Otočki list br. 48 (rujan 2011.) - Grad Otok

Rujan 2011.<br />

4<br />


OTOČKI LIST<br />


sadržaj:<br />

Glasilo Grada Otoka<br />

V.Nazora 1/I.<br />

32252 Otok/ Hrvatska<br />

www.otok.hr<br />

e-mail: otocki.list@gmail.com<br />

Izdavač:<br />

Grad Otok<br />

Za izdavača:<br />

Josip Šarić, gradonačelnik<br />

Glavna urednica:<br />

Jelena Zovak, dipl. pol.<br />

Suradnici:<br />

Marijana Barnjak, Marin Benaković, Mato Čajkovac,<br />

Marija Čorić, Jasenko Ćutuk, Josip Dabro, Daria Gongeta,<br />

Ivan Grčić, Davor Iščić, Petar Jakovac, Mijo Lamešić, Marina<br />

Lombarović, Josip Lovrić, Igor Ljubić, Željko Ljubić, Mirko<br />

Martinović, Ivana Krekman, Petar Matas- Pjer, Vinko Matozan,<br />

Antun Miličević, Marin Nađ, Katica Novoselac, Zvonko Spajić,<br />

Jelena Šarić,Marija Škrobo, Ankica Valenćik<br />

Lektura:<br />

Marijana Barnjak, prof.<br />

Grafičko oblikovanje<br />

DESIGN STUDIO D<br />

www.designstudio-d.hr<br />

Tisak:<br />

ZEBRA, Vinkovci<br />

OTOČKI LIST JE BESPLATAN<br />

Prilozi se mogu uplatiti na račun br:<br />

234009-1853500007 (Privredna banka Zagreb)<br />

Glasilo je prijavljeno Vladi RH,<br />

Uredu za odnose s javnošću.<br />

Sva prava pridržana<br />

Godina XII., broj: 48<br />

OTOČKI List<br />


04 INTERVJU S JOSIPOM ŠARIĆEM, GRADONAČELNIKOM GRADA OTOKA<br />

06 PREDSJEDNICA VLADE RH JADRANKA KOSOR SUDJELOVALA NA SVEČANOJ<br />

SJEDNICI GRADSKOG VIJEĆA GRADA OTOKA<br />

08 OTVORENA TVORNICA „FURNIR OTOK D.O.O.“<br />

10 IZVJEŠĆA SA SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA<br />

11 OBILJEŽENA 20. OBLJETNICA POGIBIJE OTOČKIH<br />

POLICAJACA U BOROVU SELU<br />

12 IZASLANSTVO GRADA OTOKA POVODOM DANA DRŽAVNOSTI POLOŽILO<br />

VIJENCE PODNO SPOMENIKA BRANITELJIMA U OTOKU I KOMLETINCIMA<br />

12 EUROPSKI TJEDAN<br />

13 POSJET ŽUPANA BOŽE GALIĆA GRADU OTOKU<br />

14 OTOČKI I KOMLETINAČKI BRANITELJI U DOMOVINSKOME RATU<br />

16 DRŽAVNA REVIZIJA IZRAZILA BEZUVJETNO POZITIVNO MIŠLJENJE NA<br />

FINANCIJSKO POSLOVANJE GRADA OTOKA ZA 2010.<br />

16 IZASLANSTVO GRADA OTOKA POLOŽILO VIJENCE POVODOM DANA<br />

DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI<br />

17 JOSIP ŠEFFER (1908.-1978.) – ŽRTVA KOMUNISTIČKOG REŽIMA<br />

20 DRUGA SMOTRA PROLJETNIH OBIČAJA U KOMLETINCIMA<br />

21 GAK ŽUPANJA GOSTOVALO U OTOKU U SKLOPU 18. FESTIVALA GLUMCA<br />

22 ZA MATEJA ZECA IZ KOMLETINACA SKUPLJENO<br />

VIŠE OD 60 000 KUNA<br />

23 TENISKI TURNIR „OTOČKO PROLJEĆE 2011.“<br />

23 MIŠE I ILIJA ĐIKIĆ POBJEDNICI TURNIRA U BOĆANJU<br />

24 OBJAVLJENA KNJIGA „GORKA VODA“ AUTORA MARINA BENAKOVIĆA<br />

25 DJEČJE OTOČKO PROLJEĆE ODRŽANO U KOMLETINCIMA<br />

26 „U OTOKU MOBA“<br />

27 KUP SENIORA STAROVIRAC OTOK OTOČKO PROLJEĆE 2011.<br />

27 „PJESMA I RIJEČ ZAVIČAJNA“ I OVE GODINE OKUPILA BROJNE SUDIONIKE<br />

28 NATJECANJE ŠRD“ VIROVI“ OTOK U SKLOPU XIX. OTOČKOGA PROLJEĆA<br />

28 IZVRSTAN KONCERT OTOČKOGA GRADSKOG ZBORA<br />

28 ATLETSKA NATJECANJA UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE JOSIPA LOVRETIĆA<br />

30 KATOLIČKI MALONOGOMETNI TURNIR<br />

30 OBILJEŽENA 15. GODIŠNJICA TAEKWONDO KLUBA „OTOK“<br />

32 OTOK DOMAĆIN TRADICIONALNOG NATJECANJA UDVDR-A<br />

34 DJEČJE SPORTSKE IGRE<br />

35 NATJECANJE SENIORA SRD „BREŽNICA“<br />

35 MIMOHOD XIX. OTOČKOG PROLJEĆA<br />

37 ŠAHOVSKA NATJECANJA U KOMLETINCIMA<br />

37 KUP VATROGASNE ZAJEDNICE GRADA OTOKA<br />

38 OSMI RUKOMETNI TURNIR ŽENA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE<br />

39 MK GOSPODARI VJETRA OTOK PRIREDIO IZVRSTAN MOTO-PARTY<br />

40 SUSRET DJECE HRVATSKIH BRANITELJA<br />

41 PROMOCIJA KNJIGE „NEMIRNE GODINE“ ANICE VALENĆIK<br />

42 SPORTSKO NATJECANJE HRVATSKIH BRANITELJA I DRAGOVOLJACA<br />

DOMOVINSKOG RATA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE „OTOK 2011.“<br />

