Afrike, jedinstveno 

su spojeni u priču o 

vitezovima, svetom Pavlu i 

životu na lijepom, malom 

otoku koji živi neki svoj život 

usred pučine Sredozemnog 

mora. 

FELJTON Nepoznata i 

neobjavljena pisma 

kardinala Alojzija Stepinca (IX. dio) 

Pomilujte 

54 časnika 

Piše: Mladen Genc 

Pisma s molbama nadbiskup A. Stepinac uputio je 

poglavniku Paveliću (8. kolovoza 1944.) i zapovjedniku 

grada Zagreba Adolfu Sabljaku (9. kolovoza), u kojima 

se zalaže za pomilovanje 54 hrvatskih časnika, dočasnika 

i vojnika. 

Poglavniče! 

Neka mi bude dopušteno obratiti se na Vas u vezi pomilovanja 

54 hrvatskih časnika, dočasnika i vojnika koji bi imali 

biti ovih dana radi čina iz čl. 98. t. 1. i 2. kaznenog Zakona 

suđeni po ratnom sudu na najtežu kaznu smrti… 

Poglavniče, ja Vas u ime hrvatske javnosti i kršćanskog milosrđa 

molim, da spasite Hrvatskoj 54 života, koje Vaše pomilovanje 

i daljnji nadzor za to određenih vlasti mogu privesti na 

pravi put i učiniti koristnima za naš toliko iskušavani narod. 

Poglavniče! Uvjeren sam, da istinski naši narodni i državni 

probitci ne traže glave optuženih, i da baš oni rade protiv tih 

probitaka, koji od Vas kao državnog Poglavara traže za tolike 

ljude smrtnu kaznu. Hrvatska ne smije umirati, ona mora 

živjeti. Taj naravni zakon oplemenjen je hrvatskim duhom: 

ne ću smrti griješnika, nego da se obrati i živi, govori Gospodin. 

Kada čita čovjek pismo iz zatvora na smrt osuđenih, nad 

kojima je osuda izvršena, onda mora duboko žaliti, da takovi 

ljudi ne služe Hrvatskoj. One, koji su još na životu, Vi možete, 

Poglavniče, svojim pomilovanjem učiniti korisnima Hrvatskoj. 

Promjena naime kazne smrti u drugu koju kaznu utjecati 

će bez sumnje kako na optužene tako i na njihove obitelji, 

koje bi njihovom smrću ostale bez hranitelja, da svoje živote 

stave u pravu službu naroda i države. 

Dr. Alojzije Stepinac, Nadbiskup zagrebački 

Za iste osuđene Stepinac je poslao pismo za pomilovanje 

i zapovjedniku grada Zagreba Adolfu Sabljaku. 

Gospodine generale! 

Čast mi je obratiti se na Vas sa slijedećom molbom: Obavješten 

sam, da će ovih dana biti izrečena osuda nad 54 hrvatskih 

časnika, dočasnika i vojnika, koji su se ogriješili o čl. 

98. t. 1. i 2. Kaznenog Zakona, te nekima od njih prijeti najteža 

kazna smrti. Gospodine generale u ime hrvatske javnosti, 

koja s najvećim zanimanjem prati ovaj sudbeni postupak, 

te u ime kršćanskog milosrđa, obraćam se na Vas kao zapovjednika 

grada, koji imade konačnu riječ u donošenju osuda, 

da svojim uplivom i odlukom spriječite donošenje najtežih 

osuda na smrt…. 

…Njihove obitelji, koje bi njihovom smrću ostale bez hranitelja, 

zatim brojni znanci i rođaci zahvalno će primiti pomilovanje 

te prionuti uz rad za narod i državu, ako su prije 

radili protivno. Gospodin Bog govori, da neće smrti griješnika, 

već da se ovaj obrati i da živi. Kako tek ljudi moraju imati 

strahopočitanje pred ljudskim životom! Ako je čovjek skrenuo 

s pravog puta valja učiniti sve da ga se privede na pravi 

put a ne uništiti ga. To je naravni zakon života oplemenjen 

kršćanskim gledanjem na svijet i život. Hrvatska mora živjeti 

a ne umirati. 

Dr. Alojzije Stepinac 

Nadbiskup zagrebački 

Nadbiskup dr. Alojzije Stepinac, s jednim od svojih suradnika, 

redovito je tražio načine da spasi ugrožene

34 

ŽIVOT NAŠ SVAGDAŠNJI 

Anksioznost i 

zabrinutost 

Pojam anksioznosti obuhvaća širok 

spektar karakteristika vezanih 

uz određene emocije, fizičke 

manifestacije i način razmišljanja 

koji je vidljiv i koji osoba više 

ili manje svjesno proživljava kada 

se osjeća anksiozno. Anksioznost 

karakteriziraju subjektivni osje- 

mr. sc. 

Velimir Dugandžić 

psihoterapeut 

ćaji nemira, straha, panike, duševnog bola. Razmišljanja 

anksioznih osoba puna su strepnji, briga, neizvjesnosti, 

napetosti i uznemirenosti, s negativnim 

konotacijama o tome što bi se možda moglo dogoditi 

ili što se to događa upravo sada. 

Tjelesni obrazac anksioznih osoba karakterizira sve 

pliće disanje, stiskanje dijafragme i „odcjepljivanje“, 

to jest određeno prekidanje kontakta između 

glave i tijela. Osoba kao da prestaje doživljavati sebe 

kao cjelinu. Doživljava sebe samo kroz glavu u smislu 

„to sam Ja“, a svoje tijelo u kojem se doživljava 

odnosno manifestira osjećaj anksioznosti i neugode 

osjeća kao „tijelo nisam Ja“. Na određeni način dolazi, 

dakle, do „odcjepljivanja glave“ od ostatka tijela 

s tendencijom da se sva energija nakupi (usredotoči) 

u glavi. Karakteristike anksioznih stanja mogu 

biti i probavne smetnje, problemi sa spavanjem, glavobolje, 

a u ekstremnijim slučajevima i bol u plućima 

i panični napadaji. 

Anksioznost je vrlo složeno stanje koje se razlikuje 

od običnog stresa ili uobičajenih napetosti. Javlja 

se, uz ostalo, kao posljedica sve većih radnih obaveza 

koje je potrebno obaviti što uspješnije i u što kraćem 

vremenu, zadovoljavajući pri tome sve kraće 

vremenske rokove. To je stanje koje je kroz psihoterapijsko-holističku 

perspektivu najlakše opisati kao 

simptom koji se javlja kada pokušavamo kompenzirati 

i potisnuti nemir, strah i paniku koji se osjetilno 

javljaju u tijelu. Kroz tijelo osjećamo. Sukladno 

tomu, u njemu se manifestiraju emocije i senzacije. 

Organizam pokušava takve uznemirujuće i rijetko 

ugodne emocije potisnuti i tako s njima prekinuti 

kontakt. Jedan od ne baš uspješnih načina nošenja 

s takvim stanjima je pretjerano uzimanje hrane, 

na primjer, kako bismo neugodne emocije i neugodna 

stanja umanjili. 

U stanju anksioznosti javljaju se emocije koje ne želimo 

osjećati ni izraziti. Od njih se nastojimo odijeliti 

(odcijepiti) kako bismo lakše preživjeli određene 

situacije u sadašnjosti ili, ako smo ih potisnuli, da 

bismo lakše preživjeli sjećanja na određene situacije 

iz prošlosti. Te su emocije uglavnom proizvod niza 

iskustava iz naših odnosa i relacija s okolinom (traumatična 

iskustva, iskustva ljutnje, gnjeva i tuge, iskustva 

odbačenosti i slično). Neka iskustva i emocije, 

naravno, možemo potiskivati, no postavlja se pitanje 

koliko dugo i kako, potiskujući ih, dalje funkcionirati 

u smislu kvalitete života. Za potiskivanje emocija 

potrebna je, naime, određena količina energije, 

koja onda više nije dostupna i dostatna za druge vrste 

ekspresija i kreacija u životu. 

Emocije (riječ ima latinski korijen sa značenjem „pokrenuti 

se prema van“) imaju svoj smjer kretanja i nastaju 

uglavnom u našem torzu te se kreću prema gore 

(najčešće), što se još naziva i „putanja ekspresije“ (J. 

Kepner 2010.) Osjećaji kao što su tuga, radost, ljutnja 

- osjećaji su koje, kada ih iskusimo, osjećamo kao da 

se dižu prema gore, iz torza prema grlu, kako bi bili 

izraženi i izrečeni te prema našem licu kako bismo 

ih pokazali i izrazili. Tako i potisnuti osjećaji mogu, 

u kontaktu s okolinom, postati ponovno stimulirani 

i mogu se početi kretati „prema gore“, što je uobičajena 

reakcija. Kada se to događa, dakle kada se pod 

utjecajem kontakta s okolinom potisnuti osjećaj nanovo 

stimulira, čovječji organizam iznova nastoji taj 

osjećaj obuzdati kroz zaustavljanje disanja, pliće disanje, 

stiskanje mišića oko doljnjeg i srednjeg dijela 

torza (trbuh, dijafragma), i to sve s namjerom da se 

ti osjećaji ponovno potisnu i tako obuzdaju. 

Obrasci koji se aktiviraju pojavom anksioznosti, kao 

i mogući smjerovi psihoterapijskog rada, u takvim 

situacijama vrlo su složeni. Stoga je vrlo važna svjesnost 

i razumijevanje obrasca našeg djelovanja koje 

dovodi do neugodnih i često vrlo bolnih osjećaja koji 

se javljaju s osjećajem anksioznosti. 

Vrijeme je gripe, prehlade. 

Također, i proljeće je 

sve bliže stoga polako treba 

organizam pripremati na 

njegovo „buđenje“ iz zimskog 

sna te ojačati imunitet. 

Stručnjaci vam savjetuju da 

na svojem imunitetu poradite 

sa 6 jednostavnih namirnica, 

koje vrlo lako možete 

konzumirati čak i u hodu. 

Posebno se ova namirnice 

preporučaju djeci koja su 

posebno u ove dane izložena 

gripi. 

Prije svega to je grah. Za 

održavanje zdravlja nema 

bolje mahunarke. Crni grah 

bogat je vlaknima, antiok- 

ZDRAVLJE 

METEOROPATIJA Šokantne promjene vremena i temperaturne razlike sve više u 

I zdrave i bolesne os 

podnose promjenu s 

Uslijed nagle južine 

javlja se pojačana 

nervoza, promjena 

srčane frekvencije, 

pojačano znojenje, 

pojačano drhtanje 

cijelog organizma. 

Naravno, kod 

kroničnih bolesnika 

sve to može biti i 

kobno 

Margareta Detoni 

Prošli tjedan naglo je nastupila 

južina koja je u nekim 

krajevima podigla temperaturu 

i za više od 10 stupnjeva 

celzijevih. O utjecaju 

ovakvih naglih vremenskih 

promjena, odnosno temperaturnih 

skokova na ljudski 

organizam, kako u zdravih 

osoba, tako i u kroničnih 

bolesnika, razgovarali smo s 

dr. Dubravkom Tršinskim 

internistom kardiologom 

Opće bolnice Varaždin. 

Atak na organizam 

-Sve promjene vremena 

reflektiraju se na naš organizam. 

Neki takve promjene 

u zdravoj populaciji osjete 

jače, dok neki manje. Oni 

koji takve promjene osjećaju 

jače zovemo meteoropatima. 

No, definitivno je da naš 

organizam odgovara na takve 

promjene. Kod kroničnih 

bolesnika situacija je bitno 

drugačija jer je kod njih 

primarno narušeno zdravlje 

iz nekog razloga te oni imaju 

bolestan organizam koji 

je oslabljen i kao takav lošije 

odgovara na te promjene. 

Oni jače reagiraju na te promjene, 

imaju veće šanse da 

im se dogode neke teže komplikacije, 

odnosno, teža stanja 

– kazao je dr. Tršinski te 

objasnio što se zapravo događa 

s našim organizmom 

Toplije vrijeme izmamilo je brojne Varaždince u šetnju 

PREVENTIVA Spriječite gripu i prehladu te zdravi dočekajte proljeće 

Namirnice koje poboljšav 

sidansima i dobar je prema 

imunološkom sustavu. 

Zatim tu su borovnice 

koje su izuzetno bogate antioksidansima 

koje štite naš 

organizam od slobodnih radikala 

te na niz načina djeluju 

povoljno na naše tijelo. 

Češnjak je stoljećima korišten 

kao prirodna antivirusna, 

antimikrobska, antibakterijska 

i imunološka obrana. 

Ne štedite ni na krumpiru 

koji je važan izvor energije, 

vitamina i minerala (vitamina 

C, niacina, vitamina 

B6, kalija, magnezija, fosfora, 

željeza, kalcija... Svakodnevno 

konzumirajte jogurt 

dr. Dubravko 

Tršinski, internist 

kardiolog 

Kod kroničnih 

bolesnika nagli 

temperaturni 

šokovi mogu 

izazvati čak i kobne 

posljedice 

uslijed nagle promjene vremena. 

- Promjena temperature 

i promjena atmosferskog 

tlaka su atak na organizam 

i organizam odgovara. On 

se želi vratiti na stanje u kojem 

je bio prije te promjene. 

Naše se tijelo ne može od- 

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

mah prešaltati na novonastalu 

situaciju i ta promjena 

obično traje nekoliko dana. 

Organizam je u tim trenucima 

u situaciji kao kad se 

bori protiv nečega i on reagira 

i više nego što je potrebno, 

kao primjerice kod straha ili 

stresa. Obično nam je tada

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

tječu na naše zdravlje 

obe najteže 

hladnoće na južinu 

frekvencija srca puno veća 

nego što bi trebala biti ili bi 

bila dostatna za reakciju, jer 

se tijelo još uvijek priprema 

i za onu još goru situaciju 

objašnjava dr. Tršinski. 

-Najgore promjene su one 

s hladne fronte na toplu, dakle 

najlošije podnosimo prijelaz 

s hladnoće na južinu. Ona 

sa sobom dovodi promjene 

kao što su promjene srčane 

frekvencije, promjene tlaka, 

dolazi do raširenosti krvnih 

žila koje su prilikom hladnijeg 

vremena bile uže, a koje 

se prilikom toplijeg vremena 

šire. Naš organizam će naglo 

biti topliji, iako smo još uvijek 

u zimi. Takvo zatopljivanje 

organizma uzrokuje znojenje 

i gubitak tekućine, može 

doći do tromboze, moždane 

embolije, srčane embolije 

i sličnih tegoba kod kroničnih 

bolesnika. Kod zdravih 

ljudi organizam je u gabaritima 

zdravog odgovora na takve 

promjene te je dobro pri- 

premljen i može dosta dobro 

- kaže dr. Tršinski, no dodaje 

da i zdrave osobe mogu imati 

smetnje. 

Moguće smetnje 

-Zdrave osobe mogu 

imati smetnje, ali one neće 

imati posljedice. Promjenu 

s toplijeg vremena na hladno 

ne osjećamo toliko. Ona 

može biti problem u koliko 

iz tople sobe izađemo na 

-10 van. Probleme i zdravima 

stvara - južina. Javlja se 

pojačana nervoza, promjena 

srčane frekvencije, pojačano 

znojenje, pojačano drhtanje 

cijelog organizma. Naravno, 

kod bolesnika sve to 

može biti kobno. Kod zdravih 

osoba nisu česte teže reakcije. 

No, jače mogu odreagirati 

osobe koje su uvjetno 

zdrave. To su one koje imaju 

određene poteškoće koje se 

nisu manifestirale ranije nekim 

simptomima – kazao je 

dr. Tršinski. 

aju imunitet 

koji idealno služi za obnovu 

probavnog sustava, a koji je tijekom 

zime bio opterećen teškom 

hranom. Izberite onaj jogurt 

koji ima probiotička svojstva 

i blagonaklono djeluje na 

probavu. Ne zaboravite na jabuke. 

Općepoznato je da je jabuka 

vrlo zdravo voće koje bi 

trebalo jesti svakodnevno. Ono 

što manje ljudi zna je da ima 

zdravih i zdravijih jabuka. One 

koje su jarkije boje, obično su 

bogatije vitaminima i antioksidansima. 

Osim unošenja ovih namirnica, 

dobro bi bilo izbjegavati 

unos velikih količina bijelog 

šećera u organizam. 

ZDRAVLJE 35 

Izbjegavati jurnjavu, jesti laku 

hranu i uzimati terapiju 

-Teško se zaštititi od utjecaja vremenskim neprilika, ali 

uvijek kažem:- ne izazivati. Zahvaljujući dobrim prognostičarima 

danas imamo i biometeorološku prognozu. 

Možemo predvidjeti takve pojave. U te dane potrebno 

je pripaziti. Kad nastupe naglo topliji dani ne treba 

odmah izletjeti van kao da je nastupilo proljeće. U 

takvim zapravo težim danima potrebno je prilagoditi 

i prehranu. Neka bude laganija s puno voća i povrća 

te dosta juhe. Jer iako je još uvijek zima, naše se tijelo 

počelo više znojiti više nego li se znojilo unatrag nekoliko 

mjeseci. Dakle gubimo elektrolite. Dozvolite organizmu 

da se prikopča na nove vrijednosti. Kroz taj 

period izbjegavajte jurnjavu i žurbu, pazite na tekućinu 

i hranu, uzimajte terapiju, jer može doći do potrebe 

ili do pojačanja ili smanjenja doze, a ako se primijeti 

nagla promjena u tlaku potrebno se savjetovati s 

liječnikom. Također, potrebno se laganije, ali slojevito 

obući – zaključio je dr. Tršinski. 

LJEKOVITO BILJE 

Čudotvorne švedske kapi 

Švedske kapi, poznate još i pod nazivom „švedska gorka 

rakija“ dr. Samsta, poznate su svima. Jačaju tijelo i vraćaju 

mu izgubljenu snagu. Mogu se upotrijebiti na više 

načina; kao dodatak čajevima u liječenju alergija, angine, 

artritisa, lošeg krvotoka, multiple skleroze, crijevnog 

katra, loše probave i želučanih tegoba, kanceroznih bolesti, 

dijabetesa, žutice, tresavice, kao sredstvo za izmivanje 

kod osipa, lišajeva, krasti i očnih bolesti, za mazanja 

i natrljavanja kod hemo- mo 

roida, proširenih vena, ozeeblina, 

reume, trganja, za 

obloge i ovoje kod problee- ma s glavoboljom i migree- nom, zubobolje, gluhoće, 

tegoba s jetrom, kile, 

kapi, kurjih očiju, bolnih 

nogu, opeklina, uboda 

pčela i osa, rana, dijabetesa, 

oštećenja štitnjače, 

tumora, sušenja 

mišića, leukemije, s vodom 

za poboljšanje apetita, 

protiv crijevnih grčeva (tri žlice švedskih kapi popiti 

polako jednu za drugom, a kod grčeva u želucu samo jednu 

žlicu), za pročišćavanje krvi, protiv visokoga krvnog 

tlaka. Kod žena je njihova upotreba za vrijeme mjesečnice 

i u prvim mjesecima trudnoće zabranjena. Dr. Samst ih 

je sastavio od mješavine mnoštva biljaka iz južnih, tropskih 

zemalja, a njihov je sastav čak stoljećima bio tajna. 

Danas se švedske kapi prave od dostupnih nam biljaka, 

a možete ih načiniti i sami u svojoj kućnoj radinosti uz 

malo dobre volje. U staklenku od dvije ili tri litre, širokog 

grla, stave se 2-3 jušne žlice čajne mješavine: lišće i 

cvjetovi bijeloga sljeza i paprene metvice, bobice od borovice, 

bobice žutike, osušeni podanci anđelova korijena, 

lincure, iđirot, rabarbabara i srčenjak uz dodatak grumena 

ilovače veličine oraha te začina: muškatni oraščić, 

klinčić, šafran i tri dekagrama kandisa. Mješavinu valja 

zaliti jednom litrom kvalitetne rakije (šljivovice). Ostavimo 

je da stoji deset dana, a može i šest tjedana, na toplome 

mjestu, ali ne na suncu. Nakon stajanja je procijedimo. 

U principu se za liječenje uzima 10-15 kapi. M.R. 

PREDAVANJE O načinima proizvodnje 

zdrave hrane u Čakovcu 7. veljače 

O biovrtu, uzgoju 

gljiva i akvaponiji 

U Čakovcu će se u četvrtak, 7. veljače, s početkom u 18 

sati, održati predavanje o različitim načinima proizvodnje 

zdrave hrane. Objedinjene su čak četiri teme, i sve se odnose 

na metode primjenjive u vlastitom domaćinstvu. 

Tako će Silvija Kolar Fodor govoriti o tehnikama biološkog 

vrtlarenja, Dijana Posavec će objasniti kako kod 

kuće uzgojiti shitake gljive, a Luka Krainc i Željko Prstec 

govorit će o akvaponiji, tehnici koji na inteligentan 

i ekološki prihvatljiv način objedinjuje uzgoj riba i 

biljaka u okviru istog sustava. Uvodno će biti predstavljen 

rad Grupe solidarne razmjene Čakovec, koja na lokalnoj 

razini povezuje potrošače i proizvođače ekološki 

proizvedene hrane. 

Predavanje će se održati u multimedijalnoj dvorani udruge 

ACT (Ivana Novaka 38, Čakovec). Organizatori događanja 

u su Knjižnica i čitaonica Tabula Rasa i GSR Čakovec. 

G.Š.

36 

margareta.detoni@varazdinske-vijesti.hr 

Što vas čini sretnima? 

Pođete li zguglati riječ happiness ili sreća, bombardirati 

će vas raznim seminarima i radionicama stručnjaka 

koji podučavaju kako biti sretan i zaboraviti na 

crne misli. Mislite li da je to moguće? Čuli smo kako 

je moguće naučiti biti uspješan, dobro komunicirati, 

čak i biti uspješan roditelj, no da li je moguće zaista 

postati i sretan iznutra ili je za taj osjećaj potrebno nešto 

više? Možda istinsko poimanje života? Još su davno 

stručnjaci rekli kako sreću čine sve pozitivne emocije 

u nama ukoliko im oduzmemo negativne. Neki 

kažu kako je ona zapisana u našim genima i da ćemo 

biti onoliko sretni koliko nam to geni dopuštaju te da 

na količinu sreće u nama djeluje i faktor okoline. Smatram 

da je sreća najbolje opisana kao stanje uma, onaj 

mir u nama s kojim polazimo prema svima i svemu u 

životu. Tako nas i loše stvari ne čine nesretnima. Ona 

je stanje uma u kojem smo mirni sami sa sobom, a jedino 

tada možemo primati i pružati ljubav. Današnji 

nam se život sastoji uglavnom u više ili manje spretnoj 

vožnji slaloma i teško je doći do trenutaka osobnoga 

mira. Posebno unatrag zadnjih godina u kojima je 

ljudsko dostojanstvo svedeno ispod minimuma i sve 

je manje objektivnih razloga za sreću. Da li je stvarno 

tako? Do zanimljivih odgovora došla sam pričajući sa 

mojim prijatelji(ca)ma koji su na prvo mjesto sretnih 

trenutaka mahom stavljali trenutke provedene s dragim 

osobama i obitelji. 

Mnogi su rekli kako ih sve više veseli odlazak po dijete 

u vrtić nakon napornog radnog dana, izleti s obitelji, 

kupnja dugo željene stvarčice na sniženju, dobra 

stvar na radiju u autu i pomaganje drugima. -Usputni 

osmijeh na ulici ili prodavačice u dućanu stvarno 

može uljepšati dan- kaže moja kolegica, dok se druga 

s kojom sam se na istome putu ponovno našla nakon 

dugog niza godina iskreno otvorila o tome kako je ponovno 

našla sreću: Zadnji put kad sam osjetila iskreni 

osjećaj sreće je bilo nakon dugog razdoblja tame, samoće. 

Sve je krenulo jednim privatnim brodolomom, nakon kojeg 

je život izgledao nepopravljiv i bez sutra. Mislila sam da je 

kraj svemu. Nakon tugovanja , neke stvari su se počele razvijati 

u pozitivnom smislu. Zapravo su to bile sitnice, ali 

sam shvatila kako su me upravo one digle - od tople riječi 

prijatelja, iskrenog zagrljaja, šalice kave, odlaska u prirodu. 

Sve to me počelo veseliti. I tad kad sam shvatila da u meni 

ima snage, kad sam vidjela da život može biti lijep, da ipak 

mogu dalje, ponovno sam se vratila školovanju. 

To je bio TAJ trenutak sreće. Ponovo sam se počela radovati 

životu i svim izazovima koji uz to idu - kaže ona 

i tim se riječima uvodi u svaki novi dan. Prijatelj 

koji je unatrag nekoliko godina prošao teža osobna 

iskustva, i koji je shvatio cijeniti prave trenutke 

sreće obratio mi se mailom u kojem citira poznatog 

H. Hessea iz njegovog Stepskog vuka, a koji je 

savršeno opisao ono što želim reći: Što sam bivao 

stariji, sve manje su me ispunjavala sitna zadovoljstva 

koja mi je život pružao i sve jasnije sam shvaćao gdje 

treba tražiti prave izvore radosti i smisla. Naučio sam 

da biti voljen ne znači ništa, a da je voljeti sve; da je 

sposobnost da osjećamo ono što daje vrijednost i ljepotu 

našem postojanju. Gdje god bi se na zemlji pojavilo 

ono što se može nazvati srećom, bilo je satkano od emocija. 

