WWW.SEMINARSKIRAD.ORG WWW.MAGISTARSKI.COM WWW ...

BESPLATNI GOTOVI SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RAD. 

RADOVI IZ SVIH OBLASTI, POWERPOINT PREZENTACIJE I DRUGI EDUKATIVNI 

MATERIJALI. 

WWW.SEMINARSKIRAD.ORG 

WWW.MAGISTARSKI.COM 

WWW.MATURSKIRADOVI.NET 

WWW.MATURSKI.NET 

WWW.SEMINARSKIRAD.INFO 

WWW.MATURSKI.ORG 

WWW.ESSAYSX.COM 

WWW.FACEBOOK.COM/DIPLOMSKIRADOVI 

NA NAŠIM SAJTOVIMA MOŽETE PRONAĆI SVE, BILO DA JE TO SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATURSKI 

RAD, POWERPOINT PREZENTACIJA I DRUGI EDUKATIVNI MATERIJAL. ZA RAZLIKU OD OSTALIH MI VAM 

PRUŽAMO DA POGLEDATE SVAKI RAD, NjEGOV SADRŽAJ I PRVE TRI STRANE TAKO DA MOŽETE TAČNO DA 

ODABERETE ONO ŠTO VAM U POTPUNOSTI ODGOVARA. U BAZI SE NALAZE GOTOVI SEMINARSKI, 

DIPLOMSKI I MATURSKI RADOVI KOJE MOŽETE SKINUTI I UZ NJIHOVU POMOĆ NAPRAVITI JEDINSTVEN I 

UNIKATAN RAD. AKO U BAZI NE NAĐETE RAD KOJI VAM JE POTREBAN, U SVAKOM MOMENTU MOŽETE 

NARUČITI DA VAM SE IZRADI NOVI, UNIKATAN SEMINARSKI ILI NEKI DRUGI RAD RAD NA LINKU IZRADA 

RADOVA. PITANjA I ODGOVORE MOŽETE DOBITI NA NAŠEM FORUMU ILI NA 

MATURSKIRADOVI.NET@GMAIL.COM

SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ 

TRAVNIK 

JOSIPA BARNJAK 

OCJENA INVESTITORA 

DIPLOMSKI RAD 

TRAVNIK, 2010

SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ 

TRAVNIK 

OCJENA INVESTITORA 

DIPLOMSKI RAD 

Mentor: Prof. dr Bogdana Vujinović-Gligorić 

Student: Josipa Barnjak 

Broj indeksa: T0018-07/VMU 

Smjer:MFBO 

Travnik, novembar 2010.

S A D R Ţ A J 

Stranica 

1. UVOD...........................................................................................................................1 

2. METODOLOŠKI PRISTUP......................................................................................2 

2.1. Cilj i sadrţaj ocjene investitora..............................................................................2 

2.2. Pravni status investitora.........................................................................................3 

2.3. Dokumentacijska osnovica................................................................................... 4 

2.3.1. Priprema podataka i vijek ocjenjivanja investitora....................................4 

2.3.2. Izbor pokazatelja i podataka......................................................................5 

2.3.3. Opći koeficijent i koeficijent investitora...................................................6 

2.3.4. Primjena koeficijenata za svoĎenje cijena...............................................10 

3. PRIMJENA METODOLOGIJE OCJENE INVESTORA....................................15 

3.1. Analiza proizvodnih kapaciteta.............................................................................15 

3.1.1. Stepen iskorištenosti kapaciteta.......................................................................15 

3.1.2. Stepen otpisanosti stalnih sredstava...........................................................17 

3.2. Analiza rentabilnosti poslovanja i reprodukcijska sposobnost..............................18 

3.2.1. Rentabilnost poslovanja.............................................................................18 

3.2.1.1. Rentabilnost s gledišta poduhvata................................................18 

3.2.1.2. Rentabilnost s gledišta vlasnika kapitala.......................................21 

3.2.1.3. Trţišna vrijednost dionica.............................................................22 

3.2.2. Reprodukcijska sposobnost........................................................................23 

3.3. Analiza ljudskih resursa...........................................................................................24 