43 ŠAMPION XI. OTOČKE KULENIJADE KULEN MESNICE “AS” IZ ŽUPANJE<br />

44 „ŠUMARI“ NA OTOČKOM PROLJEĆU<br />

45 KONCERT ŽELJKA BEBEKA POKLON OTOČANIMA I<br />

KOMLETINČANIMA ZA DAN GRADA<br />

46 POTPISAN DOKUMENT O SURADNJI I PRIJATELJSTVU<br />

46 VATROGASCI OBILJEŽILI BLAGDAN SVETOG FLORIJANA<br />

47 UDNZ OTOK DODIJELJENA SVEČANA PLAKETA NARODNE ZAŠTITE<br />

47 ODRŽANA SJEDNICA UDNZ OTOK<br />

48 SVETKOVINA TIJELOVA U KOMLETINAČKOJ ŽUPI BEZGREŠNOG<br />

ZAČEĆA BLAŽENE DJEVICE MARIJE<br />

49 UDRUGA “HRVATSKA ŽENA” OTOK UGOSTILA SPLITSKU UDRUGU<br />

“ŽENA ŽENI PRIJATELJ”<br />

50 OTOČANI NA „EURO SHOW DANCE CHALLENGE-OSIJEK 2011.“<br />

50 ROŠTILJ U BLAŽEVCIMA<br />

51 OTOČKI ZADRUGARI NA VELESAJMU<br />

52 NOVE PRVAKINJE I VICEPRVAKINJE HRVATSKE IZ OTOKA<br />

52 PIONIRI NK „SLAVONAC“ KOMLETINCI PRVACI GRUPE B<br />

NOGOMETNOG SREDIŠTA VINKOVCI<br />

54 ČLANOVI OI “VINKOVCI” I OI “SUVARA” IZ OTOKA<br />

POLOŽILI ZAVJET POVODOM DANA IZVIĐAČA<br />

54 NACIONALNO OKUPLJANJE IZVIĐAČA „ZAJEDNO ZA ZAJEDNICU“<br />

55 MEĐUNARODNI TAEKWONDO TURNIR „SUSEDGRAD-SOKOL POKAL 2011.“<br />

55 JURAJ PINTARIĆ JUNIORSKI VICEPRVAK HRVATSKE<br />

56 MARKO VIDOVIĆ OSVOJIO BRONCU ZA HRVATSKU<br />

KICKBOKSING REPREZENTACIJU<br />

56 SRD „BREŽNICA“ KOMLETINCI ORGANIZIRALA NATJECANJE<br />

KADETA U SKLOPU XIX. OTOČKOGA PROLJEĆA<br />

56 RIBIČKA NATJECANJA ŠRD „VIROVI“<br />

56 RIBIČKA PROLJETNA EKO-AKCIJA<br />

57 STAROVIRAC NA KADETSKOM KUPU HRVATSKOG<br />

ŠPORTSKOG-RIBOLOVNOG SAVEZA<br />

57 MLADI NOGOMETAŠI (BAYERN MüNCHEN, BAYER LEVERKUSEN,<br />

VFB STUTTGART) NA TRENINGU U OTOKU<br />

58 IZ ŽIVOTA NA STANU- MIŠKOV STAN NA ŠUMICI<br />

60 DUKATI<br />

62 POVIJEST OTOČKOG ROCK ‘N’ ROLLA<br />

65 LJUBOMORA<br />

68 LIJEČNICA SAVJETUJE: ZAŠTITA KOŽE OD SUNCA<br />

69 TV VOX IZ ZADRA POSJETILA OTOK<br />

70 OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN MLADIH<br />

71 HUMOR<br />

3



Ove je godine svečanost obilježavanja<br />

5. obljetnice Dana grada Otoka protekla<br />

u znaku dolaska Jadranke Kosor,<br />

predsjednice Vlade RH, koja<br />

je sudjelovala na svečanoj sjednici<br />

Gradskog vijeća i potom otvorila<br />

novoizgrađenu tvornicu „Furnir<br />

Otok d.o.o.“ u Otoku?<br />

Ovogodišnji smo program Dana grada<br />

13. srpnja započeli polaganjem vijenaca<br />

za poginule hrvatske branitelje koji su<br />

ugradili svoje živote u temelje hrvatske<br />

države. Potom je održana svečana sjednica<br />

Gradskog vijeća na kojoj smo<br />

predsjednik Gradskog vijeća Stjepan<br />

Topalović i ja uručili javna priznanja<br />

grada Otoka. Priznanja smo uručili<br />

Josipu Juriću i Martinu Štivičeviću,<br />

istaknutim vatrogascima, te Marku<br />

Vidoviću za postignute sportske rezultate.<br />

Medalje su grada uručene Ljubici<br />

Todorić za doprinos razvoju školstva<br />

te PMT Poljoopskrbi za doprinos razvoju<br />

poljoprivrede. Jozi Joviću, direktoru<br />

tvornice furnira, uručena je plaketa<br />

za doprinos razvoja gospodarstva<br />

i zapošljavanja. Posebna nam je čast<br />

što je na sjednici bila Jadranka Kosor,<br />

predsjednica Vlade RH, počasna<br />

građanka Otoka, kojoj smo nakon sjednice<br />

uručili i svečanu povelju i plaketu.<br />

Otvaranje je tvornice furnira veliki<br />

događaj kojim je obilježen Dan grada.<br />

Kakav je doprinos grada u ostvarenju<br />

tog projekta?<br />

Za sve je nas najveći događaj s kojim<br />

smo obilježili Dan grada bilo otvaranje<br />

tvornice „Furnir Otok d.o.o.“<br />

jer živimo u vremenu kada je teško<br />

doći do novog radnog mjesta. Vlasnik<br />

i direktor tvornice Jozo Jović planira<br />

zaposliti 120 radnika. Već je primljen<br />

prvi dio potrebnih radnika koji će potom<br />

obučavati druge radnike. Tvornicu<br />

je u pogon pustila Jadranka Kosor<br />

u nazočnosti više od 500 gostiju,<br />

a sve je blagoslovio Antun Knežević,<br />

otočki župnik i dekan. Otok se nalazi<br />

u srcu šumskog spačvanskog bazena s<br />



najvećom plantažom hrasta lužnjaka<br />

u Europi, ali do sada nikada nije imao<br />

ovakvu tvornicu za preradu drveta. Ispravljena<br />

je jedna povijesna nepravda<br />

prema Otoku i okolnim mjestima. Grad<br />

stvara komunalne uvjete, odnosno vodi<br />

brigu o izgradnji komunalne infrastrukture.<br />

Osim toga, brojne su olakšice za<br />

investitore, a osobito ih motivira cijena<br />

zemljišta koja ovisi o broju novih radnih<br />

mjesta. Međutim, najprije se sklapa<br />

predugovor kao instrument osiguranja.<br />

Tvornica furnira za sada je u potpunosti<br />

ispunila odredbe ugovora za kupljeno<br />

zemljište u Poduzetničkoj zoni.<br />

Investicija je vrijedna 105 milijuna<br />

kuna. Investitor Jović je i na svečanosti<br />

otvaranja tvornice spomenuo iznimne<br />

pogodnosti grada koji su ga motivirali<br />

da baš u Otoku izgradi tvornicu na koju<br />

smo svi ponosni. Otvaranje je tvornice<br />

furnira odjeknulo u medijima jer malo<br />

je mjesta u Hrvatskoj koja se mogu pohvaliti<br />

novom tvornicom koja koristi<br />

prirodne domaće resurse i zapošljava<br />

toliki broj radnika.<br />

Kako bi ukratko okarakterizirali<br />

Otok kao gradsko središte. U kojem<br />

se smjeru razvija?<br />

Uspjeli smo decentralizirati administraciju<br />

i u većoj mjeri to približiti<br />

građanima. Naime, Otok je postao<br />

prepoznatljivo administrativno, ali i<br />

razvojno središte. Već je poznato da<br />

su u Otoku otvorene brojne ispostave:<br />

mirovinsko i zdravstveno osiguranje,<br />

zavod za zapošljavanje, službe za upravne<br />

poslove Policijske uprave, uredi<br />

državne uprave, županijski uredi ... Ostvarili<br />

smo jedan od ciljeva, a taj je da<br />

smo građanima približili rješavanje administrativnih<br />

potreba za što su do sada<br />

morali putovati u Vinkovce. Ove prednosti<br />

koriste i građani općine Nijemci i<br />

općine Privlaka.<br />

U kontekstu razvojnih projekata moram<br />

spomenuti izgradnju tzv. „Šokačke magistrale“,<br />

zatim aktivnosti na realizaciji<br />

projekta novog stambenog naselja<br />

„Petkovac“ i Srednje škole u Otoku.<br />

Cilj nam je postići bolju prometnu<br />

povezanost, osobito s autocestom gdje<br />

je potrebno izgraditi još oko 4 km asfaltirane<br />

ceste. Posebno želimo pomoći<br />

mladim obiteljima da dođu do svog<br />

doma i to darivanjem građevinskog<br />

zemljišta i materijala za više od 200<br />

obitelji. Već je izdano oko 70 rješenja<br />

za to naselje. Projekt Srednje škole za<br />

koji je ishođena građevna dozvola i koji<br />

predviđa i izgradnju trodijelne nastavno-sportske,<br />

odnosno gradske dvorane<br />

za koji se očekuje definiranje izvora<br />

financiranja, bit će značajan pomak u<br />

obrazovnom procesu.<br />



Intervju s Josipom Šarićem, gradonačelnikom Grada Otoka<br />

Koliko grad može sudjelovati i financiranju<br />

realizacije kapitalnih projekata?<br />

Kako ocjenjujete spremnost<br />

Gradske uprave u pripremi projekata<br />

i korištenju izvora financiranja?<br />

Za primjer bih uzeo period od 2003.<br />

do danas u kojem su ostvarene investicije<br />

u vrijednosti od više od 80 milijuna<br />

kuna, što je dokaz vrlo uspješnog<br />

korištenja sredstava brojnih ministarstava,<br />

državnih poduzeća, fondova<br />

Europske unije, Svjetske banke, itd.<br />

Grad je realizirao projekt sanacije nerazvrstanih<br />

cesta u vrijednosti od 8,5<br />

mil. kn, izgradnju kanalizacijske mreže<br />

vrijednu 15,2 mil. kn, izgradnju infrastrukture<br />

u poduzetničkoj zoni od 9,3<br />

mil. kn, izgradnju Doma kulture od 15<br />

mil. kn za koji je potrebno još oko 3 mil.<br />

kn za opremanje i uređenje okoliša. Zatim,<br />

vrijedno je spomenuti i novu zgradu<br />

Šumarije u vrijednosti od 4 mil. kn,<br />

izgradnju zgrade HEP-a od 5 mil. kn,<br />

izgradnju većeg dijela „Šokačke magistrale“<br />

od 28 mil. kn. Za dovršenje je<br />

magistrale potrebno osigurati 22 mil.<br />

kn. Za te kapitalne projekte, naravno,<br />

Gradski proračun nije dostatan.<br />

Je li Vaš boravak tijekom proteklih<br />

pet godina u Zagrebu, dok<br />

ste volonterski obnašali dužnost<br />

gradonačelnika, bio važan i presudan<br />

tijekom pronalaženja izvora fi-<br />

nanciranja?<br />

Stara poslovica kaže: „ Tko bliže vatri,<br />

bolje se ogrije“. Koliki je moj osobni<br />

doprinos u pronalaženju sredstava,<br />

najbolje znaju djelatnici Gradske uprave<br />

i vijećnici Gradskog vijeća pa<br />

neka oni o tome govore. Znam da sam<br />

svakim danom živio uz projekte svoga<br />

grada i za opće dobro svih građana<br />

Otoka i Komletinaca i to mi je davalo<br />

dodatnu snagu i energiju da ustrajem u<br />

njihovom sustavnom ostvarivanju.<br />

Što biste, kao posebno vrijedno, istaknuli<br />

od kapitalnih projekata koje<br />

Grad planira realizirati tijekom ove i<br />

narednih godina?<br />

Ove će godine započeti izgradnja<br />

pročistača otpadnih voda i pripadajućeg<br />

kolektora u ukupnoj vrijednosti od 23<br />

mil. kn. Hrvatske su vode osigurale<br />

20 mil. kn, a grad će sve sufinancirati<br />

s 3 mil. kn. Dakle, izgradnjom<br />

tog pročistača kanalom „Kukavica“<br />

u Spačvanski šumski bazen više neće<br />

otjecati otpadne vode, a time značajno<br />

doprinosimo očuvanju okoliša.<br />

Tijekom 2012. započet će izgradnja Regionalnog<br />

vodovoda odvojak Slakovci-<br />

Otok-Komletinci za koji su Hrvatske<br />

vode osigurale 19. mil. kn.<br />

Grad Otok je na državnoj razini<br />

prepoznatljiv po brojnim udru-<br />


gama. Kakav je njihov doprinos<br />

društvenom životu?<br />

U Otoku i Komletincima ima 57 registriranih<br />

udruga, klubova, društava i zajednica.<br />

Gotovo sve te udruge sa svojim<br />

programskim sadržajima doprinose organiziranju<br />

Otočkog proljeća, kulturne,<br />

gospodarske i sportske manifestacije,<br />

ali isto tako i u izdavanju Otočkoga<br />

lista. Novoizgrađeni Dom kulture bit će<br />

nemjerljiv doprinos razvoju društvenih<br />

djelatnosti sa svojim sadržajima, Gradskom<br />

knjižnicom i velikom (kino)<br />

dvoranom. Već smo uspjeli nabaviti<br />

oko 4000 knjiga za knjižnicu koja se<br />

trenutačno formira u sklopu Osnovne<br />

škole, u očekivanju preseljenja u novu<br />

lokaciju.<br />

Prolazeći ulicama Otoka i Komletinaca<br />

mogu se vidjeti brojni novi znakovi<br />

turističke prometne signalizacije<br />

koji imaju društveni, kulturni,<br />

sportski i gospodarski značaj?<br />

Cilj nam je bilo postavljanjem znakova,<br />

kao i u drugim većim mjestima, prvenstveno<br />

ukazati na očuvanu prirodnu i<br />

kulturnu baštinu koju smo naslijedili.<br />

Grad ima dva zaštićena krajolika, Virove<br />

i Lože u srcu šumskog kompleksa<br />

hrasta lužnjaka. Tu su, između ostalog,<br />

i putokazi za suvaru, zaštićeni spomenik<br />

tradicijskog graditeljstva.<br />

Ti putokazi vode do odredišta, ali<br />

oni, isto tako, obvezuju i pozivaju da<br />

čuvamo naslijeđeno, obogaćujemo<br />

društveni, kulturni, gospodarski,<br />

sportski život, osobito na pragu ulaska<br />

Republike Hrvatske u Europsku uniju.<br />

Istina je da mnogo toga nemamo što<br />

Europa ima, ali još je veća istina da mi<br />

imamo očuvano ono što određeni dio<br />

razvijenijih zemalja Europske unije<br />

više nikada neće imati i baštiniti, a to<br />

je očuvani krajolik, ruralni prostor, u<br />

kojem se kriju naši neiskorišteni potencijali,<br />

osobito u kontekstu razvoja kontinentalnog<br />

turizma.<br />

Razgovarala: Jelena Zovak<br />

5





PREDSJEDNICA VLADE RH JADRANKA KOSOR<br />

SUDJELOVALA NA SVEČANOJ SJEDNICI<br />

GRADSKOG VIJEĆA GRADA OTOKA<br />

Proslava je pete obljetnice<br />

Dana Grada Otoka<br />

započela na središnjem<br />

otočkom trgu polaganjem<br />

vijenaca i paljenjem svijeća<br />

podno spomenika poginulim<br />

braniteljima u Domovinskom<br />

ratu. Na svečanoj<br />

je sjednici Gradskog vijeća<br />

sudjelovala predsjednica<br />

Vlade RH Jadranka Kosor,<br />

ministri Đuro Popijač,<br />

Branko Bačić i Tomislav<br />

Ivić. Sjednicu je otvorio<br />

predsjednik Gradskog<br />

vijeća Stjepan Topalović<br />

pozdravivši uvažene goste:<br />

predsjednicu Vlade,<br />

ministre, državne tajnike,<br />

zastupnike Hrvatskog<br />

sabora, župana Vukovarsko-srijemske<br />

županije,<br />

gradonačelnike i načelnike općina,<br />

građanke i građane Otoka i Komletinaca<br />

te sve ostale goste.<br />

Gradonačelnik Otoka Josip<br />

Šarić čestitao je Otočanima i<br />

Komletinčanima petu godišnjicu<br />

Dana grada. Posebno se zahvalio<br />

predsjednici Vlade Jadranki Kosor,<br />

od prošle godine počasnoj građanki<br />

grada Otoka, koja je ovo priznanje,<br />

odnosno plaketu s poveljom, i<br />

službeno preuzela nakon sjednice.<br />

Gradonačelnik je naglasio kako<br />

je Otok od stjecanja statusa grada<br />

postao administrativno središte<br />

ovog dijela Vukovarsko-srijemske<br />

županije čime je uvelike olakšan<br />

život ne samo stanovnicima Otoka<br />

i Komletinaca, nego i mještanima iz<br />

drugih općina, Privlake i Nijemaca.<br />

Osim toga, gradonačelnik je napomenuo<br />

kako je otvaranje tvornice<br />

„Furnir Otok d.o.o.“ u gospodarskoj<br />

zoni izuzetno velik događaj za<br />

Otok i Otočane i zahvalio se gospodinu<br />

Jozi Joviću, vlasniku Furnira.<br />

Župan Vukovarsko-srijemske<br />

županije Božo Galić istaknuo je<br />

kako se ponosi gradom Otokom te<br />

svim što je postignuto u posljednjih<br />

pet godina. Zahvalio se Otočanima<br />

na upornom radu i doprinosu za<br />

razvoj gospodarstva te zaželio puno<br />

uspjeha u budućim projektima.<br />

Predsjednica Vlade Republike<br />

Hrvatske Jadranka Kosor, počasna<br />

građanka Grada Otoka, čestitala<br />

je od srca Dan grada Otočankama<br />

i Otočanima, a posebno je pozdravila<br />

sve hrvatske branitelje. Na-<br />

pomenula je kako zna koliki je teret<br />

rata podnijelo ovo područje i kako<br />

se upravo ovdje pokazala neslomljivost<br />

hrvatskog duha. Izrazila je<br />

zahvalnost hrvatskim vitezovima<br />

koji su dali svoje živote za slobodnu<br />

Hrvatsku. Predsjednica Vlade poz-<br />

vala je gospodarstvenike na što brže<br />

pripremanje projekata za europske<br />

fondove. „Kada uđemo u EU u<br />

prvoj ćemo godini dobiti 800 milijuna<br />

eura i za svaki ćemo uloženi<br />

euro dobiti tri. Hrvatskoj se otvara<br />

tržište od 500 milijuna ljudi i tu su<br />




naše velike mogućnosti za izvoz.“<br />

Na svečanoj su sjednici uručena i<br />

priznanja zaslužnim pojedincima i<br />

tvrtkama. Priznanje je Grada Otoka<br />

za razvoj vatrogastva dobio Martin<br />

Štivičević, predsjednik DVD-a<br />

Otok. Za doprinos razvoju vatrogastva<br />

u Komletincima priznanje<br />

je uručeno Josipu Juriću, predsjedniku<br />

DVD-a Komletinci. Za ostvarene<br />

je sportske rezultate priznanje<br />

dodijeljeno Marku Vidoviću, seniorskom<br />

prvaku Hrvatske u kickboksingu<br />

u poluteškoj kategoriji.<br />

Ljubica Todorić, dugogodišnja<br />

ravnateljica otočke osnovne škole,<br />

primila je medalju Grada Otoka za<br />

doprinos razvoju školstva, a „PMT<br />

Poljoopskrba – međunarodna<br />

trgovina d.o.o.“ za doprinos razvoju<br />

poljoprivrede. Plaketa je grada<br />

uručena Jozi Joviću, vlasniku tvornice<br />

„Furnir Otok d. o. o.“ za doprinos<br />

razvoju gospodarstva i poljoprivrede.<br />

Jelena Zovak<br />

7





OTVORENA TVORNICA „FURNIR OTOK d.o.o.“<br />

Vukovarsko-srijemska županija<br />

područje je s tradicijom prerade<br />

drva iz okolnih šuma, s osposobljenom<br />

radnom snagom proizašlom iz<br />

radnih poduzeća koja se tradicionalno<br />

bave obradom drva. Upravo je<br />

to bio jedan od razloga za početak<br />

projekta izgradnje tvrtke „Furnir<br />

Otok d.o.o“. U tvrtku je „Furnir<br />

Otok d.o.o.“ instalirana suvremena<br />

tehnologija koja će osigurati visoku<br />

kakvoću tehnoloških procesa, baš<br />

poput onih u razvijenim europskim<br />

zemljama. Vrijednost je tog<br />

projekta prepoznala Vlada Republike<br />

Hrvatske i njezina premijerka<br />

Jadranka Kosor. Upravo je premijerka<br />

Kosor u gospodarskoj zoni u<br />

Otoku u sklopu obilježavanja Dana<br />

grada i otvorila tvornicu furnira<br />

„Furnir Otok d.o.o.“. U gradnju je<br />

te vrijedne tvornice uloženo oko<br />

105 milijuna kuna. Tvrtka „Furnir<br />

Otok d.o.o“ osnovana je 12.<br />

siječnja 2006. kao velika greenfield<br />

investicija te je 13. srpnja 2008. go-<br />

dine položen kamen-temeljac za<br />

izgradnju objekta tvornice. Tvornica<br />

je površine 65 000 m2 i nalazi<br />

se u 100 % privatnom vlasništvu.<br />

Osnovna je djelatnost poduzeća<br />

„Furnir Otok d.o.o“ prerada trupaca<br />

tvrdih listača s ovog područja u plemeniti<br />

furnir. Osnovnu tehnološku<br />

opremu planiranog pogona čini<br />

linija za proizvodnju furnira s vertikalnim<br />

nožem i sušionicom te linija<br />

stay-log noža sa sušionicom. Navedena<br />

tehnologija predstavlja najsuvremeniju<br />

opremu za proizvodnju<br />

furnira na tržištu i značajan iskorak<br />

u produktivnosti i kakvoći gotovog<br />

proizvoda u odnosu na tehnologiju<br />

kakvu koriste drugi proizvođači<br />

u Hrvatskoj. Zaštiti je okoliša<br />

posvećena iznimna pozornost putem<br />

zadovoljavanja najviših ekoloških<br />

standarda same tvornice te putem<br />

projekata za iskorištavanje toplinske<br />

energije iz drvne biomase koja<br />

je nastala kao naš dodatni proizvod.<br />

U tvornici se neće odvijati nikakvi<br />

štetni procesi kojima bi moglo doći<br />

do onečišćenja zraka. Osnovna<br />

je misija proizvodnja kvalitetnog<br />

furnira od plemenitog slavonskog<br />

hrasta, jasena, graba i drugih vrsta<br />

drveta, sukladno najvišim svjetskim<br />

standardima kakvoće te zadovoljenje<br />

kupčevih želja za brzom i<br />

kvalitetnom isporukom.<br />

Premijerka Jadranka Kosor izrazila<br />

je posebnu zahvalnost investitoru<br />

Jozi Joviću koji se u ovim teškim<br />

vremenima odlučio na tako hrabar<br />

pothvat. Premijerka je istaknula<br />

kako se svi moraju pokloniti svakom<br />

tko otvori i jedno radno mjesto<br />

i iskazati mu poštovanje na snazi za<br />

investiranjem i otvaranjem novih<br />

radnih mjesta. Sve se to izvrsno<br />

uklapa u sliku drvno-prerađivačke<br />

industrije u Republici Hrvatskoj<br />

jer je u prvih nekoliko mjeseci ove<br />

godine, u odnosu na prošlu godinu,<br />

izvoz u drvno-prerađivačkoj<br />

industriji porastao za 11 posto, što<br />

svjedoči da je ta industrijska<br />

grana na pravom putu ka izlasku<br />

iz krize. Kako bi se gospodarstvo<br />

što prije oporavilo, Vlada je<br />

u izgradnju gospodarskih zona<br />

uložila oko 700 milijuna kuna,<br />

dok zemljišta na kojima se zone<br />

prostiru, a koje je Vlada darovala<br />

za njihovu izgradnju, vrijede oko<br />

milijardu kuna. U otočku je gospodarsku<br />

zonu do sada uloženo<br />

oko 4 milijuna kuna, a dobri su<br />

rezultati vidljivi. Kako bi pomogla<br />

gospodarstvenicima, Vlada<br />

je smanjila i parafiskalne namete<br />

od 20 do 25 posto, a rokove<br />

plaćanja sa 72 dana na 42 dana,<br />

a premijerka vjeruje da će stopa<br />

gospodarskog rasta ove godine<br />

biti veća od planirane.<br />

Projekt je tvrtke „Furnir Otok<br />

d.o.o.“ od velikog značaja za Otok<br />

i Komletince, cijelu Vukovarskosrijemsku<br />

županiju, ali i čitavu Republiku<br />

Hrvatsku. Premijerka Kosor<br />

istaknula je i kako gospodarstvo<br />

mora biti srce rada svake vlade, a<br />

upravo se u Hrvatskoj, uz završetak<br />

pregovora s EU, velika pozornost<br />

posvećivala upravo gospodarstvu.<br />

Premijerka je izrazila i želju da svi<br />

ostvare svoje poslovne planove i<br />

da 2011. za hrvatsko gospodarstvo<br />

bude godina izlaska iz krize kako bi<br />

gospodarski rast bio što veći i kako<br />

bi se u pravom svjetlu pokazalo ono<br />

što se napravilo u uređivanju javnih<br />

poduzeća. To se može vlastitim idejama<br />

i radom, a dokaz za to je i tvornica<br />

„Furnir Otok d.o.o“.<br />

Vlasnik je i direktor tvornice Jozo<br />

Jović istaknuo da je Vlada projekt<br />

izgradnje tvornice financirala s 3,4<br />

milijuna kuna. Po njegovim će se<br />




riječima u tvornici sljedeće godine<br />

prerađivati osam milijuna<br />

metara četvornih hrastovog<br />

furnira te 10 tisuća kubičnih<br />

metara drvne mase. U tvornici<br />

su furnira u Otoku do sada svoje<br />

novo radno mjesto pronašla<br />

čak 72 radnika, a planovi su<br />

da do kraja godine bude zaposleno<br />

gotovo 120 radnika<br />

iz Otoka i okolnih općina.<br />

Profili su radnika inženjeri<br />

drvne tehnologije, drvodjelski<br />

tehničari, stolari i dr. Tvornica<br />

će svoje proizvode najvećim<br />

dijelom plasirati u inozem-<br />

stvo. U sljedećih se nekoliko godina<br />

očekuje dostizanje vrhunca u<br />

kakvoći proizvoda i produktivnosti,<br />

nakon čega se može pristupiti realizaciji<br />

planova budućeg razvoja<br />

koji uključuju udvostručenje proizvodnih<br />

kapaciteta, za što bi se koristila<br />

pomoć temeljem operativnih<br />

programa RH i strukturnih fondova<br />

Europske unije.<br />

Marijana Barnjak<br />

9





Na 12. je sjednici Gradskog<br />

vijeća Grada Otoka održanoj<br />

20. svibnja razmatran niz točaka<br />

dnevnog reda od kojih je posebno<br />

bila zanimljiva prezentacija<br />

Master plana razvoja ruralnog<br />

turizma i ekološke proizvodnje<br />

hrane. Voditelj je projekta Petar<br />

Perkušić upoznao vijećnike s tim<br />

zanimljivim nacionalnim projektom<br />

razvoja ruralnog turizma<br />

i ekološke proizvodnje hrane<br />

za potrebe turističkih kapaciteta<br />

koji je desetak dana prije<br />

predstavljen i Saborskom odboru<br />

za turizam. Riječ je o projektu<br />

koji se provodi na razini<br />

cijele države, s ciljem izgradnje<br />

autohtonih sela ravnomjerno<br />

raspoređenih u trima hrvatskim<br />

regijama (Panonskoj, Sjeverozapadnoj<br />

i Jadranskoj Hrvatskoj),<br />

kako bi se gostima omogućilo<br />

da u nekoliko dana konzumiraju<br />

cjelokupnu turističku ponudu Lijepe<br />

naše. U okviru je tog projekta<br />

Grad Otok prepoznat kao<br />

moguće turističko odredište. Cilj<br />

je projekta poticanje ravnomjernog<br />

ekonomskog razvoja i<br />

razvoja turizma u cijeloj državi.<br />

Sljedeći je korak u realizaciji projekta<br />

valorizacija turističkih potencijala<br />

i stvaranje gastronomske<br />

slike Otoka i Komletinaca.<br />

Potom su vijećnici prihvatili<br />

prošlogodišnje financijsko<br />

izvješće Gradskog komunalnog<br />

poduzeća „Vranjevo d.o.o.“ i<br />

Predškolske ustanove „Pupoljak“<br />

koja od svog osnutka up-<br />

IZVJEŠĆA SA SJEDNICA<br />

GRADSKOG VIJEĆA<br />

ravo ove godine bilježi najveći<br />

broj korisnika vrtićkih usluga<br />

te će se pristupiti izradi projekta<br />

za proširenje postojećeg<br />

prostora, a ukazuje se i potreba<br />

formiranja jasličke skupine.<br />

Gradonačelnik je Otoka Josip<br />