Novac nije ništa; ni moć nije ništa. Mnogi imaju 

i jedno i drugo, a ipak su nesretni. Ljepota nije ništa; 

vidio sam lijepe muškarce i lijepe žene koji su bili nesretni 

usprkos svojoj ljepoti. Ni zdravlje nije sve; svatko 

je zdrav tko se tako osjeća; bilo je bolesnika punih 

volje za životom koji su je njegovali do samog kraja; i 

bilo je zdravih koji su venuli mučeni strahom od patnje. 

Ali sreća je uvijek bila tamo gdje je netko znao voljeti i živio 

za svoje osjećaje; ako ih je njegovao, ako ih nije gazio 

i nije ih potiskivao, oni su mu donosili zadovoljstvo. 

” Evo dragi moji, nadam se da je veliki broj vas u potrazi 

za srećom i da smo zapravo svi na istome putu. Potražimo 

je unutar sebe .Jedino naš unutarnji mir uvijek nosimo 

sa sobom i on nam pomaže u teškim trenucima. 

Tek kad u potpunosti shvatimo da je život promjenjiv, 

pun neočekivanih događanja i traje zapravo relativno 

kratko, naučit ćemo cijeniti njegov svaki trenutak 

kao i sve one male stvari koje nam se inače čine 

običnima i rutinskim, a koje su ustvari tako čarobne. 

Pokušajmo učiti iz svakog iskustva i izvući najbolje. 

Dajte si šansu da osjetite i tugu i radost. Zato jer možete 

i zato jer ste u suštini dobra bića kojima je prirodno 

ići samo naprijed. 

Iz ciklusa godišnjih ili kalendarskih 

običaja svojim sadržajnim 

bogatstvom izdvajaju 

se božićni običaji. Ciklus 

božićnih običaja započinje 

došašćem, a završava blagdanom 

Sveta Tri kralja ili blagdanom 

Svijećnice kako je bilo 

do obnove liturgijskog kalendara. 

Naši stari su do Svijećnice 

držali kuću okićenu u 

božićno ruho te u kući držali 

okićenu jelku. Taj običaj neki 

ljudi poštuju i danas. 

-I danas u staračkim domaćinstvima 

postoji tradicija 

uklanjanja božićnih obilježja, 

okićenog bora i jaslica, 

na blagdan Svijećnice. Toga 

ŽIVOT 

VRIJEME POKLADA i ZAFRKANCIJE Raznolikost pokladnih običaja našega kra 

Uz buku i ples mas 

naši stari prizivali d 

Margareta Detoni 

Vrijeme je poklada i maškara. 

Iako je zbog krize sve 

manje organiziranih modernih 

karnevalskih fešti ili maskenbala, 

u našem kraju postoji 

itekako bogata lepeza 

pokladnih običaja koji obuhvaćaju 

i raznoliko maskiranje 

te bogatu gastronomiju. 

Pokladni običaji održavaju 

se u vrijeme zimskog solsticija, 

u vremenu kada zima 

gubi svoj intenzitet, a priroda 

se polako budi. Oni mogu 

započeti u nekim krajevima 

već na Sv. Tri kralja, a svoj 

vrhunac postižu na pokladni 

utorak, na Pepelnicu. 

Pokuditi vlast 

Pokladni običaji i prerušavanje 

obilježavaju se od 

davnina na našem području, 

kao i na području čitave 

Hrvatske. Tome svjedoči i 

raznolikost maski za svaki 

pojedini kraj kao i naziv 

samoga fašnika - od mačkara 

u kajkavskom području, 

karnevala u priobalnom 

području i fašangi u Baranji... 

U etnologiji korijeni 

karnevala tumače se dvojako. 

Postoji magijsko-apo- 

tropejsko tumačenje u kojem 

se magijskim činima i 

obrednim pomagalima (bučenjem, 

prerušavanjem te 

galamom) odbija djelovanje 

natprirodnih zlih sila i demona 

na ljude, stoku, prirodu 

i sve što nas okružuje, 

čime se želi osigurati zdrava 

i plodna godina. Drugo 

objašnjenje veže se uz rimske 

saturnalije i bakanalije 

te druge slične svečanosti 

vezane uz boga Dioniza i 

ZAVRŠILO BOŽIĆNO RAZDOBLJE Koji je etnološki značaj Svijećnice? 

Dim ugašene svijeće predska 

dana u crkvi se blagoslivljala 

svijeća. Po povratku iz crkve 

blagoslovljena svijeća se 

palila, a zatim gasila o glavni, 

drveni tram glavne kućne 

prostorije – hiže. Vrlo 

često svijeću se znalo ugasiti 

u izdubljenoj rupi na tramu 

koja je služila za učvršćivanje 

snovače za vrijeme 

snovanja osnove tkanja za 

tklački stan – nared. Ako je 

dim sa ugašene svijeće krenuo 

prema vratima prostorije 

bio je to znak da će netko 

od ukućana umrijeti tijekom 

godine. 

Terezija Kerep iz Kamene 

Gorice poznaje i običaj 

kulta plodnosti, kažu stručnjaci. 

Tako i sam naziv karneval 

potječe iz tog perioda, 

a njegovo tumačenje različito 

se tumači. Carrus navalis 

označava lađu koja se 

vozila na kolima u pokladnim 

povorkama, a Carne 

vale, od čega također dolazi 

riječ karneval znači „Zbogom 

meso!“. Ovaj se povik 

može protumačiti i kao dolazak 

korizme u kojoj se posti, 

ističe etnolozi. 

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

Osnovu pokladnih običaja 

čine ophodni grupnih 

maski koji izvode neki ritual 

te priprava određene vrste 

hrane. Danas se taj prvobitni 

smisao poklada izgubio te 

se karnevali organiziraju prvenstveno 

radi zabave. No 

dopušteno je bučenje, međusobno 

zadirkivanje, čak i 

ismijavanje, kao i otvoreno 

izgovaranje kritika. U velikom 

broju slučajeva maškare 

danas koriste ovaj obi-

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

ja 

kama i kostimima 

obru godinu 

čaj kako bi pokudile postojeću 

vlast. 

Debela repa i zelje 

Na varaždinskom području 

kroz povijest zabilježeni 

su razni pokladni običaji. 

Od maski popularne javljale 

su se larfe, lampe, drvene 

maske zoomorfnog oblika. 

Popularno je bilo premazivanje 

lica čađom, crvenom 

ili bijelom bojom. Od tradicionalnih 

starinskih maski 

poznat je i lik babe koja nosi 

dedu, kuma i kume, cigana i 

ciganice te svatovske povorke, 

u kojima mladenku tumači 

muškarac koji je trudan. 

Izdvaja se i maska gomila. 

Ona predstavlja lik deve, 

ždrebeta ili konja u kojoj je 

konstrukcija glave drvena i 

presvučena zečjim krznom 

ili papirom. 

U ophodnima se pjevala 

pjesma „Debela repa“ ili 

„Debelo zelje“ gdje bi se 

zivao bi moguće smrti u kući 

paljenja kose djeci na blagdan 

Svijećnice. Upaljenom 

blagoslovljenom svijećom 

djeci se palilo kosu iznad 

čela, na potiljku i iznad oba 

uha s uvjerenjem kako će im 

Majka Božja „presvetliti pamet“ 

- kazao je Tibor Martan 

iz etno udruge „Greben“. 

U narodu o blagdanu 

Svijećnice nalazimo i čestitarske 

ophode. Čestitari su 

obilazili kuće noseći tronuš, 

rešeto s likom Majke Božje, 

ili izdubenu tikvu s upaljenom 

svijećom. Ophodnici 

su pred kućom pjevali, 

a zatim od domaćina bili 

darivani jajima ili novcem. 

kruženjem štapa po zemlji 

simbolički označavala veličina 

željenog ploda. Maskirane 

grupe bile bi počašćene 

krafnama, pićem i jajima. U 

pokladne dane konzumirala 

su se jela poput kiselog zelja i 

repe, kuhane svinjske ili kokošje 

glave, a od slastica obavezne 

su bile i krafne koje 

su održale sve do danas. Sva 

ova jela spravljala bi se kako 

bi se prizvala plodna godina. 

Također, postojao je i obred 

mazanja nogu juhom od kuhane 

svinjske glave kao zaštita 

od uboda zmija. 

Fašnik je završavao obredom 

suđenja Fašniku ili Pustu 

koji je bio okrivljen za 

sve zlo u prethodnoj godini. 

Najčešće bi ta lutka bila 

izrađena od slame, a odjevena 

u dronjke. Fašnika bi se 

na kraju suđenja spalilo. Slama 

je bila vezana uz podzemni 

svijet, a vatra predstavljala 

simbol očišćenja. 

Običavalo se pjevati sljedeću 

pjesmu: 

„Oj kršćani preljubljeni, 

čujte sada treči krat. 

Što se čuje u Betlemu, 

Isus rođen je za nas. 

Marija Mati nas poslala 

do Marije Svijećnice. 

Ona dala nam na znanje, 

da bu išla na napelavanje. 

Ona nesla Sinka svoga, 

v tuđu crkvu pred oltar. 

Nisko mu se mi klanjamo, 

o preblagom Isusu. 

Dobri gazda dara dajte, 

ništa ne zamerajte. 

Vam ostaje preljubljeni, 

z nami ide Marija.“ 

Etno udruga „Greben“ iz 

Madžareva brine o očuvanju 

ovih običaja svoje župe pa 

je prije nekoliko godina tijekom 

etnografske izložbe 

pod nazivom „Na tom mladom 

ljetu“ izradila i izložila 

jednu od brojnih varijanti 

tronuša , glavnog čestitarskog 

rekvizita. 

-Narod je u blagdanu Svijećnice 

prepoznavao običaj 

napelavanja što je vidljivo iz 

stihova koje su običavali pjevati 

čestitari. Ovaj običaj sastavni 

je dio porodnih i svadbenih 

zbivanja. Djevica Marija 

je četrdeset dana nakon 

poroda prikazala Krista u 

ŽIVOT 37 

hramu, a seoska je žena, u daljoj 

prošlosti, četrdeset dana 

nakon poroda u crkvu odlazila 

na napelavanje. Svećenika 

je morala dočekati kod 

ulaza u sakristiju, šekeštriju, 

jer nije smjela ući u crkvu na 

glavna vrata. Sa svećenikom 

je ušla u sakristiju gdje joj je 

bio udijeljen blagoslov. Držeći 

u ruci svećenikovu štolu, 

išla je za njim do oltara, 

a potom se sama zaputila na 

mjesto s kojeg je običavala 

pratiti misu. Na napelavanje 

su žene odlazile i na prvu subotu 

nakon vjenčanja – objasnio 

je Martan iz Etno udruge 

Greben. M.D. 

KULTURA PUTOVANJA 

Hoteli u siromašnim 

zemljama 

Za razliku od kupnje avionskih karata, 

traženje prenoćišta je područje 

na kojem vi diktirate pravila. Nemojte 

se zbuniti i nađite smještaj 

prema budžetu koji ste zamislili. 

Razlike u cijenama su ogromne. U 

skandinavskim zemljama, Velikoj 

Krešimir Kovač 

Britaniji i Australiji sobu za dvoje 

teško je naći ispod sto eura, što je 

cijena koja prelazi većinu budžeta putnika na duže staze, 

dok cijena za vrlo lijepo uređenu sobu u provinciji 

Laosa iznosi dvadesetak kuna, a standard u pojedinim 

dijelovima Afrike je deset dolara (manje od 60 kuna) za 

dvokrevetnu sobu s WC-om. S obzirom na tako ogromne 

razlike, u pojedinim dijelovima svijeta primjenjujemo 

potpuno različite strategije. 

Najlakše je u siromašnijim zemljama Latinske Amerike, 

Afrike i Azije. Naravno, uvjeti variraju od regije do 

regije, ali uglavnom se mogu lako naći uredne sobe za 

povoljnu cijenu. Tamo vam internet ne treba – možete 

jednostavno „banuti“ u dio grada u kojem ste prethodno 

locirali barem tri hotela prilagođenih vašem budžetu 

(obično za to koristimo vodič Lonely Planet), pregledate 

sobe koje se nude i izaberete najbolju opciju. Prednost 

ovog načina je da vam ne mogu „uvaliti“ bilo kakvu 

sobu jer možete uvijek otići u susjedni hotel. 

Na dvije stvari kod ovakva pristupa pazite - prethodno 

provjerite postoji li u odabrane datume festival ili neki 

drugi događaj zbog kojeg bi kompletni smještaj mogao 

biti popunjen, pogotovo ako je u pitanju manji grad, te 

jako pazite da ne zapnete u nekom dijelu svijeta odakle 

se ne možete maknuti, a nema smještaja koji bi zadovoljavao 

minimum standarda. 

Nikad nećemo zaboraviti kad smo „zapeli“ u provinciji 

Maroka u malom gradiću koji je imao tri hotela. Računali 

smo da će barem jedan biti pristojan, a ispalo je 

da je jedan gori od drugog. Cijena sobe bila je između 

deset i dvadeset kuna, ali su uvjeti bili strašni – užasno 

prljavi kreveti sa zajedničkim sanitarijama gorima od 

najgorih kolodvora. 

Stoga u ovakvim zemljama računajte da niste u Europi 

i da hotel nije uvijek ono što mi zovemo hotelom. 

Birajte „mid-range“ hotele i nikad ne pristajte da soba 

bude prljava. 

A kako naći dobar i povoljan smještaj u bogatijim zemljama 

– drugi put. 

(Krešimir Kovač proputovao je više od 80 zemalja svijeta.) 

Željni ste break dance-a? 

Radionica za sve – 2. ožujka! 

Univerzalni plesni studio (UPS) „Feel“ iz Varaždina ponovno 

organizira radionicu break dancea u suradnji s poznatim 

break dance-rima Dejanom Zglavnikom i Nikolom 

Kuharom koji dolaze iz Đurđevca i Koprivnice . 

Radionica će se održati 2. ožujka i namijenjena je svim 

uzrastima. Grupe ce se organizirati ovisno o broju i uzrastu 

polaznika. Pozvani su oni koji već imaju iskustva u 

plesu, kao i oni koji bi željeli naučiti ove atraktivne i zabavne 

plesne korake. 

Prijave i pitanja na stranicama Univerzalni plesni studio 

Feel, na facebooku, kazala je voditeljica UPS Feel-a Romana 

Ratkaj. M.D.

38 BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013.

SPORT SPORTSKI KI Varaždinec 

EKSKLUZIVNO Novomarofski brončani rukometni reprezentativac Blaženko Lacković 

Uvijek se može više, ali mislim 

da je i osvojena bronca puno 

Španjolska ima 

nekoliko igrača koji 

su klasa, ali ne bih 

se kladio na njih da 

će osvojiti titulu, 

iako su u finalu 

imali prednost 

domaćeg terena, 

rekao je Lacković 


Na nedavnom svjetskom 

rukometnom prvenstvu u 

Španjolskoj Blaženko Lacković 

imao je, ne svojom 

krivnjom, malu minutažu. 

U prvom susretu protiv Australije 

odigrao je petnaestak 

minuta, a već na početku 

druge utakmice protiv Alžira 

zadobio je udarac upravo 

po nedavno operiranom 

kažiprstu desne ruke, poslije 

čega više nije mogao pomoći 

reprezentaciji. Lacković, 

igrač Hamburga, ozlijedio 

je prst u 9. kolu njemačkog 

prvenstva početkom listopada, 

a pregledi su pokazali 

da operacija nije potreb- 

BICIKLIZAM Još jedan biciklist koji je karijeru započeo u BD Sloga uspješan na međunarodnom planu 

Odličan nastup Kristijana Đuraseka na utrci Tour de San Luiz 

Đurasek je, kao 

debitant, ovim 

rezultatom bio drugi 

najuspješniji vozač 

svoje sedmeročlane 

momčadi Lampre 

Merida, a punih 15 

minuta bio je bolji i 

od velikog favorita 

Španjolca Joaqina 

Rodrigeza 

na. Nakon toga uspješno se 

oporavio. Međutim, ozljeda 

je obnovljena u 13. kolu, krajem 

studenog, a tada je operacija 

bila neizbježna. 

Operacija je u studenom 

bila neizbježna, no 

ipak ste se oporavili i pridružili 

reprezentaciji. 

Odluka da otputujem u 

Španjolsku bila je dobra jer je 

doktor koji me operirao rekao 

da će sve biti u redu. Kost je 

bila zarasla i 2. siječnja su iz 

prsta izvađene šipke, koje su 

pomogle da kost zaraste. Odigrao 

sam petnaestak minuta 

protiv Australije jer je bilo 

bitno da malo uđem u prvenstvo, 

osjetim dvoranu, rukomet, 

loptu... Nije bilo loše u 

toj utakmici, no reprezentativci 

Alžira bili su malo više 

nabrijani, pogodili su me baš 

u ozlijeđeni kažiprst. Bilo je 

bolno, prst je odmah natekao, 

a rendgenska snimka 

pokazala je da ništa nije slomljeno, 

iako će biti potrebni 

još dodatni pregledi da se vidi 

stvarno stanje. Prema prvim 

razmišljanjima, nakon udarca, 

trebalo je tri-četiri dana 

pauze. Na žalost, to se oduži- 

Premalo vremena za obitelj i prijatelje 

Još godinu dana veže Vas ugovor s 

Hamburgom, u kojem ste od 2008. godine. 

Novo okupljanje s reprezentacijom 

za kvalifikacijske susrete imat ćete 

u ožujku. Jeste li sad sve snage usmjerili 

na klupske obaveze? 

Ove je godine cilj u kupu i Ligi prvaka 

dogurati što je moguće dalje, a u prvenstvu 

kvalificirati se za Ligu prvaka. Prst 

je dobro, idem na pregled doktoru koji me 

operirao, ali nadam se da je pitanje dana 

kada ću opet zaigrati. Raspored utakmica 

posljednjih 10 godina je strašan, svake go- 

Kazimir Sardelić 

Nakon što je prošle sezone 

uspješno nastupao za slovensku 

ekipu Adria Mobil, 

Kristijanu Đuraseku ponuda 

za prelazak u novu sredinu 

nije nedostajalo. Nadareni 

hrvatski reprezentativac 

izabrao je talijansku profesionalnu 

ekipu Lampre Merida, 

u čijim se redovima nalazi 

nekoliko istinskih biciklističkih 

majstora. Proteklih 

dana Đurasek je uspješno 

odvozio u Argentini svoju 

prvu međunarodnu utr- 

lo jer je očito da je nova trauma 

loše djelovala na ozlijeđeni 

prst i nije bilo nikakvih 

izgleda da više zaigram – rekao 

je Lacković. 

Ostao do kraja 

Sigurno Vam nije bilo 

lako pratiti utakmice s tribina, 

bez mogućnosti da 

pomognete suigračima na 

terenu? 

Dugo smo čekali da vidimo 

hoće li se oporaviti 

kažiprst i 

kada je bilo 

očito da neću 

moći igrati, 

nije mi bilo 

lako. Izbornik 

me nakon 

toga pozvao 

na razgovor i 

rekao da žali 

zbog ozljede, ali je naglasio 

da bi volio da ostanem s ekipom, 

da budem na treninzima 

i utakmicama i ostao sam 

do kraja prvenstva. 

U društvu Ivana Balića 

gledali ste pobjedu Hrvatske 

protiv Španjolske, 

o čemu ste razgovarali tijekom 

susreta? 

dine se igra nekakvo veliko natjecanje, a 

osim toga, njemačka liga je najjača na svijetu 

i stalno smo u pogonu. Nemamo vremena 

za oporavak, za obitelj, prijatelje i pitanje 

je koliko dugo će još to tako ići. Bog 

mi je dao talent da ga usavršavam i bilo bi 

šteta to ne iskoristiti dok mi tijelo dopušta, 

iako nije lako. Motiv su uvijek medalje 

i naslovi, a velika su mi podrška supruga 

Nikolina i sin Luka. Oni su sa mnom u 

Hamburgu. Tako dugo dok ću moći igrati 

dobro, dok ću biti fizički spreman i tražen, 

dat ću sve od sebe i biti u rukometu. 

Ne bih rekao 

da nam je sada 

polufinale postalo 

breme, već je niz 

okolnosti doveo 

do poraza 

V. MRAK 

S Balićem sam se jednom 

vidio na utakmici, a jednom 

smo zajedno i popili kavu. 

Godinama smo igrali zajedno 

i dobri smo prijatelji. 

Razgovarali smo o svemu, 

no najviše o našim utakmicama 

i kako igramo. 

Ovo je bilo treće natjecanje 

zaredom na kojem je 

osvojeno brončano odličje. 

Do sada Vam je reprezentacija 

Francuske bila 

crna mačka na putu do 

zlata, u Špa- 

njolskoj ste 

ih pobijedili, 

ali ste ponovnopokleknuli 

u polufinalu. 

Ne bih rekao 

da nam je 

sada polufinale 

postalo breme, već je niz 

okolnosti doveo do poraza u 

polufinalima. Na europskom 

prvenstvu, u utakmici protiv 

Srbije, bilo je dosta čudnih 

sučevih odluka, puštani 

su im dugi napadi, što nama 

nije išlo na ruku. Na Olimpijskim 

igrama protiv Francuske 

ušli smo jako dobro u 

susret, ali je Omeyer briljirao 

i odlučio pobjednika. U Španjolskoj 

smo Francuze pregazili, 

ali smo se malo i ispraznili, 

a s druge strane imali 

smo malo vanjskih igrača 

za rotiranje. Protiv Danske 

Duvnjak je igrao s temperaturom 

od 39 stupnjeva, Bičanića 

su mučila leđa, a dogodilo 

se da su Danci odigrali 

vrhunsku utakmicu. 

Utjecao umor 

Jeste li pitali svog suigrača 

u Hamburgu, danskog 

reprezentativca Han- 

ku u novoj sezoni, nastupivši 

na višeetapnoj utrci Tour 

de San Luiz. Sudjelovalo je 

više od 170 vozača, od kojih 

je, nakon sedam teških etapa, 

u cilj stiglo nešto više od 

150. Na ovoj utrci Đurasek 

je vozio u društvu velikih biciklističkih 

majstora - Alberta 

Contadora, Joaqina Rodrigeza, 

Petera Segana, Vincenza 

Nibalia i mnogih drugih, 

što je samo potvrda da je utrka 

bila izuzetno kvalitetna. 

U sedam dana trebalo je savladati 

više od tisuću kilometara 

staze, a u svakoj eta- 

sa Lindberga, što im se dogodilo 

u finalu? 

Razgovarao sam s Lidnbergom 

i mislim da oni ni 

sami ne znaju što im se dogodilo. 

Na rezultat u finalu 

vjerojatno je utjecao umor 

i njihovo pražnjenje u utakmici 

s nama, jer mi smo ih 

pobijedili u Londonu, a sada 

su nas svladali i bili su presretni. 

Danci su u finale ušli 

s osam pobjeda i možda samouvjereno 

jer im je suparnik 

bila reprezentaciju koja 

kroz prvenstvo nije briljirala. 

Španjolska ima nekoliko 

igrača koji su klasa, ali ne 

bih se na njih kladio da će 

osvojiti prvenstvo, iako su 

u finalu imali prednost domaćeg 

terena. 

pi utrka je imala poneki test 

snage, upornosti i odlučnosti. 

Đurasek je svoje najbolje 

etapne plasmane ostvarivao 

u onim najtežim etapama, 

u kojima je bilo podosta 

brdskih uspona, što se pokazalo 

kao uža specijalnost nadarenog 

Varaždinca. Na kraju 

utrke zauzeo je 29. mjesto, 

sa zaostatkom od 11 i pol minuta 

za pobjednikom Diagom 

Diazom iz Argentine, 

koji je na sveopće iznenađenje 

uspio savladati svjetsku 

biciklističku elitu. Ovaj plasman 

tim je vredniji ako se 

V. MRAK 

Ostaje žaljenje da je 

Hrvatska na svjetskom 

prvenstvu mogla napraviti 

više. 

Ovo je treće prvenstvo na 

kojem mislimo da smo mogli 

napraviti više, ali ostaje 

žaljenje jer smo izgubili 

u polufinalu, koje vodi prema 

zlatu. 

Imamo kvalitetu, ali igramo 

s reprezentacijama koje 

su svjetske klase, koje sigurno 

ulažu više novaca u rukomet. 

Jedina smo reprezentacija 

koja je igrala u završnici 

na sva tri posljednja natjecanja 

i uzela sve tri medalje. 

Uvijek se može više, 

ali mislim da je i ova bronca 

puno. 

zna da je Đurasek, kao debitant, 

ovim rezultatom bio 

drugi najuspješniji vozač 

svoje sedmeročlane momčadi 

Lampre Merida, iza Diega 

Ulissija, koji je u konačnom 

poretku utrku završio 

na 14. mjestu. Zanimljivo 

de je Đurasek bio uspješniji, 

i to punih 15 minuta i 

od velikog favorita Španjolca 

Joaqina Rodrigeza, koji 

je prošlu sezonu završio kao 

prvi na UCI-ovoj svjetskoj 

rang listi najboljih biciklista, 

ali u Argentini očito nije 

imao svoj tjedan.

40 


Prošli ponedjeljak, 28. 

siječnja, u večernjim je satima 

u sportskoj dvorani u 

Graberju održana svečanost 

proglašenja najboljih u varaždinskom 

sportu za 2012. 

godinu u već 50. izboru koji 

provodi Zajednica športskih 

udruga grada Varaždina. 