3.4. Analiza likvidnosti i zaduţenosti............................................................................26 

4. ZAKLJUĈNA OCJENA O INVESTITORU............................................................33 

5. ZAKLJUĈAK...............................................................................................................35 

PRILOZI......................................................................................................................36 

LITERATURA.............................................................................................................62 

POPIS TABLICA 

POPIS PRILOGA 

I

1. UVOD 

Za investicije se kaţe da su sredstvo društveno-ekonomskog razvoja, stoga 

sloţenost procesa investiranja zahtjeva sveobuhvatnu detaljnu analizu njegovih 

segmenata. 

Metodologija za planiranje investicijskih projekata sastoji se iz pet dijelova: 

koncepcije planiranja investicijskih projekata, ocjene investitora, pripreme 

investicijskih projekata i izvedbe investicijskih projekata. Dakle, ocjena investitora je 

samo jedan segment u ukupnom procesu planiranja investicijskih projekata. 

Ocjena investitora predstavlja mikroekonomski aspekt jer je predmet proučavanja 

pojedini ekonomski subjekt. Pomoću podataka iz finansijskih izvještaja kompanije 

analiziraće se osnovni pokazatelji za ocjenu investitora odnosno analizu njegovih 

razvojnih mogućnosti (iskorištenost proizvodnih kapaciteta, rentabilnost poslovanja, 

ljudski potencijal, likvidnost i solventnost). 

Kao praktičan primjer uzeta je kompanija „Bosnalijek“ dd Sarajevo koja će se 

analizirati sa stanovišta njene poslovne i razvojne sposobnosti kao investitora. Svaki 

pokazatelj treba uporediti sa pokazateljima srodne djelatnosti. S obzirom da drţavne 

institucije, prije svega Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine ne raspolaţu 

informacijama o pokazateljima za srodne djelatnosti pokazatelji će se porediti sa 

konkurentnim preduzećem iz srodne djelatnosti. Konkretno „Bosnalijek“ kao 

vodeća domaća farmaceutska kompanija poredit će se sa vodećom stranom 

kompanijom u našoj zemlji, „Pliva“ d.d. Neophodne informacije crpljene su iz 

transparentnih finansijskih izvještaja navedenih kompanija. Podaci za posmatranog 

investitora kao i za kompaniju iz srodne djelatnosti preračunati su na cijene iz istog 

baznog razdoblja da bi pokazatelji mogli biti uporedivi. Najprije se pristupa 

metodološki, zatim slijedi primjena metodologije ocjene i na kraju daje se zaključna 

ocjena investitora. Za poreĎenje projekata vaţno je da su troškovi i koristi za 

pojedine projekte mjereni na isti način, kako bi se lakše mogla vršiti poreĎenja. 

- 1 -

2. METODOLOŠKI PRISTUP 

2.1. Cilj i sadrţaj ocjene investitora 

Ocjena investitora obuhvata metodološki postupak za analizu razvojne i poslovne 

sposobnosti investitora. Analiza je vaţna za sve potencijalne poslovne partnere, 

potencijalne investitore i sufinansijere te sve one koji bi se mogli pojaviti u procesu 

investiranja. Najprije se pristupa metodološki, zatim slijedi primjena metodologije 

ocjene i na kraju daje se zaključna ocjena investitora. 

S obzirom da se radi o ulaganju kapitala u budućnosti koje je praćeno 

neizvjesnošću u krajnji ishod, neophodno je analizirati i planirati mnogobojne faktore 

koji utiču na uspješnost investicijskog projekta. Jedan od najvaţnijih faktora jeste 

sposobnost investitora da izvede investiciju i ostvari planirane ciljeve investicijskog 

projekta. Za analizu ovog faktora posluţiće podaci iz proteklog perioda. Analiza 

prošlog poslovanja moţe biti indikativna za buduće poslovanje investitora. 