Šarić, koji je profesionalizirao<br />

svoju dužnost, izvijestio<br />

vijećnike o svom radu u razdoblju<br />

od srpnja do prosinca 2010.,<br />

osvrnuvši se osobito na stanje<br />

financija i proračuna, ostvarenih<br />

potpora iz različitih ministarstava,<br />

zatim prijavljenih i<br />

kandidiranih projekata, programa<br />

„Dnevni boravak i pomoć u kući<br />

starijim osobama“, društvenih<br />

djelatnosti, civilne zaštite, itd.<br />

Prihvaćene su izmjene Programa<br />

raspolaganja poljoprivrednim<br />

zemljištem u vlasništvu RH u<br />

Gradu Otoku, izmjene Odluke<br />

o osnivanju „Vranjevo d.o.o.“<br />

te odluka o načinu provedbe<br />

javnog natječaja za članove<br />

Nadzornog odbora „Vranjevo<br />

d.o.o.“. Utvrđeni su i prijedlozi<br />

za imenovanje sudaca porotnika<br />

Općinskog suda u Vinkovcima<br />

koje će imenovati županijska<br />

skupština. Donesena je i odluka<br />

o sklapanju prijateljskih<br />

odnosa s gradom Čazmom, a s<br />

kojim Otočane i Komletinčane<br />

osobito veže obrana ovog prostora<br />

tijekom Domovinskog rata.<br />

U aktualnom je satu zamjenik<br />

gradonačelnika Zvonimir Pućo<br />

izvijestio vijećnike o svojim i<br />

brojnim aktivnostima koje pro-<br />

vodi Gradska uprava. Između<br />

ostalog, vijećnici su upoznati<br />

s aktivnostima predstavnika<br />

grada u projektu osnivanja Lokalne<br />

akcijske grupe „Bosutska<br />

niz“ , o zapošljavanju tridesetak<br />

osoba u Javnim radovima te sufinanciranju<br />

projekta aktivnosti<br />

otočke i komletinačke škole na<br />

promociji 11. naraštaja Ekoškole<br />

u Zagrebu.<br />

Na trinaestoj je sjednici Gradskog<br />

vijeća održanoj u srijedu<br />

8. lipnja razmatran niz točaka.<br />

Jedna je od njih bio i prijedlog<br />

Plana civilne zaštite i prijedlog<br />

Plana zaštite i spašavanja.<br />

Obveza je Gradskog vijeća u<br />

području zaštite i spašavanja jednom<br />

godišnje ustanoviti potrebe<br />

u tom području i utvrditi način<br />

financiranja. Vijeće je detaljno<br />

izvijestila predstavnica tvrtke In<br />

Konzalting d.o.o. Sonja Glibo<br />

koja je za Grad Otok izradila<br />

te planove. Prema planu, osniva<br />

se Tim civilne zaštite čiji<br />

je broj pripadnika u granicama<br />

koje predlaže DUZS. Zbog preinaka<br />

je u postojećim projektima<br />

usvojen rebalans Proračuna<br />

Grada Otoka. Jedna je od točaka<br />

dnevnog reda bila i donošenje<br />

Odluke o dodjeli javnih priznanja.<br />

Gradsko je vijeće prihvatilo<br />

prijedlog gradonačelnika i Odbora<br />

za dodjelu priznanja te su<br />

dodijeljena sljedeća: plaketa<br />

Grada Otoka Jozi Joviću, direktoru<br />

tvrtke „Furnir Otok d.o.o.“<br />

za doprinos razvoju gospodarstva<br />

i zapošljavanja, medalja Grada<br />

Otoka Ljubici Todorić za doprinos<br />

razvoju školstva, medalja<br />

Grada Otoka tvrtki „PMT Poljoopskrba<br />

– međunarodna<br />

trgovina d.o.o. Otok“ za doprinos<br />

razvoju poljoprivrede,<br />

priznanje Grada Otoka Martinu<br />

Štivičeviću za doprinos razvoju<br />

vatrogastva u Otoku, priznanje<br />

Grada Otoka Josipu Juriću za<br />

doprinos razvoju vatrogastva u<br />

Komletnicima te priznanje Grada<br />

Otoka Marku Vidoviću za<br />

postignute sportske rezultate.<br />

U aktualnom je satu zamjenik<br />

gradonačelnika Zvonimir Pućo<br />

istaknuo kako su javni radovi u<br />

tijeku, a dogovorena je izgradnja<br />

nove trafostanice što je investicija<br />

HEP-a u vrijednosti od 30 mil-<br />



ijuna kuna. Naglašeno je i kako<br />

je postignut određeni pomak u<br />

realizaciji stambenog zbrinjavanja<br />

u naselju Petkovac te da<br />

je otvorena ispostava Hrvatskog<br />

zavoda za zapošljavanje u Otoku<br />

što će nezaposlenim građanima<br />

Otoka i Komletinaca biti od velike<br />

koristi.<br />


OBILJEŽENA 20. OBLJETNICA<br />

POGIBIJE OTOČKIH POLICAJACA U<br />

BOROVU SELU<br />

Izaslanstvo Grada Otoka, na čelu s<br />

gradonačelnikom Josipom Šarićem<br />

i načelnikom Policijske postaje<br />

Ivanom Drmićem, polaganjem<br />

je cvijeća i paljenjem svijeća na<br />

grobovima Zorana Grašića i Luke<br />

Crnkovića obilježilo 20. obljetnicu<br />

njihove tragične pogibije 2. svibnja<br />

u Borovu Selu. Molitvu je na<br />

grobovima poginulih policajaca<br />

predvodio otočki župnik vlč. Antun<br />

Knežević.<br />

U noći se s 1. na 2. svibnja dogodio<br />

incident između regularnih<br />

hrvatskih vlasti i srpskih pobunjenika<br />

u Borovu Selu u općini<br />

Vukovar te je poprimio razmjere<br />

nezapamćene tragedije izazvavši<br />

tugu i revolt hrvatskog puka. Borovo<br />

je Selo bilo poznato uporište<br />

srpskih pobunjenika u istočnoj<br />

Slavoniji u kojeg su svakodnevno<br />

pristizale nove snage paravojnih<br />

postrojbi iz Srbije. Upravo su oni<br />

dočekali specijalnu jedinicu MUPa<br />

iz Vinkovaca u zasjedi i otvorili<br />

bjesomučnu vatru na njih. Dvanaest<br />

je policajaca ubijeno, a dvadeset i<br />

jedan je ranjen.<br />

Otočani Zoran Grašić i Luka<br />

Crnković, nažalost, bili su među tih<br />


dvanaest mučki ubijenih policajaca.<br />

Pokopani su 4. svibnja 1991. na<br />

otočkom groblju.<br />


11



9. svibnja 1950. godine francuski<br />

je ministar vanjskih poslova Robert<br />

Schuman u svojem govoru predložio<br />

osnivanje Europske zajednice za<br />

ugljen i čelik. Danas se taj dan slavi<br />

kao Dan Europe. Kako bi obilježili<br />

taj važan datum europskog integriranja,<br />

MVPEI i Županijski savjet za<br />

europske integracije, Upravni odjel<br />

za međunarodnu suradnju i regionalni<br />

razvoj i ove su godine u sklopu<br />

Europskog tjedna koji traje od 3. –<br />



IZASLANSTVO GRADA OTOKA<br />

POVODOM DANA DRŽAVNOSTI POLOŽILO<br />

VIJENCE PODNO<br />

SPOMENIKA BRANITELJIMA U<br />

OTOKU I KOMLETINCIMA<br />

EUROPSKI TJEDAN<br />

9. svibnja organizirali niz prikladnih<br />

informativnih i obrazovnih aktivnosti.<br />

Tim je povodom u Otoku<br />

u subotu 7. svibnja u središtu grada<br />

postavljen info-štand EU na kojem<br />

su građanima ponuđeni razni<br />

promidžbeni materijali vezani uz<br />

Europsku uniju i hrvatski put prema<br />

zajednici europskih država.<br />


Izaslanstvo je Grada Otoka,<br />

predvođeno otočkim gradonačelnikom<br />

Josipom Šarićem, položilo vijence i zapalilo<br />

svijeće podno spomenika poginulim<br />

zrakoplovcima i braniteljima u<br />

Otoku, a potom i u Komletincima povodom<br />

obilježavanja Dana državnosti.<br />

Prije dvadeset je godina Hrvatski sabor<br />

započeo trajno zasjedanje kako bi se<br />

donijeli svi zakoni potrebni za osamostaljivanje<br />

i razdruživanje od ostalih<br />

republika SFRJ, a 25. lipnja jednoglasno<br />

su usvojene Ustavne odluke o<br />

suverenosti i samostalnosti Republike<br />

Hrvatske te Deklaracija o proglašenju<br />

samostalne i suverene Republike<br />

Hrvatske.<br />


Grad je Otok 7. lipnja ugostio<br />

župana Vukovarsko – srijemske<br />

županije Božu Galića sa suradnicima.<br />

Gradonačelnik je primio<br />

delegaciju župana sa suradnicima u<br />

Gradskoj vijećnici gdje je obavljen<br />

radni sastanak. Teme su bile raznolike:<br />

društvene djelatnosti, zdravstvo,<br />

vodoopskrba i odvodnja, poljoprivreda<br />

i dr. Jedna je od tema bila<br />

i Srednja škola „Otok“ te izgradnja<br />

nastavno-sportske dvorane.<br />

Pročelnik Grgo Krajina izvijestio<br />

je kako je izgradnja Srednje škole<br />

„Otok“ i sportske-dvorane visoko<br />

u programu CEB VII. Značajna<br />

je tema svakako bilo i opremanje<br />

Doma kulture u središtu Otoka. Za<br />

stavljanje je Doma kulture u uporabu<br />

potrebno priključiti električnu<br />

energiju, plin i telekomunikacije.<br />

Na području se zdravstva raspravljalo<br />

o mogućnostima poboljšanja<br />

zdravstvene skrbi građana. Savjetnik<br />

Gabriel Šokičić naglasio je kako<br />

će Otok dobiti bolji tip zdravstvene<br />

zaštite. Na sastanku je bilo riječi i<br />

o vodoopskrbi, naznačeno je kako<br />

početkom srpnja započinje izgrad-<br />

nja uređaja za pročišćavanje otpadnih<br />

voda, odnosno pročistača.<br />

Direktor je HEP-a Vlado Čavlović<br />




POSJET ŽUPANA BOŽE GALIĆA GRADU OTOKU<br />

prisutne izvijestio o tome kako se<br />

ove godine planira izgradnja trafostanice<br />

jer je dosadašnja dotrajala.<br />

Predstavnik je Hrvatskih voda Josip<br />

Kuterovac istaknuo dobru suradnju<br />

Grada Otoka i Hrvatskih voda te<br />

je naglasio kako je u tijeku rekonstrukcija<br />

kanalske mreže u dužini<br />

od 282 km. Na kraju je radnog sastanka<br />

između predstavnika županije<br />

i predstavnika Grada Otoka župan<br />

Božo Galić preporučio čvršću suradnju<br />

i svakodnevnu komunikaciju,<br />

a posebno je naglasio važnost<br />

fondova EU i LAG – ova.<br />

Nakon sastanka gradonačelnik<br />

Otoka Josip Šarić odveo je goste<br />

u obilazak novoizgrađenog<br />

Doma kulture, a potom i u posjet<br />

novootvorenoj tvornici „Furnir<br />

Otok d.o.o.“ u Poduzetničkoj zoni<br />

„Skorotinci“.<br />


13








Otočki i komletinački branitelji u Domovinskome ratu<br />

MARIO IVANKOVIĆ<br />

(18. kolovoza 1973. – 2. studenog 1991.)<br />

CIVILNA ŽRTVA RATA<br />

Mario Ivanković bio je jedno od šestero djece<br />

Stanka i Tade Ivanković, rođene Martinović. Mario<br />

je rođen u Otoku 18. kolovoza 1973. godine.<br />

Osnovnu je školu završio u Otoku, a u srednju je<br />

drvodjelsku išao u Vinkovce. Kako su se ratna<br />

zbivanja početkom studenog već uvelike zahuktala,<br />

u Otoku je bio velik broj pripadnika Hrvatske<br />

vojske. Tako je bilo i u kući obitelji Ivanković gdje<br />

je bila smještena vojska, ali i članovi Crvenoga<br />

križa. U napadu je na Otok 2. studenog 1991. u<br />

trenutku naleta neprijateljskog aviona u njihovom<br />

dvorištu bilo oko 50 ljudi, prisjetila se majka Tada.<br />

No, granata koja je pala ispred njihove kuće uzela<br />

je njezinog osamnaestogodišnjeg sina Marija.<br />

Majka Tada svojim je očima vidjela okrutnu smrt<br />

svoga sina. Prva je stigla do njega, ali pomoći više<br />

nije bilo. Tako je još jedan nedužni mladi život<br />

ugrađen u temelje naše slobodne zemlje. Marijevo<br />

je tijelo sahranjeno na groblju u Otoku, a njegovo<br />

je ime ispisano i na spomen-ploči na spomeniku<br />

poginulim braniteljima u središtu Otoka.<br />

JosIP aBaza<br />

(28. sIječNjA 1962. – 3. sTudeNOg 1991.)<br />

CIVILNA ŽRTVA RATA<br />

Samo jedan dan nakon pogibije svog sumještanina<br />

Marija Ivankovića, život je izgubio i Josip Abaza.<br />

Josip Abaza rođen je 28. siječnja 1962. u Otoku.<br />

Otac Josip i majka Marija Abaza, djevojački Torlak,<br />

osim sina Josipa imaju i kćeri Ankicu i Vesnu.<br />

Josip je osnovnu školu završio u svom rodnom<br />

Otoku. Nakon osnovne škole upisuje gimnaziju, a<br />

nakon dva se završena razreda prebacuje u strojarski<br />

smjer. Nakon srednje škole počinje raditi kao<br />

strojovođa na željeznici. Josip je sklopio i brak s<br />

Nuštarkom Ivankom, ali nisu imali djecu. Majka<br />

Marija prisjetila se dana kada je Josip poginuo.<br />

Bilo je to 3. studenog 1991. Cijelo je vrijeme bio u<br />

radnoj obvezi i nakon ručka u svojoj rodnoj kući,<br />

uputio se kod svoje sestre Vesne. Upravo je taj odlazak<br />

bio koban za njega jer je u sestrinoj kući i<br />

poginuo u napadu na Otok. Majka i otac prisjetili su<br />

se i kako se Josip prijavio u vojsku i samo nekoliko<br />

dana nakon svoje smrti trebao je dobiti i službenu<br />

vojnu uniformu. No, život je htio drugačije i njegov<br />

je život naglo prekinut. Josip Abaza sahranjen<br />

je na groblju u Otoku.<br />

Priredila: Marijana Barnjak<br />

15





IZASLANSTVO GRADA OTOKA<br />

POLOŽILO VIJENCE POVODOM DANA<br />

DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI<br />

Izaslanstvo je Grada<br />

Otoka položilo vijence<br />

i zapalilo svijeće podno<br />

spomenika poginulim<br />

braniteljima u Otoku i<br />

Komletincima povodom<br />

Dana pobjede i domovinske<br />

zahvalnosti i Dana<br />

hrvatskih branitelja. Prije<br />

šesnaest se godina, točno<br />

u podne, na kninskoj<br />

tvrđavi zavijorila hrvatska<br />

zastava čime je vojno-redarstvena<br />

akcija „Oluja“<br />

dosegnula svoj vrhunac.<br />

Akcija je započela 4. kolovoza<br />

u ranim jutarnjim<br />

satima, a za samo 84 sata<br />

hrvatska je vojska vratila<br />

okupirana područja u svoj ustavnopravni<br />

poredak. Gotovo je dvjesto<br />

tisuća vojnika sudjelovalo u operaciji<br />

„Oluja“. Poginulo je 174, a<br />

ranjeno 1430 pripadnika hrvatskih<br />

snaga. Oslobođeno je 10 400<br />

četvornih kilometara ili 18,4 posto<br />

ukupne površine Hrvatske. Dan pobjede<br />

i domovinske zahvalnosti kao<br />

državni blagdan slavimo od 1996.<br />

godine. Izmjenama Zakona o blagdanima,<br />

spomendanima i nerad-<br />

nim danima u Republici Hrvatskoj<br />

od 15. svibnja 2008. novi je naziv<br />

blagdana Dan pobjede i domovinske<br />

zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.<br />


DRŽAVNA REVIZIJA IZRAZILA BEZUVJETNO POZITIVNO MIŠLJENJE<br />

NA FINANCIJSKO POSLOVANJE GRADA OTOKA ZA 2010.<br />

Na temelju je odredbi Zakona o<br />

Državnom uredu za reviziju obavljena<br />

financijska revizija kojom su<br />

obuhvaćeni financijski izvještaji<br />

i poslovanje Grada Otoka za<br />

2010. Revizija je obavljena tijekom<br />

lipnja i srpnja ove godine,<br />

i to na način i prema postupcima<br />

utvrđenim okvirom revizijskih standarda<br />

Međunarodne organizacije<br />

vrhovnih revizijskih institucija<br />

i Kodeksom profesionalne etike<br />

državnih revizora. Cilj je revizije<br />

bio utvrditi istinitost i vjerodostojnost<br />

financijskih izvještaja, anal-<br />

izirati ostvarenje prihoda i primitaka<br />

te izvršenje rashoda i izdataka<br />

u skladu s planom. Revizijom su<br />

obuhvaćena sljedeća područja:<br />

unutarnje ustrojstvo i djelokorug<br />

rada, sustav unutarnjih financijskih<br />

kontrola, donošenje proračunskih<br />

dokumenata, financijski izvještaji,<br />

računovodstveno poslovanje, prihodi<br />

i primici, rashodi i izdaci<br />

te postupci javne nabave. Prema<br />

mišljenju Državnog ureda za reviziju,<br />

u skladu s prihvaćenim okvirom<br />

financijskog izvještavanja, financijski<br />

izvještaji u svim značajnim<br />

odrednicama objektivno iskazuju<br />

rezultate poslovanja te stanje<br />

imovine i obveza. Revizijom nisu<br />

utvrđene nepravilnosti i propusti<br />

vezani uz usklađenost poslovanja<br />

sa zakonima i drugim propisima<br />

koji bi utjecali na izražavanje<br />

drugačijeg mišljenja. Izraženo je<br />

bezuvjetno pozitivno mišljenje na<br />

financijsko poslovanje Grada Otoka<br />

za 2010. godinu. Dakle, financijsko<br />

je poslovanje Grada Otoka za navedeni<br />

period bez primjedbi Državne<br />

revizije.<br />


U zbirci se dokumenata „Partizanska<br />

i komunistička represija i zločini<br />

u Hrvatskoj 1944.-1946.“ u izdanju<br />

Hrvatskog instituta za povijest spominje<br />

Otočanin Josip Šeffer koji se<br />

našao na popisu osoba kojima je<br />

donesena presuda na Vojnom sudu<br />

osječkog područja „tako da ne bi u<br />

biračke spiskove ušli oni ljudi koji<br />

su za vreme Narodno oslobodilačke<br />

borbe i svojeg protunarodnog rada<br />

bili na korist domaćim neprijateljima<br />

i okupatoru, a na štetu svog naroda“.<br />

1 Josip Šeffer osuđen je na pet<br />

godina prisilnog rada i tri godine<br />

gubitka građanskih prava.<br />

Gotovo čitavo stoljeće obitelj<br />

Šeffer živi u Otoku. Poznati su kao<br />

dobra i radišna obitelj, prije svega<br />

po dugoj tradiciji užarskog obrta.<br />

Nesretnu priču o komunističkom<br />

teroru koji je izvršen na njegovog<br />

oca Josipa Šeffera ispričao je Jakob<br />

Šeffer. Prema riječima Jakoba, svoj<br />

petogodišnji boravak u zatvoru u<br />

Lepoglavi njegov otac može zahvaliti<br />

isključivo njemačkom prezimenu.<br />

U krivo se vrijeme krivo<br />

prezivao. Po dolasku su partizana<br />

u Otok i uspostavi komunističke<br />

vlasti pronjemačko orijentirani<br />

građani odmah odvođeni u pritvore<br />

gdje su ili suđeni ili pogubljivani<br />

bez presuda. Takva je sudbina zadesila<br />

i Josipa Šeffera. Roditelji<br />

su Josipa Šeffera rođenog 1908.<br />

godine u Komletincima bili Jakob<br />

Šeffer i Katica Šeffer. Sjećajući se<br />

1 Partizanska i komunistička<br />

represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-<br />

1946. ,Dokumenti, Slavonija, Srijem i<br />

Baranja<br />

svoje „omame“ i „otate“, susjed Jakob<br />

ispričao mi je kako je njegova<br />

baka podrijetlom bila Mađarica iz<br />

Erduta, a djed Jakob, po kojem je<br />

dobio ime, iz Stare Gajdobre kod<br />

Novog Sada. Iako se njemačko podrijetlo<br />

ne može osporiti, Šefferi su<br />

se deklarirali kao Hrvati. Doselili su<br />

u Otok u potrazi za boljim životom.<br />

Josip Šeffer, drugo dijete po starosti<br />

u obitelji, uz brata Antuna i mlađu<br />

sestru Katicu, izučio je užarski<br />

zanat u Brčkom gdje je bio i šegrt<br />

dvije godine, a nakon toga je bio<br />

kalfa u Vukovaru, da bi, napokon,<br />

na povratku u Otok sredinom tridesetih<br />

godina prošlog stoljeća, u dobi<br />

od 26 godina otvorio vlastiti obrt.<br />

Oženio se Vrbanjkom Mandom<br />

Šeffer, djevojački Nekić. Djeca Josipa<br />

i Mande su Jakob Šeffer, rođen<br />

1934. godine i Katica Šeffer, udana<br />

Tagliber, rođena 1944. godine, a<br />

danas živi u Čepinu. Josip Šeffer,<br />




JOSIP ŠEFFER (1908.-1978.)<br />

ŽRTVA KOMUNISTIČKOG REŽIMA<br />

„JAKOB ŠEFFER S GRADONAČELNIKOM“<br />

prije svega dobar majstor i obrtnik,<br />

bio je i aktivan mještanin, član<br />

DVD-a, jedan od osnivača sportskog<br />

kluba „Omladina“. U takvim je<br />

životnim okolnostima Josip Šeffer<br />

dočekao početak Drugog svjetskog<br />

rata i uspostavu Nezavisne države<br />

Hrvatske. Mobiliziran je i poslan<br />

u Beč, no ondje je proglašen trajno<br />

nesposobnim zbog srčane astme pa<br />

je ostatak rata i postojanja NDH<br />

proveo u Otoku kao pripadnik<br />

Pučko ustaške pukovnije, zadužen<br />

za vatrogastvo. U to je vrijeme njegov<br />

sin Jakob bio dječak u dobi od<br />

šest godina, spreman za polazak u<br />

prvi razred. I već tu nastaju prvi<br />

problemi zbog prezimena. Dolaskom<br />

Nijemaca u Otok, osnovana<br />

je i posebna škola, namijenjena<br />

isključivo djeci čiji su roditelji bili<br />

Nijemci i koji su govorili njemački.<br />

Obzirom na njemačko prezime<br />

Šeffer, za malog Jakoba nije bilo<br />

17





„JOSIP ŠEFFER I MANDA ŠEFFER (djevojački Nekić)“<br />

mjesta u hrvatskoj školi, iako su<br />

mu roditelji bili Hrvati i on nije<br />

znao govoriti njemački. „Prvi razred<br />

sam izgurao, a u drugom su me<br />

roditelji poslali prijateljima u „Najdorf“,<br />

tj. vinkovačko Novo Selo<br />

gdje sam proveo čitavu godinu bez<br />

roditelja, učeći njemački“, prisjeća<br />

se susjed Jakob. Ništa ljepše vrijeme<br />

nije ga čekalo po povratku u<br />

Otok. Oca su mu odmah po dolasku<br />

antifašista u Otok odveli u zatvor<br />

u Vinkovce. „Ja sam tada imao 11<br />

godina, sjećam se da su nam, čim su<br />

partizani ušli, uzeli radio na kojem<br />

smo do tada slušali kako Hitler gubi<br />

Berlin“. Teško je vrijeme uslijedilo<br />

za sve one koji su po bilo čemu bili<br />

uključeni u dotadašnji režim. Odlukom<br />

Predsjedništva ZAVNOH-a<br />

18. svibnja osnovana je Zemaljska<br />

komisija za utvrđivanje zločina okupatora<br />

i njihovih pomagača te su<br />

donesene upute za njezin rad. Nova<br />

je vlast u Hrvatskoj i Jugoslaviji za<br />

sve stvarne i pretpostavljene „nepri-<br />

jatelje naroda“ i „ratne zločince“<br />

nastojala prikupiti podatke i potkrijepiti<br />

svoj stav i odnos prema njima.<br />

Protivnici su ili pretpostavljeni<br />

protivnici nove vlasti uklanjani po<br />

kratkom postupku ili su suđeni na<br />

sudskim procesima. 2<br />

„Uz pomoć Marka Galovića, oca<br />

su mi prebacili u zatvor u Osijeku,<br />

no tamo nije bilo ništa bolje nego u<br />

Vinkovcima. Ondje su uzimali ljude<br />

iz zatvora, odvodili ih i ti ljudi više<br />

se nikad ne bi vratili. Otac je bio<br />

izložen stalnoj brizi za vlastiti život.<br />

Sve dok mu 25. lipnja 1945. nisu<br />

presudili pet godina prisilnog rada<br />

u Lepoglavi. Ta je presuda ujedno<br />

značila i konfiskaciju imovine“,<br />

prisjeća se Jakob. Žalbom na presudu<br />

oduzimanja imovine te uz pomoć<br />

Martina Čolakovića, Šefferima ipak<br />

nije oduzeta imovina pa su u godinama<br />

bez oca i supruga mogli<br />

osigurati osnovne uvjete za život.<br />

„Imovina se tada razdijelila na tri<br />

dijela, mene, sestru i mamu, tako da<br />

na ocu ne bi bilo ništa. Možemo reći<br />

da je to bio svojevrstan presedan<br />

jer nije bilo uobičajeno da imovina<br />

bude na ženi. U posjet ocu u zatvor<br />

vodio me stric Antun. Sestra<br />

je bila premala, imala je jedva dvije<br />

godine pa ona nije išla. U zatvoru<br />

je u Lepoglavi otac naporno radio,<br />

bavio se svojim užarskim zanatom,<br />

bio je poslušan i nije bio kažnjavan<br />

pa je izašao čak nekoliko mjeseci<br />

prije. Nakon povratka iz zatvora,<br />

otac je nastavio sa svojim obrtom.<br />

Iako su ga pokušali uništiti velikim<br />

porezima i obvezama, uspio je<br />

iznaći snage i preživjeti. Kod njega<br />

sam i ja izučio zanat, a obrt sam<br />

preuzeo 1967.“, priča Jakob Pri<br />

provođenju masovnih zločina<br />

2 Partizanska i komunistička<br />

represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-<br />

1946. ,Dokumenti, Slavonija, Srijem<br />

i Baranja, Slavonski Brod, Hrvatski<br />

institut za povijest, Podružnica za<br />

povijest Slavonije, Srijema i Baranje,<br />

i represija nad poraženim neprijateljima,<br />

zapovjednu partizansku<br />

hijerarhiju ne vodi toliko iracionalni<br />

osjećaj osvete, koliko racionalna<br />

težnja uklanjanja političkih<br />

protivnika u osvajanju vlasti. Neprijatelje<br />

je ili pretpostavljene<br />

neprijatelje trebalo fizički, materijalno<br />

i politički ukloniti. Masovno<br />

je protjerivanje, upućivanje u<br />

logore i razvlašćivanje pripadnika<br />

narodnih skupina ( Mađari i posebice<br />

Nijemci) u manjoj mjeri osveta<br />

za njihovo priklanjanje, stvarno<br />

ili pretpostavljeno, fašističkoj i<br />

nacionalsocijalističkoj ideologiji, a<br />

više način za promjenu nacionalne/<br />

etničke, a slijedom toga i vjerske<br />

strukture stanovništva na pojedinim<br />

područjima, i pokušaj rješavanja socijalnih<br />

problema. 3<br />

„Iako moj otac nije bio vojnik,<br />

nije sudjelovao u bitkama i na<br />

3 Isto, str. 38.<br />

bojišnicama Europe za vrijeme<br />

II. svjetskog rata, odveden je zatvor,<br />

presuđena mu je zatvorska<br />

kazna u trajanju od pet godina,<br />

nama je gotovo oduzeta imovina,<br />

isključivo radi njemačkog prezimena<br />