Najbolja sportašica četvrtu 

godinu zaredom je Tanja Perec, 

članica Streljačkog društva 

Varaždin, najbolji sportaš 

je Emil Milihram, član Kajak 

kanu kluba Varteks, kojemu 

je to peta titula zaredom, 

a ukupno osma. Najboljom 

ženskom ekipom proglašene 

su, prvi put, članice Stolnoteniskoga 

kluba Varaždin, 

dok je najbolja momčad, šestu 

godinu zaredom, Hrvački 

klub Vindija, kojem je to 

12 naslov najbolje muške 

ekipe. Najbolji su sportaši u 

konkurenciji osoba s invaliditetom 

stolnotenisači Helena 

Dretar Karić i Tomislav 

Šalj, a najbolja ekipa je Streljački 

klub gluhih. Nagradu 

za životno djelo primila 

je Blaženka Birolla. Najveće 

nade varaždinskog sporta 

su Istok Rodeš, član Skijaškog 

kluba Varaždin, Mateja 

Jambrović iz Atletskog kluba 

Sloboda, te Iva Risek i Vedran 

Sraga iz Sportsko plesnog 

kluba Harmony. 

Raznolikost športa 

Uoči podjele nagrada i 

priznanja okupljenima je govorio 

predsjednik Zajednice 

športskih udruga grada Varaždina 

Goran Vučetić, koji 

je podsjetio da je varaždinskih 

izbor najboljih sportaša 

po dugovječnosti održava- 


LAUREATI 50. izbor najboljih u varaždinskom sportu za 2012. godinu 

Tanja Perec, Emil Milihram, 

Varaždin i HK Vindija najbo 

Mi, sportaši, najviše 

ćemo postići ako 

budemo razumjeli 

i poštovali jedni 

druge – rekao je 

Goran Vučetić 

Laureati u 50. izboru najboljih u varaždinskom sportu 

Tanja Perec, 

sportašica grada 

Da sam ispunila 

kvotu za OI 2012. bi 

bila bi još bolja 

nja drugi u Hrvatskoj. Stariji 

izbor imaju jedino Sportske 

novosti. 

- Sport u Varaždinu danas 

čini 112 sportskih udruga, 

više od 7 i pol tisuća sportaša, 

a u odnosu na broj stanovnika 

ta brojka izaziva 

poštovanje. Ono što sam vidio 

u dvorani, za vrijeme 

ulaska naših sportaša, zaista 

je neobična raznolikost i 

ako bih trebao izdvojiti jednu 

karakteristiku varaždinskog 

sporta, onda je to njegova 

raznolikost, jer u našoj 

sportskoj obitelji nalazimo 

sportove svih vrsta – naglasio 

je Vučetić. 

U svom govoru dotaknuo 

je i temu o trenutnim 

problemima varaždinskog 

sporta. 

- Činjenica je da živimo 

u teškim vremena i da su se 

neki klubovi, koji su u Varaždinu 

zaista bili važni i koji su 

Šestu godinu zaredom nagrada je pripala Hrvačkom klubu Vindija 

Blaženka Birolla, 

nagrada za životno 

djelo 

Ovo je kruna 

životne profesije 

nam u srcu, a tu prije svega 

mislim na Nogometni klub 

Varteks i još neke druge klubove, 

našli u problemima. 

Vrijeme i trenutak je da si 

postavimo pitanje kako dalje 

u tim sportovima i kako im 

pomoći. Međutim, čini mi se 

da si svi, kada govorimo o sadašnjem 

vremenu, moramo 

postaviti pitanje kako se postaviti 

prema tome. Mi sportaši 

znamo i kadri smo se boriti 

i protiv najtežih uvjeta i 

zato Vas pozivam da se vratimo 

istinskim odrednicama 

sporta kao što su poštenje, 

hrabrost i upornost, a 

prije svega zajedništvo, jer 

mi, sportaši, najviše ćemo 

postići ako budemo razumjeli 

i poštovali jedni druge. 

Ako sport u Varaždinu 

u cjelini bude napredovao, 

onda će napredovati i svaki 

od nas – zaključio je predsjednik 

Zajednice sportskih 

Članice STK Varaždin po prvi put su primile nagradu za najbolju žensku ekipu 

udruga grada Varaždina Goran 

Vučetić. 

Uspješna 2012. 

Okupljenima u dvorani 

u Graberju govorio je i 


Goran Habuš. 

- Opće je poznata činjenica 

da Grad Varaždin, s 

obzirom na broj stanovnika, 

ima najjaču sportsku 

infrastrukturu, koja obvezuje, 

ali ima i cijenu. To je 

naše nasljeđe, naša sadašnjost, 

ali i naša budućnost. 

Kroz ovih 50. godina brojna 

su imena bila sportski 

laureati, neki od njih nisu 

danas više s nama, ali su 

snažno obilježili i varaždinski 

sport, njegovu prošlost 

i udarili temelje sportskoj 

budućnosti. Proteklu, recesijsku 

godinu, s rezultatima 

koje su naši sportaši 

postigli i sa sredstvima koje 

smo kao grad mogli izdvojiti 

i kroz zajednicu podijeliti 

našim klubovima i pojedincima, 

možemo ocijeniti 

da je bila uspješna. Predsjednik 

zajednice spomenuo 

je neke loše stvari koje 

su se dogodile prošle godine, 

a riječ je o našim klupskim 

sportovima, koji su 

do prije nekoliko godina 

bili nositelji varaždinskog 

sporta, nogometu, muškom 

rukometu i odbojci. Na žalost, 

u jednom su vremenu 

imali veće ambicije i želju 

nego što su im bile realne 

mogućnosti i kvalitete. 

No, ne treba previše 

očajavati, nova su vremena 

pred nama i vremena su da 

svi oni, koji su živjeli na taj 

način, zahvaljujući jednom 

sustavu koji se pokazao ne- 

Opće je poznata 

činjenica da 

Grad Varaždin, s 

obzirom na broj 

stanovnika, ima 

najjaču sportsku 

infrastrukturu 

- rekao je 

gradonačelnik 

Habuš 

uspješnim, krenu ispočetka 

i na zdravim temeljima, 

prije svega kvalitetom, dokažu 

i vrate se na ona mjesta 

na kojima su nekada 

bili. S druge strane, imali 

smo niz sportskih klubova 

i sportaša koji su zaista bili 

u skladu s kvalitetom i sa 

sredstvima koja su dobivali. 

Oni su danas ono na što 

grad Varaždin može biti ponosan 

– rekao je Habuš. Naglasio 

je da su i u ovogodišnjem 

gradskom proračunu 

osigurana sredstva na razini 

iz 2012. godine, iako su pojedine 

stavke u nekim dru- 

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

V. MRAK 

gim upravnim odjelima bili 

prisiljeni „rezati“ 

Milihram nije došao 

Tanja Perec je četvrtu 

godinu zaredom proglašena 

najboljom varaždinskom 

sportašicom, a ističe 

da je 2012. godinom prezadovoljna. 

- Prošla bi godina bila još 

bolja da sam imala ispunjenu 

kvotu za Olimpijske igre 

u Londonu, ali meni je očito 

Rio suđen. Sada me, krajem 

veljače, očekuje nastup 

na europskom prvenstvu u 

Danskoj, a nadam se da ću 

do tada riješiti i ozljedu kažiprsta 

desne ruke – rekla 

je Perec. Najbolji varaždinski 

sportaš Emil Milihram 

nije došao na svečanost, pa 

je umjesto njega nagradu primio 

predsjednik Kajak kanu 

kluba Varteks Mario Šobak. 

Najboljom ženskom ekipom 

proglašen je STK Varaždin. 

Njima je to prva titula. 

- Za nas je 2012. bila dobra 

godina. Naša je ekipa 

osvojila drugo mjesto u Super 

ligi, što je najbolji rezultat 

u povijesti kluba. Petra 

Petek se nametnula kao 

reprezentativka, djevojčice 

dobro napreduju te možemo 

reći da je to bila jedna od 

plodnijih godina u u zadnje 

vrijeme – komentirao je trener 

stolnotenisačica Varaždina 

Saša Suhodolčan.

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

STK 

lji u 2012. 

Ostale nagrada i priznanja 

Zlatne plakete, za doprinos unapređenju i razvoju sporta, 

primili su Živko Nikolov ( HK Vindija) Radojica 

Matijašević (ŽRK Koka), Tihomir Hunjak (ŠRK Varaždin), 

Željko Vukotić (STK Varaždin) i Josip Horvat 

(NK Plitvica). Diplome su dobili Marijan Tomašić 

(NK Plitvica), Ivan Bešenić (HK Vindija), Marko 

Šest (SD HT), Konjički klub Varaždin ‘95, Nenad Pavliček 

(AK Sloboda), Ivan Domislović(AK Sloboda), 

Danijela Marković (ŽRK Koka), Kristijan Kosmačin 

(ŠRK Varaždin), Josip Gavranović (NK Mladost) 

i Branko Meštrić (NK Mladost). Posebna priznanja dobili 

su za dugogodišnji aktivni rad u sport Boris Santo, 

za dugogodišnji aktivni rad u sportu i postignute 

izvanredne sportske rezultate Stjepan Vučković i za postignute 

izvanredne rezultate Saša Suhodolčan. Godišnje 

su nagrade primili za sportskog djelatnika godine 

Velimir Vujec (ŠD Varaždin), za trenera godine Antun 

Remar ( BD Sloga) i za sportskog pedagoga godine 

Nikola Žganec ( Udruga kineziologa Grada Varaždina 

i Varaždinske županije).Svečanost je bila prilika 

i za dodjelu jubilarnih priznanja, koja su pripala Atletskom 

klubu Sloboda za 80. godina uspješnog rada, te 

Nogometnim klubovima Udarnik 32 i Mladost za 50. 

godišnjicu postojanja. 

Učenici varaždinskih osnovnih škola u svojoj su sredini 

birali sportske uzore, a za 2012. godinu ta su priznanja 

primili Iva Kumrić (Prva OŠ), Luka Gotić (Druga 

OŠ), Mateo Žugec (Treća OŠ), Erika Križanić (Četvrta 

OŠ), Luka Zrinski (Peta OŠ), Tihana Vusić (Šesta 

OŠ), Ivana Pakrac (Sedma OŠ) i Ivan Hranić (Centar 

za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar). 

Najbolji sportaši među osobama s invaliditetom 

Što se tiče muških klubova, 

trofej je došao u vitrine 

Hrvačkoga kluba Vindija. 

- Naravno da smatram 

da smo zaslužili ovu nagradu, 

koju smo primili 

već šestu godinu zaredom. 

Mislim da imamo ekipu 

koja drži standard i kvalitetu. 

Ostaje žaljenje što 

prošle godine nismo postali 

prvaci Hrvatske, ali 

u svojim redovima imamo 

reprezentativce, seniorske 

prvake i kvalitetne mlađe 

selekcije. Kada sve rezimiramo, 

mislim da u Varaždinu 

držimo sportsku granu 

koja zaslužuje priznanje 

koje smo dobili – komentirao 

je trener hrvača Vindije 

Pero Panić. Nagradu 

za životno djelo dobila je 

Blaženka Birolla, za sportska 

dostignuća postignuta 

u više od 40 godina aktivnoga 

športskog djelovanja 

te za unapređenje i promidžbu 

sporta kao sportašica, 

sportska djelatnica i 

animatorica varaždinskog 

sporta u svojoj sredini i na 

međunarodnoj sceni. 

- Velika je to čast, ali i uzbuđenje, 

jer cijeli život ne 

radite za nagrade. Kada je 

vaš rad ovako nagrađen, uz 

sve nagrade koje su prethodile, 

onda je to ustvari kruna 

životne profesije i zato 

mi je jako drago. Veoma sam 

ganuta. Lijepo je podijeliti 

sreću s tom velikom sportskom 

obitelji, s kojom sam 

bila od rane mladosti, participirala 

dobrobiti sporta, 

koji mi je postao čak i profesionalna 

okupacija. Nikada 

nisam požalila zbog toga. 

I danas još sportski razmišljam, 

sportski promatram 

život oko sebe i dijelim savjete 

svojoj djeci i unucima 

– rekla je Birolla. 


DOZNAJEMO Zašto se Emil Milihram nije pojavio na svečanosti 

Nezadovoljan sam stanjem 

u varaždinskom sportu 

Kad sam se vraćao 

sa svjetskih 

prvenstava, 

tapšali bi me po 

ramenima, govorili 

da sam ponos 

grada i promocija 

za Varaždin, ali 

nakon toga kao 

da ništa nije bilo - 

rekao je Milihram 


Kao što je poznato 

Emil Milihram, najbolji 

sportaš za 2012. godinu, 

nije došao prošli ponedjeljak 

na svečanost proglašenja 

najboljih u varaždinskom 

sportu. U razgovoru 

za naš tjednik Milihram 

je rekao da nije htio 

biti kandidat za najboljeg 

sportaša, pa se samim time 

nije ni htio naći u situaciji 

da eventualno mora primiti 

nagradu. 

Novac će donirati 

- Znam da su neki razočarani 

što se nisam pojavio 

na svečanosti u Graberju, 

međutim, nisam 

htio primati nešto što ne 

želim, a proglašenje za 

sportaša grada ne čini me 

sretnim i zadovoljnim. 

Predsjedniku svojega kluba 

najavio sam na vrijeme 

da neću doći na svečanost, 

još prije tri mjeseca, 

kako bih izbjegao eventualne 

neugodnosti i probleme. 

Međutim, predsjednik 

kluba nije uvažio moje 

želje i moje veliko nezadovoljstvo, 

koje je, zbog 

stanja u varaždinskom 

sportu, prisutno već dosta 

dugo. Smatram da ne 

bi bilo korektno da se pojavim 

na svečanosti i pričam 

nešto što nije istina. 

Novčanu nagradu, koja 

mi pripada kao najboljem 

sportašu, odlučio sam donirati 

u humanitarne svrhe, 

jer ako nisam zadovo- 

ljan i ako sam pun kritika 

na račun sporta, nemoralno 

bi bilo primiti novčanu 

nagradu. Zato ću je dati Crvenom 

križu – rekao je Milihram. 

Predsjednik kluba 

mu je rekao da u potpunosti 

shvaća njegov stav, ali ga je 

nakon toga ipak kandidirao 

za najboljeg sportaša. Milihram 

je pobijedio i u ovogodišnjem 

izboru, petu godinu 

zaredom, osmi put do 

sada, i to s 363 boda, čak 239 

bodova više od drugoplasiranog. 

Milihram naglašava da 

mu je prošla godina bila posebno 

teška. 

Većinu sam financira 

- Glavninu financijskih 

sredstava i čamac za prošlu 

sezonu osigurao sam sam, a 

na konferenciji za novinare, 

tjedan dana prije odlaska 

na svjetsko prvenstvo, 

najavio sam da će to najvjerojatnije 

biti moja posljednja 

svjetska smotra ako u 

varaždinskom sportu nešto 

ne krene na bolje. Istina je 

da sam dobivao stipendiju 

od Grada Varaždinu, koju 

zaslužujem i nisam je dobio 

preko veze, već zbog 

svojih sportskih rezultata. 

Stipendija iznosi dvije tisuće 

kuna mjesečno, znači 

imam dnevnu potrošnju od 

75 kuna, a s tim ne može živjeti 

netko tko se priprema 

za svjetsko prvenstvo u teškom 

sportu. To tako ne ide, 

pogotovo ne za osobu koja 

ima 29 godina. Mislim da to 

nisu uvjeti dostojni sportaša 

i takve nemoguće misije 

više neću odrađivati. Varaždin 

nema uvjete za profesionalca 

individualca – 

naglašava Milihram. Želio 

je nakon završetka karijere 

Nisam htio stan, već biti trener 

Pojavile su se kuloarske priče da ste nezadovoljni jer 

smatrate da ste za svoje rezultate od Grada trebali dobiti 

stan. 

- Stan? Prvi put čujem za nešto takvo i to nije razlog 

mom revoltu. Zahvaljujući svojim sportskim rezultatima, 

mukotrpnom radu i odricanjima, osigurao sam si 

stambeno pitanje, kupivši stan od tridesetak kvadratnih 

metara. Nisam tražio nikakav stan, a da i jesam, ne 

bih tražio sto kvadrata, bio bih zadovoljan s puno manje. 

Želio sam trenirati mlađe, prenositi im svoje znanje 

i iskustvo – odgovara Milihram. 

V. MRAK 

41 

postati trener te svoje znanje 

i iskustvo prenijeti na 

mlađe natjecatelje. 

O sportu ne razmišlja 

- Svima sam rekao da mi je 

želja biti trener u kajaku i to je 

najmanje što su mi mogli osigurati. 

Kada sam se vraćao sa 

svjetskih prvenstava, išao sam 

na puno prijema, gdje su me 

tapšali po ramenima, govorili 

mi da sam ponos grada i promocija 

za Varaždin, ali nakon 

toga kao da ništa nije bilo. Četiri 

puta sam bio prvak svijeta 

i čelnici Kajakaškog saveza 

Hrvatske trebali su me 

predložiti odgovornima u 

Varaždinu da preuzmem trenersku 

funkciju, ali to se nije 

dogodilo. Nisam iz Zagreba 

pa se nisu htjeli pobrinuti 

za mene. Bilo je razgovora 

i s predstavnicima Zajednice 

športskih udruga grada Varaždina. 

Govorili su da misle 

na mene i da me nisu zaboravili, 

ali ispostavilo se da su to 

bile priče kojima se kupovalo 

vrijeme, a ništa se nije rješavalo. 

Problem je da previše 

vjerujem ljudima, ali na kraju 

se pokazalo da trebam promijeniti 

stavove. Više nemam 

volje boriti se protiv vjetrenjača. 

Odlazim, ali ne ljutim se 

na nikoga. Bila mi je želja biti 

trener u Varaždinu, ali sad je 

pitanje bih li to još uvijek želio 

biti – kaže Milihram. 

U vrhunskom kajak kanu 

sportu Emil Milihram je još 

od 1998. godine i cijeli svoj 

život posvetio je sportu. O 

kajaku trenutno uopće ne 

razmišlja, posvećen je polaganju 

ispita na stručnom 

studiju menadžmenta sporta 

i turizma na međimurskom 

Veleučilištu u Čakovcu. 

- Na zadnjoj sam godini, 

jako me zanima i planiram 

požuriti s polaganjem ispita. 

Što se tiče sporta, osjećam 

da bih mogao ostvariti još jedan 

veliki rezultat, ali ne želim 

onda imati odgovornost 

prema nikome. To će onda 

biti moja privatna stvar – 

zaključio je Emil Milihram, 

koji je do sada osam puta bio 

proglašavan najboljim varaždinskim 

sportašem.

42 

Poredak momčadi 

Na tablici vodi Jerovec s 35 

bodova, ispred PU varaždinske 

s 31 bodom. Črešnjevo 

se nalazi na trećem mjestu 

s 28 bodova, TTS Junajted 

je četvrti s 23, Fotex je na 

petom mjestu s 19 bodova, 

šesti je Kneginec s 13, koliko 

ima i Ludbreg na sedmom 

mjestu, osma je Ljubešćica 

s 12, deveto Visoko 

s 8, a na posljednjem, desetom 

mjestu nalazi se Academy 

Kneginec s tri boda. 

Fotex - Ludbreg 3:4 (3:1) 

Vidovec - dvorana OŠ. 

Suci: Jelić, Galinec. 

Delegat: Petek. 

Strijelci: Gazdek M. 2, Simon 

M. za domaće, Horvat D., Sajko 

N., Međimorec D., Pokos D. 

za goste. 

Fotex: Hranić, Simon, Štefulj, Jelenski, 

Levatić, Kovačić, Gazdek, K. Drožđek, 

N. Drožđek, Pozder. 

Ludbreg: Jagić, Horvat, Skupnjak, 

Sajko, Blažin, Marković, Međimorec, 

Pokos, Modrić. 


ŽUPANIJSKA MALONOGOMETNA LIGA 

Odigrano zanimljivo 13. kolo 

Policajci deklasirali Črešnjevo, čak 9 

golova Petra Hrebaka u pobjedi Ljubešćice 

Nevjerojatni rezultatski preokreti 

dogodili su se u Novom 

Marofu i Vidovcu. Visoko 

je protiv TTS Junajteda 

nakon samo 10 minuta 

igre vodilo 4:0. No, Varaždinci 

ne samo da su uspje- 

PUV – Črešnjevo 8:2 (5:0) 

Varaždin – dvorana Graberje. 

Suci: Čosić, Lacković. 

Delegat: Lilovac. 

Strijelci: Piskač B. 3, Ister M., Herceg 

A. 4 za domaće, Margetić A. 2 

za goste. 

PUV: Posavec, Lukavečki, Ister, Herceg, 

Piskač, D. Tekić, Ribić, Gavranović, 

M. Tekić, Novak. 

Črešnjevo: Šprem, Poplatnik, Sandi, 

Slunjski, Cepanec, Herceg, Čurila, Trtenjak, 

Tomašković, Ismajlovski, Margetić, 

Ribarić. 

li izjednačiti već su i poveli 

u 35. minuti 5:4. U istoj minuti 

Visoko je prvo izjednačilo, 

a onda, nekoliko sekundi 

kasnije, ponovno je vodilo. 

Međutim, tada je na scenu 

stupio Marko Blaži i s tri 

Visoko – TTS Junajted 6:8 (4:2) 

Novi Marof – sportska dvorana. 

Suci: Vugrinec, Namjesnik. 

Delegat: Šoković. 

Strijelci: Šivak N. 4, Matejak I. 2 za 

domaće, Hudoletnjak M., Klasta M. 

2, Jug I., Blaži M. 4 za goste. 

Visoko: Havajić, Jelen, Horvat, Mateković, 

Šivak, Fičkolec, Matejak. 

TTS Junajted: Bužinić, Hudoletnjak, 

Jug, Marko Blaži, Herceg, Klasta, Komes, 

Ipša, Matija Blaži. 

Na proglašenju rezultata najboljima su uručeni pehari i priznanja, a podjeli 

su prisustvovali i svi igrači finalne utakmice u kojoj su se sastali Dinamo 2 i Polet 1 

uzastopna gola donio pobjedu 

TTS-u. Slično je bilo u 

Vidovcu, gdje je Fotex protiv 

Ludbrega nakon prvog 

poluvremena imao uvjerljivih 

3:1, a onda su Ludbrežani 

u drugom dijelu sve preo- 

Jerovec – Kneginec 16:3 (9:2) 

Ivanec – sportska dvorana. 

Suci: Medved, Bunić. 

Delegat: Vujec. 

Strijelci: Kranjčec S. 7, Lazni J., Huten 

R., Gladović D., Cerovčec M., Eršegović 

V., Kranjčec V. 2 za domaće, 

Šinjori M. 2, Poljan M. za goste. 

Jerovec: Šagi, Eršegović, Husnjak, 

G. Kranjčec, Cerovčec, S. Kranjčec, 

Lazni, Huten, Gladović, Božak. 

Kneginec: Bosilj, Borak, Pokos, Šinjori, 

Ivanuša, Poljan, Hrastić, Hanjš. 

Proglašenjem pobjednika završilo 12. malonogometno prvenstvo Cestice 

Kod pionira pobijedio Dinamo, 

a kod seniora slavio Polet 

Tijekom prvenstva, 

od 5. do 27. 

siječnja, u dane 

vikenda odigrano 

je 36 utakmica 

u seniorskom 

dijelu natjecanja, 6 

utakmica pionirske 

lige i više revijalnih 

susreta 

Franjo Talan 

Pod pokroviteljstvom 

Općine Cestica odigrane su 

malonogometne utakmice 

tradicionalnoga općinskoga 

zimskog prvenstva, na kojem 

je ove godine sudjelovalo 

15 ekipa u seniorskoj 

konkurenciji. U razdoblju 

od 13. do 20. siječnja odigrano 

je prvenstvo i u pionirskoj 

kategoriji. 

Završnica prvenstva odigrana 

je u subotu i nedjelju, 

26. i 27. siječnja, nakon 

čega su proglašeni rezultati 

Pehar za najbolju momčad 

seniorskog dijela prvenstva 

primio je Marko Vidrač 

i dodijeljena priznanja najboljim 

nogometašima u pojedinačnoj 

i ekipnoj konkurenciji. 

Pehar za četvrto 

mjesto kod pionira primila 

je ekipa Bratstvo Otok Virje, 

treće je Vratno, a drugu poziciju 

osvojili su nogometaši 

Poleta. Pehar za prvo mjesto 

pripao je ekipi Dinama. 

U seniorskoj konkurenci- 

ji prva ekipa Jarki osvojila 

je četvrto mjesto, treći je 

Polet 2, a u finalu je Polet 1 

rezultatom 6:1 bio bolji od 

sastava Dinamo 2, koji je 

osvojio drugo mjesto. Najboljim 

golmanom u pionirskoj 

konkurenciji proglašen 

je Jurica Obadić (Vratno), 

a u seniorskoj kategoriji 

statuu golmana primio 

je Marino Korotaj (Polet 

2). S 13 postignutih pogodaka 

najbolji strijelac u seniorskoj 

konkurenciji bio je 

Srećko Cestar (Dinamo 2), a 

kod pionira Dražen Lazar iz 

Dinama. 

Sudionicima prvenstva 

čestitali su predsjednik Povjerenstva 

za sport općine 

Cestica Ivan Dobrotić i općinski 

načelnik Mirko Korotaj, 

a u ime organizatora proglašenju 

rezultata nazočio je 

Saša Škrinjar, predsjednik 

Nogometnoga kluba Dinamo 

iz Babinca. 