Da bi se dobila što realnija ocjena investitora trebalo bi pokazatelje uporediti sa 

identičnim pokazateljima srodne djelatnosti. 

Cilj ocjene investitora moţe se sagledati u nekoliko teza: 1 

- „ odlučivanje investitora o investicijskom projektu; 

- provjera investicijskih studija kod banaka, koje odobravaju kredite za 

investicije; 

- odlučivanje dioničara o kupnji dionica koje emitira investitor; 

- odlučivanje novih ulagača kapitala prilikom investiranja u preduzeće 

investitora ili investicijski projekt; 

- odlučivanje drţavnih organa o sufinansiranju investitorova preduzeća ili 

investicijskog projekta; 

- revizije poslovanja.“ 

1 Bendeković, Jadranko i drugi, »Planiranje investicijskih projekata-Ocjena investitora«, knjiga 1., dio 

2., Ekonomski institut, Zagreb-HKBO, 1993., str. 71. 

- 2 -

Sadrţaj ocjene investitora čini: 2 

1) provjera statusa investitora ; 

2 priprema dokumentacijske osnovice za analizu; 

3) ocjena iskorištenosti postojećih kapaciteta i stupnja otpisanosti osnovnih 

sredstava; 

4) ocjena rentabilnosti poslovanja i reprodukcijske sposobnosti; 

5) ocjena ljudskog potencijala; 

6) ocjena likvidnosti i zaduţenosti; 

7) zaključna ocjena o investitoru. 

Cilj je da se utvrde pojedinačna povećanja ili smanjenja iznosa cijelog projekta, koja 

su rezultat odreĎenog investicionog poduhvata. Troškovi i koristi, koji nisu direktno 

mjerljivi u novcu, moraju se procijeniti. Postupak cost/benefit analize se mora 

prilagoditi karakteru i specifičnostima projekta. 

Savremena cost/benefit analiza omogućava procjenu relativne isplativosti ulaganja u 

projekte. Tehnikama analize ispituju se troškovi, koristi i rizici različitih varijanti 

kako bi se utvrdio najefikasniji nivo troškova za postizanje zadanih ciljeva. 

Cost/benefit analiza je metoda traţenja najpovoljnijeg odnosa izmeĎu koristi od 

projekta i troškova potrebnih za njegovu realizaciju. Radi preciznosti, ova analiza 

mora obuhvatiti procjenu svih vaţnijih troškova i koristi. Investitori se, najčešće, 

rukovode pokazateljem profitabilnosti kada odlučuju o prihvatanju projekta. U 

njihovu analizu su uključene samo varijable koje odreĎuju nivo profita, a to su 

prihodi i troškovi. Cost/benefit analiza, pored profita, uzima u analizu uticaj 

makroekonomskih faktora na rentabilnost. Sve uključene veličine u analizu vrednuju 

se po procijenjenim trţišnim cijenama inputa i outputa. Osim analize troškova i 

koristi odreĎenog projekta, cost/benefit analiza vrši poreĎenja sličnih projekata 

analiziranih na istoj osnovi. Za poreĎenje projekata vaţno je da su troškovi i koristi 

za pojedine projekte mjereni na isti način, kako bi se lakše mogla vršiti poreĎenja. 

Odabir projekta moţe se vršiti na osnovu: 

1. Dinamičkih metoda ocjene investicionih projekata 


2., Ekonomski institut, Zagreb-HKBO, 1993., str. 72. 

- 3 -

- metoda neto sadašnje vrijednosti i 

- metoda interne stope povrata. 