Šeffer. Svi smo bili izloženi teroru<br />

komunističke vlasti, a da pritom<br />

za to nitko nikada nije odgovarao“,<br />

zaključuje svoje bolno iskustvo danas<br />

sedamdeset sedmogodišnji Jakob<br />

Šeffer.<br />

Gradonačelnik Josip Šarić poklonio<br />

je Jakobu Šefferu zbirku dokumenta<br />

„Partizanska i komunistička<br />

represija i zločini u Hrvatskoj<br />

1944.-1946.“ u kojoj se spominje<br />

presuda Josipu Šefferu, u nakani da<br />

barem malo ispravi bolne ožiljke<br />

povijesnih nepravdi učinjenih prema<br />

istinskim Hrvatima za vrijeme<br />

komunističkog režima.<br />





„JAKOB ŠEFFER, ANTUN ŠEFFER, KATICA ŠEFFER DRŽI U KRILU KĆER KATICU I JOSIP ŠEFFER“<br />

50/ ŠEFER JOSIP užar, Hrvat,<br />

rkt. rodj. 1908.g. u<br />

Komletincima, kotar Vukovar,<br />

živi u Otoku, kotar Vinkovci.<br />

Presudom sud. Br. 206/45 od 25/<br />

VI-45 g. presudjen na<br />

5 g. pris. rada i<br />

3 g. gubitak gradjanskih prava 1<br />

1 Isto, str. 398.<br />

19



19. OTOČKO PROLJEĆE<br />

Druga je smotra proljetnih običaja<br />

održana 30. travnja u Komletincima.<br />

Označila je početak XIX.<br />

otočkog proljeća.<br />

Smotra je jedinstvena u našoj okolici<br />

jer se zasniva na običajima koji<br />

su se izvodili u vremenu od Uskrsa<br />

do početka ljeta. Ritual je proljetnog<br />

obnavljanja poznat u mnogim<br />



DRUGA SMOTRA PROLJETNIH<br />

OBIČAJA U KOMLETINCIMA<br />

zemljama Europe, a održava se uoči<br />

sv. Filipa i Jakoba – 1. svibnja. Kod<br />

nas se običaj izvodio sve do radnih<br />

50-ih godina prošlog stoljeća.<br />

Na ovogodišnjoj su smotri<br />

sudjelovala ova društva: Matica<br />

slovačka, Kulturno- prosvjetno<br />

društvo „Ljudevit Štur“ iz Iloka,<br />

KUD „Slavonija“ iz Đurđanaca,<br />

KUD „Josip Lovretić“ Otok,<br />

Pjevačka skupina „Vezenke“ iz<br />

Otoka i KUD „Filipovčice“ Komletinci.<br />

Program je započeo rekonstrukcijom<br />

običaja Filipovčice ulicom<br />

mjesta, a nastavio se na igralištu OŠ<br />

„Vladimir Nazor“. KUD-ovi su prikazali<br />

svoje običaje vezane uz dolazak<br />

proljeća.<br />

I ove je godine uz smotru priređena<br />

izložba narodnih nošnji i ručnih<br />

radova u organizaciji Udruge žena<br />

„Gagulanke“ Komletinci.<br />

Nakon završetka programa<br />

upriličena je večera za sve sudionike<br />

u domu DVD-a Komletinci.<br />

Suorganizatori su smotre bile naše<br />

vrijedne udruge - Udruga žena<br />

„Gagulanke“ i DVD Komletinci,<br />

na čelu s predsjednikom Josipom<br />

Jurićem.<br />

Vrijednost je i jedinstvenost<br />

izvođenja običaja Filipovčice u<br />

mjestu i na sceni zapazio jedan od<br />

urednika programa za kulturu na<br />

HRT-a Aleksej G. Pavlovsky te<br />

je odlučio snimiti emisiju pod nazivom<br />

“Filipovčice”, što je na našu<br />

veliku radost i učinio s redateljicom<br />

Ljiljanom Mandić.<br />

Emisija Filipovčice bit će prikazana<br />

1. svibnja sljedeće godine kada se<br />

Filipovčica izvodila po starom kalendaru<br />

uoči sv. Filipa i Jakoba.<br />

Nadamo se da će naš običaj<br />

Filipovčice koja se sada nalazi na<br />

listi kao prijedlog nematerijalne<br />

baštine za upis u registar biti jednog<br />

dana i uvrštena na mjesto koje joj i<br />

pripada.<br />

Marija Čorić,<br />

predsjednica KUD “Filipovčice”<br />

U ponedjeljak je 16. svibnja u 20<br />

sati u izvedbi Gradskog amaterskog<br />

kazališta Županja odigrana Predstava<br />

Hamleta u selu Rastovci Donji.<br />

Predstavu je režirao i prilagodio<br />

Himzo Nuhanović. Poznata je<br />

predstava Ive Brešana prilagođena<br />

duhu Slavonije pa se radnja zbiva<br />

u izmišljenom selu Rastovci Donji<br />

pedesetih godina prošlog stoljeća.<br />

Tema su predstave licemjere i lopovluk<br />

zaodjeveni političkim frazama.<br />

U predstavi su sudjelovali izvrsni<br />

glumci amateri GAK Županja:<br />

Marko Debak, Sandra Benaković,<br />

Franjo Frketić, Irena Barišić,<br />

Ivan Filipović, Andrija Lučić,<br />

Darko Avramović, Pero Soljačić,<br />

Lea Marojević, Branko Puhek,<br />

Josipa Jurić, Kristina Gagulić,<br />

Vlatka Jozanović, Daria Maršić,<br />

Nina Lončarević, Ivana Filipović,<br />

Dražen Panjičanin, Josip Grgić,<br />

Ivan Žigmundovac. GAK Županja<br />

djeluje od 2005. godine, a s ovom<br />

se predstavom nekoliko dana nakon<br />

izvođenja u Otoku predstavilo<br />

i publici u Starom Gradu na Hvaru<br />

na 51. festivalu kazališnih amatera<br />

Hrvatske. GAK-ovci su se time<br />

svrstali u 13 najboljih amaterskih<br />

kazališta u Hrvatskoj.<br />

Domaćin je ovogodišnjeg 18. festivala<br />

glumca koji se održao od 14.<br />

– 23. svibnja bio grad Županja, a<br />

glumac domaćin Zlatko Vitez. Izbornica<br />

je festivala Zrinka Cvitešić<br />

odabrala dvadeset predstava koje su<br />

prikazane u Županji, Vinkovcima,<br />


GAK ŽUPANJA GOSTOVALO U OTOKU U<br />

SKLOPU 18. FESTIVALA GLUMCA<br />



Vukovaru, Iloku. Nagrada Vanja<br />

Drach za najbolju je predstavu u<br />

cjelini pripala predstavi „39 stepenica“<br />

Johna Buchana / Alfreda<br />

Hitchcocka / Patricka Barlowa u<br />

režiji Franke Perković i produkciji<br />

Kazališta Virovitica, Ludens teatra<br />

iz Koprivnice i Hrvatskog kazališta<br />

Pečuh.<br />

Iduće bi godine Otok trebao biti<br />

domaćin Festivala glumca. Otočani<br />

se nadaju da će do tada biti u stanju<br />

glumcima pružiti primjeren prostor<br />

za izvođenje predstava, ali i potaknuti<br />

svijest svojih sugrađana o aktivnijem<br />

sudjelovanju u kulturnom<br />

životu grada.<br />


21





ZA MATEJA ZECA IZ<br />

KOMLETINACA SKUPLJENO VIŠE OD<br />

60 000 KUNA<br />

Nakon humanitarnog koncerta<br />

„Svi za Mateja“ održanog u Komletincima<br />

17. svibnja može se reći<br />

da je ova vrijedna akcija zaista<br />

imala smisla. Sedmogodišnji<br />

Komletinčanin Matej Zec boluje od<br />

teške i neizlječive bolesti, ali stalnim<br />

se liječničkim nadzorom bolest<br />

može malo zaustaviti. Njegovi se<br />

roditelji, nažalost, nalaze u teškoj<br />

financijskoj situaciji i potrebna im<br />

je svaka pomoć. To su čuli i prepoznali<br />

članovi Mladeži Hrvatske<br />

demokratske zajednice Grada Otoka<br />

i odlučili se na<br />

organizaciju te<br />

velike humanitarne<br />

akcije.<br />

Vikend su se<br />

prije koncerta<br />

u središtu Otoka<br />

prodavale<br />

karte za koncert,<br />

a u sve su<br />

se uključile i<br />

brojne tvrtke<br />

koje su svoja<br />

novčana sredstva<br />

uplaćivale na žiro-račun obitelji<br />

Zec. Središnji je događaj svakako<br />

bio i koncert koji, zahvaljujući velikom<br />

šatoru Osječke pivovare,<br />

nije omela ni jaka kiša. Prema<br />

procjenama se organizatora na<br />

koncert odazvalo oko 1200 ljudi.<br />

U simboličnoj cijeni ulaznice od<br />

20 kuna svi su posjetitelji mogli<br />

uživati u izvrsnoj glazbi brojnih<br />

izvođača. Bili su to Sinovi ravnice,<br />

Babilon, Ivan Stapić i prijatelji,<br />

Kristali, Đeram, Mlade baje, Patria,<br />

Tambura band i Slavonija band čiji<br />

su članovi za ovu prigodu došli iz<br />

Metkovića, a odmah se nakon koncerta<br />

u Komletincima zaputili u<br />

Ljubuški. Od prodaje je ulaznica,<br />

prodaje pića, dobrovoljnih priloga<br />

u prigodnim kutijama postavljenim<br />

u šatoru za vrijeme koncerta i uplatama<br />

na žiro-račun, prikupljeno<br />

više od 60 000 kuna. Matej je bio<br />

na cijelom koncertu u naručju svojih<br />

roditelja koji su bili ganuti tom<br />

gestom svojih sugrađana. Njihov<br />

će život barem neko vrijeme biti<br />

lakši zahvaljujući svim dobrim ljudima<br />

koji su im odlučili nesebično<br />

pomoći.<br />


TENISKI TURNIR<br />

„OTOČKO PROLJEĆE 2011.“<br />

Na teniskom je turniru “Otočko proljeće<br />

2011.“ sudjelovalo 20 igrača koji su bili<br />

podijeljeni u četiri skupine iz kojih su<br />

se dva najbolja plasirala u četvrtfinale.<br />

Sudjelovali su igrači iz Otoka, Komletinaca,<br />

Ivankova, Vinkovaca, itd.,<br />

a u polufinale su se plasirali Miroslav<br />

Lončar, Dragan Raić, Martin Goreta i<br />

Hrvoje Krmek. Lončar je u polufinalu<br />

pobijedio Raića sa 6-1, 7-6, a Krmek je<br />

dobio Goretu 6-3, 6-2, da bi u finalu<br />

već umornog Miroslava Lončara dobio<br />

6-1, 6-1 i osvojio turnir. Nagrade su za<br />

treće mjesto podijelili Goreta i Raić.<br />



Teniski je turnir u kojem su se natjecali parovi<br />

okupio osam parova koji su bili podijeljeni u<br />

dvije skupine.<br />

Turnir je u parovima osvojila kombinacija iz<br />

Vinkovaca u kojoj su bili Antun Rečić i Robert<br />

Parać koji su u finalu sa 7-6, 6-4 pobijedili par<br />

Martina Goretu i Ivana Lončara, treće su mjesto<br />

uzeli naši veterani Miroslav Lončar-Žan i<br />

Đura Šebalj koji su pobijedili par iz Ivankova<br />

Marija Ezgetu i Vedrana Grbešu sa 6-4, 4-6 i<br />

10-8 u velikom tie breaku. Kasnije je bila organizirana<br />

podjela trofeja i velika večera za sve<br />

sudionike i njihove goste.<br />

Vinko Matozan<br />

MIŠE I ILIJA ĐIKIĆ POBJEDNICI<br />

TURNIRA U BOĆANJU<br />

Tradicionalni je turnir u boćanju<br />

koji se već šestu godinu održava<br />

pokraj nogometnog igrališta u<br />

Otoku u sklopu „Otočkog proljeća“<br />

ove godine okupio devet parova<br />

i oko pedesetak zaljublje-<br />

nika tog vrlo zanimljivog sporta.<br />

Turnir je održan 21. i 22. svibnja.<br />

Boćarski su par Miše i Ilija Đikić<br />

ovogodišnji pobjednici turnira,<br />

drugo su mjesto zauzeli Ivan Božić<br />

i Joko Rođaković, a treće su mjesto<br />


osvojili Mirko i Drago Martinović.<br />

Posebnu su nagradu dobili i najstariji<br />

sudionici natjecanja Vinko<br />

Bašić i Ivan Tešija.<br />

Mirko Martinović<br />

23





OBJAVLJENA KNJIGA „GORKA VODA“<br />

AUTORA MARINA BENAKOVIĆA<br />

21. je svibnja Otočanima predstavljena<br />

još jedna knjiga u bogatoj<br />

izdavačkoj djelatnosti našega<br />

grada. To je knjiga „Gorka voda“<br />

autora Marina Benakovića. Ta je<br />

promocija poseban značaj imala i<br />

za Gradsku knjižnicu Otok jer je<br />

upravo to bila prva promocija u<br />

toj novoj gradskoj ustanovi. Marin<br />

Benaković poznat je po pričama<br />

koje je nekoliko godina objavljivao<br />

u Otočkom listu, a one su sad sabrane<br />

u zbirku „Gorka voda“. Promocija<br />

ove knjige održana je u<br />

kripti župne crkve. V. d. ravnatelja<br />

Gradske knjižnice Otok Marijana<br />

Barnjak pozdravila je sve prisutne i<br />

zahvalila se na odazivu. Sve je goste<br />

pozdravio i Mirko Martinović,<br />

tajnik Grada i jedan od inicijatora<br />

ideje nastanka ove knjige. Gospodin<br />

Martinović osvrnuo se na<br />

dosadašnju izdavačku djelatnost<br />

koja je u našem gradu iznimno<br />

razvijena i važna grana u kulturi,<br />

a ova je promocija još jedan važan<br />

događaj i u programu ovogodišnjeg<br />

Otočkoga proljeća. Na samu se<br />

knjigu osvrnula urednica Mira<br />

Bošnjaković koja je istaknula kako<br />

je autor prirodni melankolik i kako<br />

intenzivno promatra život oko sebe<br />

i proučava ga na svoj način. U svojim<br />

novelama autor iznosi svoj odnos<br />

prema ljudima, prema svijetu<br />

koji ga okružuje, ali donekle otkriva<br />

i vlastitu intimu koju u živom<br />

susretu s ljudima ljubomorno čuva.<br />

Marin Benaković usmjerava se na<br />

tamniju stranu života. To je svojevrsna<br />

pobuna protiv urbanizacije<br />

sela, a Slavonac je postao nesretnik<br />

kojega je život razočarao.<br />

Tradicija je nestala, isto kao i vrijednosti<br />

usađene roditeljskim odgojem.<br />

Marin svoje novele smješta<br />

u suvremeno doba u kojem nema<br />

veće razlike između sela i grada.<br />

Na promociji je bio i otočki<br />

gradonačelnik Josip Šarić.<br />

Gradonačelnik je izrazio svoje<br />

zadovoljstvo knjigom „Gorka<br />

voda“, ali je, također, istaknuo i<br />

važnost takvih događanja u našem<br />

gradu. Kultura predstavlja identitet<br />

jednog grada, a naš se grad može<br />

podičiti bogatom manifestacijom<br />

Otočkoga proljeća koja je ove godine<br />

punoljetna. Na kraju se obratio<br />

i sam autor koji se zahvalio svima<br />

koji su mu pomogli u realizaciji<br />

knjige. Posebno je dirljiva bila i<br />

njegova misao na kraju. Marin je<br />

istaknuo kako nam je svima važna<br />

ljubav i razumijevanje, a on je, iako<br />

često do sada nije bilo tako, nakon<br />

svih toplih riječi te večeri, posebno<br />

ispunjen i sretan. Za umjetnički su<br />

dio programa bili zaduženi članovi<br />

Zbora mladih Gracija te tamburaši<br />

KUD-a „Josip Lovretić“ iz Otoka.<br />

Program je vodio i citate iz knjige<br />

čitao Ivan Vrbat. Knjiga „Gorka<br />

voda“ iz autorovih je ruku darovana<br />

svima koji su došli na promociju,<br />

zahvaljujući i financijskoj potpori<br />

Grada Otoka.<br />


Ovogodišnje je Dječje otočko<br />

proljeće održano 27. svibnja u organizaciji<br />

komletinačke OŠ Vladimira<br />

Nazora. U raznolikom su programu<br />

nastupala djeca komletinačke i<br />

otočke osnovne škole, „Štokavčići“<br />

iz Komletinaca, dječja skupina Kulturnog<br />

centra „Klasje“ Privlaka te<br />

Dječji folklorni ansambl KUD-a<br />

Šumari. Folklorna se skupina OŠ<br />

„Vladimir Nazor“ predstavila publici<br />

spletom kola iz Slavonije. Recitaciju<br />

o Filipovčici koju je napisa-<br />

la Marija Đoić izveo je simpatični<br />

Marko Galić. Otočka se literarna<br />

skupina predstavila pjesmom „Prvo<br />

oranje“ i „Đeram“ u izvedbi učenica<br />

Ane Nuić i Ivane Nuić. Literarna se<br />

skupina koju vodi učiteljica Marica<br />

Pejić predstavila pjesmom „Kad<br />

moj dida rakiju peče“, a izvela ju<br />

je Ivana Đulabić. Dječji je folklorni<br />

ansambl KUD-a „Šumari“<br />

izveo međimurske igre i plesove.<br />

Štokavčići su se iz Komletinaca,<br />

pod vodstvom Marije Čorić, predstavili<br />

šalama<br />

i igrokazima.<br />

Izvođenjem su<br />

se igara i plesova<br />

„Vuka se ne<br />

bojim ja“, „Ide<br />

maca oko tebe“<br />

, „Seljančica“, „I<br />

moje se cviće“ te<br />

„Igra kolo“ predstavili<br />

članovi<br />

Kulturnog centra<br />

„Klasje“ iz<br />

Privlake. Mirela<br />

Vujčić brižno je<br />




DJEČJE OTOČKO PROLJEĆE<br />

ODRŽANO U KOMLETINCIMA<br />

pripremila koreografiju za stariju<br />

i mlađu plesnu skupinu OŠ Vladimira<br />

Nazora, a plesom su se uz<br />

pjesmu „Bižuterija“ predstavile<br />

učenice četvrtog razreda OŠ „Josip<br />

Lovretić“ Otok.<br />


25





„U OTOKU MOBA“ I OVE GODINE OKUPILA<br />

VELIK BROJ SUDIONIKA IZ CIJELE SLAVONIJE,<br />

BARANJE I SRIJEMA<br />

U našim mjestima postoji bogatstvo<br />

radne odjeće koja se nosila<br />

pri različitim poslovima, mobama<br />

pa je šteta to bogatstvo ne izvući iz<br />

šifonjera i kobilara te pokazati da<br />

Slavonija nije samo zlato i svila,<br />

već zemlja ratara, kosaca, pudarica<br />

i prelja…<br />

Manifestacija „U Otoku moba“ po<br />

prvi je put u Otoku održana prošle<br />

godine, a da je na dobrom putu da<br />

postane jedna od poznatijih revijalnih<br />

smotri u cijeloj Slavoniji,<br />

pokazuje velik broj sudionika i dobra<br />

organizacija i ove godine. Tom<br />

je smotrom još jednom pokazano<br />

kako u našim mjestima postoje istinski<br />

zaljubljenici u tradiciju i ruho.<br />

Sudionici su se ove smotre predstavi-<br />

li u tri kategorije. Bile su to djevojke<br />

Sanja Kovač iz Andrijaševaca,<br />

Marinela Marić iz Čajkovaca, Martina<br />

Vidaković iz Divoševaca, Ivana<br />

Tušek iz Našica, Katarina Hasilo<br />

iz Retkovaca, Klara Zaražinski iz<br />

Selne, Ivana Vuksanović – Andrina<br />

iz Semeljaca i Ilona Ćutuk iz Otoka.<br />

U kategoriji smo snaša mogli vidjeti<br />

Martinu Arambašić iz Brođanaca,<br />

Anu Varešanin iz Đurića, Ljiljanu<br />

Gagulić iz Gradišta, Mariju Tripić<br />

iz Podvinja i Slavicu Đurđević-<br />

Lujićevu iz Semeljaca. Kategoriju<br />

su momaka – baja predstavljali<br />

Danijel Novoselić iz Čajkovaca,<br />

Vinko Babić iz Gradišta, Mateo<br />

Čelebić iz Komletinaca, Marko<br />

Pinter iz Privlake, Marko Pranjić<br />

iz Retkovaca, Jurica Brkić iz Rokovaca<br />

i Tomica Ergotić iz Velike<br />

Kopanice.<br />

Prvo je mjesto u kategoriji djevojaka<br />

osvojila Ivana Vuksanović<br />

- Andrina iz Semeljaca, a drugo i<br />

treće mjesto Martina Vidaković iz<br />

Divoševaca i Katarina Hasilo iz<br />

Retkovaca. U kategoriji je momaka<br />

prvu nagradu odnio Vinko Babić<br />

iz Gradišta, a drugu i treću Danijel<br />

Novoselić iz Čajkovaca i Jurica<br />

Brkić iz Rokovaca. Prvo je mjesto<br />

u kategoriji snaša osvojila Marina<br />

Arambašić iz Brođanaca, drugo i<br />

treće mjesto Marija Tripić iz Podvinja<br />

i Ljiljana Gagulić iz Gradišta.<br />

Prosudbena je komisija pohvalila<br />

djevojku Ivanu Tušek iz Našica i<br />

snašu Slavicu Đurđević - Lujićevu<br />

iz Semeljaca.<br />

Prosudbenu su komisiju činile mr.<br />

sc. Ljubica Gligorević, dipl. etn.<br />

Ana Wild i bacc. Martina Mišetić.<br />

U umjetničkom je dijelu programa<br />

nastupala MPS KUD-a Ivan<br />

Filipović iz Velike Kopanice te<br />

članice Zbora mladih „Gracija“ iz<br />

Otoka. U programu je nastupala i<br />

gošća Marija Šeremešić iz Srbije,<br />

članica Udruženja građana „Urbani<br />

Šokci“ iz Sombora, koja je kroz svoju<br />

priču prikazala žetvene običaje iz<br />

Bačke. Ovogodišnju je Revijalnu<br />

smotru slavonskog radnog ruha „U<br />

Otoku moba“ organizirala Udruga<br />

dramskih amatera „Josip Kosor“ iz<br />

Otoka. Pri organizaciji su pomogli i<br />

brojni sponzori: Grad Otok, OŠ „Josip<br />

Lovretić“, PZ Komletinci, PZ<br />

„Arator“ Lovas, Furnir Otok d.o.o.,<br />

Pekara Matas, Pekara Besi, Citrus<br />

Lovas, Pogrebno poduzeće Begić,<br />

Amadeus Vinkovci, OPG Kovačić,<br />

PZ Otok.<br />


KUP SENIORA „STAROVIRAC OTOK -<br />

OTOČKO PROLJEĆE 2011.“<br />

28. su svibnja članovi ŠRU „Starovirac“<br />

Otok održali natjecanje u<br />

lovu ribe udicom na plovak na<br />

Čistinama u sklopu XIX. otočkoga<br />

proljeća. Za ŠRU „Starovirac“ nastupale<br />

su dvije ekipe seniora u sastavu:<br />

Željko Ljubić, Željko Jurić i<br />

Matej Varzić. U drugoj su ekipi bili<br />

kadeti Juraj Jurić, Valentina Ljubić<br />

i Matej Varzić. Seniori su zauzeli<br />

peto mjesto, a kadeti jedanaesto.<br />

Četvrta je „Pjesma i riječ zavičajna“<br />

ove godine održana 28. svibnja. Organizatori<br />

su ovogodišnje priredbe<br />

Pjevačka skupina „Vezenke“, Gradski<br />

zbor „Otok“, Osnovna škola<br />

Josipa Lovretića Otok, Udruga<br />

dramskih amatera „Josip Kosor“,<br />

Udruga „Hrvatska žena“ Otok, a<br />

pokrovitelj je bio Grad Otok. I ovaj<br />

su se put mogli čuti slavonski i srijemski<br />

napjevi te stihovi i proza<br />

poznatih književnika i pučkih pisaca.<br />

Program su otvorili članovi<br />

Gradskog zbora „Otok“ koji su,<br />

pod dirigentskom palicom prof.<br />

Jana Valenćika, izveli nekoliko<br />

obrađenih slavonskih napjeva. Nakon<br />

Gradskog je zbora svojom<br />

poezijom sve počastila i najstarija<br />

sudionica večeri Eva Silađi koja je<br />

pročitala nekoliko stihova iz svoje<br />

druge objavljene zbirke pjesama<br />

„Od mladosti ništa lipše nije“.<br />

Eva se zatim pridružila Vezenkama<br />

koje su otpjevale nekoliko<br />

pjesama. Stihove pjesme „Divani“<br />

izvela je Marija Komesarović, autorica<br />

i gošća iz Drenovaca. Udru-<br />

Na natjecanju je nastupalo četrnaest<br />

ekipa, a rezultati su sljedeći:<br />

1. mjesto: seniori „Lavanda“ -<br />

Vinkovci<br />

2. mjesto: „Karas“ - Rokovci-<br />

Andrijaševci<br />

3. mjesto: „Šaran“ - Cerna<br />

4. mjesto: „Bajer“ - Vinkovci<br />

5. mjesto: „Starovirac“ - Otok<br />

6. mjesto: „Sava“ - Županja<br />

7. mjesto: „Mladost“ - Cerić<br />

ga dramskih amatera „Josip Kosor“<br />

djeluje pod vodstvom Mire<br />

Bošnjaković, a redovno sudjeluje<br />

na Pjesmi i riječi zavičajnoj. Ove<br />

se godine „Šokačkom himnom“<br />

autora Josipa Dumendžića predstavila<br />

njezina članica Ana Marija<br />

Baran. I ove je godine u goste stigla<br />

Muška pjevačka skupina „Paorija“<br />

iz Tordinaca koja je ponovo<br />

oduševila otočku publiku. Da su<br />

Otočani dobri domaćini, govori i to<br />

da se ove godine opet moglo čuti i<br />

ivankovačke „Štokavčiće“ koji već<br />

nekoliko godina sudjeluju na toj<br />

vrijednoj manifestaciji Otočkoga<br />

proljeća. Anica Valenćik uvježbala<br />

je članove „Hrvatske riči“ koji već<br />

nekoliko godina uspješno njeguju<br />

otočku šokačku ikavicu. Njezini<br />

su se najmlađi članovi predstavili<br />

igrokazom „Kad se Tena udavala“<br />

autorice Marije Ćosić iz Vrbanje.<br />

Marija Čorić i ove je godine<br />

dovela svoje uvijek zanimljive<br />

„Gagulančiće“ iz Komletinaca<br />

pa su tako nastupali Adrian Beli,<br />

Hrvoje i Sandra Piperković, Mateo<br />




8. mjesto: „Virovi“ - Bošnjaci<br />

9. mjesto: „Vuka“ - Nuštar<br />

10. mjesto: „Šaran“ - Gunja<br />

11. mjesto: „Starovirac“ II. - Otok<br />

12. mjesto: „Priroda“ - Vinkovci<br />

13. mjesto: „Šaran“ - Cerna<br />

14. mjesto: „Ribar“ - Nijemci<br />

Igor Ljubić<br />

„PJESMA I RIJEČ ZAVIČAJNA“ I OVE<br />

GODINE OKUPILA BROJNE SUDIONIKE<br />

Čelebić i Marko Galić. Marija Ukić<br />

izvela je pjesmu Dionizija Dike<br />

Švagelja „Šokci su čeljad vilovita“,<br />

a nakon nje moglo se čuti i mlade<br />

komletinačke tamburaše. Svim su<br />

sudionicima na kraju uručene i prigodne<br />

zahvalnice.<br />


27





NATJECANJE<br />

ŠRD“ VIROVI“<br />

OTOK U SKLOPU<br />

XIX. OTOČKOGA<br />

PROLJEĆA<br />

Prvo je natjecanje održano 29.<br />

svibnja 2011. na Virovima. Bilo je<br />

to Općinsko kadetsko natjecanje u<br />

lovu ribe udicom na plovak. Prvo<br />

je mjesto kod kadetkinja pripalo<br />

Valentini Ljubić, druga je bila Ana<br />

Jurić, a treća Katarina Bertić. Sve<br />

su kadetkinje članice ŠRU „Starovirac“<br />

Otok. U ekipi je kadeta prvo<br />

mjesto osvojio Juraj Jurić iz ŠRU<br />

„Starovirac“ Otok, drugi je bio<br />

Patrik Pavešić iz ŠRD „Virovi“<br />

Otok, dok je treće mjesto pripalo<br />

Kristijanu Jurkoviću iz SRD „Virovi“<br />

Otok.<br />

Mato Čajkovac<br />

IZVRSTAN KONCERT<br />

OTOČKOGA GRADSKOG ZBORA<br />

U sklopu XIX. otočkog proljeća<br />

Gradski je zbor Otok i ove godine<br />

održao svoj tradicionalni svibanjski<br />

koncert. Bio je to još jedan uspješan<br />

nastup naših pjevača koji su nas u<br />

uskrsnom vremenu počastili svojim<br />

četveroglasnim pjevanjem i izvrsno<br />

uvježbanim izvedbama duhovnih i<br />

svjetovnih skladbi.<br />

Koncert je održan u crkvi sv. Antuna<br />

Padovanskog 29. svibnja<br />

2011. na 6. uskršnju nedjelju nakon<br />

večernje sv. mise. Predstavili su<br />

nam se s jedanaest duhovnih i tri svjetovne<br />

skladbe, uz orguljašku pratnju<br />

prečasnog Antuna Kneževića i<br />

pod dirigentskim vodstvom profesora<br />

Jana Valenćika.<br />

Čestitke zboru koji već dulji niz godina<br />

svojim ostvarenjima obogaćuje<br />

kulturni život grada Otoka i koji nas<br />