Tijekom prvenstva, od 

5. do 27. siječnja, u dane vikenda 

u sportskoj dvorani 

osnovne škole u Cestici odi- 

F. TALAN 

grano je 36 utakmica u seniorskom 

dijelu natjecanja, 

6 utakmica pionirske lige, a 

u više revijalnih utakmica 

publici se predstavila malonogometna 

ekipa sportske 

udruge Prekorje i Kolarovec, 

Jarki veterani i ostali. U 

revijalnom dijelu nastupile 

su i nogometašice ŽNK Čakovca 

i ŽNK Cestice, koja je 

u nedjeljnom srazu sa selekcijom 

Općine Cestica ostvarila 

pobjedu od 7:4. U toj 

utakmici do izražaja je došla 

brzina, veća pokretljivost 

i tjelesna izdržljivost članica 

najboljega sportskoga kluba 

u cestičkoj općini, dok je selekcija 

Općine Cestica dominirala 

iskustvom i htjenjem, 

koje ovaj put nije bilo dovoljno 

da bi se pariralo rastrčanoj 

mladosti. Po dva gola 

za Cesticu postigle su Tamara 

Vočanec, Maja Hip i Nikolina 

Spevan, a jednom se 

u strijelce upisala i Vlatka 

Furjan, dok su za selekciju 

Općine Cestica po dva pogotka 

postigli Ivan Dobrotić 

i Zvonko Lazar. 

krenuli i pobijedili 4:3. PU 

varaždinska u derbiju kola 

je, protiv ambicioznog i od 

navijača bodrenog Črešnjeva, 

pokazala snagu. Žestoko 

su krenuli u utakmicu i već 

nakon 18 minuta postigli pet 

Academy – Ljubešćica 1:14 (0:6) 

Kneginec donji – dvorana OŠ. 

Suci: Kramar, Babić. 

Delegat: Špoljar. 

Strijelci: Jalušić J. za domaće, Hrebak 

P. 9, Štriga S. 2, Čolja D. 2, Ivanušec 

G. za goste. 

Academy: Lilovac, Mašić, Strmečki, 

Pokos, Struški, Markulinčić, Jalušić, 

Ugrin, Vindiš. 

Ljubešćica: Goran Ivanušec, Hrebak, 

N. Gotić, Štriga, I. Beštek, Goran Ivanušec, 

Čolja, D. Beštek, Puškadija. 

golova. Konačnih 8:2 samo 

pokazuje njihovu superiornost 

i nemoć momčadi Črešnjeva. 

Uz čak 9 golova Petra 

Hrebaka rekordnu pobjedu 

(14:1) ostvarila je Ljubešćica 

protiv Academyja. Vodeći 

Jerovec bio je također uvjerljiv 

protiv Kneginca (16:3), 

a svakako treba spomenuti 

sedmerostrukog strijelca 

Sašu Kranjčeca. R.L. 

Parovi idućeg kola 

U sljedećem, 14. kolu, koje je 

na rasporedu 6. veljače, sastat 

će se: Ludbreg – PU varaždinska, 

Črešnjevo – Academy 

Kneginec, Ljubešćica – 

Jerovec, Kneginec – Visoko i 

TTS Junajted – Fotex. 

PRVA HMNL Kijevo – Novi Marof Reflex 5:0 

Poraz oslabljenih 

Novomarofčana u Kninu 

Bez petorice glavnih igrača, 

Petrića, Mumleka, Hasije, 

Krasniqija i Martana, 

Novi Marof nije mogao 

ništa više očekivati osim 

poraza protiv vrlo snažnog 

Kijeva. Uostalom, do 

sada ih nikada nisu uspjeli 

pobijediti. Pričuve Marofa 

prvo su se poluvrijeme još 

dobro držale, jer domaćin 

nije postigao više od jednog 

gola, a imali su dva 

Rezultati 13. kola 

Alumnus – Osijek 2:1, Solin – 

Vrgorac 3:3, Petrinjčica – Split 

4:3, Mejaši – Novo vrijeme 1:7, 

Murter – Nacional 3:0 

Poredak momčadi 

Vodi Nacional s 27 bodova, slijedi 

Vrgorac s 26, Kijevo s 25, 

Alumnus s 22 itd. Novi Marof 

Reflex nalazi se na 9. mjestu sa 

16 bodova 

„zicera“ i dvije stative. No, u drugom dijelu ipak nisu više 

mogli parirati Kijevljanima, primili su četiri laka „komada“, 

pa je konačnih 5:0 donekle prihvatljiv poraz. 

- Pokazalo se da pričuvni igrači ne mogu kvalitetno zamijeniti 

prvotimce. Što zbog bolesti, što zbog ozljeda i obiteljskih 

obaveza, nismo mogli računati na petoricu standardnih 

pa smo na put otišli s dva golmana i šest igrača. 

Kijevo nam je ionako nezgodan protivnik, s kojim imamo 

vrlo neugodna iskustva, tako da ne moramo previše 

tugovati zbog ovog poraza. Sve snage usmjerit ćemo zato 

na utakmicu sa Solinom u sljedećem kolu. Pobjedom se 

odvajamo od donjeg dijela i idemo prema sredini ljestvice, 

gdje nam je objektivno i mjesto – rekao je sportski direktor 

Novog Marofa Drago Đakmanec. Zbog pripremnih 

utakmica reprezentacije Hrvatske s Rusijom, 9. i 

10. veljače, u Slavonskom Brodu i Osijeku, te zbog seminara 

sudaca, u prvenstvu slijedi dvotjedna pauza. R.L. 

SPORTSKI PUTOKAZ 

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

Petak, 8 veljače 

Kuglanje:Druga liga sjever kuglača ( 15. kolo ): Željezničar 

(VŽ) – Lepoglava , Kuglana u Gradskoj dvorani 

na Dravi od 18 sati 

Subota, 9. veljače 

Rukomet: Premijer liga rukometaša (17. kolo ): Vidovec 

BIOS – Buzet, dvorana Osnovne škole Vidovec od 

19 sati 

Prva liga rukometašica ( 18. kolo ): Koka – Split 2010 , 

gradska dvorana na Dravi od 17 sati 

Košarka: A – 2 liga sjever košarkaša (17. kolo ): Vindija – 

Podravac ( Virje), dvorana u Graberju od 18 sati , Grafičar 

– Mladost gradska dvorana u Ludbregu od 18 sati 

Kuglanje: Druga liga istok kuglačica (13. kolo ): Varaždin 

– Obrtnik ( SB) , kuglana u gradskoj dvorani na Dravi 

od 15 sati

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

V. MRAK 

NOGOMET Sastao se Izvršni odbor ŽNS-a 

Određen početak proljetnog 

dijela natjecanja u svim ligama 

U četvrtak 31. siječnja održana je prva ovogodišnja sjednica 

Izvršnog odbora Županijskoga nogometnog saveza 

(ŽNS). Prihvaćeno je financijsko izvješće ŽNS-a za 

prošlu godinu, iz kojeg je vidljivo da je ukupan prihod 

bio 665 tisuća i 966 kuna, dok su rashodi iznosili 668 tisuća 

i 621 kunu, što znači da je manjak bio 2 tisuće 654 

kune. Međutim, treba naglasiti da je savez prošle godine 

klubove oslobodio plaćanja članarine za igrače do 16 

godina, što ukupno iznosi 87 ti- 

suća i 800 kuna, zatim paušalnog 

iznosa za žute i crvene kartone, 

čime u blagajnu saveza 

nije došlo 27 tisuća i 370 kuna, 

dok je najkorektnijim klubovima 

vraćeno 8 tisuća i 700 kuna 

iz dijela naplate članka 53. disciplinskog 

pravilnika HNS-a. 

Dakle, prošle je godine na račun 

saveza uplaćeno oko 123 ti- 

Donijet je i 

financijski plan 

za ovu godinu, 

kojim je 

predviđeno da 

će prihodovati 

602 tisuće kuna 

suće kuna manje, s kojima bi poslovanje na kraju godine 

bilo pozitivno. Na sjednici je prihvaćeno izvješće o 

ukupnim investicijama i ulaganjima u objekt ŽNS-a u 

Zagrebačkoj 94 u Varaždinu u iznosu od 147 tisuća i 437 

kuna. Donijet je i financijski plan za ovu godinu, kojim 

je predviđeno da će prihodovati 602 tisuće kuna. Odlučeno 

je da će početak proljetnog dijela prvenstva u Prvoj 

ligi biti 10. ožujka, u Drugoj ligi Istok 31. ožujka, a 

u Drugoj ligi Zapad 17. ožujka. Prva liga Nogometnog 

središta Ludbreg nastavit će se 17. ožujka, a Druga liga 

31. ožujka, a završetak natjecanja u svim ligama bit će 

9. lipnja. Odlučeno je i da se u izvršni odbor kooptiraju 

dva nova člana, Mario Medenjak iz NK Vindije i Tomislav 

Krleža iz NK Poleta iz Cestice, čime bi ovo tijelo 

brojalo 13 članova, a može ih biti do 15. Konačnu riječ 

o tome dat će članovi Skupštine ŽNS-a na sjednici 

koja će biti održana 15. veljače u prostorijama ŽNS-a u 

17 sati. Dražen Novosel 

PAN LEGEA KUP Vidovec 2013. 

Od petka završnica prvenstva 

Na 8. dvoranskom prvenstvu u malom nogometu za registrirane 

klubove, koje se igra u sportskoj dvorani u Vidovcu, 

poznati su sudionici završnice. U petak 8. veljače igrat 

će se četvrtfinalne i polufinalne utakmice kod seniora, u 

subotu završni susreti pionira, juniora i veterana, a za nedjelju, 

10. veljače, najavljena su finala u svim kategorijama. 

Kod seniora u četvrtfinalu će se sastati Mladost(KL) 

– Nedeljanec II, PU IPA – Vinica, Plitvica – Mladost (M), 

Vindija II – Nedeljanec I. Parovi polufinala kod pionira 

su: Varaždin II – Sloboda (T) i Orač – Varaždin I, kod juniora 

ogledat će se Obreš – Nedeljanec i Dubravka – Lepoglava, 

a među veteranima Rudar 47 – PU IPA i Beretinec 

– Lepoglava. Ovogodišnje, 8. dvoransko prvenstvo 

za registrirane klubove počelo je 12. siječnja, a natjecala 

su se 74 malonogometna sastava. D.N. 

V. MRAK 


PREMIJER LIGA RUKOMETAŠA 

Odigran županijski derbi, koji je ovaj put to bio samo na papiru 

Očekivani poraz mladog 

sastava Varteks Di Caprija 


Pritisnut brojnim problemima, 

a najviše onim financijskim, 

Varteks Di Caprio 

bio je pred odustajanjem 

od daljnjeg natjecanja 

u ligi, ali srećom našli su se 

modeli da se sramota ipak 

izbjegne. Igrat će se do kraja 

prvenstva s domaćim igračima, 

sastavom u kojem je više 

od pola kadeta, a ostalo su 

igrači koji su ponešto igrali 

u Premijer ligi. Trener Boris 

Lilić ponovno je bio na 

klupi “krojača”, razumljivo, 

jer više od pola sastava igrači 

su iz njegove kadetske ekipe. 

Svima koji prate rukometna 

V. MRAK 

Tablica nakon 17. kola 

Zelina 15 13 0 2 428:351 26 

F. Samobor 15 10 2 3 425:371 22 

Sesvete A. 16 10 1 5 480:413 21 

Trešnjevka 15 8 1 5 379:379 19 

Zamet ( -1) 15 9 1 5 413:389 18 

Koka 15 7 1 7 389:385 15 

Umag 14 6 2 6 353:366 14 

Split 2010 16 4 4 8 376:409 12 

Osijek ( -1) 16 4 2 10 390:414 9 

Dalmatinka 16 4 0 12 390:457 8 

Ivanić 15 1 0 14 347:436 2 

Parovi 18. kola 

9./10. veljače sastaju se : Koka – 

Split 2010, Zelina – Osijek, Zamet 

– Umag, Fantasyland Samobor – 

Trešnjevka, Sesvete Agroproteinka 

– Ivanić, slobodna Dalmatinka. 

Ostali rezultati 16. kola: 

Rezultati: Varteks Di Caprio – Vidovec 

BIOS 22:47, Zamet – Spačva 

Vinkovci 22:21, Dubrava – Gorica 

35:30 , Poreč – Medveščak NFD 

38:28 ,Marina Kaštela – Split 34:29 

, Buzet – Karlovačka banka 25:21 , 

Bjelovar – Siscia 31:34 

Parovi idućeg kola 

U sljedećem 17. kolu 9./10. veljače 

sastaju se : Vidovec BIOS – Buzet 

,Siscia – Varteks Di Caprio , Bjelovar 

– Zamet , Karlovačka banka – 

Marina Kaštela ,Split – Poreč ,Medveščak 

NFD – Dubrava , Gorica – 

Spačva Vinkovci 

PRVA HRVATSKA RUKOMETNA LIGA ZA ŽENE 

Druga uzastopna pobjeda varaždinske ekipe 

Osijek – Koka 15:19 (8:8) 

Osijek - Sportska dvorana Zrinjevac, 

Suci: Dalibor Dragočanac i Ivica Kostecki 

(oba Sisak), Gledatelja: 200 

Osijek: Strukar (5), A. Horvat, Vuković, 

Franić, Krajinović, Bošnjak 1, 

Miškić 2, Bodrožić – Selak, Perković, 

Crnjac, Bednjanec 5(2), Lacković 

5, Babić,Špoljarić 2, Ilić, Zubac – 

trener: Igor Bojić 

Koka: Hajduk (22+1), S. Horvat 1, 

Domjan 2, El. Halili 3, Kocijan, Marković 

1, Bunić, Jazbec, Franić, Tomašek 

3, Furjan, Antolić, Dežić 8(3), Haček, 

Zvonar 1 – trener: Nikola Škorić 

Sedmerci: Osijek 4/2, Koka 3/3 

Isključenja : Osijek 2 minute, Koka 

4 minute 

zbivanja jasno je da „krojači“ 

ne mogu sačuvati status 

u Premijer ligi i da će od jeseni 

igrati u Prvoj ligi, natjecanju 

koje bi moglo biti po 

mjeri sadašnjeg sastava. Što 

se tiče lokalnog derbija, on je 

to bio samo na papiru. Vidovec 

Bios, kao uvjetni domaćin 

na svom parketu, naprosto 

je „unakazio“ Varaždince, 

jer razlika u kvaliteti je 

velika. Sve do 14. minute Varaždinci 

su držali priključak 

(7:5), ali nakon toga „zeljari“ 

su s dvije mini serije do odlaska 

na odmor stvorili veliku 

prednost od 11 golova. 

U vremenu od 32. do 38. minute 

Vidovec Bios je napra- 

43 

Varteks DC – Vidovec BIOS 22:47 

Vidovec: Dvorana osnovne škole, 

Suci: Robert Kober (Zagreb), Igor Sunajko 

(Dugo Selo), Gledatelja: 400 

Varteks Di Caprio: Žitnjak (2), Mališa 1, 

Grgić, Trojko 7(3), Keček, Kokijer 1, Marenčić 

1, Dimitrijević 1, Veršić (4), Vujović 

3, Petrčević (1), Bačani, Hlapčić 3, 

Tači, Hirš 2 – trener: Boris Lilić 

Vidovec BIOS: Grd (24+1), Dobovičnik 

2(1), Peček 7, A. Meljnjak, Jeftić, 

Težak 7, Vincek 1, M. Meljnjak 3(1), 

Sršen 12(5), Vidaček 4, Breljak 2, Lovrenčić 

1, Turković, Balent, Mišković 

8, Herman – trener Alen Belko 

Isključenja: Varteks Di Caprio: 6 minuta, 

Vidovec BIOS 18 minuta 

Tablica nakon 16. kola 

Siscija ( -1) 16 14 0 2 501:417 27 

Dubrava 16 13 0 3 515:468 26 

Karlovačka b. 16 12 0 4 490:417 24 

Poreč 16 11 2 3 491:423 24 

Zamet ( -1) 16 9 1 6 467:444 18 

Bjelovar 16 8 1 7 487:462 17 

Vidovec BIOS 16 7 1 8 488:469 15 

Buzet 16 6 1 9 469:484 13 

Marina K. 16 6 0 10 453:468 12 

Medveščak 16 5 2 9 447:479 12 

Spačva ( -1) 16 6 1 9 448:484 12 

Gorica 16 5 0 11 463:480 10 

Split (-1) 16 5 0 11 482:511 9 

Varteks DC (-1) 16 0 1 15 368:563 0 

Velikom borbenošću do bodova 


Bila je to utakmica s puno 

naboja, s dosta pogrešaka s 

obje strane. Ulog je bio velik 

jer bodovi su za oba sastava 

bili imperativ. Na kraju 

je odlučila veća mirnoća Varaždinki 

u trenucima kada 

se utakmica lomila, bolja 

obrana i sjajna Simona Hajduk 

na golu. Imala je čak 22 

obrane, uz jedan zaustavljeni 

sedmerac, te bila prvo ime 

susreta, koji je i više nego zasluženo 

pripao Koki. Do odmora 

se igralo po sistemu gol 

za gol i na odmor se otišlo poravnatim 

rezultatom. U tom 

dijelu utakmice Koka je ostala 

bez Suzane Furjan (ozljeda 

prsta), a u drugom dijelu i 

bez iskusne Danijele Marković 

(ozljeda noge) pa je trener 

Nikola Škorić ostao s malim 

fondom igračica. I kada je 

bilo najteže, Koka je igrala 

najhrabrije. U drugom poluvremenu 

Koka je bila stalno 

u rezultatskoj prednosti, gol 

– dva, da bi se sve prelomilo 

u 57. minuti, kada je pogotkom 

Ivane Dežić Koka prvi 

put povela s tri gola razlike 

vio novu veliku seriju od 7:0, 

podigao rezultat na 31:12 i 

bio je to kraj ozbiljnog igranja. 

Trener Belko u najvećem 

dijelu susreta forsirao je 

jednu postavu, tek u nastavku 

prigodu su dobili i igrači 

s klupe, a u igru jedino nisu 

ulazili najiskusniji Turković, 

Jeftić, A. Meljnjak i vratar 

Balent. Na kraju uvjerljiva 

pobjeda Vidovec Biosa, koji 

je upisao planirane bodove 

u borbi za gornji dio tablice. 

Kod Varaždinaca vrijedi 

izdvojiti potencijale poput 

Luke Trojka, Tina Valinčića 

i tek šesnaest godišnjeg 

Frana Vujovića, sina vratara 

Borisa Vujovića. U nastav- 

V. MRAK 

Simona Hajduk bila je 

prvo ime utakmice u Osijeku 

(18:15). Bio je to kraj svih 

nada za domaći sastav, u kojem 

je prva tragičarka bila 

inače najbolja i najiskusnija 

Jelena Franić, koja je imala 

šut 13-0. Borbenost, upor- 

ku prvenstva Varteks Di Caprio 

će biti gost Sisciji u Sisku, 

dok će Vidovec BIOS 

pred svojim navijačima igrati 

protiv Buzeta. 

Ostali rezultati 17. kola: 

Osijek – Koka 15:19 , Trešnjevka 

– Sesvete Agroproteinka 23:22 , 

Umag – Fantasyland Samobor – 

odgođeno za 19.2.,Dalmatinka – 

Zelina 23:29 , Split 2010 – Zamet 

29:23, slobodan Ivanić 

nost, kolektivni duh, usprkos 

pogreškama, bili su veliki 

adut Varaždinki, koje su 

još jednom pokazale i dokazale 

da mogu kada su složne 

i kada nema popuštanja. 

Bodovi iz Osijeka imaju dvostruku 

vrijednost, ali posao 

oko sigurnog statusa prvoligaša 

u sljedećoj sezoni nije 

završen. Do kraja prvog dijela 

još je pet kola, u Varaždinu 

će gostovati Split 2010, 

Trešnjevka i Sesvete Agroproteinka, 

a putovat će se u 

Umag i Ivanić. Ostvarenje cilja, 

a to je plasman od 6. do 

8. mjesta, realna je opcija, uz 

uvjet da se do kraja odigra u 

stilu utakmice u Osijeku, uz 

manje tehničkih pogrešaka, 

veću preciznost i da ozljede 

zaobiđu ekipu. U sljedećem 

kolu već u subotu u 

Varaždinu na parketu gradske 

dvorane na Dravi gostuje 

Split 2010.

44 

Stolni tenis 

Super liga stolnotenisačica (12. 

kolo ): Varaždin – Aquaestil Duga 

Resa 4:1, Pula – Bjelovar 2:4 

,Mladost (P) – Lokomotiva 4:0, 

TIS Zagreb – Dr. Časl 0:4 ,Mladost 

ISKON – Vodovod Osijek 

4:3,zaostala Dr. Časl – Vodovod 

Osijek 4:0 Na tablici vodi Dr. 

Časl sa 24 ispred Mladost ISKON 

23,Bjelovar 20, Varaždin 19,Pula i 

Mladost (P) imaju po 18 bodova. 

Prva liga stolnotenisača ( 7. kolo ): 

IGEA Željezničar – Starr Varaždin 

4:0, Podravka – Sračinec 4:0. Vodi 

Željezničar ( VŽ) s 20 ispred Podravke 

s 19 bodova. 

Prva liga stolnotenisačica ( 7. Kolo 

): Hodošan – MGK Drava 4:0 

Košarka 

A – 2 liga sjeveroistok košarkašica 

( 10. kolo ): Vindi – Požega 43:120 

U domaćem sastavu najefikasnije 

su bile Šnidarić 9, Novak 8 te Horvat 

i Danilović sa po 5 postignutih 

koševa. 

Liga mlađih kadeta regije sjever 

– skupina A ( 11. kolo ):Mladost 

– Vindija 30:87,Radost – Ivančica 

62:63, Kotoriba – Rudar Cimper 

45:46, Nedelišće – Dubravčan 

27:62, Donji Kraljevec – Lepoglava 

70:25,Grafičar – Čakovec 

58:31,Međimurje – Prelog 104:35 

Vodi Vindija sa 22 ispred Dubravčana 

21, Međimurja 20 , Grafičara 

19 i Ivančice sa 17 bodova. 

Kadetska liga regije sjever – skupina 

A ( 9. kolo ) : Kotoriba – Rudar 

Cimper 127:13, Međimurje – 

Lepoglava 113:49, Donji Kraljevec 

– Ivančica 31:78 Vodi Međimurje 

sa 18,Kotoriba 16, Čakovec 

14, Lepoglava i Ivančica 13, Vindija 

12 bodova. 

Juniorska liga regije sjever – skupina 

A (12. kolo) :Grafičar – Rudar 

Cimper 82:42, Čakovec – Grafičar 

106:53, Dubravčan – Donji Kraljevec 

64:53, Ivančica – Rudar Cimper 

55:37, Grafičar – Međimurje 

65:98,Grafičar – Donji Kraljevec 

71:59 Vodi Čakovec sa 20 ,Međimurje 

16, Donji Kraljevec16, Grafičar 

14, Ivančica 13 bodova. 

Kuglanje 

Druga liga sjever kuglača ( 14. 

Kolo ): MIV – Koprivnica 2:6 ( 

3252:3254), Lepoglava – Sirela 2:6 

( 3375:3376), Ciglenica – Željezničar 

( VŽ) 1:7 ( 3182:3274), Bjelovar 

– Zanatlija ( KT) 7:1 ,Željezničar 

( ČK) – Obrtnik ( KRT) 6:2 

,Zanatlija ( SI) – Zabok 4:4 Na tablici 

vodi Željezničar ( VŽ) sa 22 

ispred Bjelovara 21,Zanatlije ( SI) 

19,Željezničara ( ČK) 18, Zaboka 

16 i Lepoglave sa 14 bodova. 


ATLETIKA Dvoransko prvenstvo Hrvatske za mlađe juniorke i juniore 

Sekirnik državni rekord, 

osvojena i tri zlatna odličja 

Na prvenstvu, koje 

je okupilo više od 

160 natjecatelja iz 25 

hrvatskih klubova, 

ali i gostiju iz 

Slovenije te Bosne 

i Hercegovine, 

Sloboda je s tri 

zlata bila druga po 

uspješnosti 


U dvorani Boćarskog 

doma u Zagrebu održano je 

ovogodišnje državno atletsko 

prvenstvo za mlađe juniore 

i mlađe juniorke na 

kojem su članovi AK „Sloboda“ 

osvojili tri naslova prvaka, 

a oboren je i jedan državni 

rekord. Prvo ime subotnjeg 

natjecanja u redovima 

Varaždinaca bila je Vlatka 

Sekirnik. Ona je u utrci 

na 60 metara u dva navrata 

bila najbrža. Prvo je u kvalifikacijama 

stazu savladala 

za 8,67, da bi zatim u finalu 

bila još brža i pobijedila 

s 8,62 sekunde, što je od subote 

i novi, zapravo izjednačen 

stari, državni dvoranski 

rekord za mlađe juniorke, 

koji sada drži zajedno s 

Arnom Eregom iz Rijeke. 

U konkurenciji mlađih ju- 

SPORTSKI SEMAFOR 

Vatka Sekirnik (u sredini) istrčala je rekord u utrci na 60 metara 

niorki drugi naslov državnog 

prvaka osvojila je Mateja 

Jambrović u utrci na 60 

metara. Prvo je u kvalifikacijama 

stazu savladala za 7,78, 

a u finalnom nastupu ponovila 

je rezultat iz prve utrke 

i domogla se titule najbrže 

mlađe juniorke u Hrvatskoj. 