1. Statičkih metoda ocjene investicionih projekata 

- metoda povrata i 

- računovodstvene stope prinosa 

2.1.1. Dinamiĉke metode ocjene investicionih projekata 

2.1.2 Neto sadašnja vrijednost 

Neto sadašnja vrijednost predstavlja razliku izmeĎu koristi (prosječnog godišnjeg 

profita poslije oporezivanja) i troškova projekta (investicije u projekat), odnosno 

pozitivan neto tok novca izmeĎu sadašnje vrijednosti priliva i sadašnje vrijednosti 

inicijalnog ulaganja. Sadašnja vrijednost priliva i odliva dobije se diskontovanjem 

procijenjenih novčanih tokova troškom kapitala (traţene stope povrata). Novčani 

tokovi i traţena stopa povrata su, u ovom slučaju, zadati i potrebno je utvrditi neto 

sadašnju vrijednost. 

n NTt 

NSV = = --------- - C0 

t=1 t 

(1+k) 

C0 = iznos neto kapitalnog izdatka u projekat, 

NTt = očekivani novčani tok u periodu t, 

k = trošak kapitala (diskontna stopa), 

n = zadnji period u kome se očekuju tokovi novca. 

Kriteriji za donošenje odluke: 

NSV 0, projekat se odbacuje jer je ispod donje granice rentabilnosti. 

NSV 0, projekat treba prihvatiti. 

Drugim riječima, projekat treba prihvatiti ukoliko je sadašnja vrijednost priliva veća 

od sadašnje vrijednosti ulaganja. U tom slučaju, traţena stopa povrata osigurava 

povrat uloţenih sredstava i zaradu koja doprinosi rastu cijena akcija. 

Ukoliko je u opciji više nezavisnih projekata, prihvata se onaj koji ima najveću neto 

sadašnju vrijednost. 

Iz navedene formule je vidljivo da se neto sadašnja vrijednost dobije 

diskontovanjem, posebno za svaku godinu, budućih koristi i sadašnjih troškova za 

vrijeme trajanja projekta primjenom odreĎene fiksne diskontne stope. Diskontna 

- 4 -

stopa se utvrĎuje u visini prosječne kamatne stope na dugoročne kredite ili u visini 

stvarne kamatne stope koja se plaća kreditorima. Visina diskontne stope zavisi od 

subjektivne procjene planera o kretanju buduće neto koristi. Ukoliko se koristi niţa 

diskontna stopa, procjenjuju se veće veličine koristi i troškova. 

Period diskontovanja obuhvata sve veličine troškova i koristi tokom trajanja projekta. 

Metoda neto sadašnje vrijednosti je naročito prihvatljiva za ocjenu investicionih 

projekata kod kojih se ulaganja vrše po fazama, kao npr. kod izgradnje graĎevinskih 

objekata. Ukoliko period od početka izgradnje do puštanja u rad traje npr. 3 godine, u 

tom slučaju se za ocjenu finansijske efikasnosti kao bazni period računa početna 

godina korištenja. Kapitalne izdatke je potrebno, prije puštanja u rad objekta, 

preračunati na njihovu vrijednost početkom korištenja, primjenjujući kamatnu stopu 

koja je odraz stvarne cijene kapitala. Dobijena vrijednost bi, tada, bila uporediva sa 

diskontovanom vrijednošću očekivanog neto novčanog toka od eksploatacije 

projekta. 

2.1.3. Interna stopa prinosa 

Ocjena rentabilnosti projekta moţe se vršiti i pomoću interne stope prinosa. Interna 

stopa prinosa treba da izjednači sadašnju vrijednost očekivanih odliva (troškovi 

investicije) sa sadašnjom vrijednošću očekivanih priliva od eksploatacije projekta, 

odnosno da pri zadanim tokovima novca utvrdi diskontnu stopu koja izjednačuje 

sadašnju vrijednost novčanih prihoda sa sadašnjom vrijednošću novčanih rashoda. 

Računa se kao diskontna stopa kod koje je neto sadašnja vrijednost jednaka nuli. 