i izvan Otoka svojom pjesmom dostojno<br />

predstavlja.<br />

Ankica Valenćik<br />

ATLETSKA NATJECANJA UČENIKA OSNOVNE<br />

ŠKOLE JOSIPA LOVRETIĆA<br />

Atletska su natjecanja učenica<br />

i učenika Osnovne škole Josipa<br />

Lovretića održana 1. lipnja u sklopu<br />

XIX. otočkog proljeća, a povodom<br />

Dana škole. To je natjecanje ujedno<br />

i testiranje, odnosno provjera<br />

motoričkih sposobnosti kojima se<br />

otkrivaju atletski potencijali i talenti,<br />

budući uspješni atletičari, državni<br />

prvaci i reprezentativci Hrvatske.<br />

Mirko Martinović<br />




29





KATOLIČKI MALONOGOMETNI TURNIR<br />

Malonogometni je KMNL turnir<br />

ove godine organiziran po 2. put i<br />

okupio je 5 ekipa iz Vukovarskosrijemske<br />

lige. Bilo je najavljeno<br />

šest ekipa, no Retkovci su dan ranije<br />

morali otkazati. Natjecale su se<br />

ekipe iz Otoka, Vođinaca, Privlake,<br />

Vinkovaca, Babine Grede. Ekipe<br />

su bile podijeljene u dvije skupine<br />

iz koje je prvi išao u finale, dok je<br />

drugoplasirani u skupini igrao za<br />

treće mjesto. Ekipa Otoka u skupini<br />

je ostvarila najveći učinak<br />

pobijedivši Privlaku s 2-1 i Vođince<br />

s visokih 9-1. Treće je mjesto osvojila<br />

ekipa Babine Grede koja je<br />

svladala Privlaku sa 7-3, a prvo je<br />

mjesto osvojila ekipa Otoka koja<br />

je, na opću radost svih prisutnih<br />

navijača, pobijedila vrlo jaku ekipu<br />

iz Vinkovaca sa 6-5. Kasnije je bila<br />

organizirana podjela trofeja i večera<br />

za sve sudionike i njihove goste.<br />

Turnir je i ove godine organizirao<br />

predsjednik malonogometnog kluba<br />

Vinko Matozan.<br />


OBILJEŽENA 15. GODIŠNJICA<br />

TAEKWONDO KLUBA „OTOK“<br />

U sklopu manifestacije XIX.<br />

otočkog proljeća Taekwondo<br />

klub „Otok“ 4. je lipnja upriličio<br />

obilježavanje 15. godišnjice kluba.<br />

Program je započeo prijepodne<br />

prikazivanjem taekwondo vještina<br />

i dodjelom priznanja na rukometnom<br />

igralištu. Poslije toga, uslijedio<br />

je ručak i druženje na Virovima<br />

u Lovačkom domu. Večer je bila<br />

rezervirana za rock-koncert koji se,<br />

također, održao na rukometnom<br />

igralištu.<br />


Godina XII., broj: 47<br />



31





OTOK DOMAĆIN TRADICIONALNOG<br />

NATJECANJA UDVDR-A<br />

U subotu je 18. lipnja održano 14.<br />

županijsko sportsko natjecanje<br />

dragovoljaca i veterana Domovinskog<br />

rata Vukovarsko-srijemske<br />

županije i 11. sportsko natjecanje<br />

Koordinacije udruga proisteklih iz<br />

Domovinskog rata Vukovarsko-srijemske<br />

županije „Otok 2011.“. Prije<br />

početka samog natjecanja, izaslanstva<br />

su Vukovarsko-srijemske<br />

županije, grada Otoka, grada Vukovara<br />

i sudionika 14. ŽSNDVDR-a<br />

VSŽ položila vijence i zapalila<br />

svijeće podno spomen-obilježja<br />

poginulim pilotima i braniteljima.<br />

Nakon polaganja je vijenaca formiran<br />

svečani mimohod sudionika 14.<br />

ŽSNDVDR-a VSŽ i 11. sportskog<br />

natjecanja Koordinacije udruga<br />

proisteklih iz Domovinskog rata<br />

VSŽ „Otok 2011.“ koji se kretao od<br />

Trga kralja Tomislava ulicom Vladimira<br />

Nazora i Strossmayerovom<br />

do stadiona NK “Otok“. Svečani<br />

su mimohod predvodili članovi<br />

Vatrogasne zajednice Otok sa stjegovima.<br />

U mimohodu su sudjelovale<br />

mažoretkinje grada Vinkovaca<br />

i limena glazba grada Vinkovaca<br />

te ekipe natjecatelja sljedećim re-<br />

dom: UDVDR-a ogranak Vinkovci,<br />

UDVDR-a ogranak Ivankovo, UD-<br />

VDR-a ogranak Nuštar, UDVDR-a<br />

ogranak Stari Jankovci, UDVDR-a<br />

ogranak Cerna, UDVDR-a ogranak<br />

Stari Mikanovci, UDVDR-a Klub<br />

veterana “Sladorana” Županja,<br />

Koordinacija udruga grada Vukovara,<br />

Koordinacija udruga općine<br />

Andrijaševci, UDVDR-a ogranak<br />

Gradište, UDVDR-a ogranak Jarmina,<br />

UDVDR-a ogranak Privlaka,<br />

Koordinacija udruga grada Iloka,<br />

UDVDR-a Klub veterana “PIK”<br />

Vinkovci, UDVDR-a ogranak Babina<br />

Greda, UDVDR-a ogranak<br />

Bogdanovci, UDVDR-a ogranak<br />

Vrbanja, Koordinacija udruga grada<br />

Županje, UDVDR-a ogranak Tompojevci,<br />

UDVDR-a ogranak Otok.<br />

Po dolasku je na stadion NK „Otok“<br />

uslijedilo postrojavanje ekipa,<br />

izvođenje himne i odavanje počasti<br />

poginulim hrvatskim braniteljima<br />

u Domovinskom ratu. Prisutnima<br />

se obratio predsjednik UDVDRa<br />

Mijo Lamešić te dopredsjednik<br />

UDVDR-a RH Jozo Bungić,<br />

izaslanik predsjednika udruge generala<br />

Đure Dečaka. Predsjednik je<br />

Županijske skupštine Antun Žagar<br />

proglasio natjecanje otvorenim.<br />

Natjecanje je okupilo oko šesto<br />

sudionika, a ekipe su se natjecale<br />

u osam sportskih disciplina: malom<br />

nogometu, boćanju, potezanju<br />

užeta, pikadu za žene, šahu, stolnom<br />

tenisu na sportskim terenima<br />

NK “Otok“ i Osnovne škole „Josip<br />

Lovretić“, kuglanju koje je održano<br />

u Vinkovcima u kuglani „Mađarska<br />

škola“, streljaštvu koje je održano<br />

u automatskoj streljani u Nuštru.<br />

Ukupnu je pobjedu odnio ogranak<br />

UDVDR-a Vinkovci.<br />

REZULTATI NATJECANJA:<br />

Mali nogomet:<br />

1. UDVDR-a ogranak Vinkovci<br />

2. UDVDR-a ogranak Ivankovo<br />

3. UDVDR-a ogranak Cerna<br />

Potezanje užeta:<br />

1. UDVDR-a ogranak Privlaka<br />



Streljaštvo:<br />


2. Koordinacija grada Vukovara<br />

3. UDVDR-a ogranak Nuštar<br />

Kuglanje:<br />


2. Koordinacija grada Županje<br />


Šah:<br />



3. UDVDR-a ogranak Stari Mikanovci<br />

Boćanje:<br />

1. UDVDR-a ogranak Jarmina<br />

2. UDVDR-a ogranak Stari Jankovci<br />


Stolni Tenis:<br />




Pikado za žene:<br />

1. UDVDR-a ogranak Cerna<br />


3. Koordinacija grada Vukovara<br />


UKUPNI POBJEDNIK:<br />




133 bodova<br />





Mijo Lamešić





DJEČJE SPORTSKE IGRE<br />

U organizaciji su Udruge Narodne<br />

zaštite Grada Otoka 19. lipnja<br />

2011. na rukometnom igralištu<br />

održane Dječje sportske igre.<br />

Sudjelovali su prvi razredi Osnovne<br />

škole Josipa Lovretića i<br />

djeca iz Predškolske ustanove<br />

„Pupoljak“ Otok, sve tri<br />

odgojne skupine. Polaznici<br />

vrtića natjecali su se u raznim<br />

sportskim disciplinama: trčanje<br />

na dvadeset metara, ubacivanje<br />

loptica u koš, gađanje čunjeva<br />

kuglom. Natjecanje se odvijalo<br />

prema dobnim skupinama<br />

u kategoriji dječaka i djevojčica.<br />

U svakoj su od navedenih disciplina<br />

dodijeljene medalje: zlatna,<br />

srebrna i brončana, prema dobnim<br />

skupinama od tri do šest godina<br />

života.<br />

Djeca su oduševljeno trenirala<br />

pripremajući se za ovo sportsko<br />

natjecanje, a mnogi su po prvi put<br />

sudjelovali u takvoj vrsti priredbe.<br />

Za organizaciju se treninga i<br />

dresove s logom vrtića pobrinula<br />

ravnateljica vrtića gospođa Katica<br />

Pućo. Financijska su<br />

potpora<br />

bili naši roditelji koji su dijelili<br />

oduševljenje s nama.<br />

Vlasnici su medalja vrlo ponosni<br />

svojim postignućima i time je potaknut<br />

interes za sport, druženje i<br />

timski rad. Otvoren je put za ostvarivanje<br />

novih pobjeda mladih<br />

sportskih nada.<br />

Marina Lombarović,<br />

odgojiteljica<br />

SRD „BREŽNICA“ KOMLETINCI<br />

ORGANIZIRALA NATJECANJE<br />

KADETA U SKLOPU XIX.<br />

OTOČKOGA PROLJEĆA<br />

19. je lipnja 2011. godine održano<br />

natjecanje kadeta u sportskom<br />

ribolovu u organizaciji SRD<br />

„Brežnica“ Komletinci, a u sklopu<br />

Otočkoga proljeća. Na natjecanju<br />

su sudjelovali kadeti iz ŠRU „Virovi“<br />

Otok, ŠRU „Starovirac“ Otok<br />

i SRD „Brežnica“ Komletinci.<br />

Ukupno su sudjelovala 42 mlada<br />

natjecatelja. Natjecalo se u tehnici<br />

udičarenja sa sustavom jedan štap<br />

sa po jednom udicom. Prvo je mjesto<br />

osvojio Tomislav Krznar iz ŠRU<br />

Ovogodišnji je svečani mimohod<br />

održan 19. lipnja u 18 sati. Zbog<br />

nepovoljnih je vremenskih uvjeta<br />

središnja manifestacija XIX.<br />

otočkog proljeća bila upitna do<br />

samog početka kretanja povorke.<br />

No, onog trenutka kad se sva silina<br />

kulturno-umjetničkih društava<br />

skupila na jednom mjestu kao da<br />

je odagnala kišonosne oblake i svi<br />

su uvjeti za uspješno održavanje<br />

svečanog mimohoda bili postignuti.<br />

U povorci se od Poljoprivredne<br />

zadruge „Otok“ do Trga<br />

kralja Tomislava predstavilo deset<br />

kulturno-umjetničkih društava.<br />

Čast da budu predvodnici mimohoda<br />

dobili su članovi KUD-a<br />

„Matija Gubec“ iz Donjeg Miholjca<br />

koji ljubav prema nošnji, tamburici<br />

te folkloru njeguju od 1947. godine.<br />

U mimohodu je sudjelovalo i KUD<br />

„Biseri Slavonije“ Beničanci. Riječ<br />

„Starovirac“ Otok, drugo mjesto<br />

Alen Varzić iz ŠRU „Starovirac“<br />

Otok i treće mjesto Ivan Varzić,<br />

također iz ŠRU „Starovirac“ Otok.<br />

Nakon dodjela nagrada za prva tri<br />

mjesta, dodijeljene su i nagrade za<br />

sve sudionike u natjecanju. Također,<br />

svi su sudionici natjecanja i njihovi<br />

pratitelji počašćeni ručkom na<br />

ribičkom izletištu SRD „Brežnica“<br />

Komletinci. Druženje su i igra trajali<br />

do ranih večernjih sati.<br />

Antun Miličević<br />

je o mladom kulturno-umjetničkom<br />

društvu osnovanom s ciljem da<br />

se mladi upoznaju s tradicijom i<br />

kulturnom baštinom svog kraja.<br />




MIMOHOD XIX. OTOČKOG PROLJEĆA<br />

Iz susjedne su prijateljske države<br />

Bosne i Hercegovine u Otok stigli<br />

i u svečanom mimohodu<br />

sudjelovali članovi Hrvatskog<br />

kulturno-umjetničkog društva „Dr.<br />

Krunoslav Draganović“ iz Matića.<br />

Društvo je utemeljeno 1952. godine,<br />

a pod sadašnjim imenom<br />

djeluje od 2002. godine. Njeguje<br />

isključivo folklornu baštinu Hrvata<br />

Bosanske posavine. Društvo je uz<br />

zvuke šargije i violine te zanimljive<br />

detalje i jarke boje na narodnim<br />

nošnjama plijenilo pozornost svekolikog<br />

gledateljstva. Otočanima<br />

su se predstavili i dobro poznati, ali<br />

uvijek rado viđeni, članovi KUDa<br />

„Filipovčice“ iz susjednih Komletinaca.<br />

U povorci su svečanog<br />

mimohoda sudjelovali i članovi<br />

muške pjevačke skupine iz Ivankova<br />

koji su time predstavili KUD<br />

„Seljačka sloga“, jedno od najbro-<br />

35





jnijih društava u županiji s raznim umjetničkim grupama.<br />

Iz Republike Srbije, zahvaljujući prijateljstvu<br />

Komletinčana i Somboraca, u mimohodu je sudjelovalo<br />

i Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Vladimir<br />

Nazor“ Sombor. To je društvo osnovano davne 1936.<br />

godine sa svrhom njegovanja kulture i običaja Hrvata<br />

Bunjevaca i Šokaca. Imaju četiri značajne manifestacije:<br />

Veliko bunjevačko-šokačko prelo, Žetvene<br />

svečanosti – Dužionica, Godišnjica društva i Božićni<br />

koncert. Svojim su elegantnim nošnjama i upečatljivim<br />

nastupom privukli najviše pozornosti radoznalih gledatelja.<br />

Tradicionalni je sudionik Otočkog proljeća<br />

i KUD „Antun Gustav Matoš“ iz Tovarnika. Taj je<br />

KUD osnovan 1930. godine i često je bio na udaru ratnih<br />

zbivanja, još od Drugog svjetskog rata, a posebno<br />

Domovinskog rata. Izrazito su zanimljive nošnje<br />

Otočani mogli vidjeti na članicama KUD-a „Seljačka<br />

sloga“ iz Zadubravlja. U svojem je dugogodišnjem<br />

postojanju to kulturno-umjetničko društvo nastojalo<br />

sačuvati lijepe pjesme, igre i običaje. Mnogobrojna<br />

se kola i pjesme nastale u ovome selu prenose s<br />

koljena na koljeno, a najpoznatija su „Zadubravački<br />

povraćanac“ i „Zadubravačko visoko kolo“. Ulicama<br />

su Otoka prošetali su i članovi KUD-a „Grančica“ iz<br />

Đeletovaca. Društvo je to koje djeluje od 1965. godine<br />

i koje je uložilo velike napore u obnovu folklornog blaga<br />

uništenog tijekom ratnih razaranja mjesta. Zadnji su<br />

u povorci svečanog mimohoda bili domaćini i organizatori<br />

mimohoda KUD „Josip Lovretić“ Otok. Povorku<br />

su mimohoda uveličale i svečane svatovske zaprege te<br />

jahači Krešimir Banović i Jurica Perković.<br />

Vrijeme je održavanja mimohoda prigoda i za predstavljanje<br />

vrijednog rada brojnih otočkih udruga.<br />

Tako su članovi Udruge likovnih umjetnika „Otočki<br />

vir“ upriličili godišnju izložbu i druženje s autorima<br />

u središnjem parku. Udruga „Pletenica“ predstavila je<br />

svoje radove izložbom pod nazivom „Stari zanati“, dok<br />

je Udruga „Hrvatska žena“ Otok pripremila izložbu<br />

„Zaboravljene igre“.<br />

Po završetku mimohoda održana je folklorno-zabavna<br />

večer na kojoj su se sve folklorne skupine predstavile<br />

osebujnim programima. Voditelji su bili Milka Vida i<br />

bać’ Roka.<br />


ŠAHOVSKA<br />

NATJECANJA U<br />

KOMLETINCIMA<br />

U Komletincima je od 20. do 25.<br />

lipnja održano Pojedinačno prvenstvo<br />

Šahovskog saveza Vukovarsko-srijemske<br />

županije u šahu 2011. Natjecanje je<br />

organizirao Šahovski klub „Komletinci“,<br />

a sve se odvijalo u sklopu XIX.<br />

otočkog proljeća. Pravo su sudjelovanja<br />

imali članovi klubova Vukovarskosrijemske<br />

županije koji se nalaze na<br />

hrvatskoj rejting listi. Natjecala su se 44<br />

igrača po švicarskom sustavu natjecanja,<br />

FIDE varijanta u 9 kola. Tempo igre<br />

bio je 90 minuta po igraču s dodatkom<br />

od 30 sekundi za svaki završeni potez,<br />

počevši od prvog. Prvo je mjesto osvojio<br />

Dragan Pavlović iz ŠK „Slaven“<br />

Vukovar, drugo Nikola Živković iz ŠK<br />

„Vukovar ‘91“ Vukovar, a treće Miro<br />

Pandurević iz ŠK „Ilok“. Nagradni je<br />

fond iznosio 12 000 kn.<br />

Šahovski klub Komletinci bio je organizator<br />

i Pojedinačnog i ekipnog<br />

brzopoteznog prvenstva Šahovskog<br />

saveza Vukovarsko-srijemske županije<br />

u šahu 2011. koje se održalo 26.<br />

lipnja. Nagradni je fond iznosio 9 000<br />

kn. Na tom je natjecanju sudjelovalo<br />

58 igrača, članova klubova Vukovarsko-srijemske<br />

županije. Igralo se po<br />

švicarskom sustavu natjecanja u 13<br />

kola, FIDE varijanta, tri minute plus<br />

dvije sekunde po igraču. Prvo je mjesto<br />

pojedinačno osvojio Milan Mrđa iz ŠK<br />

„Vukovar ‘91“ Vukovar, drugo Miro<br />

Pandurević iz ŠK „Ilok“ Ilok, a treće<br />

Nenad Mrkonjić iz ŠK „Borac“ iz Bobote.<br />

Pobjednik je ekipnog natjecanja<br />

Šahovski klub „Slaven“ Vukovar.<br />


U Otoku je 22. lipnja 2011. godine<br />

održano vatrogasno natjecanje<br />

za djecu, mladež i odrasle. Na<br />

natjecanju je sudjelovalo 35 desetina<br />

koje su bile postrojene na<br />

otvaranju natjecanja. Prijavak je<br />

podnio Antun Grbavica predsjedniku<br />

VZG Otoka Draženu Janešu<br />

koji je pozdravio sve prisutne i riječ<br />

prepustio zapovjedniku VZ Vukovarsko-srijemske<br />

županije Antunu<br />

Jeliću koji je natjecanje otvorio.<br />

Nakon vatrogasnog je natjecanja<br />

uslijedilo povlačenje konopca u<br />

svim kategorijama. Gradonačelnik<br />

Josip Šarić i predsjednik VZG Otok<br />

Dražen Janeš uručili su natjecateljima<br />

medalje i pehare. Pokrovitelji<br />

su ovog natjecanja bili Grad Otok,<br />

Vatrogasna zajednica Vukovarskosrijemske<br />

županije, pekara „Besi“,<br />

UDVDR ogranak Otok, Dragan Begonja,<br />

NK „Otok“.<br />

Petar Jakovac<br />

Rezultati natjecanja:<br />

Djeca 6-12 godina „Ž“:<br />

1. DVD Novi Jankovci<br />

2. DVD Otok<br />

3. DVD Nijemci<br />

Djeca 6-12 godina „M“:<br />

1. DVD Novi Jankovci<br />

2. DVD Otok I<br />

3. DVD Komletinci<br />

Mladež 12-16 godina „Ž“:<br />


2. DVD Nuštar<br />

3. DVD Stari Jankovci<br />

Mladež 12-16 godina „M“:<br />


2. DVD Nuštar<br />

3. DVD Stari Jankovci<br />

Odrasli A-M:<br />

1. DVD Vođinci<br />

2. DVD Retkovci<br />

3. DVD Jarmina<br />




KUP VATROGASNE<br />

ZAJEDNICE GRADA OTOKA<br />

37



OSMI RUKOMETNI TURNIR<br />

ŽENA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE<br />

ŽUPANIJE<br />

Udruga je „Hrvatska žena“ Otok u srijedu<br />

22. lipnja povodom XIX. otočkog<br />

proljeća organizirala osmi po redu rukometni<br />

turnir žena Vukovarsko-srijemske<br />

županije. Turnir je svečano otvorila<br />

predsjednica Udruge „Hrvatska<br />



žena“ Otok Marija Čepo. Na turniru<br />

je sudjelovalo pet ekipa i to iz Cerne,<br />

Jankovaca, Vrbanje, Komletinaca i<br />

Otoka. Do finala su stigle rukometašice<br />

Otoka i Cerne. U napetoj su završnoj<br />

utakmici Ceranke s 12:11 ipak svladale<br />

domaću ekipu Otoka. Nakon završetka<br />

je turnira gradonačelnik Otoka Josip<br />

Šarić dodijelio pehare i prigodne poklone<br />

svim ekipama.<br />


MK „GOSPODARI VJETRA“ OTOK<br />

PRIREDIO IZVRSTAN MOTO-PARTY<br />

Moto-klub „Gospodari vjetra“<br />

Otok i ove je godine bio organizator<br />

izvrsnog 4. moto-partija<br />

koji se održao 22. lipnja u sklopu<br />

XIX. otočkog proljeća. Motor-<br />

isti su se iz cijele Vukovarsko-srijemske<br />

županije okupili u poslijepodnevnim<br />

satima na Čistinama.<br />

Nakon okupljanja, uslijedila je<br />

tradicionalna bajkerska vožnja ulicama<br />

Otoka i Komletinaca koja je<br />

izazvala opće ushićenje prolaznika.<br />

Motoristi su se zaustavili u kafićima<br />

„Spačva“ Komletinci i „Bordeaux“<br />

Otok. Prava je zabava bila osigurana<br />

za večer. Organizatori su se pobrinuli<br />

za bogat glazbeni program.<br />

Čistine su postale prava rock-oaza<br />

te večeri, a ulaz je bio slobodan za<br />

sve posjetitelje. Kao predgrupa su<br />

zagrebačkom rock-sastavu Adastri<br />

nastupali sjajni otočki dečki<br />

čiji bend nosi domišljat naziv East<br />

Clintwood. Adastra se publici predstavila<br />

hitovima „Nabujala rijeka“,<br />

„Zašto se skrivaš“, „Pusti“, „Ti<br />

si sa neba“, „Miris tvoje kose“ i<br />

drugima. A osim što sjajno zvuče,<br />

članovi se Adastre bave i humanitarnim<br />

radom. Adastra je 2008.<br />

godine objavila pjesmu „Surovi<br />

grade“ posvećenu 17-godišnjem<br />

Luki Ritzu kojeg su vršnjaci pretukli<br />

u lipnju 2008. i koji je od<br />

posljedica napada nekoliko dana<br />

kasnije preminuo. Pjesma je postala<br />

himna borbe protiv nasilja među<br />

mladima. Potaknuti valom nasilja<br />

među mladima, diljem Hrvatske<br />

pokrenuta je akcija „Svačije je<br />

pravo živjeti“ čiji je inicijator frontmen<br />

benda Jeronim Marić. Za nastavak<br />

se dobrog provoda pobrinuo<br />

i Village Riders bend iz Gradišta.<br />




Zabava je potrajala do jutarnjih<br />

sati zahvaljujući atraktivnim<br />

iznenađenjima tijekom večeri za<br />

koja su se pobrinuli organizatori.<br />

4. moto-party imao je i humanitarni<br />

karakter jer su se prikupljali prilozi<br />

za Mateja Zeca iz Komletinaca,<br />

dječaka koji boluje od degenerativne<br />

encefalopatije. Čini se kako su<br />

promjenu mjesta održavanja partija<br />

na Čistinama, a ne na industrijskoj<br />

zoni, posjetitelji dobro prihvatili pa<br />

se i dogodine nadamo sjajnom provodu<br />

na otočkoj motorijadi.<br />


39





SUSRET DJECE HRVATSKIH BRANITELJA<br />

UHDDR organizirala je u Komletincima<br />

23. lipnja Susret djece<br />

hrvatskih branitelja pod pokroviteljstvom<br />

Grada Otoka, a u sklopu<br />

XIX. otočkog proljeća. Na natjecanju<br />

je sudjelovalo petstotinjak djece<br />

iz Vukovarsko-srijemske,<br />

Brodsko-posavske,<br />

P o ž e š k o - s l a v o n s k e<br />

i Osječko-baranjske<br />

županije. Ovi se susreti<br />

organiziraju kao<br />

međužupanijska regionalna<br />

natjecanja djece hrvatskih branitelja<br />

osnovnoškolskog uzrasta, a pobjednici<br />

se tih regionalnih natjecanja<br />

natječu na državnom natjecanju<br />

krajem kolovoza na moru. Djeca se<br />

natječu u sportskim disciplinama<br />

(mali nogomet, odbojka, graničar),<br />

kulturnim disciplinama (likovna<br />

radionica, modeliranje, glazbena<br />

radionica) te društvenim igrama<br />

(playstation 2, elektronski pikado,<br />

stolni nogomet). Želja je organizatora<br />

da se djeca upoznaju, steknu<br />

nova prijateljstva, ali i nauče voljeti<br />

svoju domovinu za čiju su slobodu<br />

mnogi branitelji tijekom Domovinskog<br />

rata položili svoje živote.<br />

Nakon svečanog su otvorenja<br />

natjecanja Susreta djece hrvatskih<br />

branitelja, izvođenja himne i minute<br />

šutnje za poginule hrvatske<br />

branitelje, izaslanstvo Grada Otoka,<br />

predstavnici UHDDR-a, predstavnik<br />

DVD-a „Komletinci“ i<br />

djeca iz svih pet županija položili<br />

svijeće i vijence kod spomenika<br />

poginulim braniteljima u Komletincima<br />

i Otoku.<br />


U subotu je 25. lipnja 2011. predstavljena<br />

knjiga „Nemirne godine“<br />

autorice Anice Valenćik u kripti<br />

crkve sv. Antuna Padovanskog.<br />

Organizatori su promocije bili<br />

Gradska knjižnica Otok i Ogranak<br />

Matice hrvatske u Vinkovcima.<br />

Uz urednicu su knjige Ivanu<br />

Petričević u programu sudjelovale i<br />

Mira Bošnjaković, Marija Ukić, autorica<br />

Anica Valenćik, zatim učenica<br />

Gabrijela Peranović i Ženska<br />

pjevačka skupina „Vezenke“. Program<br />

je vodila Daria Gongeta.<br />

Izvođenjem su pjesme „Slavonijom<br />

polegla je magla“ Vezenke bile izvrsna<br />

najava „Nemirnih godina“<br />

te su dale naslutiti što se krije iza<br />

tog naslova. Prisutni su se gosti i<br />

Otočani te praznične večeri mislima<br />

i srcem vratili u devedesete godine<br />

kada je uz brojne žrtve stvarana<br />

samostalna Republika Hrvatska.<br />

Kako Anica Valenćik autobiografskim<br />

izričajem u knjizi donosi<br />

vrijeme od kolovoza 1990. do<br />

proljeća 1993. godine koje je duboko<br />

proživljeno, urednica knjigu<br />

određuje kao dnevnik koji po žanru<br />

pripada u autobiografsku prozu.<br />

Budući da je tematski vezan uz rat,<br />

određuje ga kao povijesni dnevnik.<br />

Autorica je opisala ratne događaje<br />

koje je proživjela te vidjela vlas-<br />

titim očima. U knjizi se nižu slike<br />

ispaćenih ljudi, opustjelih mjesta te<br />

vlastito mišljenje o ratnim danima<br />

koji su promijenili mnoge živote.<br />

Vrlo je nadahnuto o knjizi govorila<br />

Mira Bošnjaković. Anicu je opisala<br />

kao osobu koja nikada nije imala na-<br />


PROMOCIJA KNJIGE „NEMIRNE<br />

GODINE“ ANICE VALENĆIK<br />



cionalnih i inih predrasuda, a koja je<br />

spontano počela bilježiti događanja<br />

od ljetovanja na Supetru 1990. godine,<br />

zatim lutanja, bježanja i strahove<br />

za svoje bližnje i bol zbog<br />

tragičnih sudbina svih ljudi. Na kraju<br />

„Nemirnih godina“ ona ostavlja<br />

otvoreno pitanje o oprostu i nadi.<br />

Program su predstavljanja upotpunile<br />

Marija Ukić koja je<br />

čitala ulomke iz knjige i Gabrijela<br />

Peranović čitajući tekst<br />

učenice objavljen u knjizi.<br />

O Anici Valenćik, čuvarici zavičajne<br />

baštine i njezinom djelovanju na<br />

polju kulture, afirmativno je govorio<br />

i Mirko Martinović, tajnik Grada<br />

Otoka. Svoje je stihove posvećene<br />