Treće zlatno odličje 

posvojio je Tin Vlahinja, 

u konkurenciji mlađih juniora, 

i to u skoku u vis. Ovaj 

nadareni mladić, koji je tek 

zakoračio u atletske vode, 

savladao je letvicu na visini 

od 175 centimetara, savladavši 

sve visine u prvom pokušaju, 

što je bilo dostatno 

za titulu najboljeg. U konkurenciji 

mlađih juniora, u 

utrci na 60 metara, nastupi- 

li su još Josip Cestar, koji je 

rezultatom 7,68 zauzeo 15. 

mjesto i Ivan Novko, koji je 

rezultatom 7,74 bio u konačnom 

poretku 17. Prvo mjesto 

pripalo je Ivanu Jugoviću 

(Slavonija – Žito Osijek) 

sa 7,12. U konkurenciji mlađih 

juniorki u skoku s motkom 

Sloboda je imala dvije 

predstavnice. Nina Karan- 

Hrženjak je s preskočenih 

2,60 metara zauzela peto, a 

Suzana Gužvinec s visinom 

od 2,20 metara plasirala se 

na deveto mjesto. Najbolja 

je s novim državnim rekordom 

za kadetkinje bila Karla 

Ivančev (ASK Split), s visinom 

od 335 centimetara. U 

sklopu prvenstva, ali izvan 

konkurencije, natjecali su 

se i seniori. Tako je u utrci 

na 60 metara Mirko Hižman 

u svojoj grupi bio treći 

sa 7,02, čime je izjednačio 

svoj osobni rekord, dok 

je najbrži bio Tomislav Kašner 

(Dinamo – Zrinjevac) sa 

6,86. Na prvenstvu je postignuto 

još nekoliko nacionalnih 

rekorda u mlađoj juniorskoj, 

ali i kadetskoj konkurenciji. 

Tako je u bacanju 

kugle Martin Marković 

bacio kuglu od 5 kilograma 

20,03 metra i time postavio 

novi državni rekord za mlađe 

juniore, dok je u nadmetanju 

mlađih juniorki u istoj 

disciplini, ali s kuglom od 3 

kilograma, to uspjelo Ivani 

Vuletić (ASK Split) s 14,51. 

Drugoplasirana Ana Šarić 

sa 14,07 postavila je novi kadetski 

rekord. Na ovogodišnjem 

prvenstvu, koje je okupilo 

više od 160 natjecatelja 

iz 25 klubova Hrvatske, ali i 

gostiju iz Slovenije i Bosne 

i Hercegovine, varaždinska 

Sloboda je s tri zlatna odličja 

bila druga po uspješnosti, 

a najviše su zlatnih medalja, 

četiri, osvojili atletičari 

zagrebačkog Dinama – Zrinjevca. 

Sljedeći vikend Zagreb 

će biti ponovno domaćin 

dvoranskoga državnog 

prvenstva, ovaj put za starije 

juniore i juniorke, a i na 

ovo natjecanje članovi Slobode 

ići će s visokim ambicijama. 

Druga liga kuglačica skupina istok 

( 12. Kolo ): Varaždin – Pitomača 

6:2( 3146:2972), Sloboda TVIN – 

Mladost 7:1,Koprivnica – Podravka 

II 4:4, Osijek ‘97 – Obrtnik ( 

NG) 4:4, slobodan Obrtnik ( SB). 

Na tablici vodi Obrtnik ( NG) sa 

17, Sloboda TVIN i Varaždin imaju 

po 16,a dalje slijede Koprivnica 

i Osijek ‘97 sa 12 bodova. 

Treća liga sjever kuglača ( 15. Kolo 

): Ivančica – Dubravčan ,Elektra ( 

KŽ) – Željezničar ( ČK) ,Varteks 

- Cesta , Obrtnik 2011 – Obrtnik 

( OR) ,Zabok – Željezničar (KC) 

,Graničar – Zanatlija , slobodan 

Prosvjetar 

Atletika 

Cross liga Globetka 2013. ( 1. Kolo 

) : Po uzoru na Varaždin i u Čakovcu 

su atletski entuzijasti pokrenuli 

prošle godine rekreativno trčanje 

u okviru kros lige,prošle godine 

održano je šest ,a ove u planu 

je osam kola. Već u prvom kolu 

ove godine postignut je rekorda 

po broju sudionika,jer na startu a 

i na cilju izbrojeno je 69 sudionika 

koji su uspješno savladali stazu 

od 7,8 kilometara . U obje konkurencije 

pobijedili su predstavnici 

TK Marathon ‘95 potvrdivši tako 

da su trenutno „gospodari“ rekreativnog 

trčanja u ovom dijelu ze- 

PLIVANJE Novi uspjeh plivača Baroka 

Karlo Rajković najbolji u 

svojoj klasi u tri discipline 

Plivač varaždinskog Baroka Karlo Rajković nastupio je 

u subotu 2. veljače na bazenu Utrina u Zagrebu na regionalnom 

prvenstvu za osobe s invaliditetom. Rajković 

je nastupio u disciplina- 

ma 50 slobodno, 100 delfin 

i 100 mješovito, a u 

svim disciplinama bio je 

najbolji u svojoj klasi. Treba 

istaknuti da je Rajković 

u svim utrkama isplivao 

osobne rekorde i pokazao 

napredak u odnosu 

na posljednje nastupe. 

Regionalno je natjecanje 

bilo izlučno za nastup 

na državnom prvenstvu, 

koje će biti održano 

u Splitu od 10. do 12. svibnja. 

Ujedno je izbornik hrvatske 

plivačke reprezentacije 

objavio plan nastupa 

za ovu godinu, a Karla 

Rajkovića očekuje s repre- 

mlje .Seniori :1. Tihomir Cenko 

( M’95) 30:57,4 ,2. Hrvoje Barić 

( Međimurje) 31:01,0,3. Marijan 

Huzjak ( Individualac) 32:09,0 ,4. 

Franjo Korošić ( M+95) 32:56,0 

,5. Davor Stanko ( M’95) 33:43,0 

, Seniorke :1. Renata Korošić ( 

M’95) 37:34,0 ,2. Božica Horvat 

( AK Međimurje) 38:59,0 ,3. Ivana 

Antolković ( AK Međimurje) 

39:25,0. 

9.međunarodni dvoranski miting 

Indoor classic „Viena 2013. Održan 

je u bečkoj atletskoj dvorani. 

Tijekom proteklog tjedan (utorak) 

Mirko Hižman, Dražen Hudoletnjak 

i Bernard Gavez nastupili 

su na vrlo jakom međunarodnom 

natjecanju na kojem je sudjelovalo 

gotovo 400 atletičara 

iz gotovo 30 zemalja evrope ,ali 

i SAD , te Kenije i Južne Afrike. 

Mirko Hižman je nastupio u trci 

na 60 metara ,ali zbog krivog starta 

je diskvalificiran,dok je u konkurenciji 

gotovo 80 trkača Cyle 

Corty ( Velika Britanija) bio najbrži 

rezultatom 6,75. U trci na 400 

metara startao je Dražen Hudoletnjak 

koji je rezultatom 50,64 

bio 46 . između 78 trkača,dok je 

prvo mjesto pripalo svjetski poznatom 

Richardu Starchanu ( Velika 

Britanija) rezultatom 46,31,a 

najbrži hrvatski predstavnik bio 

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

Barok 17. i 22. 

Hrvatski plivački savez 

objavio je listu uspješnosti 

klubova koja se 

vodi po posebnim kriterijima 

posebno u ženskoj 

i posebno u muškoj 

konkurenciji. U konkurenciji 

od 47 klubova 

kod plivača su plivači 

Baroka na 17. mjestu, 

Varaždinske Toplice 

su 41., a Varaždin 44., 

dok su kod plivačica članice 

Baroka 22., Varaždinske 

Toplice 42., a Varaždin 

43. 

zentacijom 20. travnja sudjelovanje na međunarodnom 

mitingu u austrijskom Spittalu. 

Naredne subote 16 plivača Baroka nastupit će na 3. i 4. 

kolu lige Regije 4 u Sisku. Plivačima će ovo natjecanje 

poslužiti kao dobra provjera trenutne forme pred skorašnje 

regionalno prvenstvo, koje će biti u Sisku 2. i 3. ožujka, 

kao i za prvenstvo Hrvatske, koje će biti održano u 

Rijeci od 22. do 24. ožujka. D.N. 

je Mateo Ružić ( Mladost Zagreb) 

sa 47,28.U trci na 800 metara Bernard 

Gavez rezultatom 2:01,08 

plasirao se na 47.mjesto,a pobijedio 

je Rudolf Zan ( Slovenija) sa 

1:47,44.Jedinu pobjedu i novi državni 

rekord u dvorani na ovom 

natjecanju za hrvatsku atletiku 

donio je u skoku s motkom Ivan 

Horvat ( Slavonija Žito Osijek) 

sa preskočenih 5,51 popravivši 

tako stari koji je i sam držao za 1 

centimetar. 

16. Zimska brdska liga „Ivančica 

2012/2013 ( 6. kolo ) Ovoga puta na 

startu se našlo 49 natjecatelja, nešto 

manje od uobičajenog broja,a 

razlog je prema riječima organizatora 

kiša koja je padala nekoliko 

dana ranije. Kod seniora slavio je 

ponovno Roman Čotra ,a kod seniorki 

Valentina Županić uspjela 

je iznenaditi Valentinu Belović. Seniori 

( 10.000 m ):1. Roman Čotra 

( BK Ludbreg) 55:00,0 ,2. Hrvoje 

Barić (TK Međimurje) 56:43,0 

,3. Ivan Čorba ( M’95) 59:07,0 ,4. 

Branimir Šafran (BK Novi Marof) 

1:00,54, 5. Damjan Mikec ( 

Prelog) 1:00,57,6.Igor Zrna ( TK 

Međimurje) 1:01,15, Seniorke ( 

10000 m) :1. Valentina Županić 

( M’95) 1:09,58,2.Valentina Belović 

( M’95) 1:10,03,3. Jelena Sekelj 

(TK O42 ) 1:14,16.

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

ZIMSKI POPUST 

20% 

na sve klesarske 

proizvode* 

(* isključuje marmete i galanteriju) 

 

 

 

 

 

 

MAS 

KEN 

BAL 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

AKCIJSKI POPUST 

25%-50% 

na određene materijale* 

(*do isteka zaliha) 

Kontaktne informacije 

MGK klesarstvo d.o.o. 

Varaždinska 82a, Bartolovec 

tel. 042/657-333 

fax. 042/657-340 info@mgk-klesarstvo.com www.mgk-klesarstvo.com 

RADIO MAX 

99,3 MHz 

45 

Cerje Nebojse 151 

tel./fax (042) 759 489 

radio-max@vz.t-com.hr 

www.radiomax.hr

46 

SJAJNI BAL 

SJAJNI BAL Jubilarni dvadeseti bal unio dašak profinjenosti u Varaždin te ponovo dokazao da njegova publika nikad ne nes 

Bal koji počiva na tradic 

Dvorana je bila 

puna, a na popisu 

uzvanika Sjajnog 

bala ponovo su se 

našla brojna poznata 

imena. Nakon što 

se prošle godine 

učinilo da njegov 

sjaj pomalo blijedi, 

dvadeseti rođendan 

bala bio je iznad 

očekivanja 

Sara Badžek 

Snimio: Krešo Đurić 

Dvadeset je godina prošlo 

od prvoga Sjajnog bala, no on 

još uvijek plijeni pažnju i održava 

se u punom sjaju. U to se 

moglo uvjeriti i ove godine 

tristotinjak gostiju pristiglih 

ne samo iz Varaždina i Hrvatske 

već i iz drugih europskih 

zemalja. U duhu Europske 

unije, ali i nekih davnih 

vremena, i ovaj je put ostavio 

pozitivne dojmove. 

Još jedan prvi petak u 

veljači bio je prilika da se 

izvade iz ormara i prošeću 

raskošne večernje haljine i 

odijela te da se uživa u plesu 

i bogatom programu, koji 

nije bio nimalo slabiji nego 

proteklih godina. 

Od baleta do valcera... 

Nakon što su se gosti okupili, 

nakon 20 sati, počela je 

poznata ceremonija. Jubilarni 

dvadeseti Sjajni bal otvorili 

su tako ponovo Purgari (Varaždinska 

građanska garda), 

klinci i klinceze iz Društva 

Naša djeca sa svojim menuetom 

i, naravno, himne. Novost 

je ove godine bila što su 

se osim hrvatske i austrijske 

himne, u prostorijama Velike 

koncertne dvorane u kazalištu 

(gdje se bal održava) mogla 

čuti i europska himna. 

Bio je to tek uvod u zabavu, 

koja je potrajala sve do 

Ingeborg Jurić, organizatorica 

kasnih noćnih sati, a onaj 

plesni dio otvorili su, tradicionalno, 


Goran Habuš, 

zamjenici te ostali počasni 

uzvanici. Za glazbu koja je 

goste držala na nogama i plesnom 

podiju bili su zaduženi 

Big Band Bad Gleichenberg 

iz Austrije pod ravnanjem 

Josepha Troppera te Varaždinski 

komorni orkestar pod 

umjetničkim vodstvom Jože 

Haluže. Kao i sve drugo vezano 

uz bal, tako su i ova dva 

orkestra već dio „inventara“ 

Sjajnog bala s obzirom 

na to da na balu sviraju već 

18 godina. 

Večer su obilježili i brojni 

drugi izvođači. Prvi su se 

put na Sjajnom balu predstavili 

Potkalnički plemenitaši, 

tradicijski plesni ansambl 

iz susjedne Koprivničkokriževačke 

županije. Svojim 

su raskošnim kostimima 

izazvali veliko zanimanje, 

a isto tako i plesom. U 

svijet plesa uveli su nas i solisti 

baleta HNK Split - Nikol 

Maričić i Romulus Dimache. 

Oni su u Varaždin 

doputovali u društvu Almire 

Osmanović, ravnateljice 

splitskog baleta. 

Rijetka je prilika da u Varaždinu 

možemo vidjeti balet 

te su zato njihove plesne točke 

bile nekima još veća atrakcija. 

Plesnim su koerografijama 

goste zabavljali još i članovi 

Plesnog ansambla „Divermento“, 

Športski plesni klub 

„Harmony“ iz Varaždina te 

državni prvaci u standardnim 

i latinsko-američkim plesovima: 

Emina Mušanović, Alen 

Lesjak, Adriana Mušanović, 

Mateo Krcić, Iva Risek i Vedran 

Sraga. 

Ugodno druženje 

Nije teško uživjeti se u 

cijelu atmosferu bala, koji 

kao da pripada nekim drugim 

vremenima, što mu je i 

svrha. Sudeći prema reakcijama, 

svi su se ondje dobro 

zabavljali i proveli nezaboravnu 

večer. A da je ovo jedna 

od manifestacija koje su 

uistinu originalne i cijenjene, 

dokazuje i činjenica da su 

Jubilarni Sjajni bal ispunio je očekivanja, programom i brojem gostiju 

U svečanim toaletama dame su ostavljale bez daha 

Baletani splitskog HNK zabavljali goste 

Maštovite kreacije uzvanica 

I ove su godine večernje kreacije bile maštovite. Jedna od dama koja je plijenila 

puno pažnje bila je i varaždinska dogradonačelnica Natalija Martinčević, 

u raskošnoj zelenoj haljini i nakitu. 

– Haljina je djelo domaćih kreatora, a isto tako i nakit. Šminkala sam se sama 

– rekla je Martinčević. Haljinom je odlično pogodila stil odijevanja prikladan 

za bal, no ipak je bilo i onih koji su, prema mišljenju organizatora, promašili. 

– Još uvijek sam razočarana nakon svih apela da se na bal dolazi u dugim toaletama. 

I dalje ima onih koji dolaze u kratkome ili u tenisicama – kazala je 

Ingeborg Jurić. 

- Mogu biti klasične, lude, umjetničke, no važno je da su haljine duge. Na Bečki 

bal nitko ne može ući bez prikladne odjeće, no kod nas se još uvijek to događa. 

No, od sljedeće godine moglo bi doći do promjene. Planiramo na svim 

ulaznicama službeno napisati da je obvezna balska toaleta – dodala je Jurić. 

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

Redoviti gost otpravnik poslova 

u ambasadi Austrije 

Dogradonačelnica Natalija Martinčević na plesnom podiju

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

taje 

iji i entuzijazmu 

Djeca ponovo zaplesala menuet 

Potkalnički plemenitaši očarali kostimima 

Bal je potrajao do kasnih sati 

Big Band Bad Gleichenberg iz Austrij 

Poznati redatelj Jakov Sedlar 

Rekli su o balu 

SJAJNI BAL 47 

Radimir Čačić, političar 

Već trideset godina živim u Varaždinu 

i normalno je da dolazim na Sjajni 

bal. Ovo je lijepa tradicija i treba ju 

poticati 

Zlatko Stahuljak, 

bivši veleposlanik 

Lijepo se ovdje zabavljamo i drago mi 

je što smo došli. Ovo je uistinu manifestacija 

vrijedna pažnje 

Miran Morandini, 

ravnatelj Gradskog muzeja 

Ovo je jedan od rijetkih balova koji 

se održavaju i treba ga njegovati. Ne 

smeta nam formalno odijevanje, usprkos 

tome svi se lijepo zabavljamo i svi 

smo prijatelji 

Davor Bobić, ravnatelj 

Varaždinskih baroknih večeri 

Sve je ovo na jako visokom kulturnom 

nivou i na jedinstven način njeguje se 

tradicija građanskog miljea 

Rajmond Rojnik, 

ravnatelj Koncertnog ureda 

Svake godine dolazim na Sjajni bal i to 

je odlična prilika da se svi družimo. Da 

je uštogljen, samo je predrasuda 

Glumica Jagoda Kralj Novak 

Politička garnitura na Sjajnom balu 

Prilika za suradnju 

Na popisu uzvanika našla su se poznata imena, a osim 

varaždinskoga gradonačelnika, zamjenika i predsjednika 

Gradskog vijeća, među uzvanicima je bila i Andrea 

Ikić Bohm, veleposlanica Austrije, Susan Cox, 

veleposlanica Australije, zamjenica ministrice kulture 

Vesna Jurić Bulatović, ministar savjetnik u veleposlanstvu 

RH u Austriji Zdenka Weber i brojni drugi. 

Utisak koje je na njih ostavio ovogodišnji bal itekako 

je pozitivan. 

– Ovaj jubilarni bal poruka je da nije sve tako crno – 

rekao je gradonačelnik Goran Habuš. Dodao je da je 

ovo idealna prilika i za sklapanje prijateljstava i suradnji 

na gospodarskom planu. 

– Zahvaljujući balu, ovdje je puno predstavnika veleposlanstava 

i gospodarstvenika. Jedno je kada se radi 

o formalnom druženju, a drugo kada se nađemo u ovakvoj 

atmosferi. Puno je jednostavnije komunicirati i to 

je veliki benefit ove manifestacije. 

U dobrom društvu - Almira Osmanović (druga desno) i Ingeborg Jurić 

mnogi putovali satima kako 

bi proveli jednu večer u tom 

ambijentu. 

Osim gostiju, zadovoljne 

su i organizatorice – Mirjana 

Dučakijević i Ingeborg 

Jurić iz Hrvatsko austrijske 

kulturne zajednice. 

– I ove godine stigli su 

nam gosti iz Austrije, Slovenije, 

velik broj iz Zagreba. 

Program je također bio 

na zavidnoj razini i moram 

reći da sam zadovoljna. Ništa 

ne prepuštamo slučaju i 

zato je sve i ove godine bilo 

na viskom nivou – rekla je 

Dučakijević. Ono što ju je 

posebno obradovalo jest i činjenica 

da je na balu sve više 

i mlađih generacija. 

– Ipak dolaze i mladi, 

što mi je jako drago jer uvijek 

na momente pomisliš za 

koga uopće to radiš, a ovo je 

dokaz da sve to ima smisla i 

da ima ljudi koji cijene ovu 

manifestaciju. Zadovoljna je 

i Ingeborg Jurić. 

– Sve je teklo prema planu, 

a ove godine bilo je i nešto 

više gostiju nego prethodne 

– naglasila je Jurić. 

Dvadeset godina organizacije 

ovoga važnoga druš- 

Na dvadeseti 

rođendan Sjajnog 

bala gostiju je bilo 

više nego lani 

tvenog i kulturnog događaja 

nije mala stvar, a veliko im je 

priznanje što još uvijek uspijevaju 

u svojem naumu. 

– Ovaj bal počiva na čistom 

entuzijazmu. Kada 

smo krenule u to, htjele smo 

oživjeti stari građanski život 

i nekako smo uspjele u 

toj ludoj ideji – rekla je Dučakijević. 

Luda ideja ili ne, činjenica 

je da se s godinama ovaj 

bal profilirao u jedinstven 

događaj, za koji se mjesecima, 

osim organizatora, pripremaju 

i uzvanici. Večer je 

to kada svatko može uskočiti 

u neka druga vremena i 

atmosferu, provesti vrijeme 

kako inače ne provodi i zabaviti 

se na način koji polako 

nestaje. Rijetka je prilika da 

se na jednom mjestu mogu 

čuti taktovi valcera, uživati 

u blještavilu i profinjenosti 

te na trenutak biti drugačiji 

od ostatka svijeta.

48 

PRODAJA 

KUĆE 

AGENCIJA “GRABAR” 

Gornji Kneginec, Toplička 

200 - posredujemo u 

prometu nekretninama. 

Cijenjene ponude na mob. 

098/267-070, e-mail: tihomir. 

grabar@vz.t-com.hr 

STARA KUĆA u Varaždinu, 

110 m2 + 1.700 m2 

zemljišta, 73.000 €. 

Mob. 098/267-062. 

STANOVI 

PRODAJEM ILI MIJENJAM 

dvosobni stan u centru, 

55 m2, za manji do 30 

m2. Mob. 099/403-9032. 

STAN U ZAGREBU, 43 

m2, blizina Kvaternikovog 

trga i javnog prijevoza, 

cijena 55.000 €. Mob. 

091/4550-420. 

STAN, 87 m2, novogradnja, 

IV. kat, u Ulici 22. rujna, 

lift; vrhunski uređeni, 

cijena povoljna. Mob. 

098/9745-187. 

ZEMLJIŠTA 

DVA VINOGRADA s 

vikendicama, struja i 

telefon; te dvije motorne 

prskalice. Tel. 042/739-015 

ili mob. 098/910-7963. 

GRAĐEVINSKO 

ZEMLJIŠTE, 3.000 m2, u 

Šemovcu, u mirnoj ulici, 

sva infrastruktura prolazi 

pored gradilišta. Cijena 

dogovorna. Tel. 042/657-614. 

 

 

 

GRAĐEVINSKA 

ZEMLJIŠTA: Kućan 

Gornji 620 m2 (19.900 €), 

Vidovečka ulica 939 m2 (1 

m2 = 55 €). POVOLJNO: 

Grabanice 3.700 m2 (8 €/ 

m2). Mob. 098/267-062. 

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE 

na Banfici, 3.000 m2, 

cijena 1 m2 = 65 €. 

Mob. 098/267-062. 

GRADILIŠTE sa starom 

kućom na Banfici (sajmište), 

sa 546 m2, 65.000 €. 

Mob. 098/267-062. 

VOZILA 

PRODAJEMO razne modele 

i tipove rabljenih vozila. 

Mogućnosti plaćanja: 

zamjena “staro za novo”, 

karticom (Master, American), 

auto krediti (RBA, ZABA, 

PBZ) i leasing. Kredite i 

leasing rješavamo mi - 

Auto-Florijanić Trnovec 

Bartolovečki, 098/379- 

885, 098/390-644. 

BMW, linija E 46, 1999./2000. 

god., u izvrsnom stanju. 

Mob. 098/844-446. 

PUNTO 1,2, 2003., reg. cijelu 

godinu, vrlo očuvan, moj 

prijepis; te traktor Štore 402, 

kabina, špera, lajtuk kiper, 

odlične gume, reg. do 7. 

mjeseca, plugovi, cijena po 

dogovoru. Moguća zamjena. 

Mob. 098/134-2030. 

 

 

 

AUTO-MAK d.o.o. 

VARAŽDIN: LADA NIVA 

2121 (‘92., 4x4, 1.600 €), VW 

GOLF 1.9 TDI (‘95., 1.960 €), 

PEUGEOT 307 1.6 HDi (‘06., 

6.800 €), PEUGEOT 407 1.7 

16V (‘06., 7.900 €), AUDI A4 

1.8T QUATTRO (‘04., 8.500 

€), RENAULT LAGUNA 1.9 

DCI (‘04., 4.900 €), MB 508 

kiper (dupla kabina, ‘82., 

2.500 €), MB 809 kiper (‘93., 

6.800 €), IMP SKIP (‘80., 

utovarivač-rovokopač, 4.900 

€). http://www.njuskalo. 

hr/trgovina/automak, GSM 

098/267-989 ili 098/267-062. 

HYUNDAI ACCENT 1.3 

LSI, ‘97.g., 1. vlasnik, reg. 

do XII./’13., nove gume 

i kuplung, izvrstan ecotest. 

Mob. 098/446-733. 

POLJOPRIVREDA 

BALE SIJENA. Tel. 

042/747-699. 

OBAVLJAMO RUŠENJE 

drveća na nedostupnim 

mjestima, moguć odvoz 

granja. Mob. 098/835-606. 

ŽIVOTINJE 

 

 

 

 

 

UDRUGA za zaštitu 

životinja SPAS Varaždin 

daruje pse, štence i 

mačiće. Tel. 042/330-004. 

PILIĆI dohranjeni 

šrotom, očišćeni (20 kn/ 

kg), moguća dostava, te 

se vrši usluga čišćenja 

svih vrsta peradi. Tel. 

042/683-241, Bartolovečki 

Trnovec, Dravska 107. 

PILIĆI za klanje, težine 2 

do 2,5 kg. Cijena 12 kn/ 

kg. Mob. 091/883-2094. 

SVINJE za klanje, težine 

od 120 - 130 kg, cijena 14 

kn/kg. Tel. 042/741-297. 

RAZNO 

DRVA ZA OGRJEV - 

bukva, grab, akacija. Brza 

i besplatna dostava, po 

narudžbi pilimo. Tel. 042/651- 

061 ili mob. 098/402-596. 