Interna stopa prinosa se moţe izraziti formulom: 

n NTt - Ct 

i = = ----------- = 0 

t = 1 t 

(1+k) 

Ct = sadašnja vrijednost kapitalnih izdataka (troškova) koji se procjenjuju 

NTt = očekivani novčani tok u periodu t 

i = inetrna stopa prinosa 

t = vijek trajanja projekta 

k = diskontna stopa (cijena kapitala) 

- 5 -

Formula za računanje interne stope prinosa je gotovo indentična formuli za računanje 

neto sadašnje vrijednosti. Razlika je u tome što je kod metode neto sadašnje 

vrijednosti diskontna stopa (k) unaprijed zadana (minimalna stopa povrata), dok kod 

metode interne stope prinosa treba pronaći diskontnu stopu (i), koja svodi neto 

sadašnju vrijednost projekta na nulu. Obe metode (NSV i interna stopa povrata) 

uvaţavaju vremensku vrijednost novca i koriste isti pristup u procjeni neto sadašnje 

vrijednosti očekivanih gotovinskih tokova. 

Projekat se prihvata ukoliko je (i) (k). Znači, da bi projekat bio prihvaćen, interna 

stopa povrata mora biti veća ili jednaka sa traţenom (graničnom, minimalnom) 

stopom povrata. Ukoliko se razmatra više nezavisnih projekata, prihvata se onaj koji 

osigurava najveću internu stopu prinosa u odnosu na stopu neto sadašnje vrijednosti. 

2.1.4. Neto sadašnja vrijednost u odnosu na internu stopu prinosa 

I pored toga što se metoda neto sadašnje vrijednosti i metoda interne stope prinosa 

razlikuju u stopi po kojoj se vrši diskontovanje, u većini slučajeva one dovode do iste 

odluke, tj. daju identične odgovore na prihvatljivost projekta. Metoda neto sadašnje 

vrijednosti diskontuje očekivani neto novčani tok od eksploatacije projekta po stopi 

koja odgovara cijeni kapitala preduzeća, a metoda interne stope prinosa - po 

kamatnoj stopi koja neto godišnji novčani tok u vijeku trajanja projekta izjednačava 

sa sadašnjom vrijedno{}u kapitalnog izdatka. 

U izvjesnim slučajevima navedene metode mogu različito rangirati iste investicione 

projekte. To se odnosi na projekte koji se razlikuju u visini kapitalnog izdatka, te na 

projekte koji tokom vremena imaju neujednačenu dinamiku neto godišnjeg novčanog 

toka. 

2.2.1.Statiĉke metode ocjene investicionih projekata 

Tradicionalne ili statičke metode ocjene investicionih projekata su dosta zastupljene 

u praksi, bez obzira što ne uključuju vremensku vrijednost novca. One rangiraju 

projekat prema periodu povrata i prema računovodstvenoj stopi prinosa. 

- 6 -

2.2.2. Metod povrata 

Metod povrata podrazumijeva procijenjeni period, u kome je potrebno da se inicijalni 

kapitalni izdatak u odreĎeni investicioni projekat nadoknadi iz neto godišnjeg toka 

gotovine koja se očekuje od projekta. S tim u vezi, moţemo utvrditi prosječni period 

povrata i stvarni period povrata. 

Prosječni period povrata se računa prema slijedećoj formuli: 

Prosječni period povrata = inicijalni kapitalni izdatak/prosječan godišnji neto novčani 

tok 

odnosno, 

p 

I0 = NTt 

t=1 

p = godina povrata 

NTt = novčani tok u godini t 

I0 = inicijalni izdatak 

Ovdje je vaţno istaći da su načini obračuna prosječnog perioda povrata različiti, 

zavisno od toga da li se radi o projektu sa anuitetnim ili neujednačenim godišnjim 

neto novčanim tokom. Ukoliko se radi o anuitetnom godišnjem neto novčanom toku, 

onda se prosječan period povrata dobije dijeljenjem inicijalnog kapitalnog izdatka sa 

godišnjim novčanim tokom. MeĎutim, kada je u pitanju projekat kod koga se 

očekuju neujednačeni neto godišnji novčani tokovi, potrebno je prvo izračunati 

prosječni godišnji neto gotovinski tok dijeljenjem očekivanih priliva gotovine sa 

brojem godina trajanja projekta. Prosječno vrijeme povrata dobićemo kada neto 

kapitalni izdatak podijelimo sa utvrĎenim prosječnim godišnjim neto gotovinskim 

tokom. 