Domovinskom ratu govorila otočka<br />

pučka pjesnikinja, snaša Eva Silađi,<br />

a odabirom su pjesama koje su tu<br />

večer pjevale Vezenke predstavljanje<br />

knjige učinile svojevrsnim<br />

kulturnim i duhovnim doživljajem<br />

za sve prisutne.<br />

Daria Gongeta<br />

41





SPORTSKO NATJECANJE HRVATSKIH BRANITELJA I<br />

DRAGOVOLJACA DOMOVINSKOG RATA<br />

VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE „OTOK 2011.“<br />

Udruga je hrvatskih branitelja i<br />

dragovoljaca Domovinskog rata<br />

organizirala Sportsko natjecanje<br />

hrvatskih branitelja i dragovoljaca<br />

Domovinskog rata Vukovarskosrijemske<br />

županije „Otok 2011.“<br />

koje se održalo u nedjelju 26. lipnja<br />

2011., a u sklopu XIX. otočkog<br />

proljeća. Prije početka su se samog<br />

natjecanja branitelji i dragovoljci<br />

okupili podno spomenika na<br />

središnjem trgu u Otoku gdje su<br />

iskazali počast svojim poginulim<br />

suborcima polaganjem vijenaca i<br />

paljenjem svijeća. Samo je natjecanje<br />

održano na sportskim terenima<br />

NK „Otok“ u Otoku. Natjecalo<br />

se 150 branitelja i dragovoljaca iz<br />

ogranka Rokovci-Andrijaševci,<br />

Tovarnik, Ilok, Vukovar, Otok, klub<br />

6. bojne HOS-a i gosti dragovoljci<br />

iz ogranka Feričanci, Podružnica<br />

Osječko-baranjska te Podružnice<br />

iz Virovitičko-podravske županije.<br />

Igre je otvorio gradonačelnik grada<br />

Otoka Josip Šarić, a prisutne<br />

je branitelje pozdravio izaslanik<br />

predsjednika UHBDDR-a Zvonka<br />

Milasa gospodin Majić. S riječima<br />

se dobrodošlice obratio i predsjednik<br />

Podružnice Vukovarsko-srijemske<br />

Josip Zetaković. Branitelji<br />

su se natjecali u pet disciplina: malom<br />

nogometu na umjetnoj travi,<br />

streljaštvu, šahu, boćanju i beli.<br />

Najboljim su ekipama i pojedincima<br />

dodijeljena priznanja i pehari.<br />

Prijelazni je pehar ostao u<br />

rukama domaćina u Otoku. Nakon<br />

završetka je natjecanja upriličeno<br />

dragovoljačko druženje.<br />


Jedanaestu je po redu Otočku kulenijadu<br />

održanu 1. srpnja otvorio<br />

ministar poljoprivrede, ribarstva i<br />

ruralnog razvoja Petar Čobanković,<br />

istaknuvši kako je ona zajednički<br />

rezultat proizvođača kulena i<br />

onih koji su prepoznali i podržali<br />

tu manifestaciju. Otočanima,<br />

Komletinčanima i njihovim gostima<br />

obratio se gradonačelnik Josip<br />

Šarić koji se u uvodnoj riječi prisjetio<br />

i Zdravka Andabake, jednog<br />

od osnivača Otočke kulenijade.<br />

Gradonačelnik Šarić pozdravio<br />

je mnogobrojne uvažene goste i<br />

čestitao svim kulenarima na odazivu.<br />

Prethodno je ocjenjivačko povjerenstvo<br />

koje su činila tri člana,<br />

predsjednik povjerenstva prof. dr.<br />

sc. Đuro Senčić s Poljoprivrednog<br />

fakulteta u Osijeku te članovi dr. sc.<br />

Mario Škrivanko, znanstveni surad-<br />

nik Veterinarskog zavoda Vinkovci<br />

i dr. vet. med. Marko Novoselac,<br />

državni veterinarski inspektor, ocijenilo<br />

58 uzoraka kulenova. Kulenove<br />

su nekoliko dana prije vrijedno<br />

zaprimili i za ocjenjivanje pripremili<br />

predsjednik Udruge uzgajatelja crne<br />

slavonske pasmine svinja Andrija<br />

Šokčević i tajnik Udruge Samson<br />

Andabaka. Osim iz Vukovarskosrijemske,<br />

na ocjenjivanje su pristigli<br />

i kulenovi iz Osječko-baranjske<br />

i Požeško-slavonske županije.<br />

Povjerenstvo je ocjenjivalo izgled<br />

vanjske površine, čvrstoću, jedrinu,<br />

izgled presjeka, okus te miris kulena.<br />

Titulu šampiona i ove je godine<br />

osvojio kulen Mesnice „AS“<br />

iz Županje s 98,33 bodova, dok je<br />

titula vicešampiona pripala Vladimiru<br />

Čoriću iz Đakova s osvojenih<br />

96,67 bodova.<br />




ŠAMPION XI. OTOČKE KULENIJADE<br />

KULEN MESNICE “AS” IZ ŽUPANJE<br />

Podijeljeno je 7 zlatnih medalja,<br />

23 srebrne medalje, 22<br />

brončane medalje te 6 priznanja.<br />

Nakon dodjele je priznanja<br />

najboljim proizvođačima uslijedila<br />

degustacija ocijenjenih kulenova,<br />

tradicionalna večera uz zvukove<br />

Najboljih hrvatskih tamburaša te<br />

poznati otočki zabavljački dvojac<br />

bać’ Roku i did’ Tunju. Jedanaestu<br />

je otočku kulenijadu i ove godine organizirala<br />

Udruga uzgajatelja crne<br />

slavonske pasmine svinja i Grad<br />

Otok, uz pokroviteljstvo Ministarstva<br />

regionalnog razvoja, šumarstva i<br />

vodnog gospodarstva, Ministarstva<br />

poljoprivrede, ribarstva i ruralnog<br />

razvoja te Ministarstva turizma.<br />


43





„ŠUMARI“ NA OTOČKOM<br />

PROLJEĆU<br />

Članovi su KUD-a „Šumari“ iz<br />

Vinkovaca u sklopu Otočkoga<br />

proljeća 8. srpnja priredili još<br />

jednu „Večer za Martina“, koncert<br />

posvećen svom utemeljitelju i<br />

dugogodišnjem tajniku, zaljubljeniku<br />

u tamburašku glazbu i zavičajnu<br />

baštinu Martinu Sučiću. Već se<br />

osmu godinu Šumari prisjećaju svog<br />

Marce i njemu u čast daruju koncert.<br />

Tako su i ove godine članovi<br />

tog poznatog folklornog ansambla<br />

sa svojim gostima, KUD-om „Josip<br />

Lovretić“ iz Otoka i Ženskom<br />

pjevačkom skupinom „Vezenke“,<br />

napravili pravi kulturni ugođaj za<br />

sve gledatelje svojim nošnjama i<br />

folklornom izvedbom. Uz folklornu<br />

su se izvedbu predstavili i vokalni<br />

solisti Ivan Meković, Ivan Grčić<br />

i Marijana Matošević. Posebno<br />

su zanimljivi bili mladi dramski<br />

umjetnici iz OŠ Josipa Lovretića<br />

koji su govorili tekstove svoje<br />

učiteljice Darije Gongeta. Šumari<br />

su se predstavili koreografijama<br />

iz Međimurja, Prigorja i Baranjskim<br />

svatovskim adetom u odab-<br />

iru umjetničkog voditelja Ivana<br />

Oreškovića. Članovi KUD-a „ Josip<br />

Lovretić“ iz Otoka izveli su slavonske<br />

plesove, kao i poznati običaj<br />

Kraljičari koji se izvodio na blagdan<br />

Duhova. Ženska je pjevačka skupina<br />

„Vezenke“ izvela tri izvorne<br />

narodne pjesme u obradi njihove<br />

voditeljice Ankice Valenćik. Bila je<br />

to još jedna večer folklora, pjesme<br />

i nošnji posvećena Martinu Sučiću,<br />

zaljubljeniku u tradicijsku kulturu i<br />

tamburicu.<br />

Ivan Grčić<br />

Koncert Željka Bebeka, velike<br />

hrvatske glazbene zvijezde, bio je<br />

poklon građanima Otoka i Komletinaca<br />

za 5. rođendan njihovog grada.<br />

Dvosatni je spektakl započeo<br />

s nekoliko legendarnih skladbi<br />

iz vremena dok je pjevao u grupi<br />

Bijelo dugme, a potom su se redale<br />

uspješnice iz njegove solističke<br />

karijere. Vjerna mu je publika pokazala<br />

dobrodošlicu izvodeći njegove<br />

hitove zajedno s njim. Koliko<br />

je ovaj koncert bio dobar izbor,<br />

najbolje pokazuju različite generacije<br />

koje su se u velikom broju okupile<br />

na središnjem otočkom trgu.<br />





KONCERT ŽELJKA BEBEKA POKLON OTOČANIMA I<br />

KOMLETINČANIMA ZA DAN GRADA<br />

45



POTPISAN DOKUMENT O SURADNJI<br />

I PRIJATELJSTVU<br />

U prostorijama je DVD-a Otok<br />

14. svibnja 2011. godine potpisana<br />

Povelja o bratimljenju<br />

DVD-a Otok i DVD-a Čazma.<br />

Inicijativa o bratimljenju traje već<br />

dugi niz godina. Naime, mnogi<br />

su za vrijeme Domovinskog rata<br />

bili pripadnici Hrvatske vojske<br />

i pomogli su u najtežim trenucima<br />

kad su srbočetničke horde<br />

bile nadomak Otoka. Druženja<br />

su na vatrogasnim natjecanjima i<br />

skupštinama pridonijela da dođe<br />

do potpisivanja Povelje. Povelju<br />

su potpisali predsjednik DVD-a<br />

Otok Martin Štivičević i predsjednik<br />

DVD-a Čazma Marijan<br />

Golubić. Potpisivanju su nazočili<br />



gradonačelnik Grada Otoka Josip<br />

Šarić te gradonačelnik Grada<br />

Čazme Dinko Pirak sa svojim<br />

zamjenikom. Nakon toga je uslijedio<br />

obilazak tvornice za preradu<br />

drva “Furnir Otok d.o.o“ i<br />

zajedničko druženje na lovačkom<br />

domu LD “Jelen“ Otok.<br />


VATROGASCI OBILJEŽILI BLAGDAN<br />

SVETOG FLORIJANA<br />

Otočki su vatrogasci 7. svibnja na<br />

svetoj misi obilježili svog nebeskog<br />

zaštitnika, svetog Florijana.<br />

Misu je predvodio župnik Antun<br />

Knežević koji je ispričao kako je<br />

sveti Florijan bio rimski časnik, a<br />

živio je u vrijeme cara Dioklecijana<br />

(243.-316.) u III. stoljeću<br />

poslije Krista u rimskoj provinciji<br />

Noricum (današnja Austrija), u<br />

mjestu Lorchum. Vjeruje se da je<br />

kao časnik bio zadužen i za vatrogastvo<br />

jer su još u Augustovo<br />

doba u Rimu i svim pokrajinama<br />

Rimskog carstva gdje su djelovale<br />

rimske legije bile ustrojene<br />

vatrogasne postrojbe.<br />

Sveti Florijan je „Božji svetac“,<br />

„Vojnik vatre“ i branitelj od<br />

najstrašnije elementarne sile<br />

– vatre. Kao zaštitnik vatrogasaca,<br />

sveti se Florijan prihvaća<br />

tek početkom XIX. stoljeća, tj. u<br />

vrijeme kad počinje organizirano<br />

vatrogastvo i kad se počinju ustrojavati<br />

dobrovoljna vatrogasna<br />

društva.<br />

Vatrogasci su poslije svete mise<br />

župniku Antunu Kneževiću i<br />

kapelanu Branimiru Mađarcu<br />

dodijelili zahvalnice.<br />


UDNZ OTOK DODIJELJENA SVEČANA<br />

PLAKETA NARODNE ZAŠTITE<br />

Udruga je dragovoljaca Narodne<br />

zaštite Otok sudjelovala 9. lipnja<br />

2011. godine na svečanoj sjednici<br />

povodom dvadesete obljetnice<br />

Narodne zaštite u Požegi.<br />

Domaćin je bila UDNZ Požeškoslavonske<br />

županije, na čelu s predsjednikom<br />

Davorom Balešićem<br />

i tajnikom Krešom Mihaljem.<br />

Dragovoljcima su se obratili<br />

gradonačelnik Požege i sabor-<br />

7. srpnja održana je sjednica<br />

predsjedništva i Nadzornog<br />

odbora UDNZ<br />

OTOK. Na sjednici su<br />

bili prisutni članovi<br />

predsjedništva i Nadzornog<br />

odbora, ravnateljica<br />

Predškolske ustanove<br />

„Pupoljak“ Katica Pućo,<br />

predstavnica Udruge<br />

„Hrvatska žena“ Otok<br />

Nada Zrno i Kata Lukić,<br />

predstavnica Udruge<br />

žena „Katarina Zrinski“.<br />

Analizirane su Dječje sportske igre<br />

održane u sklopu XIX. otočkog<br />

ski zastupnik Zdravko Ronko,<br />

kao i župan Požeško-slavonske<br />

županije Marijan Aladrović. Organizacijski<br />

je odbor udruge donio<br />

odluku o dodjeli plaketa Narodne<br />

zaštite svim općinskim i pojedinim<br />

mjesnim stožerima Narodne zaštite<br />

u Republici Hrvatskoj. Kako se<br />

zbog vremenskog ograničenja 19.<br />

ožujka u Lisinskom nije uspjelo podijeliti<br />

plakete, odlučeno je da se<br />

one regionalno podijele. Isto tako,<br />

za svaki je stožer Narodne zaštite<br />

u RH napravljena preslika Povelje<br />

Republike Hrvatske koju je Narodnoj<br />

zaštiti Republike Hrvatske<br />

dodijelio predsjednik RH dr. Ivo<br />

Josipović za izniman doprinos pripadnika<br />

dragovoljačkih odreda i<br />

stožera Narodne zaštite u Domovinskom<br />

ratu. Na sjednici su u Požegi<br />

dodijeljene plakete Bjelovarsko-bilogorskoj,<br />

Virovitičko-podravskoj,<br />

proljeća. UDNZ , uz svesrdnu<br />

pomoć ženskih udruga, teta iz<br />

vrtića i UDVDR uspješno je or-<br />




Požeško-slavonskoj, Brodskoposavskoj,<br />

Osječko-baranjskoj,<br />

Sisačko-moslavačkoj i Vukovarsko-srijemskoj<br />

županiji te gradu<br />

Novskoj.<br />


ODRŽANA SJEDNICA UDNZ OTOK<br />

ganizirala prve Dječje<br />

sportske igre namijenjene<br />

djeci predškolskog uzrasta<br />

i djeci prvih razreda<br />

osnovne škole. Izražena<br />

je želja da se igre organiziraju<br />

i sljedeće godine.<br />

Osim toga, na sjednici<br />

su se članovi dogovorili<br />

o daljnjim aktivnostima<br />

vezanim uz rad Udruge,<br />

posebno oko proslave<br />

obilježavanja 13. rujna,<br />

tj. blokade vojarni JNA u<br />

Hrvatskoj.<br />


47



48<br />


sVeTKOVINA TIjeLOVA u KOMLeTINAčKOj ŽupI<br />

BezgRešNOg zAčeĆA BLAŽeNe djeVICe MARIje<br />

Ove je godine blagdan Tijelova<br />

(ili kako Komletinčani vole reći<br />

Brašančeva) u našoj župi vrlo<br />

svečano svetkovan jer se nakon 58<br />

godina obnovio običaj tijelovske<br />

procesije kroz selo i molitve pred<br />

sivnicama (sjenicama), za tu prigodu<br />

posebno izgrađenim te<br />

ručnim radovima, svetim slikama i<br />

cvijećem uređenim oltarima. Drvenu<br />

konstrukciju sivnica izradili<br />

su i postavili vatrogasci, članovi<br />

DVD –a „Komletinci“, koji rado i<br />

često sudjeluju u raznim aktivnostima<br />

vezanim uz crkveni život, a za<br />

uređenje sivnica pobrinule su se<br />

mlađe i starije župljanke. One koje<br />

pamte nekadašnje sivnice uživale<br />

su u evociranju uspomena, a za<br />

one mlađe to je bilo novo i lijepo<br />

iskustvo.<br />

Nakon svečane svete mise u 10 sati,<br />

koju je predvodio komletinački<br />

župnik Ivan Bešlić, vjernici su se<br />

u procesiji uputili do četiri sivnice<br />

izgrađene na četiri strane sela.<br />

Na čelu procesije išao je križ, za<br />

njim ministranti, djeca i odrasli<br />

muškarci, a zatim vatrogasci<br />

odjeveni u svečane odore noseći<br />

„nebo“ pod kojim je išao župnik<br />

s Presvetim Sakramentom, a za-<br />

tim pjevači i žene. Kod svake se<br />

sivnice molilo evanđelje i zazive<br />

upućene Bogu za blagoslov mjesta,<br />

župljana i usjeva i pjevale su se prigodne<br />

pjesme. Nakon molitve kod<br />

zadnje sivnice, procesija se uputila<br />

u župnu crkvu uz svečanu pjesmu<br />

Tebe Boga hvalimo i Hvali Sion<br />

Spasitelja. Završetak svečanosti odvijao<br />

se u crkvi polaganjem Presvetog<br />

Sakramenta u Svetohranište uz<br />

prigodne molitve i pjesme.<br />

Katica Novoselac,<br />

prof. i dipl. knjižničar<br />

župna dopisnica<br />



UDRUGA “HRVATSKA ŽENA” OTOK<br />

UGOSTILA SPLITSKU UDRUGU “ŽENA<br />

ŽENI PRIJATELJ”<br />

U subotu se 25. lipnja ostvario<br />

dugo planiran posjet splitske<br />

Udruge „Žena ženi prijatelj“<br />

otočkim i komletinačkim pri-<br />

jateljicama iz Udruge „Hrvatska<br />

žena“ Otok i Udruge „Gagulanke“<br />

Komletinci. Splićanke su u izvrsnom<br />

raspoloženju u Otok stigle u<br />

popodnevnim satima. Dočekala ih<br />

je predsjednica Udruge Marija Čepo<br />

sa svojim članicama i gospodinom<br />

Bašićem i povela u razgledavanje<br />

suvare, registriranog spomenika<br />

najviše kulturne vrijednosti koja<br />

Otok svrstava među 13 lokacija u<br />

Republici Hrvatskoj sa statusom<br />

etno-muzeja na otvorenom. Dame<br />

su potom posjetile crkvu sv. Antuna<br />

Padovanskog. Nakon razgledavanja<br />

crkve uslijedilo je druženje<br />

uz večeru i tamburaše u Restoranu<br />

Lombarović. Predsjednica je Mir-<br />

jana Strizirep upoznala Otočanke<br />

i Komletinčanke s radom svoje<br />

udruge koja je u svojih 18 godina<br />

postojanja i jedna od najstarijih<br />

ženskih udruga u Republici Hrvatskoj.<br />

Udruga je poznata po humanitarnom<br />

djelovanju i pomaganju<br />

hrvatskim braniteljima i njihovim<br />


obiteljima u najtežim ratnim vremenima,<br />

organiziranju raznih<br />

zajedničkih aktivnosti, druženja i<br />

uzajamnog pomaganja ženama na<br />

svim područjima ljudskog života, a<br />

u skladu i sa samim nazivom udruge<br />

„Žena ženi prijatelj“.<br />


49





OTOČANI NA „EURO SHOW DANCE<br />

CHALLENGE-OSIJEK 2011.“<br />

European Dance Federation (EDF)<br />

i Športski plesni klub „Bolero“<br />

Osijek organizirali su natjecanje za<br />

Europski kup u street i show dance<br />

disciplinama “Euro Show Dance<br />

Challenge - Osijek 2011.” koje je<br />

održano u subotu 25. lipnja 2011. u<br />

Škola je gotova, torbe spremljene u najdalji kut, a ljetnim<br />

danima nema kraja! U našoj se ulici svakodnevno<br />

okuplja ista ekipa: Mateo, Antonija, Noa, Mirna, David,<br />

Josip, Valentina, Borna, Ivan, Josipa, Marija, Florijan,<br />

Emily, Robert, Lea, Sanda i Hrvoje. Igramo se od<br />

jutra do kasnih ljetnih sati, a naša je ulica puna smijeha,<br />

igre i dječje vike. Naši roditelji kažu da u našoj ulici<br />

ima sigurno najviše djece u Komletincima, a mi smo<br />

sretni zbog toga jer uvijek imamo društva i prijatelja<br />

za igru.<br />

Zajedno se igraju mališani od petnaest mjeseci i djeca<br />

od petnaest godina. Svakim danom izmišljamo nove<br />

igre, zabavljamo se i družimo se. Ostavili smo se<br />

mobitela, interneta, facebooka i ostalih suvremenih<br />

načina komuniciranja i zabave, barem do jeseni i<br />

uživamo u našim uličnim druženjima. Osobito je zanimljivo<br />

ponedjeljkom kada je naš dan za roštilj, a<br />

starijima je pristup „strogo zabranjen“! Okupljamo se<br />

oko našeg uličnog kanala, našeg mjesta okupljanja,<br />

donosimo roštilj: dvije opeke i žica, kolica puna drva,<br />

meso, slaninu, luk, rajčicu i ražnjeve. Sve pripremamo<br />

zajednički i uživamo u tome. Uskoro se ulicom širi<br />

dvorani Zrinjevac. Europski je kup<br />

jedan od najvećih plesnih događaja,<br />

a obuhvaća gotovo sve plesne discipline<br />

i nesumnjivo je vrhunski<br />

umjetnički i kulturni doživljaj, uz<br />

sudjelovanje pet susjednih zemalja:<br />

BiH, Srbije, Crne Gore, Mađarske i<br />

Makedonije.<br />

Zastupljene su sve dobne skupine:<br />

mini, djeca, juniori, odrasli. Plesne<br />

su discipline show- dance, breakdance,<br />

hip-hop, moderni i klasični<br />

balet, jazz-dance, suvremeni ples,<br />

folklorni plesovi, trbušni ples, salsa,<br />

mambo, samba, tango argentino,<br />

disco-hustle, rueda de casino,<br />

mažoret, cheerleading, fitnes, stan-<br />

Roštilj u Blaževcima<br />

dard i latin-show, disco-dance.<br />

Na tom su natjecanju nastupala<br />

i djeca iz Otoka, također predstavnici<br />

plesne škole „Bolero“ koje<br />

uspješno vodi gospođica Elizabet<br />

Vilić, dugogodišnja plesačica koja<br />

je i sama uspješno sudjelovala u<br />

natjecanju.<br />

Marija Škrobo<br />

zamaman miris roštilja, a mi složno i u slast jedemo<br />

ono što smo zajednički pripremili. Osobito su zanimljivi<br />

najmlađi koji su musavi od uha do uha! Kad se najedemo<br />

i napijemo, nastavljamo igrati nogometa, žmire,<br />

graničara… Dan brzo prođe, a nama još nije dosta igre.<br />

Odlazimo kućama jedva čekajući novi dan i priliku za<br />

nove pustolovine!<br />

Vesela družina Blaževčana uz pomoć mame Franke<br />

Ašperger<br />

Dogodilo se da sam se mogla<br />

priključiti članovima naše poljoprivredne<br />

zadruge u posjeti velesajmu<br />

u Novom Sadu. Organizator<br />

je bio Filip Filipović, direktor<br />

zadruge.<br />

Bio je to veliki sajam poljoprivredne<br />

mehanizacije koji je i bio cilj našim<br />

zadrugarima. Bilo je svakakvih<br />

strojeva jer više se ne može ni zemlju<br />

raditi „makar-kakav“!<br />

Ali nije bilo tu samo strojeva. Bilo<br />

je svakakve robe. Trebalo je vremena<br />

da se to samo razgleda.<br />

Meni se svidila fontana, kip od dva<br />

konja koji se tuku, a voda curi s tri<br />

strane. Ma nešto posebno. Na nekom<br />

su travnjaku bile tri napravite krave,<br />

k’o prave. Samo kad dojdeš bliže<br />

vidiš da imadu staklene oči. Tamo<br />

su se pored nji’ slikala dica.<br />

Reklamirali su razne proizvode, dilili<br />

i reklame, i ja sam dobila šešircilindar.<br />

Dica su pivala hitove.<br />

Bio je i sajam domaće hrane. U<br />

zemljanim se loncima kuvala<br />

filovana paprika, u drugim čobanac.<br />

Te su posude povezane žicom.<br />

Mogli su se degustirati razni prehrambeni<br />

proizvodi i pića. Pekli su<br />

janjiće, piliće, praščiće, a kuvari svi<br />

u bilom.<br />




OtOčki zadrugari na velesajmu<br />

Kad smo se nagledali svega, imali<br />

smo večeru u restoranu pod samim<br />

Dunavom. Valovi su udarali pored<br />

nas. Posred Dunava plove bili<br />

brodovi. I meni se činilo da plovimo<br />

i mi. To je bio poseban doživljaj.<br />

Imali smo lipu večeru, lip restoran,<br />

nezaboravan izlet za nas četrdeset i<br />

sedam. Vozač je upalio klimu i lipo<br />

smo se vratili kući kasno navečer.<br />

Fala našem direktoru Filipu koji nas<br />

je tako lipo počastio. Još ću se dugo<br />

sićati tog lipog izleta.<br />

Anica Lukinac-Ilarkova<br />

POSJETITE NAŠU<br />

WEB STRANICU!<br />

www.otok.hr<br />

51



SPORT<br />



NOVE PRVAKINJE I VICEPRVAKINJE<br />

HRVATSKE IZ OTOKA<br />

Učenice su Osnovne škole Josipa<br />

Lovretića iz Otoka, ujedno i članice<br />

istoimenog atletskog kluba, postale<br />

nove državne prvakinje u krosu u<br />

disciplini 1000 m. Taj su povijesni<br />

rezultat za svoju školu na završnom<br />

Državnom prvenstvu Republike<br />

Hrvatske koje je održano 17. svibnja<br />

u Sinju ostvarile Marija Lukač<br />

(2), Nikolina Krasić (5), Dunja Iščić<br />

(6) i Sanja Grgić (7), pod vodstvom<br />

Mirka Martinovića. Viceprvakinje<br />

su Hrvatske postale i tri djevojke<br />

iz Otoka, također članice Atletskog<br />

kluba, a koje su nastupale u disciplini<br />

na 1600 m za vinkovačku Ekonomsku<br />

i trgovačku školu. To su pobjednica<br />

utrke Katarina Martinović<br />

(1), Gabrijela Ljubić (7) i Katarina<br />

Grgić iz Otoka te Anđelina Soldo<br />

(4) iz Cerne. Srednjoškolkama je<br />

samo jedan bod nedostajao za pobjedu<br />

i sudjelovanje na svjetskom<br />

prvenstvu koje će se uskoro održati<br />

na Malti. Sveukupno je u finalnom<br />

dijelu državnog prvenstva u krosu<br />

i atletici osnovnih i srednjih škola,<br />

koje je trajalo skoro tjedan dana u<br />

Splitu, sudjelovalo deset Otočanki.<br />

Naime, uz spomenute su atletičarke<br />

uspješne bile i Valentina Tadić,<br />

Magdalena Šarić i Antonija Vuković<br />

koje su nastupale u različitim atletskim<br />

disciplinama gdje su zauzele<br />

ukupno 6. mjesto.<br />

Ivana Krekman<br />

PIONIRI NK „SLAVONAC“ KOMLETINCI PRVACI GRUPE B<br />

NOGOMETNOG SREDIŠTA VINKOVCI<br />

U natjecateljskoj je sezoni<br />

2010./2011. godine nogometnog<br />

središta Vinkovci u kategoriji pionira<br />

nastupalo 26 ekipa podijeljenih u<br />

tri skupine: skupina A deset ekipa,<br />

skupina B osam ekipa i skupina C<br />

osam ekipa.<br />

NK „Slavonac“ Komletinci natjecao<br />

se u skupini B te je u jesenskom<br />

dijelu sezone zauzeo 1. mjesto sa<br />

šest pobjeda i jednim neriješenim<br />

rezultatom, bez poraza s 19 bodova,<br />

gol razlikom 36:7, dva boda više od<br />

drugoplasirane Croatije iz Novih<br />

Jankovaca.<br />

Pripreme smo za proljetni dio sezone<br />

počeli 9. ožujka, mjesec dana<br />

prije početka natjecanja, a sezonu<br />

smo završili 31. svibnja. U navedenom<br />

smo razdoblju odradili 28<br />

treninga, 7 prvenstvenih, 6 prijateljskih<br />

te 2 turnirske utakmice.<br />

Natjecateljsku smo sezonu završili<br />

na 1. mjestu s 12 pobjeda, jednim<br />

neriješenim rezultatom, jednim<br />

porazom, s 37 bodova, ukupnom<br />

gol razlikom 73:13, 5 bodova više<br />

od drugoplasirane Croatije iz Novih<br />

Jankovaca.<br />

Kao pobjednici smo skupine B<br />

stekli pravo nastupa na završnom<br />

turniru u Starim Mikanovcima na<br />

kojem je uz nas te domaćina NK<br />

„Šokadija“ (pobjednik skupine A)<br />

nastupao i „Slavonac“ iz Prkovaca<br />