DRVA ZA OGRJEV - 

bukva, grab, akacija, hrast. 

Brza i besplatna dostava, 

po narudžbi pilimo. 

Mob. 098/609-771. 

OGRJEVNA DRVA - bukva, 

industrijska kratko piljena 

drva. Mob. 091/754-4898. 

 

H ALLO TA X I 

BESPLATNI POZIV 0-24 h 

091 2523 615 098 1820 360 

DONOSIOCU DONOSIOCU DONOSIOCU DONOSIOCU DONOSIOCU OVOG OVOG OVOG OVOG OVOG 

20% 

KUPONA KUPONA KUPONA KUPONA KUPONA POPUSTA 

POPUSTA 

POPUSTA 

POPUSTA 

POPUSTA 

DRVA INDUSTRIJSKA - 

kratka, suha, tvrda, uredna. 

Moguća dostava na adresu. 

Mob. 098/260-144. 

DRVA ZA OGRJEV - bukva, 

grab, akacija, hrast. Dostava 

besplatna, po potrebi 

pilimo. Ugljen za roštilj. 

Mob. 098/133-7221. 

UGLJEN kvalitetni, češki, 

drveni mrki (kameni). 

Mogućnost dostave. 

Odgođeno plaćanje. 

GRAMEX d.o.o., D. 

Kraljevec, tel. 040/655- 

422 ili 040/655-102. 

MOBITELI, KUĆNI 

PUNJAČI, baterije, torbice 

... Dekodiranje, servis, 

staro za novo, otkup, 

prodaja, ugradnja čipa, 

PS2, PS3, XBox. B & B 

elektronika, Stanka Vraza 

21, tel. 042/301-404. 

HRASTOVE DASKE 

- 5 i 2,5 cm, prirodno 

sušene 10 godina, cca 

2 m3. Cijena 10.000 kn. 

Mob. 098/943-425. 

POTRAŽNJA I PONUDA 

KUĆE/STANOVI 

KUPUJEM dvosobni stan do 

50 m2, I. ili II. kat, centralno 

girjanje, od B. Radića do 

Varteksa. Tel. 261-620 ili 

mob. 091/334-1337. 

IZNAJMLJUJE SE soba 

sa centralnim grijanjem, 

upotrebom kuhinje i 

kupaone; TV, internet, 

perilica rublja - studentu 

ili stalno zaposlenoj 

osobi. Mob. 098/931- 

3491 ili 099/707-9537. 

SOBU u Varaždinu 

jeftino iznajmljujem. 

Mob. 098/734-522. 

IZNAJMLJUJE SE 

dvokrevetna soba s 

uporabom kuhinje i 

kupaonice, sanitarni čvor, 

poseban ulaz, centralno, 

internet. Mob. 091/784- 

3722 ili tel. 042/211-517. 

IZNAJMLJUJEM 

namješteni jednosobni 

stan, 35 m2, etažiran; 

klima. Mob. 098/246-550. 

IZNAJMLJUJEM U CENTRU 

jednosobni stan - zaposlenim 

osobama ili studentima, 

komforno, cijena od 1.200 

do 1.400 kn te garsonijeru 

za 800 kn, obadvoje režije. 

Namješteno, poseban ulaz, 

povoljno. Tel. 042/231-005 

ili mob. 098/972-8134. 


namješteni stan (primaća, 

spavaća, kuhinja, kupaonica), 

centralno, nepušačima, 

najamnina 2.200 kn (režije 

uključene), Vatroslava 

Jagića 8. Tel. 042/330-745 

ili mob. 098/1367-423. 

IZNAJMLJUJEM ILI 

PRODAJEM namješteni 

jednosobni stan, 32 m2, 

u Ratimira Hercega 3, 

Varaždin. Tel. 042/210-713 

ili mob. 098/1755-947. 

IZNAJMLJUJEM jednosobni 

namješteni komforni stan 

s posebnim brojilima i 

zasebnim ulazom. Voda i 

smetlarina se ne plaćaju. 

Tel. 042/233-775. 

IZNAJMLJUJEM 

jednosobni namješteni 

stan. Mob. 095/393-2882. 


jednosobni stan na Banfici. 

Mob. 098/330-257. 


jednosobni namješteni 

stan u Supilovoj 50 B. 

Mob. 092/254-2976. 


jednosobni stan u kući, 

poseban ulaz, c. grijanje, 

studentima ili bračnom 

paru. Mob. 091/323-2874 

ili tel. 042/211-953. 

IZNAJMLJUJEM 

jednosobni stan u kući, 

sa centralnim grijanjem 

i internetom, Trenkova 

ulica. Mob. 098/950-7898. 

IZNAJMLJUJE SE dvosobni 

komforni stan, potpuno 

namješten, u centru grada. 

Mob. 098/844-446. 

IZNAJMLJUJEM 

dvosobni stan u Varaždinu, 

Trakošćanska ulica 20, 

prizemlje. Tel. 042/213-228. 

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

PODSTANAR U 

TROSOBNOJ KUĆI s 

dvije kupaonice traži 

dvoje sustanara. Mob. 

091/568-3406. 

IZNAJMLJUJEM trosobni 

komforni stan i jedan 

dvosobni, koji se može 

iznajmiti i kao nenamješten. 

Mob. 091/592-9310. 

IZNAJMLJUJE SE trosobni 

novoadaptirani i namješteni 

stan povr. 60 m2 u Ul. M. 

Krleže 4. Mob. 091/203-2033. 

POSLOVNI PROSTORI 

GRADSKI STANOVI 

VARAŽDIN: poslovni 

prostori - zakup uz 

mogućnost kupnje, stanovi - 

najam uz mogućnost kupnje, 

garažna mjesta - zakup uz 

mogućnost kupnje. Trg 

slobode 12/I, Varaždin, tel. 

042/201-412, 042/201-432, 

e-mail: gradski.stanovi@ 

varazdin.hr, web: www. 

gradski-stanovi.hr 

IZNAJMLJUJEM garažu 

u centru grada - pogodno 

za skladišni prostor. 

Mob. 091/163-6370. 

IZNAJMLJUJE SE ILI 

PRODAJE (75.000 €) 

poslovni prostor u strogom 

centru grada Varaždina 

(Kukuljevićeva 9) od 22 

m2 + 22 m2 podrum. 

Mob. 098/267-062. 

POSAO 

BRAĆNI PAR u 50-tima 

traži poslove orezivanja 

vinograda, voćnjaka; 

uređivanja kuća i okućnica, 

kuhanja, čišćenja, pranja. 

Mob. 099/700-9042. 

PIZZERIA traži kuhara 

- pizza majstora. Mob. 

095/858-4265. 

CAFFE BAR traži tri djevojke 

za stalni radni odnos, te 

dvije za ispomoć. Prijevoz 

i smještaj osigurani. 

Mob. 098/9162-910. 

USLUGE 

ODČEPLJIVANJE 

kanalizacije i odvodnih 

cijevi, WC-a, umivaonika, 

kada, bidea, sudopera. 

Dolazim s posebnim 

strojem. Mob. 098/783-060.

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 49 

ODČEPLJIVANJE odvodnih 

cijevi - wc kanalizacija, 

kuhinja, umivaonika, 

kada. Posebnim strojem, 

stručno i povoljno! 

Mob. 098/931-7570. 

KROV - krovopokrivački 

radovi, adaptacije i izrada 

krovišta, zidarski radovi, s 

vašim ili našim materijalom. 

Dugogodišnje iskustvo. 

Povoljne cijene usluga! Tel. 

040/395-722, 098/744-980. 

GRADITELJSTVO ROMING 

d.o.o. obavlja zidarske, 

tesarske i termo-fasaderske 

radove. Mogućnost 

gradnje po sistemu „ključ 

u ruke”. Tel. 042/739-242 

ili mob. 098/979-7525. 

TESARSKI OBRT 

BRANOVIĆ - sanacija i 

prekrivanje krovišta, izrada 

nadstrešnica i drvenih kuća, 

dugogodišnje iskustvo i 

garancija. Tel. 040/635-292 

ili mob. 098/516-632. 

SERVIS RAČUNALA - 

LAPTOPA, hp, asus, acer, 

compaq, toshiba, dell, 

dolazimo na Vaš poziv. 

PC SERVIS, K. Filića 

39/a, tel. 042/321-702, 

www.pcserviser.com 

INOX - ograde, stubišta, 

rukohvati, balkoni, 

galenderi, nadstrešnice, 

konstrukcije i dr. ... 

www.keckes.hr - e-mail: 

info@keckes.hr - mob. 

098/170-5442. 

“RUŠT” IZRAĐUJE 

KROVIŠTA i krovopokrivačke 

radove te zidarske radove, 

s materijalom i bez njega. 

Brzo i kvalitetno. Upitati: 

Strahoninec, Žrtava fašizma 

74, tel. 040/333-873 ili 

mob. 099/353-6134. 

TESARSKI OBRT 

CEILINGER - izrade, 

adaptacije, pokrivanje 

i prekrivanje krovišta 

te izrada drvenih kuća i 

vikendica. Tel. 040/822- 

933, GSM 098/426-080. 

IZVODIMO soboslikarske 

i ličilačke radove - 

povoljno, čisto i uredno. 

Mob. 091/222-0491. 

SVI GRAĐEVINSKI 

RADOVI - može i po sistemu 

“ključ u ruke”. Tesarskozidarska 

radnja ANTUN 

LOVRENČIĆ, Strahoninec, 

Mob. 098/242-131. 

GRAĐEVINSKA LIMARIJA, 

limeni pokrovi, adaptacije 

i rekonstrukcije postojećih 

krovišta te pokrivanje sa 

svim vrstama pokrova. 

Mob. 098/284-103 ili tel. 

042/714-322 - ITT d.o.o., 

V. Nazora 28, Petrijanec. 

STROJNO ŽBUKANJE, 

strojne glazure, industrijski 

podovi. MD&V d.o.o., 

mob. 098/241-533 ili 

tel. 040/855-311. 

STROJNO PRANJE TEPIHA 

(tepisona) po 10 kn/m2 i 

tapeciranog namještaja, 

čišćenje poslovnih i 

stambenih površina te sve 

ostale djelatnosti vezane 

uz čišćenje. “SERVIS 

SJAJ”, tel. 042/684-031, 

mob. 091/530-4097. 

OBAVLJAMO soboslikarske 

i ličilačke radove, demit 

fasade, bojenje fasada, 

knauf, spušteni stropovi, 

keramika i laminati. 

Brzo, kvalitetno i uredno. 

SJAJ COLOR d.o.o., 

mob. 098/749-169. 

KNJIGOVODSTVENE 

USLUGE već od 100 

kn - tvrtkama, obrtima, 

slobodnim zanimanjima i 

OPG-ima. Tel. 042/711-485. 

SELIDBE, PRIJEVOZ 

I SKLADIŠTENJE 

ROBE obavljamo u 

Hrvatskoj i inozemstvu. 

Mob. 098/704-257. 

STROJNA ŽBUKA, strojne 

glazure i termofasade. 

GRANOM d.o.o., 

mob. 098/267-065 i 

tel. 042/612-512. 

VODIMO POSLOVNE 

KNJIGE za pravne i fizičke 

osobe. U cijenu je uračunata 

izrada porezne prijave. 

Tel./fax 042/233-077. 

PLINO-SERVIS - ovlašteni 

servis Junkers, Vaillant 

- prodaja, montaža, klimauređaji, 

centralno grijanje, 

plin, vodovod, solarni 

sistemi. Mob. 099/353- 

1210, tel. 042/747-243, 

mob. 091/539-2265. 

INTERIJERI KA-MA-GO 

izvodi uređenje potkrovlja, 

pregradnih zidova, obloga 

zidova, spuštene stropove 

Armstrong i druge 

spuštene stropove. Tel./fax: 

042/647-164, mob. 098/792- 

289, e-mail: vladimir. 

novosel@vz.t-com.hr 

NOVO: foto studio - 

fotokopiranje - digitalni 

tisak. www.foto-mondo. 

com, Varaždin, T. Blažeka 

3, tel. 042/213-085. 

GRAĐEVINARSTVO SNIM- 

GRAD d.o.o., Trnovec 

Bartolovečki - obavljamo 

kvalitetno i povoljno sve 

građevinske radove: 

novogradnje - kuće, 

dogradnje, adaptacije, 

fasade, keramika i dr. 

Mob. 098/267-447, tel./ 

fax 042/683-225, e-mail: 

snim-grad@vz.t-com.hr 

SOBOSLIKARSKO- 

LIČILAČKI OBRT nudi 

sve vrste soboslikarskih 

i ličilačkih radova, 

bojenja fasade, toplinski 

sustavi (stiropor, kamena 

vuna), KNAUF sistemi. 

Mob. 091/588-5740. 

AUTOMATSKA GARAŽNA 

VRATA! Izrada po mjeri, 

najpovoljnije cijene, 

izolacija 4 cm, izbor 

boja. AUTOMATIKA ZA 

OGRADE! Motori - NICE I 

LIFTMASTER, montaža i 

servis. Mob. 098/762-005. 

GRADITELJSTVO “PATRIK” 

d.o.o., Pretetinec 96 izvodi: 

stambeno poslovne objekte, 

gradnju obiteljskih kuća, 

adaptacije objekata, izradu i 

prekrivanje krovišta, postavu 

rubnika i tlakovaca, izradu 

demit fasada, uređivanje 

potkrovlja gipsanim 

pločama, dobava i montaža 

kompletne građevinske 

limarije, te izrada svih vrsta 

metalnih konstrukcija, 

nadstrešnica, stepeništa 

itd. Mob. 098/974-5950 ili 

tel. 040/829-717, e-mail: 

ksenija.bujan@gmail.com 

GRAĐEVINSKI OBRT 

“DANIJEL” OBAVLJA 

POSTAVU tlakovaca, 

rubnika, betonsko-žičanih 

vrtnih i uličnih ograda. 

Ograđujemo voćnjake i 

farme. Strojni i ručni iskopi. 

Spajanje kanalizacija i iskop 

septičkih jama. Tel. 040/822- 

634 ili mob. 098/632-428. 

LEGALIZACIJA 

nezakonito izgrađenih 

objekata, zgrada i 

građevina. LS-Gradnja, 

www.ls-gradnja.hr. 

Mob. 098/436-129. 

KROVOPOKRIVAČKI, 

ZIDARSKI I FASADERSKI 

RADOVI, adaptacije i 

novogradnje. Garancija 

na izvedene radove. 

Mob. 092/158-3445. 

AKCIJA !!! Izvodimo 

sve vrste soboslikarskoličilačkih 

radova. Toplinske 

fasade, kamena vuna i 

bojanje fasada, knauf 

sistemi, adaptacije stanova 

te građevinski radovi i 

keramika. Radimo i na 

terenu. Mob. 097/7821-171. 

LEGALIZACIJA nezakonito 

izgrađenih zgrada. 

PROKON d.o.o., Jalkovec, 

Varaždinska ulica, I. odvojak 

13. Tel. 042/200-555 ili 

mob. 091/794-4004. 

MTK COLORI - obavljamo 

soboslikarske radove, 

knauf, strojnu žbuku, 

fasade (stiropor, kamena 

vuna), alu - inox ograde, 

keramiku. Moguć rad 

na moru. Garancija. 

Mob. 095/907-8011. 

IZRADA TEHNIČKE 

DOKUMENTACIJE za 

legalizaciju objekata, 

uvjeta uređenja prostora, 

građevinske dozvole, 

izvedbene projekte, 

troškovnike i interier. 

Mob. 099/6962-067. 

KREDITI 

NE nudimo kredite bez 

HROK-a jer takvi ne postoje, 

NE rješavamo pozajmice jer 

ako ne možemo pomoći, 

lihvarske pozajmice mogu 

Vam stvoriti dodatne 

financijske probleme... 

Međutim, i dalje smo tu za 

Vas jer mi znamo kako i gdje 

realizirati kredit. ARGES 

d.o.o., tel. 042/210-008 

ili mob. 099/244-5915. 

NOVAC za nezaposlene, 

zaposlene i umirovljenike 

temeljem zlata, srebra, 

računala, starina, čekova, 

na kartice, u ovlaštenoj 

zalagaonici, Zagrebačka 

7. Mob. 095/4088-840. 

NIKADA BOLJI UVJETI 

KREDITNIH LINIJA - 

mogućnost kredita u 

kunama sa 20% nižim 

naknadama, bez depozita 

i skrivenih troškova. 

Tel. 042/210-008 ili 

mob. 092/263-9044. 

RIJEŠITE SVE PROBLEME 

JEDNIM KREDITOM! 

Vi birate: gotovinski, 

hipotekarni, stambeni. 

Zatvaranje ovrha, C/L i 

nepovoljnih zaduženja. 

Božica, mob. 097/767-2807. 

SVE VRSTE KREDITA, 

bez jamaca do 30.000 €. 

Mob. 091/507-6660. 

FENOMENALNA AKCIJA 

KREDITA! Da li znate da 

svoje postojeće nepovoljne 

kredite možete zatvoriti i 

pretvoriti u jedan novi s 

puno povoljnijim kamatama 

i naknadama? Mi znamo 

gdje i kako!! Ivana, 

mob. 095/399-2761. 

NAJBOLJI KREDITI 

DO SADA! Mogućnost 

zatvaranja starih zaduženja 

s najpovoljnijim uvjetima i 

kamatama do 12 g. Izuzetne 

pogodnosti za Boxmark, 

jer mi smo tu radi Vas! 

Mob. 091/303-8054. 

KREDITI na ostatak primanja 

uz trajni nalog, bez jamaca, 

na 12 godina, uz zatvaranje 

svih zaduženja, blokada i 

ovrha. Mob. 099/647-1106. 

AKCIJA GOTOVINSKIH 

KREDITA na ostatak plaće 

na 12 godina. Zatvaramo 

C/L, blokade i ovrhe. 

Umirovljenički bez HROK-a 

na 8 godina, hipotekarni, 

stambeni na 30 godina. 

Pozajmice- odmah! Mob. 

098/591-533, 098/903-8995. 

POZNANSTVA 

USAMLJENI STE? 

Imate osjećaj da život 

samo prolazi pored Vas? 

Agencija HARMONIJA! 

Nazovite s povjerenjem. 

Mob. 091/3347-459 

ili 099/4075-822. 

GOSPOĐE I GOSPOĐICE! 

Osamljene ste? Otvorite 

novo poglavlje... Agencija 

Harmonija će Vam pomoći! 

UPIS BESPLATAN. 

Mob. 091/3347-459 

ili 099/4075-822. 

 

 

 

 

 

 

USAMLJENI STE? Agencija 

“Zajedno” je uz Vas. 

Nazovite 0 - 24 h. Diskrecija 

zajamčena. Mob. 091/400- 

5330 ili 098/174-9933. 

GOSPOĐE I GOSPOĐICE! 

Osamljene ste? Agencija 

“Zajedno” će Vam pomoći. 

Upis za Vas je BESPLATAN. 

0 - 24 h mob. 098/174- 

9933 ili 091/400-5330. 

PRONAĐI ME! Ako ste 

među tisućama osamljenih 

kao i ja, NAZOVI ME! 

0 - 24 h pođimo dalje 

ZAJEDNO. Tel. 064/606-050 

ili mob. 091/400-5330.

«DERMA» d.d. 

VARAŽDIN, M.P. MIŠKINE 55 

objavljuje 

NATJEČAJ 

ZA IMENOVANJE 

UPRAVE – DIREKTORA 

na rok od 4 godine 

UVJETI NATJEČAJA: 

- Opći uvjeti utvrđeni zakonom i nepostojanje zapreka 

propisanih zakonom za imenovanje uprave dioničkog 

društva (čl. 239. ZTD). 

- Visoka stručna sprema ekonomskog, veterinarskog ili 

prehrambeno-tehnološkog usmjerenja i najmanje 10 

godina radnog iskustva na rukovodećim poslovima u 

gospodarstvu. 

- Stručne, organizacijske i moralne kvalitete za obavljanje 

funkcije Uprave 

- Aktivno znanje njemačkog ili engleskog jezika. 

- Poznavanje rada na računalu 

- Vozačka dozvola B kategorije 

Uz prijavu na natječaj prilaže se: 

- Izjava kandidata ovjerena od javnog bilježnika da ne 

postoje zapreke za imenovanje iz čl. 239. ZTD-a. 

- Diploma o završenom školovanju 

(original ili preslika) 

- Domovnica (preslika) 

- Dokaz o najmanje 10 godina radnog iskustava na rukovodećim 

poslovima u gospodarstvu (ugovori o radu, 

potvrde od poslodavca, odgovarajuća rješenja i sl.) 

- Program – viziju svog rada na funkciji uprave ovog 

društva za mandatno razdoblje, naročito strateške 

osnove razvoja ovog društva (proizvodnje, prodaje, 

nabave, financiranja, dobiti, investiranja, kadrovske 

strukture i dr.). 

Ponude na natječaj sa traženom dokumentacijom podnose 

se u roku od 10 dana po objavi natječaja na adresu društva, 

u zatvorenoj omotnici s naznakom «NATJEČAJ ZA 

UPRAVU». 

NATJEČAJ / OGLASNIK 

50 BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

Svake Vam 

srijede 

odobravamo 

30% popusta 

na cijenu 

zahvala, 

sjećanja, 

posljednjih 

pozdrava te 

malih oglasa! 

Prijemni 

ured, 

Zagrebačka 

57, 

tel. 301-511. 

Suvenirnica, 

Korzo, 

tel. 200-134 

www. 

varazdinskevijesti.hr

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

POSLJEDNJI POZDRAV 

(slika – TROSTRUKA) 

Mariji Vnuk 

Tvoj lik ne mogu kiše isprati, 

Tvoj osmijeh 

ne može s vjetrom nestati, 

Tebe vrijeme ne može odnijeti. 

Draga majčice, 

mi ćemo Te zauvijek voljeti! 

Kćeri Božena i Ružica 

s obiteljima 

ATRAKTIVNI POSLOVNI PROSTORI NA GRADSKOJ TRŽNICI ! 

Gradska tržnica d.o.o. Varaždin na temelju čl. 36 članka Zakona o zakupu poslovnog prostora 

(NN 91/96 i124/97), Pravilnika o tržnom redu (Sl. vjesnik Grada Varaždina br. 4/98), 

te Zaključka Gradskog poglavarstva Grada Varaždina (klasa 363-02/03-01-2) od 23.01.2003. 

godine objavljuje 

NATJEČAJ 

za davanje u zakup poslovnih prostora na gradskoj tržnici. 

LOKACIJA 

Br. posl. 

Prost. 

Namjena 

Površina 

m 2 

NATJEČAJI / ZAHVALE 

Početna cijena 

najma kn/m 2 

mjesečno+PDV 

Objekt 1 20/21/22 Mesnica 34,22 150,00 

Trg Bana J. 

Jelačića 17 

Poslovna 

Zgrada A. 

Šenoe 12, I Kat 

ZAHVALA 

povodom iznenadne smrti naše voljene 

supruge, majke, bake i prabake 

Vere Mihalić rođ. Roškarić 

preminule 26. siječnja 2013. u 85. godini života. 

01-B 

01-A 

Trgovačka 

ili uslužna 

djelatnost 

Dječja 

Igraonica* 

ZAHVALA 

povodom 

smrti 

Anke Vrček 

preminule 

30. siječnja 2013. 

u 78. godini života. 

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima i 

susjedima koji su našu dragu pokojnicu ispratili na vječni 

počinak, izrazili nam sućut te joj cvijećem okitili grob. 

Velika hvala na pomoći i ispraćaju 

svim djelatnicima i Sindikatu Termoplina. 

Hvala osoblju Opće bolnice Varaždin 

i Kliničke bolnice Merkur Zagreb, 

doktorici Hren, Ustanovi za zdravstvenu 

njegu Kancijan, svim rođacima, 

susjedima, kumovima i prijateljima, 

te poduzeću Vajda iz Čakovca čija je 

bila dugogodišnja djelatnica. 

Hvala velečasnom Tomislavu Dodleku. 

* * * 


Anki Vrček 

Sin Tomislav s obitelji 

Ožalošćeni 

suprug Viktor, sin Željko, snaha Božena, zet Josip, 

unuke Sandra i Tatjana sa supruzima 

te praunuci Jura i Mona 

50,00 50,00 

80,00 10,00 

· Ponude moraju sadržavati sljedeće: 

1. Broj poslovnog prostora za koji se natječe 

2. Točan opis djelatnosti koju će obavljati u poslovnom prostoru 

3. Izvadak iz Obrtničkog registra ili za T.D. iz sudskog registra (ne stariji od 30 dana) 

4. Preslik važeće obrtničke iskaznice 

5. Preslik osobne iskaznice vlasnika obrta odnosno odgovorne osobe Trgovačkog društva 

6. Ovjereni obrazac BON2 (ne stariji od 30 dana) 

7. Potvrdu da su podmirene sve dosadašnje obaveze prema Gradskoj tržnici d.o.o. 

Varaždin (izdaje Gradska tržnica d.o.o., A. Šenoe 12, Varaždin – računovodstvo) 

8. Ponuđeni iznos zakupa, s izjavom da prihvaća primjenu devizne klauzule 

9. Podatke o kontakt osobi, telefon – mobitel, da li je u sustavu PDV-a te broj žiro računa. 

- Ugovor se sklapa na rok od pet (5) godina 

- Ponude se u zatvorenoj omotnici s naznakom “za natječaj – poslovni prostori” šalju na 

adresu: Gradska tržnica d.o.o. A. Šenoe 12, Varaždin. 

- Krajnji rok za dostavu ponuda je 7 dana po objavi oglasa do 12:00 sati. 