Za razliku od prosječnog, stvarno vrijeme povrata podrazumijeva vrijeme u kome se 

kapitalni izdatak moţe nadoknaditi iz planirane dinamike neto novčanog toka. Prema 

tome, vrijeme povrata kod projekta sa anuitetnim neto novčanim tokom bilo bi 

jednako prosječnom periodu povrata. MeĎutim, kod projekta sa neujednačenim neto 

novčanim tokom, prosječno vrijeme povrata zavisi od visine odstupanja stvarno 

očekivanog od prosječnog perioda povrata. Stvarni period povrata se računa 

- 7 -

sukcesivnim oduzimanjem godišnjeg priliva sredstava od preostalih ulaganja u 

projekat, dok kapitalni izdatak ne bude u potpunosti otplaćen. Stvarni period povrata 

daje objektivnije rezultate jer uvaţava dinamiku neto novčanog toka u periodu 

trajanja projekta. 

Vrednovanje projekata prema metodi povrata pretpostavlja postojanje odreĎenog 

standarda o optimalnom vremenu povrata. Svaki projekat, koji osigurava povrat prije 

utvrĎenog vremena, smatra se prihvatljivim. MeĎutim, obzirom da ova metoda ne 

računa rentabilnost, upitno je da li kraći period povrata znači da se radi o rentabilnom 

projektu. Da bi se izbjegla ova jednostranost metode povrata, potrebno je da se ona 

kombinuje sa drugim metodama. Kao isključiva metoda podesna je za preduzeća 

koja imaju oskudan kapital i ţele što prije osloboditi uloţeni kapital, kako bi ga 

angaţovali u druge projekte. 

Računovodstvena stopa prinosa se moţe primijeniti i na odnos (količnik) izmeĎu 

koristi i troškova, tj. korištenjem računovodstvene stope prinosa. Prednost ove 

metode u odnosu na prethodnu je u tome što odnos koristi - troškovi mjeri uspješnost 

projekta nezavisno o njegovoj veličini. TakoĎe, uspješnost izraţena relativnom 

vrijednosšću (rezultatom dijeljenja) omogućava lakše poreĎenje više različitih 

projekata. Pri ovome je vaţno da su troškovi i koristi za sve projekte mjereni na isti 

način. 

Računovodstvenu stopu prinosa dobijemo na osnovu podataka iz bilansa uspjeha. 

Ona predstavlja relativni odnos računovodstveno projektovane dobiti i kapitalnog 

izdatka, a kako slijedi: 

Godišnja neto dobit 

RSP =__________________ x 100 

Kapitalni izdatak 

Mada su tehnike projeciranja i kvantifikacije godišnje neto dobiti i kapitalnog 

izdatka različite, preovladava varijanta koja se temelji na prosječnoj vrijednosti. 

Naime, prosječna dobit u vijeku trajanja projekta dobije se kao prosjek očekivanih 

neto dobiti, ali prije kamate. Kamata se izbija kako bi se utvrdio prirast ukupnih 

poslovnih sredstava. Prosječni kapitalni izdatak podrazumijeva ulaganja u fiksna i 

dodatna obrtna sredstva koja su neophodna da bi se obavio proizvodni proces u 

vijeku trajanja projekta. 

- 8 -

Menadţment treba svojom politikom definisati najniţu stopu povrata. Ukoliko je 

računovodstvena stopa prinosa veća od utvrĎene, projekat bi trebao biti usvojen. 

Ukoliko je izračunata stopa prinosa veća od minimalne, prema ovoj metodi projekat 

bi trebao biti usvojen. 