(pobjednik skupine C ). Na turniru<br />

smo u Starim Mikanovcima zauzeli<br />

3. mjesto s dva poraza, 3:2 i 1:0 .<br />

Kad se uzme u obzir ukupan broj<br />

ekipa u NS Vinkovci (26 ekipa),<br />

3. je mjesto iznimno velik uspjeh.<br />

Treba napomenuti da za sljedeću<br />

natjecateljsku sezonu samo tri<br />

prvotimca nemaju pravo nastupa<br />

pa je za očekivati da se u sljedećoj<br />

natjecateljskoj sezoni postigne<br />

još bolji rezultat. Kao trener sam<br />

zadovoljan rezultatom, a pogotovo<br />

činjenicom da je kod velikog<br />

broja igrača vidljiv napredak kako<br />

u igri, tako i u ponašanju svakog<br />

pojedinca. Ovim bi se putem zahvalio<br />

roditeljima koji su pratili<br />

svoju djecu i tako pomogli klubu, a<br />

posebice one koje su automobilima<br />

vozili djecu na gostujuće utakmice.<br />

Pohvalio bih i naše navijače, pogotovo<br />

na utakmici s Meteorom iz<br />

Slakovaca.<br />

Evo imena i prezimena igrača s<br />

brojem postignutih golova u sezoni<br />

2010./2011. god.:<br />

Mislav Mišetić, Jakov Mareljić,<br />

Marin Barišić, Ivan Cvijanović,<br />

Josip Malnar (9 golova), Kris-<br />




tijan Lovrić (6 golova), Marko<br />

Jovanović, Luka Mareljić (8 golova),<br />

Ivan Đoić- kapetan (2 gola),<br />

Renato Krajčir (17 golova), Slaven<br />

Piperković (9 golova), Slaven Naletina<br />

(6 golova), Filip Lovrić, Ante<br />

Andrin (2 gola), Matej Mareljić,<br />

Tomislav Gagić (1 gol), Borna<br />

Vuica, Toni Matozan (3 gola), Josip<br />

Vidović (7 golova), Domagoj<br />

Lovrić, Josip Đoić (1 gol), Stipo<br />

Petrović, Damir Malnar, Ljubo<br />

Mazul (1 gol), Marin Đoić, Kruno<br />

Mareljić i Josip Prnjak.<br />

trener pionira<br />

NK „Slavonac“ Komletinci<br />

Josip Lovrić<br />

53





ČLANOVI OI “VINKOVCI” I OI “SUVARA” IZ OTOKA<br />

POLOŽILI ZAVJET POVODOM DANA IZVIĐAČA<br />

U subotu su 21. svibnja članovi<br />

Odreda izviđača “Vinkovci” i<br />

članovi Odreda izviđača “Suvara”<br />

iz Otoka svečano položili obećanje<br />

poletaraca i zavjet izviđača. Devedeset<br />

je članova toga dana pošlo<br />

svojim kućama s izviđačkom maramom<br />

oko vrata.<br />

Starješina OI „Suvara“<br />

Davor Iščić<br />

NACIONALNO OKUPLJANJE<br />

IZVIĐAČA „ZAJEDNO ZA ZAJEDNICU“<br />

Odred je izviđača „Suvara“ Otok<br />

sudjelovao u Gornjoj Bistri na nacionalnom<br />

okupljanju izviđača pod nazivom<br />

“Zajedno za zajednicu” na koji je došlo<br />

oko 1200 izviđača iz cijele Hrvatske<br />

kako bi zajedno naglasili doprinos<br />

koji volonteri ulažu u razvoj društva.<br />

Manifestacija “Zajedno za zajednicu”<br />

organizirana je kao nacionalna aktivnost<br />

obilježavanja Europske godine<br />

volontiranja u RH pod pokroviteljstvom<br />

Vlade, Ministarstva obitelji, branitelja<br />

i međugeneracijske solidarnosti te<br />

Zagrebačke županije. Svečanom je zatvaranju<br />

nazočila premijerka Jadranka<br />

Kosor koja je zahvalila izviđačima što<br />

su svoje zborovanje posvetili volonterizmu<br />

u Hrvatskoj, poručivši kako bi<br />

se svatko trebao pokrenuti i dio svoga<br />

rada posvetiti i dobrobiti drugih.<br />

Starješina OI „Suvara“<br />

Davor Iščić<br />

Međunarodni je taekwondo<br />

turnir „Susedgrad-Sokol pokal<br />

2011.“ održan 14. svibnja 2011.<br />

u Zagrebu. Nastupalo je 650<br />

natjecatelja iz 4 države i 60 klubova.<br />

Na tom su natjecanju nastupali<br />

i članovi Taekwondo kluba<br />

„Otok“ iz Otoka s 33 natjecatelja.<br />

Borci su Taekwondo kluba „Otok“<br />

polučili odlične rezultate, pogo-<br />

tovo juniori kojima je ovo bila<br />

zadnja provjera za juniorsko<br />

prvenstvo. Osvojena je 21 medalja<br />

i pehar za 4. mjesto ekipno.<br />

Josipa Mareljić je najbolja juniorka.<br />

Zlatne su medalje osvojili Josipa<br />

Mareljić, Benjamin Hlevnjak,<br />

Ivana Bošnjak, Ivana Matković i<br />

Antonio Jukić. Srebrne su medalje<br />

pripale Denisu Delingeru, Dragi<br />



MEĐUNARODNI TAEKWONDO TURNIR<br />

„SUSEDGRAD - SOKOL POKAL 2011.“<br />

Juniorsko je prvenstvo Hrvatske<br />

u taekwondou održano 28. svibnja<br />

u Bjelovaru. Nastupalo je oko<br />

230 najboljih juniora i juniorki<br />

iz 45 klubova. Taekwondo klub<br />

„Otok“ ima juniorskog viceprvaka<br />

Hrvatske u kategoriji – 78 kg, a to<br />

je Juraj Pintari<br />

. Nastupali su i Ivana Bošnjak,<br />

Nikola Cvitić, Benjamin Hlevnjak,<br />

Valentina Marić te su zauzeli 5.<br />


Šokčeviću, Antoniju Crljiću, Nikoli<br />

Cvitiću, Nikolini Mareljić, Valentini<br />

Marić i Stefanu Eroru. Brončane<br />

su medalje osvojili Mateo i Domagoj<br />

Kuveždić, Matej Ilijević,<br />

Nikola Crljić, Antun Delinger, Juraj<br />

Pintarić, Dario Čelebić, Marko<br />

Grgurovac i Miloš Babić.<br />

Marin Nađ<br />

JURAJ PINTARIĆ JUNIORSKI VICEPRVAK HRVATSKE<br />

mjesta. Bez plasmana su ostali Antun<br />

Delinger, Dario Čelebić, Drago<br />

Šokčević, Antonio Jukić, Josipa<br />

Mareljić, Katarina Cvitić i Ivana<br />

Matković.<br />

Marin Nađ<br />

55




MARKO VIDOVIĆ OSVOJIO<br />

BRONCU ZA HRVATSKU<br />

KICKBOKSING REPREZENTACIJU<br />

Marko Vidović osvojio je brončanu medalju za Hrvatsku<br />

kickboksing reprezentaciju na Kickboksing prvenstvu<br />

Balkana za seniore održanom krajem svibnja u Beogradu.<br />

Na Prvenstvu su Balkana sudjelovali natjecatelji iz<br />

Srbije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine,<br />

Bugarske, Grčke, Makedonije, Crne Gore i Rumunjske,<br />

a bile su zastupljene discipline low-kick, K-1<br />

style, semi-contact i kick-light contact.<br />

Josip Dabro<br />

RIBIČKA PROLJETNA<br />

EKO-AKCIJA<br />

Prekrasnog se proljetnog jutra 3. travnja na Virovima<br />

okupila oveća skupina ribolovaca SRD „Virovi“ Otok.<br />

Tu su bili kadeti i kadetkinje te seniori koji žele čiste i<br />

prirodne Virove. Radna je akcija bila eko-karaktera na<br />

temu održivog razvoja. Čistio se okoliš ribičkog doma<br />

i natjecateljska staza, tj. obala Virova. Kadetkinje su i<br />

kadeti skupljali plastične vrećice i boce, papire i drugi<br />

odbačeni otpad, a seniori su kosili travu, čistili grmlje<br />

i radili druge teže i odgovornije poslove. Pri kraju su<br />

akcije umorni, ali zadovoljni odrađenim, svi prionuli<br />

na čuveni „Skoletar“ grah s kobasicom. Poslije ručka<br />

nastavilo se druženje na sportskim terenima i šetnja na<br />

svježem šumskom zraku.<br />


NATJECANJE<br />

SENIORA<br />

SRD „BREŽNICA“<br />

17. je srpnja 2011. godine održano natjecanje seniora<br />

SRD „Brežnica“ Komletinci po sustavu dva štapa sa<br />

po jednom udicom. Nakon dva je sata pecanja prvo<br />

mjesto osvojio Antun Miličević, drugo mjesto Luka<br />

Šeremet, dok je treće mjesto pripalo Ivanu Gagiću.<br />

Nakon natjecanja je i uručivanja pehara slijedio ručak<br />

za sve članove SRD „Brežnica“ Komletinci i njihove<br />

goste. Zahvaljujemo se svim sudionicima, gostima i<br />

našim sponzorima na podršci i pomoći u organizaciji<br />

tih natjecanja.<br />

Antun Miličević<br />

RIBIČKA<br />

NATJECANJA<br />

ŠRD „VIROVI“<br />

U prvom je dijelu 2011., zaključno sa šestim mjesecom,<br />

održano nekoliko ribolovnih natjecanja ŠRD „Virovi“<br />

Otok. 19. smo lipnja sudjelovali na kadetskom<br />

natjecanju na Luci, Spačva u Komletincima, gdje su<br />

naši kadeti ostvarili sljedeći plasman: Elvis Filipović<br />

zauzeo je peto mjesto, šesti je bio Patrik Pavešić, Kristijan<br />

Ozdanovac osvojio je osmo mjesto, a Kristijan<br />

Jurković bio je na 13. mjestu.<br />

26. lipnja imali smo i Seniorsko natjecanje u lovu ribe<br />

udicom na plovak. Prvo je mjesto pripalo Tomislavu<br />

Tomiću, drugo Antunu Verešu, a treće Anti Vukoji.<br />

Sva su natjecanja bila u sportskoj, zdravoj i prijateljskoj<br />

natjecateljskoj atmosferi, a poslije svakog je natjecanja<br />

uslijedilo druženje i ručak te rekreacija i zabava u<br />

prekrasnoj prirodi.<br />

Uz ribički pozdrav BISTRO!<br />


U Vukovaru se od 30. lipnja do 2.<br />

srpnja održao Memorijalni nogometni<br />

turnir hrvatskih branitelja.<br />

Bio je to turnir uzrasta dječaka U<br />

14 prvoligaških, hrvatskih klubova,<br />

a kao gost nastupala je i selekcija<br />

Hrvatskog svjetskog kongresa,<br />

temeljne Udruge izvandomovinskih<br />

Hrvata, članice Ujedinjenih naroda<br />

koja u svojim nacionalnim kongresima<br />

djeluje u trideset zemalja<br />

svijeta. Tako je za ovaj turnir ustrojena<br />

selekcija HSK-a u Njemačkoj<br />

pa su se na treningu na igralištu<br />

NK Otok našli nadareni hrvatski<br />

mladići koji uspješno igraju za<br />

Bayern München, Bayer Leverkusen,<br />

VfB Stuttgart i ostale poznate<br />

njemačke klubove. Predstavnici<br />

HSK-a nisu mogli skriti zadovoljstvo<br />

gostoljubivošću Otočana, predstavnika<br />

Nogometnog kluba Otok<br />

te predstavnika Grada Otoka koji<br />

su ih srdačno dočekali. - Ovakva<br />

se spremnost za pomoć rijetko viđa<br />

i prenijet ćemo naše zadovoljstvo<br />

i drugima, a ne sumnjam da ćemo<br />

u budućnosti ostvariti još plodonosniju<br />

suradnju koja će se ogledati<br />

da vašu djecu iz kluba pozovemo<br />

na turnir u Njemačku ili drugdje u<br />

Europi. Radujemo se tome susretu<br />

- naglasio je Danijel Lučić, voditelj<br />

HSK-a. Da će suradnja biti plodonosna,<br />

jamči i Željko Batarilo,<br />

nekadašnji urednik Otočkog lista<br />

koji je trenutačno u Beču te je uz<br />

Anđelka Ivanka trener te selekcije.<br />

56 57<br />



STAROVIRAC NA KADETSKOM KUPU HRVATSK-<br />

OG ŠPORTSKOG-RIBOLOVNOG SAVEZA<br />

ŠRU „Starovirac“ nastupala je na 56. kadetskom kupu<br />

Hrvatskog športskog ribolovnog saveza koji je održan<br />

od 1. do 3. srpnja u Podturenu, u Međimurskoj županiji.<br />

ŠRU „Starovirac“ Otok nastupao je s ekipom kadetkinja<br />

koju su činile Valentina Ljubić, Ana Jurić i Marinela<br />

Varzić. Djevojke su osvojile sedmo ekipno mjesto, dok<br />

je Valentina Ljubić osvojila zlatnu medalju, odnosno<br />

prvo mjesto. Voditelji su ekipe bili Željko Ljubić,<br />

Željko Jurić i Marin Varzić. Tim su plasmanom kadetkinje<br />

ostvarile pravo nastupa sljedeće godine.<br />

Željko Ljubić<br />


Mladi nogometaši (Bayern München, Bayer<br />

Leverkusen, VfB Stuttgart) na treningu u Otoku<br />

- Na ovom su igralištu već igrali<br />

mnogi poznati igrači te su nastupale<br />

brojne hrvatske selekcije, a<br />

veseli nas što ste nas i vi Hrvati koji<br />

živite u inozemstvu posjetili. Kako<br />

naš klub poglavito skrbi o djeci,<br />

raduje nas suradnja s Kongresom i<br />

vašom momčadi koja će se nastaviti<br />

te se sigurno vidimo na jednom od<br />

turnira - rekao je Mirko Martinović,<br />

tajnik Gradskog vijeća.<br />

Željko Batarilo i Jelena Zovak




IZ ŽIVOTA NA STANU<br />

MIŠKOV STAN NA ŠUMICI<br />

„MARIN LUKINAC-ILARKOV S OVCAMA“<br />

Stan je moga oca Ive Miškovog bio<br />

na Šumici odma do Farberovog.<br />

Kad idem od kuće čim dojdem na<br />

kraj sela vidim naš stan. S desne je<br />

strane bila naša zemlja. Na stanu<br />

smo imali veliki zidani štagalj, a pojata<br />

su i koleba bile drvene. Majka<br />

je oko pojate gojila cviće, bila je to<br />

vijojlica. Eto, onda su ljudi više polagali<br />

na gospodarske zgrade, nego<br />

na stambene. Znali su da je gospodarstvo,<br />

u stvari, izvor života i puno<br />

su polagali truda oko njegovog<br />

održavanja. Bila je drvena koleba<br />

na točkova koja se mogla prigurati<br />

po potrebi. Nismo stalno boravili<br />

na stanu jer nas je bilo malo u kući.<br />

Na stan smo išli po danu radit. Otac<br />

je radio zemlju, a stric je Mata radio<br />

oko marve. Imali smo veliko stado<br />

ovaca i stric je uglavnom čuvo<br />

ovce. Ovce smo šišali, vunu je otac<br />

nosio u Vukovar. Tamo je bila predionica<br />

i farbara pa se nepredena<br />

vuna mogla minjat za gotovu, ofarbanu.<br />

Majka je jedva čekala novu<br />

vunu da može tkati stonjike i druge<br />

potrepštine (zaprege, prtenke). Bila<br />

je velika radenica. Prodavali smo<br />

janjiće i dada bi uvik kad pazari kupio<br />

štofanu maramu, kad majki, kad<br />

meni. Vodio je i mene sa sobom.<br />

Priredila: Marina Lombarović<br />

Kazivačica: Eva Kovačić rođ. Ozdanovac (1920)<br />

Na marvenom je vašaru bilo puno<br />

majstora s robom. Volili smo iti na<br />

vašar. Kad prodamo marvu, mogli<br />

smo kupiti šta nam treba u kući.<br />

Na stanu je kraj štaglja bila velika<br />

greda, gumno di se vršilo žito.<br />

Doveze se u snopovima, razveže,<br />

upreže se konja i on ide okolo, onda<br />

se žito privrne pa konj opet ide<br />

okolo. Odvajala se slama i pravila<br />

gamara, skupljala se i pliva, a žito<br />

se kupilo i vijalo na vitrenjaču.<br />

Na stanu smo imali i vitrenjaču.<br />

Žito smo vozili na meljavu u Lajtov<br />

mlin, nama skoro priko puta.<br />

Lajt je bio jak ljudina, i dobar. On<br />

stane na ćupriju i kaže: “Ja živim od<br />

naroda i za narod!“. Bilo je u našem<br />

selu kuća kojima nestane žita prije<br />

vršidbe, njima bi Lajt dao brašna<br />

unaprid i čeko da mu kad ovrše<br />

donesu žito. To se zvalo “foršus“.<br />

U mlinu je bilo desetak radnika.<br />

Gospoja je za nji kuvala, a imala je<br />

i kravu i bila je jako fina i dobra,<br />

pomagala je sve po komšiluku kad<br />

got je trebalo. Moja je majka nju<br />

opskrbljivala povrćem jer nisu imali<br />

barću, a mi smo na stanu sadili<br />

veliku barću. Bilo je i voća, sićam<br />

se jabuke rižnjare.<br />

Većina je posla bila na stanu. U<br />

jesen je bivalo blato, zimi veliki<br />

snigovi i malo koja kuća nije imala<br />

saone koje su vukli konji. Na saona<br />

su nosili sve što treba na stan, vozili<br />

su drva iz šume jer seljačka kola<br />

po tom snigu ne bi mogla nikuda.<br />

Ljudi bi se dobro obukli, nosili su<br />

kožuve, zamotali i sidili po zimi<br />

na saona. A zime su bile oštre. Po<br />

svakom su vremenu ljudi morali<br />

namirivat marvu. Liti je putem bila<br />

velika prašina.<br />

Na stanu sam išla kod babe Evice<br />

„OBITELJ KOVAČIĆ – MARICE<br />

LUKINAC, ROĐENE KOVAČIĆ –<br />

DJED, BAKA I TATA“<br />

„MARICA LUKINAC-ILARKOVA I NJEZINA MAMA EVA KOVAČIĆ,<br />

ROĐENA OZDANOVAC – MATAGINA“<br />





Farberove na kruške i igrala se s<br />

njezinom unukom koja se udala u<br />

Komletince u Kneževu kuću. Stric<br />

mi je na stanu napravio prelju i na<br />

njoj napiso “1928. god.“. Čobani<br />

su kod ovaca i svinjari kod svinja<br />

često rezbarili predmete od drveta.<br />

Bile su to i frule i slično. Neki su<br />

bili pravi umjetnički radovi, kako je<br />

k’o bio nadaren!<br />

Ja sam bila dobar đak i tila sam it<br />

dalje u školu, a onda se moj stric<br />

odlučio podilit. U kući smo ostali<br />

moji roditelji i ja, a baka je otišla sa<br />

stricem koji je bio sam. Srušili smo<br />

štagalj na stanu i od njega su ljudi<br />

koji su kupili ciglu napravili veliku<br />

kuću. Bilo je to za komesacije 1932.<br />

1964. god. opet je bila komesacija.<br />

Onda se mogla zemlja pripisat bez<br />

poreza. Moj je dada odlučio da tom<br />

prilikom zemlju zamini na drugom<br />

kraju sela, kraj zemlje moga čovika,<br />

i pripiše na mene.<br />

Nema više stana, ni staništa, nema<br />

više ništa!<br />

Prošlo je puno vremena, ostale su<br />

samo uspomene na<br />

neka prošla vremena,<br />

na život, težak, ipak<br />

pun uspomena i lipi<br />

sićanja na moju rodnu<br />

kuću, na stan, koji je,<br />

kako kažu neki, bio<br />

„tvornica novaca“.



DUKATI<br />

Dukati se u Slavoniji pojavljuju<br />

kao platežno sredstvo sredinom<br />

19. stoljeća, u eri eksploatacije<br />

„VELIKI DUKAT“<br />


naših hrastovih šuma. Tisuće su<br />

šumskih radnika isplaćivali poduzetnici,<br />

kako se tada govorilo<br />

“na panju”, u zlatnicima tadašnje<br />

Austro-Ugarske monarhije. Dukati<br />

su tako postajali i najvrjedniji dio<br />

imovine seoskih obitelji, a vrlo su<br />

se brzo počeli pojavljivati i u obliku<br />

nakita na slavonskim nošnjama,<br />

kupovali su se kao vjenčani<br />

dar, ukras ili, naprosto, kao<br />

zalog za budućnost. Koristio<br />

se, također, i za međunarodna<br />

plaćanja.<br />

Jednostruki dukat<br />

Promjer jednostrukog dukata<br />

iznosi 20 milimetara, debljina<br />

0,7 milimetara, a težina mu<br />

je 3,49 grama. U sebi sadrži<br />

0,1106 unci čistoga zlata. Na<br />

reversu je zlatnika otisnut<br />

lik cara Franje Josipa (Franz<br />

Jozef) okružen tekstom FRANC<br />

IOS I D G AVSTRIAE IMPERA-<br />

TOR. Na obversu se nalazi grb<br />

Austro-Ugarske monarhije te dvoglavi<br />

austrijski carski orao okružen<br />

tekstom HUNGAR BOHEM GAL<br />

LOD ILL REX A A 1915. Cijena se<br />

tog dukata kreće u rasponu od 80<br />

do 110 eura.<br />

Dvostruki dukat<br />

Težina četverostrukog dukata<br />

iznosi 13,9636 grama,<br />

promjer mu je 40 milimetara,<br />

a debljina 0,7 milimetara.<br />

U sebi sadrži 0,4430<br />

unci čistoga zlata. Na reversu<br />

je zlatnika otisnut lik<br />

cara Franje Josipa (Franz<br />

Jozef) u svečanoj imperatorskoj<br />

odjeći i tekst FRANC<br />

IOS I D G AVSTRIAE IM-<br />

PERATOR. Na obversu se nalazi<br />

grb Austro-Ugarske monarhije te<br />

dvoglavi austrijski carski orao, s<br />

tekstom HUNGAR BOHEM GAL<br />

LOD ILL REX A A 1915. Na dnu<br />

se kovanice nalazi brojka četiri u<br />

zagradama (4) koja utvrđuje vrijednost<br />

od četiriju dukata. Cijena se<br />

tog dukata kreće u rasponu od 380<br />

do 440 eura.<br />

„VELIKI DUKAT“<br />

Taj se dukat još i danas izrađuje u<br />

milijunskim nakladama u austrijskoj<br />

kovnici Muenze Osterreich u<br />

obliku u kakvom je bio izvorni dukat<br />

iz 1915. godine, što uključuje<br />

i otisnutu godinu izdanja. Obje su<br />

Priredila: Marina Lombarović<br />

Izvori: Anica Lukinac-Ilarkova,<br />

Hrvatska investicijska numizmatika<br />

kovanice izrađene od zlata čistoće<br />

986 tisućinki (98,6 posto).<br />

U našim selima postoje dukati iz<br />

1891. i 1897. godine.<br />

Slavoncu je na prvom mjestu bio<br />

konj, na drugom dukati. Oni su<br />

opjevani u mnogim pjesmama i<br />

poskočicama, kao što je „Alaj volim<br />

garavu u mraku, kad joj zveče<br />

dukati na vratu“ ili „Ne meću se<br />

dukati na cvijeće, već na cure koje<br />

niko neće“.<br />

Djevojke su i snaše nosile dukate<br />

pod vratom, na plantikama. Boja<br />

je plantika bila karakteristična za<br />

određeno selo. Pod vratom su se<br />

nosili mali dukati, na crnoj plišanoj<br />

plantiki ili na svilenoj neke druge<br />

boje. Sljedeći su red bili veliki<br />

dukati. Svaki se red velikih dukata<br />

povećavao s dva sa strane. Na<br />

primjer: prvi red od pet dukata, zatim<br />

sedam pa devet… S druge su<br />

se strane vidjele svezane plantike<br />

i moglo se prebrojati koliko ima<br />

redova dukata. Postoje tri načina<br />

vezanja dukata. Najrasprostranjeniji<br />

je zrakasti način<br />

vezanja dukata. Dukati se<br />

vežu žutim koncem i zašiju<br />

na svilenu plantiku, dok se<br />

kod lepezastog vezanja dukata<br />

plantika može provući s<br />

druge strane. Cure su nosile<br />

dukate i na pletenici.<br />

Šokci su kitili šešire i šubare<br />

cvijećem i dukatima koji su<br />

bili u brošu, momci s lijeve<br />

strane, a oženjeni s desne.<br />

Dukate su nosili svake<br />

nedjelje u crkvu i u svim<br />

svečanim prilikama cijelu godinu,<br />

osim u korizmi. U prvom i drugom<br />

svjetskom ratu šokice nisu nosile<br />

dukate, nego crninu.<br />

Dukati od znoja dobiju patinu, čiste<br />

se sodom bikarbonom i lanenom<br />

krpom.<br />

U Otoku se dijete prvi put kupalo<br />

tako da se dukat stavi u vodu kako bi<br />

se izliječila novorođenačka žutica.<br />

Snaša Anica Ilarkova kaže:<br />

„ANICA LUKINAC-ILARKOVA“<br />

„Darivalo se u svatova, na<br />

krštenju… Mene je i moju jetrvu<br />

svekrva darivala „na ružmarin“, to<br />

su zaruke, svaku s pet veliki dukata.<br />

Dukate su cure nasljeđivale od<br />

majki i baka, skupljali su se generacijama.<br />

Gledalo se čuvat i kupilo<br />

bi se novac, pogotovo ko imade<br />

žensku dicu, da se kupe dukati. Kad<br />

se dukati kupuju, reklo se „prominit<br />

dukat“, a kad se prodaju reklo se<br />

„polupat dukat“. Prodavali su se<br />

potajno jer je bilo sramota polupat<br />

dukat. To se radilo rad kake velike<br />

nužde, ako je došla bolest ili ako<br />

se kupuje kuća, zemlja… Cura je<br />

bilo lipi i manje lipi, ali kad se lipo<br />

urede, počešljaju i okite dukatima,<br />

sve su bile lipe. Išle smo na veliku<br />

misu, u tri popodne na večernju.<br />

Na večernji se piva i mole litanije.<br />

Potlim večernje cure se šeću “u pi-<br />

jacu“, a momci stoje po grupama<br />

prema tome iz koje su ulice. U moje<br />

su se vrime već od dukata pravile<br />

narukvice, obočići, prsteni. Ja sam<br />

u crkvi sidila u sedmom redu, a<br />

onda sam dospila na balvan. U moje<br />

vrime nije bilo truljarski dukata.<br />

Koja cura nije imala pravi, nosila<br />

je zrnje, to se naniže u tri reda pa<br />

prišije na plantiku. Neke cure su<br />

posuđivale dukate. Lipo je bilo vidit<br />

u našoj crkvi cure i mlade snaše i<br />





meni je danas žao što je to prošlo!“<br />

Dukati su dali Slavoniji neizbrisiv<br />

trag postojanja. Prošli su ovim<br />

prostorima i Austrijanci, i Nijemci,<br />

Mađari… Prošli i otišli, a mi smo<br />

ostali s našim dukatima!<br />

„VESNA TRBLJANIĆ, KĆER ANICE LUKINAC, I NJEZINA KĆER<br />

MATEJA TRBLJANIĆ“




POVIJEST OTOČKOG ROCK ‘N’ ROLLA<br />

by Zvonko Spajić 6. DIO<br />

I tako su godine proletjele. Neki su se Skromnih ponekad sjetili, neki ih zaboravili, a neki za njih uopće nisu ni<br />

znali. No, zbog toga i pišem ovu povijest da bi onim prvim dvojima osvježio pamćenje, a da ih upoznam s onima<br />

koji za njih nisu znali.<br />

Boletova momačka soba u kojoj je mnogo svirao i skidao nove stvari.<br />

Bole s buzukijem na kojemu je u JNA svirao s Josifom Srebrovim (bivši nogometaš Vardara iz Makedonije i<br />

reprezentacije Jugoslavije i vrhunski glazbenik) na plesnjacima u Vršcu (Vojvodina) u njihovom Domu.<br />


1996. god. našli su se Đoni, Bole i Kruška kako bi se nakon 30 godina podsjetili na svoje<br />

mladenačke, glazbene, sretne dane. Slikali su se na godišnjici mature u Vinkovcima.<br />

Ringa nije bilo jer je bio u Njemačkoj, kao ni pokojnoga Jašina.<br />

Nakon 30 godina s Kruškom. Đoni, Bole i Kruška<br />




2006. godine u Caffe-baru „Luj“ u Otoku napravili smo retrospektivu (40 godina rock ‘n’ rolla u Otoku) na<br />

kojoj su nam pomogli mlađi glazbenici jer smo bili u „okrnjenom“ sastavu, ali ipak smo prizvali naše doba i<br />

uspomene „na prašnjavi sokak i poljupce njene“.<br />

40. godišnjica - lijevo Bole, u sredini Tomislav Čavlović-Toha i desno Đoni.




Pjeva Toha, u pozadini Josip Dora-Jole, Bole i Đoni s gitarama, a Rigo Kovačević za bubnjevima.<br />

Bilo je to lijepo i ugodno druženje i svima je ostalo u lijepom sjećanju.<br />

Kod mene u Zagrebu za 45. godišnjicu. Bole, Đoni, Ivica Lalić-LALO i Marija Spajić<br />