- Nepotpune Ponude i sve Ponude koje stignu iza navedenog roka neće se razmatrati. 

- Dodatne informacije ponuditelji mogu dobiti u Gradskoj tržnici d.o.o., A. Šenoe 12, 

ili na telefon 042/320-956, ponedjeljak – petak od 8:00 do 12:00 sati. 

* Na natječaj za Dječju igraonicu mogu se javiti isključivo Udruge koje u svojoj djelatnosti 

imaju registriranu traženu djelatnost 


povodom smrti 

našeg dragog kolege 

Velimira Gotala 

– Leleka 

preminulog 

25. siječnja 2013. u 75. godini života. 

S tugom se opraštamo od 

Tebe i čuvamo Te 

u najljepšoj uspomeni. 

ZAHVALA 

povodom smrti 

drage 

mame, punice, 

bake i prabake 

Uprava i djelatnici Parkova d.d. 

Marte 

Lazar preminule 


Iskreno hvala svoj rodbini, prijateljima, 

znancima i susjedima na izrazima 

sućuti, cvijeću i svijećama, te na dostojanstvenom 

ispraćaju naše drage 

pokojnice. 

Hvala vlč. Ivanu Košiću na toplim 

riječima oproštaja i molitve. 

Kći Marija, zet Ivan, 

unuka Marijana, unuk Dejan 

te praunuk Aleksandar 

REPUBLIKA HRVATSKA 

Varaždinska županija 

OPĆINA VINICA 

NAČELNIK 

Vinica, 31. siječnja 2013. 

POSLJEDNJI 

POZDRAV 

Poći ćemo 

Vas tražiti 

i naći ćemo Vas 

u vječnom sjaju, 

naći ćemo 

Vas Ivana, 

Karlo i Tomislave 

u raju. 

Generacija ‘99/’00. 

S.Š. Arboretum Opeka 

Iskrena sućut obiteljima 

preminulih 

Na temelju članka 10.stavak 2. Odluke o nagradama najuspješnijim studentima ( „Službeni 

vjesnik Varaždinske županije“ broj 06/12.) , načelnik Općine Vinica raspisuje 

N A T J E Č A J 

za dodjelu nagrada najuspješnijim studentima 

I. Predmet natječaja : Dodjela nagrada najuspješnijim studentima s prebivalištem na 

području Općine Vinica, prema kriterijima iz Odluke o nagradama najuspješnijim 

studentima koja se može preuzeti na www.vinica.hr 

II. Povodom Dana Općine, Općina Vinica dodijelit će 7 nagrada u iznosu od 5.000,00 

kn najuspješnijim redovnim studentima 

III. Kandidati trebaju zadovoljiti slijedeće uvjete : 

- da su državljani RH 

- da imaju prebivalište na području Općine Vinica u trajanju najmanje 5 godina 

- da im je prosjek ocjena svih položenih ispita tekućeg studija, uključujući prethodno 

završene razine studija, iznad 3,499 

- da nemaju zaostajanja tijekom studija 

IV. Uz prijavu koja se dobiva u Jedinstvenom upravnom odijelu Općine Vinica ili preuzima 

na www.vinica.hr 

kandidati su dužni dostaviti slijedeću dokumentaciju: 

a) presliku važeće domovnice ili putovnice 

b) presliku važeće osobne iskaznice ili potvrdu nadležne PU Varaždinske o duljini 

prebivališta na području Općine 

c) potvrdu visokog učilišta o upisu u tekuću akademsku godinu u statusu redovitog 

studenta iz koje je vidljiva vrsta studija (sveučilišni ili stručni), trajanje studija 

(broj semestara) i godina upisa prvog semestra 

d) ovjereni prijepis ocjena svih godina tekućeg studija, a studenti diplomskih studija 

dostavljaju i ovjereni prijepis ocjena prethodno završene razine studija 

e) studenti na studijima u inozemstvu dokumente pod c) i d) dostavljaju i prevedene 

na hrvatski jezik i ovjerene kod sudskog tumača. 

V. Prijave s potrebnom dokumentacijom dostavljaju se u Jedinstveni upravni odjel Općine 

Vinica, Marčan, Vinička 5, zaključno do 18. veljače 2013. godine 

51 

Načelnik Općine Vinica 

Marijan Kostanjevac

52 ZAHVALE / SJEĆANJA 

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

ZAHVALA 

povodom smrti naše drage 

mame i punice 

Blanke Ozimec 

preminule 


Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, 

susjedima, prijateljima i znancima 

na upućenim nam izrazima sućuti, 

položenom cvijeću i svijećama te prisustvu 

posljednjem ispraćaju drage 

nam pokojnice na vječni počinak. 

Velika hvala osoblju Obiteljskog doma 

Liber iz Sračinca na svoj stručnoj i 

ljudskoj pomoći koju su joj pružali u 

posljednjim danima njenog života. 

Ožalošćeni 

kći Gordana i zet Josip 

SJEĆANJE 

na 

našu dragu 

mamu i baku 

Anu Beli 

6.II.2012. – 6.II.2013. 

Čuvamo 

uspomenu 

na Tebe. 

SJEĆANJE 

na voljenog 

supruga 

Vilima 

Borovića 

7.II.2009. – 7.II.2013. 

Supruga Barbara 

TUŽNO 

SJEĆANJE 

Miće 

Dobrović 

4.II.2010. - 4.II.2013. 

Daleko na nebu 

Tvoj je dom, 

a mi Te čuvamo 

u srcu svom. 

Tvoji najmiliji 

TUŽNO SJEĆANJE 

(slika – DVOSTRUKA) 

Ivan Bilić – Erić 

5.II.2012. – 5.II.2013. 

Otiš’o si putem 

s kojeg se više nećeš vratiti, 

ali otvorio si put 

kojim ću k Tebi doći 

kad dođe čas. 

Hvala Ti na lijepim trenucima 

koje smo proveli zajedno. 

S ljubavlju i ponosom 

ostaješ zauvijek u srcu mom. 

Tvoja ženica 

Supruga Nevenka, 

kći Marina, zet Adrian 

te unuk Leon 

IN MEMORIAM 

Antun 

Kopjar 

9.II.1999. – 9.II.2013. 

S ljubavlju i 

zahvalnošću, 

obitelj 

Kopjar - Jaklin 

SJEĆANJE 

na supruga 

Josipa 

Šalamona 

6.II.1997. – 6.II.2013. 

Tvoj dragi lik 

zauvijek će ostati 

u mom srcu i 

mislima. 

SJEĆANJE 

Ivan Štimec 

7.II.2008. - 7.II.2013. 

Ako je život 

sjećanje, 

ostat ćeš živ 

u mojem srcu i 

mislima. 

SJEĆANJE 

Vlasta Delić 

4.II.2012. – 4.II.2013. 

Prošla je godina kako Te nema. 

Rado Te se sjećamo. 

Dominik, Mladen i Sanja 

Delić 

Supruga Ivka 

Supruga Rajka, djeca i unuci 

TUŽNO 

SJEĆANJE 

na voljenog i 

dragog 

oca, tasta i djeda 

Tomu 

Kelemena 

9.II.2004. – 9.II.2013. 

Sjećanje na Tebe 

dio je našeg života 

u kojem ćeš nam 

uvijek nedostajati. 


Svake Vam 

srijede 

odobravamo 

30% popusta na 

cijenu zahvala, 

sjećanja, 

posljednjih 

pozdrava te 

malih oglasa! 

Prijemni ured, 

Zagrebačka Zagrebačka 57, 57, 

tel. 301-511. 

Suvenirnica, 

Korzo, 

tel. 200-134 

SJEĆANJE 

na dragog 

supruga, tatu 

i djeda 

Marka 

Badžeka 

† 4.II.2011. 

S ljubavlju i tugom 

čuvamo uspomene na Tebe. 

SJEĆANJE 

Dražen 

Bednjanić 

2.II.2009. – 2.II.2013. 

Kada sreću 

zamijeni tuga, 

kada osmijeh 

ugasi tama, 

ostaje samo vječna ljubav 

duboko, duboko u nama. 

TUŽNO 

SJEĆANJE 

na 

mamu i baku 

Janu Težak 

7.II.2012. – 7.II.2013. 

Obitelj 

Tvoji 

mama i brat 

Prošla je godina dana 

kako je Tvoje srce stalo 

- suze, tuga i samoća 

je sve što mi je ostalo. 

Kći Vesna, 

unuci Dario i Natalija 


na dragog 

sina, brata i ujaka. 

(02l_18 – 

Josip Deduš 

9.II.2011. – 9.II.2013. 

...Kad bismo Ti mogli darovati 

makar mali trenutak 

života i radosti, 

da TVOJE srce ponovno zakupca, 

da nas blago pogledaju TVOJE oči, 

da sve bude kao prije... 

Tvoje 

mama i sestre s obiteljima 

SJEĆANJE 

Marijan 

Ladić 

3.II.2003. – 3.II.2013. 

S ljubavlju i 

poštovanjem 

čuvamo 

uspomenu 

na Tebe. 

TUŽNO 

SJEĆANJE 

Ivan Habek 

4.II.2004. – 4.II.2013. 

S ljubavlju i 

tugom 

čuvamo 

uspomenu 

na Tebe. 

TUŽNO 

SJEĆANJE 

na dragog 

Romana 

Lončarića 

9.II.2001. - 9.II.2013. 

TUŽNO 

SJEĆANJE 

na dragog 

tatu i dedu 

Romana 

Lončarića 

9.II.2001. - 9.II.2013. 

TUŽNO 

SJEĆANJE 

na voljenog 

oca i djeda 

Josipa 

Božičevića 

4.II.2006. – 4.II.2013. 

Tvoji najdraži 

Tvoja obitelj 

Prolazi vrijeme, 

ali tugu ne briše, 

što dalje teče, boli sve više! 

S ljubavlju i tugom 

čuvamo uspomenu na Tebe. 

Tvoje 

Marica, Rajka i Martina 

I nakon toliko godina 

još uvijek nam nedostaješ. 

Tvoji 

Sanja, Luka, Matko i Zoran 

Zauvijek Tvoji najmiliji 

TUŽNO 

SJEĆANJE 

Zvonko 

Kovačić 

8.II.2011. – 8.II.2013. 

Prošle su 

bolne godine dvije, 

ali sjećanje na Tebe nikada nije. 

Tvoji 

supruga Marija, 

sin Tomislav, kći Martina, 

unuk Leon, snaha Jelena

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

SJEĆANJE 

na 

dragog nam 

Zvonka 

Klasića 

31.I.2005. – 31.I.2013. 

Marija, Sanja i Tomislav 

s obitelji 


na našu dragu 

suprugu, majku, kćer i baku 

(c02_073 

Ružicu Klačev 

30.I.2002 . – 30.I.2013. 

S tugom u srcu, 

s ponosom što si bila s nama 

čuvamo uspomenu na Tebe. 

Suprug Stjepan, majka Brigita, 

kći Anita, sin Tomislav, 

zet Goran, snaha Petra 

te unuke Klara, Antonija i Ana 

TUŽNO 

SJEĆANJE 

Barbara 

Hranić 

4.II.2011. – 4.II.2013. 

I prošla još je jedna godina, 

prošla kao tiha rijeka, 

al’ sjećanje na Tebe 

ostaje dovijeka. 



na drage roditelje 

(10e_001) (11_m02) 

Antuna i Francisku 

4.X.2004. 3.II.2012. 

Kliček 

Godine prolaze, vrijeme teče, 

ali sjećanje na vas 

nikada izbrisati neće. 

Vaš sin Juraj s obitelji 

SJEĆANJE 

Zvonimir 

Meštrić 

6.II.2005. – 6.II.2013. 

Uspomena 

na Tebe 

ostat će 

zauvijek... 

Tvoji 

Vlado, Đuka, Nonek i Biserka 

s djecom, snahama i unucima 

IN MEMORIAM 

Ljubica Šutija 

5.II.1997. – 5.II.2013. 

S ljubavlju Te se sjećamo. 

SJEĆANJE 

na 

našeg dragog 

Marijana 

Florijanića 

6.II.2011. – 6.II.2013. 

SJEĆANJE 

Ivan Krog 

5.II.2008. – 5.II.2013. 

U srcu nam je 

tuga, 

na grobu tišina, 

a u našem domu 

ostala praznina... 

TUŽNO 

SJEĆANJE 

na voljenu 

mamu, baku 

i prabaku 


Zauvijek ćeš ostati 

u našim srcima. 

Tvoja kći s obitelji 

Tvoja obitelj 

Ružicu 

Varga 

8.II.2010. – 8.II.2013. 

Zatvorila si svoje nježne oči, 

usnula si vječni san, 

ali u našim srcima 

živiš i noć i dan. 

Hvala svima u čijim si mislima. 

SJEĆANJE 

Stjepan 

Knez 

† 1993. 

I dalje živiš 

u našim srcima i 

mislima. 


Sinovi 

Robi i Igor s Danijelom 

te unuk Damijan 

SJEĆANJE 

na drage i nezaboravne. 

(02l_41) (03l_19) 

Tomo i Jelena 

9.II.2011. 10.III.2011. 

9.II.2013. 10.III.2013. 

Cikač 

Teško je bez vas biti, 

tugu i bol u srcu kriti, 

ali s nama ćete u molitvama 

i mislima zauvijek biti. 

Vaši najmiliji 

SJEĆANJA 53 

SJEĆANJE 

na 

našu dragu 

Evicu 

Bregović 

5.II.1996. – 5.II.2013. 

Tvoj dragi lik 

zauvijek će ostati 

u našim srcima i mislima. 

Obitelji 

Lamprecht, Bregović, Magić 

i Novak 

SJEĆANJE 

na dragu 

Gabrijelu 

Štuhec 

8.II.2010. – 8.II.2013. 

Cvijeće i svijeće 

na grobu Tvom, 

a mi Te čuvamo 

u srcu svom. 

Tvoji najdraži 

SJEĆANJE 

na drage roditelje. 

(b02_009) (04l_42) 

Vid i Štefanija 

7.II.1990. 5.IV.2011. 

Blažeković 

Godine prolaze, vrijeme teče, 

sjećanje na vas 

izbrisati nikad neće. 

Počivali u miru Božjem. 

Vaša djeca s obiteljima 

SJEĆANJE 

Tomo 

Hrastić 

1.II.1987. – 1.II.2013. 

Ljubav i sjećanje 

na Tebe 

zauvijek ostaje 

u našim srcima. 

Tvoji 

supruga, sinovi, snahe, 

unuci i praunuk 

Po petnaesti puta dolazi, 

svake godine, datum 9.II., 

dan koji u nama budi 

BOLNO 

SJEĆANJE 

na našu milu 

baku, majku, 

suprugu i kćerku, 

gospođu 

Mariju 

Korpar 

koja je na taj dan 1998. 

zauvijek sklopila 

svoje blage oči. 

Tvoja prerana smrti 

nenadoknadiv je gubitak, 

koji i danas u nama budi 

silnu bol, tugu i žalost. 

Živjet ćeš vječno 

u našim mislima i srcima. 


TUŽNO 

SJEĆANJE 

Ružica 

Fajfar – 

Martinec 

6.II.1983. – 6.II.2013. 

Postojiš i traješ 

kroz najljepše uspomene. 

SJEĆANJE 

Stjepan – 

Rade Hosni 

3.II.2008. – 3.II.2013. 

Zauvijek si 

u našim mislima 

i molitvama. 

Supruga i djeca s obiteljima 

SJEĆANJE 

Božica 

Sudžuković 

7.II.2012. – 7.II.2013. 

Utjeha 

ne postoji, 

bol je preteška, 

a tuga za Tobom 

bit će vječna. 

Braća s obiteljima 

SJEĆANJE 

Stjepan Brezovec 

7.II.2010. – 7.II.2013. 

U mislima si uvijek s nama. 

Tvoja obitelj 

Tvoji 

Aleksandar, 

Nikola i Valentina, Budimir 

SJEĆANJE 

(02f_038 – 

Igor Leskovar 

6.II.2005. – 6.II.2013. 

Ti nisi u sjećanju, 

Ti živiš s nama 

i daješ nam snagu 

da proživimo ovaj život 

do ponovnog susreta. 

Dio si nas – zauvijek. 

Hvala rodbini i prijateljima 

koji Te nisu zaboravili. 

Tvoji 

mama, tata i sestra s obitelji 

TUŽNO 

SJEĆANJE 

na 

dragu i voljenu 

Mariju 

Martinez 

9.II.2009. – 9.II.2013. 

Sinovi s obiteljima

KNJIŽNICA 

GrAdsKA KNJIŽNICA I čItAoNI– 

CA Metel oŽeGovIć vArAŽdIN 

radi prema slijedećem radnom vremenu: 

odJel ZA odrAsle, Trg slobode 

8/a i odJel ZA dJeCU, A. Cesarca 

10: 

od ponedjeljka do petka: 7,30–19,30 

h, subota: 7,30–13 h 

odJel ZA MlAde, odJel strA– 

Ne lIterAtUre, A. Cesarca 10 i 

odJel BANFICA, N. Tesle 20 

ponedjeljak, utorak, srijeda: 13,30– 

19,30 h; četvrtak i petak: 7,30–15 h, 

subota: 7,30–13 h 

http://knjiznica–vz.hr (sve o Gradskoj 

knjižnici i Gustavu Krklecu); e– 

mail: gknjizmo@vz.t–com.hr 

KAZAlIŠte 

* Utorak, 5.II. u 20 h, Scena Zvonimir 

Rogoz: Mani Gotovac PrIčAJ 

MI o GorKoMe (slob. prodaja i na 

kartice Kluba prijatelja kazališta) 

* četvrtak, 7.II. u 20 h, Scena Zvonimir 

Rogoz: Nina Mitrović FAMI– 

lIJA U PrAHU (slob. prodaja i na 

kartice Kluba prijatelja kazališta) 

* Petak, 8.II. u 19,30 h, Velika 

scena: roland schimmelpfennig 

ArAPsKA Noć – koprodukcija CZK 

Čakovec i HNK u Varaždinu (slob. 

prodaja i na kartice Kluba prijatelja 

kazališta) 

* subota, 9.II. u 16 h, Velika scena: 

FestIvAl srCA - humanitarni program 

Udruge velIKo srCe MA– 

loM srCU (slob. prodaja) 

* Nedjelja, 10.II. u 17 h, Velika scena: 

Ksenija Krčar čAroBNICA 

BertA, MAKs I MAlA PrINCeZA 

(slob. prodaja i na kartice Kluba prijatelja 

kazališta) 

Dodatne informacije: 

Tel. 042/214–688 (centrala), fax 

042/211–218 (propaganda), e–mail: 

hnkvz@hnkvz.hr 

Blagajna posluje dnevno od 10-12 i 

od 18-19,30 h, nedjeljom samo na 

dan predstave jedan sat prije početka. 

KINo GAlerIJA 

* Petak, 8.II. u 18 h – dANI Gro– 

MA 

* Petak, 8.II. u 20 h i subota, 9.II. u 

18 h – KrAlJevsKA AFerA 

Dodatne informacije: 

Kino Galerija, Gajeva 1 

www.kino-galerija.hr, e-mail: 

info@kino-galerija.hr 

CINestAr vArAŽdIN 

(lUMINI CeNtAr, 

UlICA GrAdA lIPIKA 

15, vArAŽdIN) 

Utorak, 5. veljače 

i srijeda, 6. veljače 

16.40, 19 h – lINColN, povijesna 

drama 

18.40, 21 h – PoslJedNJA BIt– 

KA, akcijski 

18, 20.40 h – IvICA I MArICA: 

lovCI NA vJeŠtICe, akcijska fantazija 

16.05, 19.50 h – ZvIJerI JUŽNIH 

dIvlJINA, drama 

16.30 h – KrŠ I loM, animirani, 

3D, sinkronizirano 

17.15 h – ZAMBeZIJA, animirani, 

3D, sinkronizirano 

19.30, 21.55 h – U doBrU I U ZlU, 

drama/komedija 

18.30, 21.45 h – sedAM PsIHo– 

PAtA, krimi komedija 

20.50 h – odBJeGlI dJANGo, akcijski 

21.55 h – Zero dArK tHIrtY, akcija 

16.45 h – NeMoGUće, drama/triler 

22.30 h – GANGstersKI odred, 

kriminalistička drama 

Rezervacije na www.blitz-cinestar. 

hr ili tel. 060 323 233 – za pozive s 

fiksne mreže 1,71 kn/min s PDV-om, 

za pozive iz mobilne mreže 2,92 kn/ 

min s PDV-om. 

MUZeJ 

stArI GrAd, strossmayerovo še– 

talište 7, tel. 658–773, 210–399 

* stalni postav Kulturnopovijesno– 

ga odjela 

otvoreno: utorak–petak 9–17 h, subota 

i nedjelja 9–13 h. Ponedjeljkom 

i blagdanom zatvoreno. 

* * * 

PAlAčA HerZer, Franjevački trg 

6, tel. 658–760, 658–759 

* stalni postav entomološkog 

odjela svijet kukaca 

* Krešimir FIlić – sabiratelj varaž– 

dinske baštine (do 3.III.) Ulaz za 

razgled izložbe svake subote je 

besplatan! 




* * * 

PAlAčA serMAGe, trg M. stan– 

čića 3, tel. 214–172 

* Pavle vojković: retrospektivna 

izložba (1933. – 2002.) (do 3.III.) 




Napomene: 

* Za skupine je moguće organizirati 

posjet i izvan redovitog radnog vremena, 

uz obvezni prethodni dogovor. 

* Informacije: Gradski muzej Varaždin, 

Strossmayerovo šetalište 7, tel. 

042/658–754, fax 042/658–755. Email: 

gradski–muzej–vz@vz.t–com. 

hr * http://www.gmv.hr 

KUlA strAŽArNICA 

suvenirnica Gradskog muzeja va– 

raždin 

otvoreno: utorak–petak 10–12 h i 

16–19 h, subota 9–12 h. Ponedjeljkom, 

nedjeljom i blagdanom zatvoreno. 

GAlerIJsKI CeNtAr vArAŽdIN, 

Trg Miljenka Stančića 

* Zbirka Miljenka stančića 

Radno vrijeme: od utorka do nedjelje 

10–13 i 17–20 h, ponedjeljkom i 

blagdanom zatvoreno. Za skupine je 

moguća posjeta i izvan radnog vremena, 

uz prethodni dogovor. 

MUZeJ HrvAtsKoG vAtroGA– 

stvA 

Trenkova 44, tel. 042/230–346. 

Otvoreno u srijedu i petak 10–14 h, 

a za grupe po dogovoru. 

IZloŽBe 

Galerija ZlAtI AJNGel, 

ljudevita Gaja 15 

Izložba djela iz fundusa galerije 

Radno vrijeme: od utorka do petka 

18–20 h, subota i nedjelja 10–12 h, 

ponedjeljkom zatvoreno. 

* * * 

KerAMeIKoN 

Kukuljevićeva 10 

Izložbe dijela Kerameikonove zbirke 

suvremene svjetske keramike 

* * * 

Galerija KovAčIć–MAColIć 

Gajeva 13 


* * * 

Atellier–galerija oPAčIć 

Zagrebačka 130 

Izložba slika Nenada Opačića 

* * * 

Atelje galerija PrsteC 

s. vukovića 15 

Izložba slika i grafika Željka Prsteca 

Posjet galerije svakodnevno uz telefonsku 

najavu. Tel. 212–000 ili 

098/569–520 www.prstec.net 

zeljko.prstec@vz.t–com.hr 

* * * 

MUZeJ ANĐelA Željka Prsteca 

Kranjčevićeva 14 

* Stalni postav 

Radno vrijeme: svakodnevno od 10– 

20 h, subotom od 10-14 h 

Uz najavu na brojeve 042/494-056 ili 

098/569–520 posjet je moguć u bilo 

koje vrijeme. 

* * * 

sUveNIrNICA vArAŽdINsKIH 

vIJestI 

trg kralja tomislava 7 

tel. 200–134 

Radno vrijeme: od ponedjeljka do 

petka od 8 – 19 h, subotom od 8 

– 13 h 

* * * 

Galerija KlArIć 

Krešimira Filića 39/A 

Tel. 321–566, mob. 091/1400–160 


* * * 

HP–HrvAtsKA PoŠtA d.d. 

trg slobode 9 

* * * 

Mdv CeNtAr 

Galerija sv. FlorIJAN 

VODIČ 

54 BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

v. Nazora 11 

Prodajno–izložbeni postav 

Radno vrijeme: ponedjeljak, utorak, 

srijeda i petak 9–12 i 17–19 h, 

četvrtak i subota 9–13 h 

* * * 

GosPodArsKA ŠKolA 

B. Plazzeriano 4 

Izložba fotografija Ive Pervana HR- 

VATSKA BAŠTINA U FOTOGRAFIJI 

* * * 

IMANJe oBItelJI CIKAč 

Kućan Marof, varaždinska 50 

Izložba skulptura oca i sina Josipa i 

Ivana Cikača 

* * * 

Galerija JAMNIć 

lepoglava, Hrvatskih pavlina 8 

Stalni postav 

Otvoreno svakodnevno, pa i nedjeljom 

7,30–20 h 

* * * 

Galerija IvANA rANGerA 

lepoglava – lepoglavski samo– 

stan 

Izložba OTVORENA NEBESA IVANA 

KRSTITELJA RANGERA 

* * * 

Galerija ZB Art ludbreg 

ludbreg, P. Zrinskog 24 

Izložba radova polaznika Male škole 

keramike, crtanja i slikanja pod nazivom 

LJEPOTA VATRE 

Radno vrijeme: ponedjeljak, utorak, 

četvrtak i petak 9–19 h, srijeda i subota 

8–13 h, nedjeljom zatvoreno. 

* * * 

AtelIer vIlUPeK 

ludbreg, Gajeva 18 

Izložba UMJETNOST U STAKLU 

Razgled izložbe moguć je uz prethodnu 

najavu na mob. 091/630-3030. 

* * * 

Hotel AMAlIA 

ludbreg, trg sv. trojstva 27 

31. izložba slika i skulptura članova 

Likovnog udruženja Ludbreg 

* * * 

dvor trAKoŠćAN 

* Stalni postav 

* Retrospektivna izložba slika dr. Nikole 

Grozdanovskog – Kolea JEDAN 

SLIKAR – DVA ZAVIČAJA 

Radno vrijeme do 31.III. od 9 do 

16 h 

MIsNA slAvlJA 

Katedrala Uznesenja Blažene dje– 

vice Marije: nedjeljom i blagdanom 

u 7.30, 9, 11 i 18 h, a radnim danom 

u 7.30, 9 i 18 h. Nedjeljom misu u 

18 h pripremaju mladi, koji se okupljaju 

i na molitvi za mlade u petak 

u 20 h u kapelici katedrale (ulaz od 

strane parka). Svaki drugi utorak u 

mjesecu u kapelici katedrale molitva 

mladih na način Taizea. 

Župna crkva svetog Nikole bisku– 

pa: nedjeljom i blagdanom 8, 10, 

11.30 i 18 h, a radnim danom u 8 

i 18 h 

Uršulinska crkva rođenja Isuso– 

va: nedjeljom i blagdanom u 8 h, a 

radnim danom u 7 h. Svakog 8. u 

mjesecu u 18 h. Klanjanje: četvrtkom 

od 19.30 – 20.30 h 

Franjevačka crkva sv. Ivana Krsti– 

telja: nedjeljom i blagdanom 6, 7, 

8, 9, 11 i 18,30 h, a radnim danom u 

7, 8 i 18.30 h. Prvog petka i prve subote 

u mjesecu u 7, 8, 9 i 18.30 h 

Crkva sv. Florijana: Zbog radova do 

daljnjeg misa nema. 

Župna crkva sv. Josipa na Banfici: 

nedjeljom i blagdanom u 8, 10.30 i 

17 h, a radnim danom u 17 h 

Crkva sv. Fabijana i sebastijana u 

optujskoj ulici: radnim danom od 

ponedjeljka do subote u 18 h 

Župna crkva dobrog Pastira, 

Hallerova aleja bb: nedjeljom i 

blagdanom u 8, 10 i 18 h, radnim 

danom nema mise 

Crkva Presvetog trojstva (Kapu– 

cinska): nedjeljom i blagdanom u 

6.30, 8.30, 10, 12 i 17 h, a radnim 

danom u 7, 8.30 i 19 h 

Kapela sv. vida (pokraj Autobusnog 

kolodvora): nedjeljom i blagdanom 

u 7,30 h 

Kapela sv. roka (kod Varteksa): nedjeljom 

i blagdanom u 7 h 

Kuća za svete mise (Frana Galovića 

8): nedjeljom i blagdanom u 8 h 

Župna crkva Uznesenja Blažene 

djevice Marije (Biškupec): nedjeljom 

i blagdanom u 8 i u 10 h, utorkom, 

petkom i subotom u 18 h 

Kapela sv. Florijana (Črnec Biškupečki): 

četvrtkom u 18 h 

Kapela sv. Ane (Jalkovec): ponedjeljkom 

i srijedom u 18 h 

Župna crkva Uskrsnuća Isuso– 

va (Kučan Marof): nedjeljom i blagdanom 

u 8, 10.30 i 18 h, radnim danom 

(osim petka) u 18 h, a petkom 

u 8 h 

Kršćanski centar emanuel, varaž– 

din, v. Novaka 33: nedjeljom u 10 h 

Kristova crkva varaždin, Šemo– 

večkih žrtava 53: nedjeljom u 10 h 

deŽUrstvA 

dežurna ljekarna CeNtrAlA, Kolodvorska 

18, tel. 210–248, tel./fax 

213–017 

CeNtAr za prevenciju i izvanbol– 

ničko liječenje ovisnosti, Pavlinska 

8, Varaždin – radi ponedjeljkom 

i srijedom 7–15 h i 17–20 h, utorkom 

i četvrtkom 9–19 h te petkom 

17–20 h. Subotom, nedjeljom i blagdanom 

Centar ne radi. Poželjno se 

prije dolaska najaviti telefonom na 

320–969. 

ANtI–droGA teleFoN – za sve 

informacije o opojnim drogama i ovisnosti 

nazovite besplatni Anti–droga 

telefon na broju 0800–8008 pri uredu 

za suzbijanje zlouporabe opojnih 

droga Vlade Republike Hrvatske svakim 

radnim danom od 8,30–16,30 h 

PlAvI teleFoN 01 48 33 888 – 

Mail: plavi–telefon@zg.t-com.hr 

sAvJetovAlIŠte za prevenci– 

ju ovisnosti, S. Vraza 8, Varaždin – 

Radi prema dogovoru putem telefona 

na navedenoj adresi. Informacije 

moguće radnim danom 8–15 h na 

mob. 098/9815–532 

INFo teleFoN KUZ–a (Koalicija 

udruga u zdravstvu), tel. 01/457– 

2100 

sAvJetovAlIŠte za psihosoci– 

jalnu pomoć stradalnicima domo– 

vinskog rata – radi ponedjeljkom 

i četvrtkom 16–19 h u Pavlinskoj 8 

(dvorište – ulaz iz Preradovićeve). Informacije: 

tel. 321–131, ponedjeljkom 

i četvrtkom u vrijeme rada Savjetovališta 

KlUB ŽeNA vArAŽdIN – SOS–telefon 

za pomoć djeci, obitelji i mladeži 

– Informacije na tel. 206–030, 

svaki dan od 17–20 h, subotom i nedjeljom 

od 16–19 sati 

oBItelJsKI CeNtAr vArAŽdIN– 

sKe ŽUPANIJe, tel./fax: 042/303– 

075, e–mail: obiteljskicentar–vz@ 

vz.t–com.hr 

i 

doM ZA Žrtve oBItelJsKoG 

NAsIlJA UtočIŠte SVETI NIKO- 

LA Informacije na tel. 091/1133– 

333, dostupno 24 sata 

oBItelJsKo sAvJetovAlIŠte, 

Varaždin, Križanićeva 33/4 – Informacije 

na tel. 206–031, 206–032. 

Radno vrijeme 17–20 h: ponedjeljak 

– pravnik; utorak – stručna pomoć 

žrtvama obiteljskog nasilja; srijeda – 

socijalni radnik; četvrtak – psiholog 

BrAčNo I oBItelJsKo sAvJe– 

tovAlIŠte vArAŽdINsKe BI– 

sKUPIJe, Zagrebačka 3. Informacije 

na tel. 314–165, u vremenu 10– 

13 h; kontakt osoba: Branko Pagadur 

UdrUGA ANĐELI ČUVARI vA– 

rAŽdIN, Savjetovalište za mlade. 

Glazbena škola Varaždin, palača 

Erdödy, Kapucinski trg 8, učionica 

broj 10 u prizemlju 

ZeleNI teleFoN vArAŽdINsKe 

ŽUPANIJe – ekološka udruga, tel. 

042/320–359 

GrIC – Gradski reklamacijsko–in– 

formativni centar – tel. 0800 0042, 

www.gric.varazdin.hr 

oPćA BolNICA vArAŽdIN – Je– 

dinica za centralno naručivanje 

pacijenata. Informacije na tel. 393– 

509, fax: 393–389, e–mail: cn@ 

obv.hr ili centralno.narucivanje@ 

obv.hr 

tAXI vArAŽdIN – tel. 313–303 

deŽUrNA PoGreBNA slUŽ– 

BA, od 0–24 h. Tel. 332–770; mob. 

098/267–927, 098/267–928 

radionica vijenaca i pogrebnih 

buketa – tel. 332–777 

deŽUrNI veterINArI 

veterINArsKA stANICA vA– 

rAŽdIN, trg Ivana Perkovca 24, 

tel. 240–100 

E-mail: info@vsv.hr 

Dežurstvo 0–24 h 

5.II. – Dinko Berta 

6.II. – Mr. Dario Ivaniš 

7.II. – Dinko Berta 

8.II. – Kristijan Šamarija 

9.II. – Mislav Begović 

10.II. – Mislav Begović 

11.II. – Mr. Dario Ivaniš 

veterinarska klinika za kućne lju– 

bimce varaždin (non–stop dežur– 

stvo, mob. 099 6240 123) 

E-mail: ambulanta@vsv.hr 

Od 7 do 14 h – Zoran Studak 

Od 10 do 17 h – Mr. sc. Drago Stupar, 

dr. vet. med. 

Od 14 do 20 h – Valentina Mikulić 

Ljubek (vikend i ponedjeljak – 

ujutro) 

veterINArsKA AMBUlANtA 

CestICA d.o.o., varaždinska 111, 

Gornje vratno, tel. 208–699, dežurstvo 

0–24 h na mob. 091/223– 

4283 

veterINArsKA AMBUlANtA 

lUNA, varaždin, trg Matije Gup– 

ca 20. Tel. 042/203–977, mob. 

099/572–9262, 091/514–3271. 

Radno vrijeme: 8–12 h i 16–20 h, 

subotom 8–12 h . Za hitne slučajeve: 

0–24 h 

Vam daruju ulaznicu za 

film po Vašem izboru 

5 NAJBRŽIH ČITATELJA ovaj kupon mogu mijenjati za kino 

ulaznicu na blagajnama multipleksa CineStar Varaždin 

u utorak 05.02.2013. Kupon vrijedi isključivo za jednu osobu, 

za sve filmove (osim 3D i eXtreme) po izboru 

za navedeni datum. Vidimo se u CineStaru! 

KINA S PET ZVJEZDICA www.blitz-cinestar.hr 

Kupon_VV_166.indd 1 2/1/13 1:26 PM

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

Matični ured 

ROĐENI 

Emili Adžijević kći Danje, 

Erik Hrgar sin Martine, Mihael 

Stolnik sin Ana-Marije, 

Jakov Levačić sin Tajane, 

Laura Rodinger kći 

Emilije, Erik Krajačić sin 

Dijane, Matej Medvedec 

sin Marine, Leo Delija sin 

Štefice, Lara Herceg kći 

Martine, Iva Poljak kći Renate, 

Ivan Bek sin Ane, 

Renato Caguk sin Katarine, 

Dora Cuković kći Josipe, 

Gabrijela Hranić kći 

Spomenke, Karla Katalenić 

kći Zvonke, Vita Behin kći 

Marije, Leon Hutinski sin 

Mery, Helena Korpar kći 

Vlatke, Dora Samarija kći 

Maje, Tea Lukač kći Marine, 

Leon Bistrović sin Sanje, 

Ana Sedlić kći Natalije, 

Dino Sabol sin Jelene, 

Simon Žganec sin Marine 

UMRLI 

Saša Beneš (42 god.), 

Ljudmila Habek (91 god.), 

Vinko Šipoš (82 god.), Ana 

Vdović (92 god.), Marija 

Vnuk (80 god.), Anka Vrček 

(77 god.), Blanka Ozimec 

(91 god.), Ivan Tomašek 

(56 god.), Zoran Petrinjak 

(48 god.), Stanislav 

Dreflak (54 god.) 

Nakladnik: Varaždinske vijesti d.d. 

42000 Varaždin, F. Supila 7b, p.p. 33 

E-mail: 

Urednik urednik@varazdinske-vijesti.hr 

Fotoslužba foto@varazdinske-vijesti.hr 

Marketing vvmarketing@varazdinske-vijesti.hr 

marketing@varazdinske-vijesti.hr 

reklame@varazdinske-vijesti.hr 

natjecaji@varazdinske-vijesti.hr 

malioglasi@varazdinske-vijesti.hr 

Direktor: Mirko Jurič 

Glavni urednik: Željko Pavlek 

Nadzorni odbor: Tomislav Šipek (predsjednik), 

Mladen Topolnjak (zamjenik), Đuro Podvezanec, 

Draga Vitez i Margareta Detoni 

Redakcijski kolegij: Dražen Novosel, Goran 

Štimec, Marija Barić, Goran Damjanić, Margareta 

Detoni, Ivan Njegovec, Sara Badžek (novinari); 

Saša Bel (voditelj grafičke redakcije), Ranko Bel, 

Nikola Hrženjak (grafički urednici); Krešimir Đurić 

i Mario Šamec (fotoreporter); Svebor Fischer 

(urednik web izdanja) 

Lektor: Nikola Leskovar, prof. 

TELEFONI: Redakcija novina (042)659-239, 

Fax (042)214-754, Marketing (042)213-971 (042)659- 

233, Prijamni ured za male oglase i osmrtnice 

(042)301-511, Suvenirnica/Korzo/ (042)200-134 

Direktor (099)364-4930, Uredništvo (042)213- 

972, Distribucija lista i pretplata (042)301- 

512, Fax (042)214-754, web stranice: www. 

varazdinske-vijesti.hr List izlazi utorkom Cijena 

7 kuna Tuzemna pretplata: godišnja 300 kn, 

polugodišnja 180, tromjesečna 100 kn. U cijenu 

pretplate uključeni su troškovi poštarine, te je 

obračunata stopa poreza na dodanu vrijednost od 

10% Pretplata za inozemstvo: godišnja 790 

s poštarinom, polugodišnja 400 s poštarinom, 

prekooceanska 1.848 kn s poštarinom Žiroračun 

kod Raiffeisen banke Varaždin 2484008 - 

1100810353 Devizni račun kod Raiffeisen banke 

Varaždin IBAN KR 9324840081100810353, SWIFT: 

RZB HH R2X Poštarina plaćena u gotovom 

U cijenu lista “Varaždinske vijesti” uračunata je 

važeća stopa poreza na dodanu vrijednost od 10% 

Tisak: Tiskara Zagreb Rukopisi i fotografije se 

ne vraćaju. 

Svijećnica i Dan 

posvećenog života 

Pedesetak 

redovnika 

i redovnica 

u katedrali 

U varaždinskoj katedrali 

prošle je subote pedesetak 

redovnika i redovnica iz 

redovničkih zajednica koje 

djeluju na području Varaždinske 

biskupije, zajedno 

s mnoštvom vjernika, proslavilo 

blagdan Svijećnice 

i Dan posvećenog života. 

Svečano euharistijsko slavlje 

koje je predvodio varaždinski 

biskup mons. Josip 

Mrzljak započelo je procesijom 

sa svijećama koje je biskup 

blagoslovio. Govoreći 

u propovijedi o simbolici 

svjetla koje rasvjetljava tamu, 

U palači Erdody 8. veljače 

Usprkos hladnoći i snijegu 

koji su okovali drevne 

zidine utvrde Grebengrad, 

ona je i dalje omiljeno odredište 

mnogobrojnih posjetitelja. 

Ljubitelji prirode, planinarenja, 

laganih šetnji poslije 

nedjeljnog ručka, a sve 

češće i obožavatelji brdskog 

biciklizma, rado posjećuju 

ovaj izuzetno lijep podsjetnik 

novomarofske prošlosti. 

Mnogobrojne su mogućnosti 

korištenja grebengradskog 

prostora za zimsku turističku 

ponudu, ali malo je 

DEŽURNA STRANICA 

7 dana - malo hladnije 

Ovog tjedna se temperatura 

zraka vraća u zimski režim. 

Nema na vidiku nekih ekstremnih 

hladnoća, ali će vrijeme 

biti primjereno početku veljače. 

Moguće su i povremene slabe 

oborine, osobito danas i sutra. 

Inače, upravo ovih dana prošle 

godine imali smo onu veliku 

hladnoću i snijeg. Prisjetimo se, 

snijega je bilo čak i u Dalmaciji, 

a Split i Šibenik su bili odsječeni 

od ostatka Hrvatske. Ništa slično 

nije na vidiku. Zapravo, je- 

kao što Bog rasvjetljava ljudski 

život vjernika, biskup je 

primijetio kako se u povijesti 

potvrdilo da ljudi koji uklanjaju 

Boga iz svog života redovito 

upadaju u tamu. I danas 

možemo vidjeti kako se u 

našem društvu izruguju i napadaju 

istine naše vjere, kako 

žele ukloniti Boga iz naših 

života, rekao je biskup I. NJ. 

Od Prokofieva do Mozarta 

Glazbena škola u Varaždinu 

8. veljače u 18 sati organizira 

koncert u velikoj koncertnoj 

dvorani palače Erdody. 

Nastupit će studenti 

klavira Umjetničke akade- 

Obožavatelji brdskog biciklizma 

Najnoviji osvajači 

Grebengrada 

K. ĐURIĆ 

mije u Osijeku, iz klase profesora 

Konstantina Krasnitskog. 

Izvest će djela poznatih 

umjetnika klasične glazbe, 

od Prokofieva i Rachmaninova 

do Mozarta i Liszta. 

ideja, a još manje realiziranih 

sadržaja kojima bi se obični 

građani razveselili. Uređenje 

staza za skijanje i sanjkanje, 

uz mogućnost organiziranja 

ručkova za djecu ili cijele 

obitelji, ne bi bila prevelika 

investicija, a obitelji koje 

nisu u mogućnosti posjećivati 

strana skijališta, rado bi sadržajno 

provodile vikende sa 

svojom djecom. Za ovu skijaško-sanjkašku 

sezonu je sigurno 

prekasno, ali za sljedeću 

trebalo bi razmisliti i svakako 

nešto poduzeti. Lj.B. 

dini dan s oborinama ovog tjedna 

bi trebala biti srijeda kad su mogući 

kiša i snijeg. Nastavak tjedna 

donosi nam malo hladnije vrijeme. 

U četvrtak, petak i subotu 

stabilno i suho. Postoji mogućnost 

za jutarnju maglu i nisku naoblaku 

koja se može i dulje zadržati. 

Ipak vjerojatno ćemo vidjeti 

i bar malo sunca. Oborine se ne 

očekuju. Jutarnja temperatura bit 

će možda i do -5°C, osobito u slučaju 

vedrijih noći može biti čak i 

malo niža. Najviša dnevna tem- 

Lidrano u Cestici 

Odabrani županijski 

natjecatelji 

Ovogodišnji međuopćinski susret u literarnom 

i dramskom stvaralaštvu osnovnih 

škola s područja sjeverozapadnog 

dijela varaždinske županije održan je 

31. siječnja u OŠ Cestica, a uz domaćine 

na susretu su sudjelovali učenici iz 

OŠ Tužno, Vidovec, Vinica, Petrijanec 

i Sračinec. Na susret je pristiglo 11 samostalnih 

novinarskih radova i jedna 

radijska emisija, a cijeli program vodile 

su Marta Cestar i Ivona Jurajec. Za županijsku 

smotru odabrani su kandidati 

iz svake prijavljene općine. F.T. 

Učenici OŠ Tužno izveli su predstavu Strašna 

učiteljica Vesne Kovačić 

Udruga Mirno more Varaždin 

Jedriličarski projekt 

U nedjelju 27. siječnja održana je godišnja 

skupština udruge Mirno more Varaždin. 

Udruga je osnovana prije jednu 

godinu, a članica je istoimenoga austrijskoga 

nevladinog udruženja, koje provodi 

socijalno pedagoški mirovni projekt 

pod nazivom Flota mira Mirno 

more. Udruga je pod pokroviteljstvom 

Varaždinske županije uspješno sudjelovala 

u projektu s dvije jedrilice, odnosno 

15 izvrsnih srednjoškolaca. To je najveći 

jedriličarski projekt za djecu i mlade 

različitog nacionalnog i socijalnog podrijetla 

iz srednje Europe. 

peratura ovisit će o količini sunca, ali 

trebala bi biti u laganom plusu. Stabilno 

i hladno vrijeme bez oborina trebalo 

bi se zadržati i u nedjelju i ponedjeljak. 

Pritom bi oblačnija bila nedjelja, 

ali čini se bez oborina. U ponedjeljak 

bi moglo biti malo sunčanije, ali treba 

ovu prognozu uzeti s dozom rezerve. 

Temperatura zraka neće se bitno mi- 

Županijski HDZ u kampanji 

Stričak: ‘Vlast je 

bezidejna i ne snalazi se’ 

Predsjednik HDZ-a Varaždinske županije 

Anđelko Stričak napao je aktualnu gradsku 

vlast. Vlast je bezidejna i ne snalazi se. 

O tome govore i statistički podaci vezani uz 

proračun, prema kojima je Županija 29 milijuna 

kuna u minusu, a zdravstvene ustanove 

oko 238 milijuna kuna. Prosjek plaća 

u Varaždinskoj županiji za prošlu godinu 

bio je 21,3 posto niži od državnog prosjeka 

te smo s 3.699 kuna neto na 17. mjestu u 

Hrvatskoj, dok je u isto vrijeme u Koprivničko-križevačkoj 

županiji plaća bila 4.534 

kune – poručio je Stričak. G.D. 

Hrvatski laburisti 

Kandidati iz N.Marofa 

i Varaždinskih Toplica 

U subotu 26. siječnja u maloj dvorani Kulturnog 

centra Ivan Rabuzin Ogranak Hrvatskih 

laburista- Stranke rada Novog marofa 

predstavio je svoje kandidate za predstojeće 

lokalne izbore. Kandidatkinja za gradonačelnicu 

bit će Smiljka Bužić, vlasnica 

knjigovodstvenog servisa iz Novog Marofa 

sa tridesetogodišnjim radnim iskustvom 

u obavljanju knjigovodstveno-računovodstvenih 

te komercijalnih poslova. Kandidati 

laburista za zamjenike gradonačelnika su 

Marko Đurin, magistar inženjer elektrotehnike 

i informacijske i Zoran Žugec, sveučilišni 

prvostupnik organizacije i informatike 

iz Grane. Ogranak Hrvatskih laburista- 

Stranke rada Varaždinske Toplice odlučio 

je kandidirati Dragutina Sakača za gradonačelnika 

Varaždinskih Toplica, a Stanka 

Medvedeca za njegova zamjenika, koji će 

ujedno biti i nositelj liste za Gradsko vijeće. 

Dragutin Sakač trenutno je zaposlen u 

MUP-u RH u Službi za investicije i nekretnine, 

a ing. Stanko Medvedec radi kao učitelj 

tehničke kulture i prometne kulture. 

Predavanje u 

lepoglavskoj knjižnici 

U lepoglavskoj gradskoj knjižnici u utorak 

5. veljače bit će održano predavanje “Orhideje 

budućega Regionalnog parka Hrvatsko 

zagorje”. Predavanje će održati entuzijasti i 

zaljubljenici u prirodu Ljiljana Borovečki- 

Voska i Dubravko Šincek. Predavanje počinje 

u 18.30 sati. 

PRIVATNA PSIHIJATRIJSKA ORDINACIJA 

Dr. BORIS JERBIĆ 

NEUROPSIHIJATAR 

55 

Varaždin, A. Augustinčića 34 

Tel./fax: 042 / 330 311 

095 / 9330 311 

E-mail: ordinacija@vko.hr 

www.psihijatar.com 

PSIHIJATRIJSKO - PSIHOTERAPEUTSKE USLUGE 

jenjati, jedino bi dnevna mogla malo 

porasti u sljedećem tjednu ako bude 

više sunca. Za precizniju vremensku 

prognozu slobodno nazovite 060-555- 

555. Cijena 3,49 KN/min.iz fiksnih te 

4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj 

usluge: HT d.d., Savska cesta 32, 

Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognozu 

izradila udruga Crometeo 4.2.)

56 

Ljetopis 

OSOBA TJEDNA Preč. Franjo Biškup, duhovnik zajednice “Cenacolo” (str. 24.) 

Najvažnija im je spoznaja da su voljeni 

DJEČJI FESTIVAL Klinci zapjevali pred punom dvoranom Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu 

Lora Breški 

Tin Kumrić Eva Rogl Mežnar Lucija Pavlović Matija Pongračić 

Sara Badžek 

Klinci i klinceze s obje strane 

hrvatsko-slovenske granice pokazali 

su da između njih granice ne 

postoje. Spojila ih je pjesma, a u to 

se uvjerila i prepuna dvorana varaždinskoga 

kazališta protekle subote. 

Naime, tamo je održan dječji 

festival “Djeca pjevaju”, u sklopu 

projekta „Djeca i mladi ne priznaju 

granice“. 

Nakon priprema koje su trajale 

intenzivno mjesecima i koje 

su bile odlična prilika da se svi 

sprijatelje, snimili su dvadesetak 

autorskih pjesama koje su 

zapjevali pred prepunim gledalištem. 

Noa Minđek 

Jasha Robnik Lana Gran Lana Peharda, Elena Makaj, Lana Derner Maja Berčić 

BROJ 3553 ♦ 5. II. 2013. 

No, nije to bila samo pjesma. 

Članovi Društva Naša djeca Varaždin 

pripremili su i maštovite 

skečeve koji su bili uvod u svaku 

pojedinu pjesmu. Dojmovi su 

pozitivni. 

– Jednom riječju, bilo je veličanstveno. 

Mislim da je ovo poseban 

projekt. Njime smo objedinili 

pjesmu, ali i najavu kojom je dočaran 

sadržaj pjesme. Bila je ovo 

jedinstvena prilika da se družimo, 

razmjenjujemo iskustva i stvaramo 

drugačije ozračje – zadovoljna 

je festivalom i Đurđica Dropuljić, 

ravnateljica DND-a. Zasigurno 

nije jedina jer je ovo bila uistinu 

prekrasna večer koja je izmamila 

smijeh svakome. 

Klinci odali počast prijateljstvu

Tiskano izdanje u PDF formatu - Varaždinske vijesti

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?