Bole sa svojim, sada nerazdvojnim BAS-PRIMOM, a ja sam fotografirao.<br />

Sastavili: Marko Bošnjak-BOLE i Zvonko Spajić-SPAJKI<br />

Pozdrav do ponovnog javljanja.<br />

Primjedbe i utiske na e-mail-polion1@zg.t-com.hr<br />

Nastavak u sljedećem broju.<br />

Ljubomora<br />

Visok je krupan muškarac u sivoj<br />

jakni i crnim hlačama od grubog<br />

samta, besprijekorno ulaštenih cipela,<br />

stajao naslonjen na zid kolodvorskog<br />

restorana i gledao u svoju<br />

ženu koja je čekala u redu kako bi<br />

kupila karte. Žena je, mala i sitna,<br />

kratke smeđe kose, u bijeloj jakni i<br />

traper hlačama, s tamnom ešarpom<br />

prebačenom preko ramena, ne<br />

gledajući ni lijevo ni desno, znala<br />

da je budno motre oči njezinog,<br />

očito strašno ljubomornog, muža.<br />

Odjednom, zaokupljeni nekom<br />

svojom raspravom, do nje dođoše<br />

dva željezničara i jedan je od njih,<br />

ne vidjevši je, dodirne laktom.<br />

Žena se blago izvije osjetivši dodir,<br />

a željezničar joj, primijetivši je,<br />

uputi ispriku. Ona prihvati ispriku<br />

uz osmijeh i reče mu nešto. Njezin<br />

se muž, koji je dotad netremice<br />

pazio na nju, kao kobac na leglo<br />

pilića, stvori do nje u dva skoka,<br />

dišući teško, stisnutih čeljusti.<br />

Željezničari odmah osjetiše stvarnu<br />

prijetnju i, ne upuštajući se u<br />

bilo kakvu raspravu, dodirnuvši<br />

službeno svoje kape vrhovima prstiju,<br />

okrenuše se i odoše, dok je ženi,<br />

vjerojatno naviknutoj na takve situacije,<br />

licem prešao neki čudan izraz<br />

nelagode i očaja. Ne govoreći ništa,<br />

njih se dvoje upute ka izlazu.<br />

- Vidiš – reče mi moj sugovornik<br />

Martin, stari novinarski vuk – ljubomora<br />

je teška boljka od koje se<br />

pati, a ne umire. Ja, otpivši gutljaj<br />

kave, reknem, kao za sebe: - Mogu<br />

zamisliti život te žene.<br />

- E, prijatelju moj – prihvati Martin<br />

– ne možeš.<br />

- Mislim da mogu – rekoh inatljivo.<br />

– Ne treba biti posebno maštovit<br />

da bi se shvatilo kako ta žena<br />

proživljava strašnu torturu.<br />

- Maštovit možda ne, ali moći shvatiti<br />

život u svoj njegovoj okrutnosti,<br />

to da. Uostalom, žena?! Zašto<br />

misliš da ona najviše pati? Ona<br />

ipak ima svoj prostor slobode, svoj<br />

um. A taj jadnik nema ni to. On je<br />

doslovno ruina, slomljen čovjek.<br />

Taj put kojim on ide vodi samo u<br />

jedno: u propast. Zamisli o čemu<br />

on iz dana u dan razmišlja: samo o<br />

tome kako ga ona vara. U njegovoj<br />

je glavi kaos, on nema prijatelja,<br />

tjeskoban je i sklon nasilju. To je<br />

začarani krug iz kojega on ne može<br />

izaći, a da pritom ne uništi i nju i<br />

sebe. Tu nema puno ljubavi, samo<br />

puno patnje. Poznavao sam jednog<br />

takvog čovjeka i mogu ti odmah<br />

reći da nije dobro završio.<br />

Znaš da sam godinama bio novinar<br />

crne kronike našeg regionalnog<br />

dnevnog lista. Isto tako znaš da<br />

se pored zgrade uredništva nalazio<br />

bife u kojega smo mi novinari,<br />

naravno, često zalazili. Na drugoj je<br />

strani ulice, dakle preko ceste, bila<br />

mala trgovina mješovitom robom u<br />

kojoj je radila lijepa mlada žena. Iz<br />

ugla se bifea, i samo s tog mjesta,<br />

mogla vidjeti cijela unutrašnjost<br />

trgovine, odnosno, pult, police i,<br />

dakako, prodavačice. Za tim je<br />

stolom u uglu vrebao na tu mladu<br />

prodavačicu njezin bivši muž. Ona<br />

je znala da on, sve dok joj ne završi<br />

smjena, satima sjedi za tim stolom<br />

i gleda je. Naravno, ignorirala ga<br />

je, potpuno, ali samo na prvi pogled.<br />

Kada ste, dolazeći svaki dan,<br />

postali svjesni tog muškarca i te<br />





„Glupost je živjeti ako je život muka…“<br />

„Otelo“ I, 3<br />

žene, onda ste mogli vidjeti kako<br />

kako oni komuniciraju nijemim<br />

usnama. On je njoj, kada bi im se<br />

pogledi sreli, napinjući usne kao da<br />

izgovara riječi, poručivao: „Volim<br />

te!“, ili „Oprosti!“. A ona njemu: „<br />

Umri!“ Začudo, nikada se nije dogodilo<br />

da on prijeđe cestu i ode k<br />

njoj (vjerojatno je postojala sudska<br />

zabrana), a on to, koliko sam vidio,<br />

nije ni htio. Pokorno je čekao onu<br />

njezinu riječ osude i kada bi je odgonetnuo<br />

s njezinih usana, osjetio<br />

je olakšanje: ona je još tu i prezire<br />

ga.<br />

Jednom se dogodilo da je nas nekoliko<br />

novinara zauzelo stol u uglu, ne<br />

misleći pritom da nekome drugom<br />

pripada. Usred našeg se bučnog<br />

razgovora pojavio on, gospodin<br />

Vlado, kako sam saznao da se zove.<br />

Prvo se, s čašicom pelinkovca, nervozno<br />

nadvirivao iznad naših glava,<br />

zatim je, srdit, otišao za šank.<br />

Uporno je gledao jednog mladog<br />

kolegu koji je držao dug pledoaje i<br />

izazivački ponavljao svaku njegovu<br />

riječ. – No, što hoćete?! – napokon<br />

će ovaj iznervirano. Kako je gospodin<br />

Vlado šutio, kolega mu nadobudno<br />

odbrusi: - Prokleta pijanduro!<br />

Gospodin Vlado mu vrati te<br />

riječi kao jeku, očekujući njegovu<br />

reakciju. Ovaj mu odjednom priđe<br />

i uhvati ga za revere kaputa. Gospodin<br />

Vlado uhvati njega i njih se<br />

dvojica, u tom zagrljaju, doklatiše<br />

do stola. Najednom, gospodin Vlado<br />

pusti mladića kao da je izgubio<br />

svaki interes za njega, sjedne za<br />

stol na svoje staro mjesto i zapilji<br />

se prema izlogu trgovine. Mladi<br />

ga kolega, iznerviran i osramoćen,<br />

ovlaš udari preko leđa. Gospodin




Vlado se niti ne osvrne, kao da je<br />

time govorio: „Ma, možeš me ubiti,<br />

samo me pusti da je gledam!“<br />

Sutradan ujutro, budući da sam<br />

čitavu noć bio dežuran u desku, a<br />

prije povratka kući, navratim na<br />

kavu u bife koji je već bio otvoren.<br />

Naravno, stol je u uglu već bio<br />

zauzet i za njim je, sav uznemiren,<br />

očiju koje su se krijesile kao u<br />

životinje, pribijen uz staklo izloga,<br />

sjedio gospodin Vlado. Jedva me<br />

okrznuo tim svojim strašnim pogledom<br />

i iskapio piće. – Vi, novinari –<br />

reče on iza mojih leđa. Okrenem se<br />

prema njemu. On je šutio pognute<br />

glave; čeljust mu je podrhtavala kao<br />

da će sada iz njega provaliti teške<br />

suze. – Prokletnici – reče on – kako<br />

se samo smiju! Pogledam iznad<br />

njegove glave: ispred trgovine su<br />

popravljali nogostup. Nekoliko se<br />

mladića s pijucima i loptama vrtjelo<br />

oko radnje dok je njegova bivša,<br />

namjerno ili ne, glasno razgovarala<br />

s njima smijući se razdragano.<br />

- Što stojite tu nada mnom – reče<br />

on nabusito – nisam još umro. Sjednite!<br />

Sjednem do njega bez puno<br />

oklijevanja. – Žao mi je – opet on<br />

progovori – ako sam vas uvrijedio,<br />

ali nije mi bila namjera. Takav sam,<br />

grub i svadljiv, samo da bih druge<br />

odbio od sebe. Ne želim da me<br />

netko sažalijeva pa niti da me voli.<br />

Ne više. Ljubav je strašna prijevara,<br />

gospodine: kad puno dajete, ne<br />

dobivate ništa; kad malo dajete, sva<br />

vam se vrata otvaraju, svi vas žele<br />

uzeti u zaštitu i voljeti. Čudite se toj<br />

mojoj obrnutoj logici, mislite da je<br />

to, možda, bulažnjenje jednoga pijanca.<br />

A, ne. Pretpostavljate da sam<br />

oduvijek bio ovakav pa sam, prema<br />

tome, i zaslužio sudbinu koja me je<br />

zadesila. Ne, nipošto! Nekada sam i<br />

ja bio bezbrižan mlad čovjek kojega<br />

su svi voljeli, vječiti šarmer koji je<br />

lakonski osvajao djevojke koje mu<br />

nisu ništa značile, vrijedan radni<br />

kolega i prijatelj. A onda je došla<br />

ljubav koja je u meni odjednom probudila<br />

zvijer za koju nisam znao da<br />

postoji: ljubomoru. Ona žena tamo<br />

– reče on i pokaže prstom prema<br />

trgovini – ona me upropastila. Ne,<br />

ne! Bože, što govorim? – odjednom<br />

se trgne. – Nije me ona upropastila,<br />

ta kako bi i mogla! Ona je anđeo<br />

moje tuge. Ja sam se sam upropastio,<br />

razumijete li? Sam! Previše sam<br />

volio, a to ne smijete, gospodine, jer<br />

zauzvrat, kako već rekoh, ne dobivate<br />

ništa. A ja sam želio sve. Sve!<br />

Sada znam da je to bila prva<br />

pogreška koju sam načinio. Jer, ne<br />

možete imati sve, dragovoljno to<br />

ne daje nitko. Onda, ako ne može<br />

dragovoljno, vi otimate jer mislite<br />

da imate pravo na to. Postoje dvije<br />

vrste ljudi, gospodine: oni kojima<br />

su da bi bili sretni dovoljne mrvice<br />

i oni kojima nije dovoljan ni čitav<br />

kolač. Ja sam, isprva, pripadao toj<br />

drugoj grupi… a sada se, vidite,<br />

zadovoljavam i mrvicama: sretan<br />

sam što me prezire. Taj je stolac<br />

u kojem sjedim čitav dan moje<br />

kraljevsko prijestolje, a tuga koju<br />

natapam gorčinom jest medovina<br />

bogova koju pijem s radošću jer<br />

gledam lice ljubljene žene. Vjerojatno<br />

se pitate kako je jedna tako lijepa<br />

žena mogla živjeti s nekim kao što<br />

sam ja. Izgled vara, gospodine, a ja,<br />

osim toga, nisam tako star. Pa, meni<br />

je tek četrdeseta. Istina, između nas<br />

postoji razlika u godinama, za neke<br />

možda prevelika, ali ja, da vam<br />

pravo kažem, nikada nisam vodio<br />

previše računa o tome. Naravno da<br />

mi je imponiralo što se jedna mlada<br />

i lijepa djevojka zainteresirala za<br />

mene. Ali, ona bi bila kao i mnoge<br />

druge djevojke koje sam dotad<br />

imao, dakle, samo lijepo sjećanje,<br />

da se Emanuela, moja božanska<br />

Ema, nije po nečemu izdvojila od<br />

njih. Naime, trudila se oko mene jer<br />

joj je bilo stalo. I baš je ona tim svojim<br />

trudom promijenila moj frivolni<br />

stav o životu, a riječ se „ljubav“<br />

koju sam ranije koristio samo kao<br />

anegdotu da bih osvojio žene koje<br />

su me zanimale odjednom rascvala<br />

u predivan cvijet s tisuću mirisa.<br />

Nažalost, uz taj je cvijet proklijala<br />

i druga biljka o kojoj nikada nisam<br />

razmišljao: ljubomora.<br />

Reći ćete, možda, da ovom pričom<br />

želim opravdati sebe. Ma, niti govora:<br />

neka sav krimen padne na moju<br />

glavu. Pa, zamislite, bio bih zadnji<br />

bijednik kada bih se opravdao<br />

na ime žene koju ljubim! Ono što<br />

želim reći jest da me je ta ljubav<br />

promijenila na gore. Da, dobro ste<br />

čuli: na gore. Ranije sam žene uzimao<br />

zdravo za gotovo i smatrao sam<br />

to prirodnim: nisam se puno trudio<br />

oko njih jer me nije bilo briga. Ako<br />

ne uspijem kod jedne, doći je druga.<br />

Onda je došla Ema i ja sam shvatio:<br />

nema druge. Ljubomora, u mom ranijem<br />

životu, dakle, u životu prije<br />

Eme, nije postojala ni kao apstraktni<br />

pojam. A sada, ona je postala os<br />

oko koje se sve vrti.<br />

Tada sam načinio drugu grešku,<br />

grešku koju većinom čine mladi,<br />

zaljubljeni ljudi: nisam tu svoju<br />

ljubav želio gledati pravim očima,<br />

nego sam stvorio lažnu sliku o njoj<br />

jer mi je bila potrebna iluzija da bih<br />

u njoj živio. Ta je iluzija, na kraju<br />

krajeva, i opravdala sve moje ludosti.<br />

A, vidite, da sam je tada pogledao<br />

pravim očima (da sam to, naravno,<br />

mogao) uočio bih njezinu pretjeranu<br />

naklonost prema muškarcima<br />

koja je prelazila u koketnost. Kada<br />

je žena koketa, to je nešto predivno<br />

za muškarca, samo pod uvjetom da<br />

se ne radi o njegovoj djevojci ili<br />

ženi. Ako se radi, onda imate dva<br />

izbora: ili se praviti da to ne vidite,<br />

ili je ostaviti. I, uistinu, ja to nisam<br />

vidio sve do onoga trenutka kada je<br />

ljubav pustila korijene u mom srcu.<br />

Ona je već negdje s osamnaest,<br />

devetnaest godina počela raditi<br />

u trgovini ( dakako, ne u ovoj), a,<br />

konačno, tamo smo se i upoznali. I,<br />

uvijek je ta njezina radnja, jer je bila<br />

komunikativna i druželjubiva, bila<br />

puna muškaraca koji su ispred pili<br />

pivo ili se zezali s njom za pultom. I<br />

sam sam, isprva, dolazio tamo, sve<br />

dok me ona nije izdvojila od drugih<br />

i rekla mi da sam nešto posebno i da<br />

želi biti sa mnom. Kada smo počeli<br />

hodati, sve sam manje dolazio kada<br />

je nekoga bilo jer me je to počinjalo<br />

smetati. No, nisam mogao utjecati<br />

na nju da promijeni svoje ponašanje<br />

jer je to bio dio njezine osobe. Ipak<br />

sam smatrao da će ona, vremenom,<br />

ispraviti svoje ponašanje pa to ni<br />

dalje nisam držao nekim velikim<br />

problemom. No, da sam tada stao<br />

i promislio, ne bih učinio treću<br />

pogrešku: ne bih se oženio.<br />

To je došlo tako nenadano, poslije<br />

jednog divnog vikenda provedenog<br />

na rijeci. I moji su i njezini roditelji<br />

bili, naravno, ogorčeni. Nikada nas<br />

nisu prihvatili, a nama to nije bilo<br />

ni važno. Imali smo jedno drugo i<br />

čitav svijet nam je bio pod nogama.<br />

Preselili smo u grad. Ja sam dobio<br />

posao u uredu jednog čuvenog<br />

odvjetnika, a Ema je, poslije nekoliko<br />

mjeseci neaktivnosti i zaokupljenosti<br />

uređenjem našeg malog<br />

stana ponovo počela raditi u trgovini,<br />

čemu sam se ja vrlo protivio.<br />

I u tim prvim mjesecima našeg<br />

zajedničkog života nismo ni znali<br />

da smo potrošili sve naše lijepe<br />

dane, da su, dakle, ostali samo oni<br />

ružni, da je cvijet ljubavi prekrila<br />

sjena ljubomore iznikla iz njegovog<br />

sjemena.<br />

I ta se misao, isklijala iz moga<br />

straha, pojavila odjednom preda<br />

mnom kao divlja povijuša i stegnula<br />

mi vrat. Dugo nisam dolazio u<br />

njezinu radnju jer se nisam slagao<br />

s odlukom da ponovo radi u trgovini,<br />

a onda, slučajno, naiđoh. Dva<br />

mladića, upravo izašla iz trgovine,<br />

prolazeći pokraj mene, govorahu<br />

jedan drugome: „ I tebi se nasmijala?“<br />

„Jest“, odgovori drugi, „kao<br />

i jučer!“ „Uh, čovječe“, ponovo<br />

će prvi, „kako te samo gledala!“,<br />

„Priznajem, da mi je to netko<br />

ispričao samo bih odmahnuo rukom<br />

i rekao: „Glupost!“, „Međutim, zastao<br />

sam i trudeći se da me ne vidi,<br />

vratio se u svoj ured. Kao da mi<br />

je netko tim slučajnim bezazlenim<br />

razgovorom odsjekao pola srca i<br />

odbacio ga od mene. Nastojao sam<br />

obuzdati tu misao nekakvim zdravorazumskim<br />

razmišljanjem: pa takav<br />

joj je posao, mora biti ljubazna<br />

i nasmijana. Ali, time nisam sebe<br />

umirio. I ma koliko se trudio potisnuti<br />

taj razgovor, on je čučao u mojoj<br />

podsvijesti spreman da, kao iz<br />

zasjede, ponovo iskoči pred mene.<br />

Te večeri, kao i nekoliko narednih,<br />

nisam ništa govorio. Nastojao<br />

sam održati privid naše veze:<br />

večerali bi zajedno, gledali televiziju,<br />

mazili se, ljubili. Ali, sa svakim<br />

je njezinim zagrljajem, sa svakim<br />

njezinim poljupcem ono „kako te<br />

samo gledala“ raslo u mojoj glavi<br />

kao tumor, kipjelo u mojim žilama,<br />

vrištalo u mome stegnutome grlu.<br />

Dugo nisam mogao zaspati; prevrtao<br />

sam se u krevetu gledajući nju<br />





tako mirnu pokraj sebe, pitajući se:<br />

„Vara li me?“ A kada bih napokon<br />

usnuo, budio bih se s nekim nejasnim<br />

osjećajem tjeskobe.<br />

U tih sam se nekoliko dana otkako<br />

mi je ta prokleta misao okupirala<br />

glavu doslovno promijenio. Postao<br />

sam zamišljen i šutljiv, naglo sam<br />

ustajao i odlazio iz ureda jer nisam<br />

mogao izdržati tu klaustrofobičnu<br />

atmosferu. Dugo bih hodao uz rijeku,<br />

premećući u glavi jedne te iste<br />

misli. I bilo je samo pitanje dana<br />

kada ću ponovo otići pred njezinu<br />

trgovinu. Ipak sam nastojao toj odluci<br />

dati nekakvo opravdanje. Idem<br />

se razuvjeriti, rekao sam u sebi,<br />

i konačno prekinuti sa svim tim.<br />

Naravno, ništa od toga se nije dogodilo<br />

jer ja se, u biti, nisam želio<br />

razuvjeriti, želio sam je uhvatiti na<br />

djelu.<br />

I tada se provalija moje propasti<br />

otvorila ispred mene. Trebao sam<br />

s ono malo zdravog razuma što mi<br />

je bilo ostalo stati, okrenuti se i<br />

otići kući kao da ništa nije bilo, jer,<br />

ustvari, ništa i nije bilo. Imao sam<br />

ženu koju volim. Dakle, sve što<br />

sam želio. Ipak, nisam to učinio.<br />

Nažalost.<br />

Marin Benaković




LIJEČNICA SAVJETUJE<br />

S dolaskom ljeta dolaze i upozorenja<br />

o štetnom ultraljubičastom zračenju,<br />

o uporabi krema s odgovarajućim<br />

zaštitnim faktorima i zaštiti kože od<br />

opeklina koje će nam, zasigurno, upropastiti<br />

nekoliko dana ljetovanja.<br />

Zašto je uopće to ultraljubičasto<br />

zračenje opasno? Što znače te oznake<br />

na kremama s nekakvim brojevima i<br />

čemu toliko upozorenja zbog nekoliko<br />

opeklina koje će proći kroz koji dan?<br />

Sunčeve se ultraljubičaste zrake mogu<br />

podijeliti na UVA, UVB i UVC zrake.<br />

UVA i UVB zrake dolaze do zemlje i<br />

izazivaju opekline, alergiju i rak kože,<br />

dok nas od UVC zraka štiti ozonski<br />

sloj atmosfere pa one ne dopiru<br />

do površine zemlje, a tako ni do naše<br />

kože. UV zrake djeluju na kožu tako<br />

da omogućuju njezino tamnjenje, što<br />

nam odgovara, jer želimo da se dive<br />

našoj boji kad se vratimo s mora. No,<br />

tamnjenje kože nastaje kao posljedica<br />

podražavanja melanocita, tj. stanica<br />

koje pod utjecajem UV zraka stvaraju<br />

melanin, pigment koji štiti od štetnog<br />

UV zračenja. Dakle, naša se koža brani<br />

od štetnog UV zračenja, ali važno je napomenuti<br />

da se broj melanocita svakih<br />

10 godina smanji za oko 10%. Kakve<br />

će biti posljedice izlaganja suncu ovisi<br />

i o tipu kože kojeg imate. Razlikujemo<br />

četiri osnovna tipa kože.<br />

1. JAKO SVIJETLA KOŽA<br />

U ovu skupinu podrazumijevamo ljude<br />

koji imaju svijetle oči, kosa im je plava<br />

ili s narančasto-crvenim pigmentom<br />

i obično imaju pjegice. Ove osobe ne<br />

tamne tako često, nego pocrvene. Za<br />

ovaj se tip osobe ne preporučuje boravak<br />

na suncu dulje od 5 minuta bez<br />

kreme sa zaštitnim faktorom 30 i više.<br />

2. SVIJETLA KOŽA<br />

Ovu skupinu ljudi karakteriziraju plava<br />

do svijetlosmeđa kosa i svjetlije oči.<br />

Lakše tamne, ali vrlo lako izgore, jer<br />

na suncu mogu boraviti 10 minuta bez<br />

kreme sa zaštitnim faktorom 20-30.<br />

3. TAMNIJA KOŽA<br />

Smeđa je kosa sa smeđim očima karakteristika<br />

osoba koje lako tamne i rijetko<br />

izgore. Bez kreme sa zaštitnim<br />

faktorom 12-20 mogu biti izloženi 15<br />

minuta.<br />

4. VRLO TAMNA KOŽA<br />

Ukoliko imate tamnu kosu i tamne<br />

oči, ne morate brinuti, jer ćete jako<br />

teško izgoriti. Ove osobe mogu na<br />

suncu provesti 20 minuta bez kreme sa<br />

zaštitnim faktorom 8-12.<br />

Kakve će posljedice uzrokovati<br />

prekomjerno izlaganje suncu?<br />

Sunčane su opekline (solarni dermatitis)<br />

akutna posljedica prekomjernog<br />

izlaganja UVB zrakama. 4-6 sati nakon<br />

izlaganja suncu javlja se crvenilo koje<br />

je najjače nakon 12-24 sata, a nestaje<br />

72 sata nakon izlaganja suncu. Koža je<br />

crvena, otečena, vrlo bolna uz osjećaj<br />

pečenja. U težim će slučajevima doći<br />

do razvoja mjehura uz opće loše stanje,<br />

mučninu, povraćanje, glavobolju i<br />

povišenu temperaturu. Nekoliko dana<br />

poslije dolazi do ljuštenja kože.<br />

Fotostarenje ili prijevremeno<br />

starenje kože je posljedica dugotrajne<br />

izloženosti UV zrakama koje se<br />

očituje suhom, naboranom, tankom i<br />

žućkastom kožom sa smećkastim pigmentacijama<br />

i proširenim kapilarama.<br />

Prekanceroze nastaju oštećenjem DNA<br />

poput aktiničke keratoze koja se očituje<br />

promjenama najčešće smještenim na<br />

dijelovima tijela izloženim djelovanju<br />

UV zraka, tj. na uškama, licu i šakama.<br />

Javlja se najčešće u osoba s tipom kože<br />

I i II te u radnika koji rade na otvorenom.<br />

Karcinomi poput bazocelularnog i<br />

planocelularnog karcinoma očituju se<br />

poput čvorića koji ne cijele. Najopasnija<br />

je vrsta raka kože maligni melanom<br />

koji može nastati iz pigmentiranih<br />

madeža, ali i na nepromijenjenoj koži.<br />

ZAŠTITA KOŽE OD SUNCA<br />

Svaka promjena na koži koja ne cijeli<br />

nakon nekog vremena, neravnomjerna<br />

pigmentacija, promjene boje, oblika i<br />

veličine madeža, zahtijevaju odlazak<br />

dermatologu.<br />

Kako ne bi došlo do navedenih problema,<br />

što možemo učiniti?<br />

Preporuka je stručnjaka krema sa što<br />

većim zaštitnim faktorom (SPF – Sun<br />

Protected Factor) jer potpune zaštite<br />

nema. Što zapravo znače ti brojevi<br />

uz SPF oznaku? Npr., ukoliko imate<br />

svijetlu put i koža vam pocrveni već<br />

nakon 10 minuta izloženosti suncu,<br />

nanošenjem preparata sa zaštitnim 20,<br />

pocrvenjet ćete nakon otprilike 200<br />

minuta. Kako zaštitna sredstva nestaju<br />

s vaše kože znojenjem i kupanjem,<br />

ipak kremu treba nanijeti svaka 2 sata<br />

i obavezno nanesite zaštitno sredstvo<br />

pola sata prije izlaganja suncu.<br />

Što su „sun-block“ preparati?<br />

To su preparati koji sadrže mikropigmente<br />

čije čestice odbijaju zrake<br />

sunca poput ogledala te UV filtre koji<br />

će prodor sunčevih zraka smanjiti na<br />

minimum. Uporaba se „sun-block“<br />

preparata preporuča osobama s vrlo<br />

osjetljivom kožom, u djece, kao i ljudi<br />

koji se ne mogu skloniti sa sunca veći<br />

dio dana.<br />

Ne zaboravite:<br />

možete „izgorjeti“ i tijekom oblačnog<br />

dana jer sunčeve UV zrake prolaze i<br />

kroz oblake<br />

zaštititi oči pravilno odabranim<br />

sunčanim naočalama koje je najbolje<br />

kupovati u optikama te je vrlo važno<br />

da na naočalama postoje UV filtri<br />

ugrađeni u stakla.<br />

dječja je koža osjetljivija od kože<br />

odraslih osoba te je djecu do 6 mjeseci<br />

starosti najbolje ne izlagati suncu, a<br />

djecu je stariju od 6 mjeseci potrebno<br />

prikladno zaštititi odjećom, pokrivalima<br />

za glavu i „sun-block“ sredstvima<br />

možete izgorjeti u hladu ili odjeveni<br />

jer hlad ne štiti od refleksije sunčevih<br />

zraka o vodu i kamenje, a tamna odjeća<br />

Ekipa televizije VOX iz Zadra posjetila je Otok<br />

početkom rujna. Na preporuku Otočanina Nike<br />

Martinovića koji danas živi u Maslenici, naš im se grad<br />

učinio zanimljivim mjestom pa su ga odlučili pobliže<br />

upoznati i prikazati ga u jednoj od svojih nadaleko<br />

poznatih emisija „Moje skitnje“. Voditelj i urednik<br />

emisije Igor Jelenić-Toto kaže kako je emisija jako<br />

popularna i iznimno gledana na zadarskom području,<br />

zabavnog je karaktera i svrha joj je prikazati ljude i<br />

običaje nekog mjesta. Tako je bilo i u Otoku. Snimanje<br />

za emisiju trajalo je dva dana. Ekipa Tv Voxa obišla<br />

je sva mjesta koja su karakteristična za Otok i razgovarala<br />

s velikim brojem Otočana i Otočanki. Tako<br />

će se u emisiji naći suvara, moći će se vidjeti otočki<br />

ribiči na Virovima, stari hrast, čuti Pjevačku skupinu<br />

„Vezenke“, vidjeti Obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo<br />

Andabaka, čuti razgovor s Matom Bošnjakom<br />

o Konjogojskoj udruzi „Otok“. Bit će tu i Ines Kovačić,<br />

najljepša Otočanka na manifestaciji „Mladost i ljepota<br />

Slavonije“ u Starim Mikanovcima. Zahvaljujući dobro<br />

uhodanoj ekipi, snimatelju Hrvoju, tehničaru Anti<br />

i zanimljivom voditelju Totu, snimanje je proteklo u<br />

ugodnoj i zabavnoj atmosferi. Emisiju „Moje skitnje“<br />

možete pogledati 30. rujna u 20:10 sati na TV Vox.<br />


štiti poput faktora 4-5, dok mokra bijela<br />

majica uopće ne štiti.<br />

određeni lijekovi (nesteroidni protuupalni<br />

lijekovi, lijekovi za liječenje alergija,<br />

oralni kontraceptivi, lijekovi za<br />





liječenje depresije), kao i neki sapuni,<br />

parfemi i neki biljni proizvodi mogu<br />

uzrokovati fotosenzitivnu reakciju te<br />

njihova uporaba zahtjeva savjetovanje<br />

s liječnikom ili ljekarnikom.<br />

Jelena Šarić, dr.med.<br />

TV VOX IZ ZADRA POSJETILA OTOK





OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN MLADIH<br />

Međunarodni je dan mladih namijenjen populaciji<br />

koja čini trećinu ukupnog svjetskog stanovništva.<br />

Generalna je skupština UN-a Rezolucijom 54/120<br />

17. prosinca 1999. godine usvojila preporuku Svjetske<br />

konferencije ministara za mlade (Lisabon, 8.<br />

do 12. kolovoza 1998.) da se 12. kolovoza proglasi<br />

Međunarodnim danom mladih.<br />


Savjet je mladih Grada Otoka povodom obilježavanja<br />

Međunarodnog dana mladih organizirao Olimpijadu<br />

starih sportova koja se održala u petak 12. kolovoza<br />

na stadionu NK „Otok“.<br />

Mlade je pozdravio predsjednik Savjeta mladih<br />

Mario Đukić, a natjecanje je otvorio gradonačelnik<br />

Josip Šarić. Nekoliko se ekipa mladih Otočana i<br />

Komletinčana natjecalo u potezanju konopa, skakanju<br />

u vrećama, utrkivanju u parovima s vezanim<br />

nogama, nošenju jaja na žlici, ispijanju piva. Nakon<br />

natjecanja uslijedilo je druženje, a mladi su imali<br />

priliku kušati izvrstan grah koji je pripremio Velimir<br />

Draženović.<br />

- Did’ Tunjo, što ćemo sada? Ovršili smo i ječam,<br />

i zob, i pšenicu. Sad mi je pomalo dosadno!<br />

- A što ti ja mogu?! Sidi disi jer kaki si, ni za disi<br />

nisi!<br />

- A kad dobijemo lovu?<br />

- Ne brini. Idemo na turneju od Istre pa do Konavala,<br />

a natrag se vraćamo preko Hercegovine!<br />

- Ma to bi bilo super jer stignemo kući peći rakiju!<br />

Nakon dvije noći tulumarenja po otočkim birtijama,<br />

stiže bać’ Roka na stan i viče:<br />

- Did’ Tunjo, slušaj, porasla nam je popularnost<br />

nakon Otočkog proljeća i onih naših nastupa.<br />

- Ma, šta galamiš. To sam ja na internetu pročitao<br />

prije 10 dana i da nije onog čupavog starog Pjera<br />

koji „štanca“ bisere o nama… -<br />

Mogli bi odma’ ići na Vinkovačke jeseni!<br />

- Daj reci mu da dojde do nas pa da se lipo ispripovidamo!-<br />

- Roka, nešto bih te zamolio<br />

- A što to, did’ Tunjo?<br />

- Molim te, ugasi svitlo i kompjuter i prestani<br />

pripovidati o lipim curama i snašama što smo ih<br />

vidili na Antunovo!<br />

- Ta, ne mogu!<br />

- Kad nam se nije ništa „strefilo“!<br />

- Did’ Tunjo, koje je tvoje mišljenje o rock koncertima<br />

u centru, na Čistinama… -<br />

- Svaka čast. Bar su potjerali komarce malo dalje!<br />




71

Otočki list br. 48 (rujan 2011.) - Grad Otok

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?