Mada je zbog svoje jednostavnosti dosta raširena u praksi, ova metoda ipak ima neke 

manjkavosti nao npr.: 

- ne uobziruje vremensku vrijednost novca i 

- ne zasniva se na tokovima novca, nego na prihodima. 

Projektovana dobit ne znači da će ona biti raspoloţiva u novčanom obliku. 

Odstupanja se javljaju zbog toga što godišnji prihodi i rashodi neće biti u cjelosti 

naplaćeni i isplaćeni, te zbog prisustva obračunatih troškova (npr. amortizacije) koji 

ne zahtijevaju istovremenu isplatu gotovine. 

2.2. Pravni status investitora 

Investitori mogu biti pravna i fizička lica i drţavne institucije. Vaţno je znati da li 

je investitor postojeći subjekt ili se tek osniva putem investicijskog projekta. 

Analiza ocjene vršiće se samo za investitora koji raspolaţe podacima iz proteklog 

poslovanja. Mogući pravni statusi investitora su preduzeća u drţavnom vlasništvu, u 

mješovitom vlasništvu , dioničarska društva , društva sa ograničenom odgovornosti i 

dr. 

Kao investitori mogu se pojaviti i fizička lica s tim da će se za njih primjeniti 

skraćeni sistem ocjenjivanja s obzirom na raspoloţivost podataka za ovakve 

investitore. 

Vaţniji podaci o investitoru su sljedeći: 

- naziv iz registracije i matični broj; 

- datum nastanka, datum registracije i sjedište; 

- glavna i sporedna djelatnost; 

- naziv i šifre grupacije, grane i djelatnosti kojoj pripada investitor; 

- značenje odgovornosti u pravnom prometu s trećim osobama; 

- vrste i sadrţaj obaveznih finansijskih izvještaja. 

U zavisnosti od konkretnog slučaja podaci o investitoru mogu se i proširivati. 

- 9 -

U ovom slučaju „Bosnalijek“ je dioničko društvo . 

2.3. Dokumentacijska osnovica 

2.3.1. Priprema podataka i utvrĊivanje vijeka ocjenjivanja investitora 

Da bi se postigao kvalitet i vjerodostojnost ocjene investitora potrebno je slijediti 

analitičke korake: 

1) utvrĎivanje vijeka za ocjenu investitora; 

2) izbor pokazatelja; 

3) izbor podataka za izračunavanje pokazatelja; 

4) provjera ispravnosti i vjerodostojnosti finansijskih izvještaja korištenjem 

izvještaja revizije; 

5) svoĎenje podataka izraţenih u tekućim cijenama na podatke izraţene po 

cijenama iz odreĎenog vremena vijeka ocjenjivanja investitora; 

6) izračunavanje i iskazivanje pokazatelja o ocjeni investitora. 

Svaki od navedenih koraka biće detaljnije objašnjen. 

Prosječan vijek ocjene investirora trebao bi da obuhvata razdoblje od 3 do 5 

godina njegovog poslovanja u prošlosti. Razdoblje kraće od 3 godine moţe dati krivu 

sliku o investitoru jer se moţe desiti da je to razdoblje bilo pod uticajem netipičnih i 

kratkotrajnih faktora. Razdoblje duţe od 5 godina moţe dati nerealnu ocjenu jer se u 

duţem periodu mogu desiti promjene ekonomske politike, promjene tehnologije, 

obračunskog sistema i sl. 

Za primjer „Bosnalijeka“ uzet je period od 3 godine. 

Podrazumijeva se da je razdoblje u vijeku ocijenjivanja investitora jedna godina. 

Ako godina 0 označava prvu godinu u vijeku investicijskog projekta , onda je -1 

godina u kojoj se planira investicijski projekt. Ako je vijek ocjenjivanja investitora 3 

godine kao što je to u ovom slučaju, onda je prva godina u tom vijeku godina -4, 

- 10 -

druga je godina -3 i treća odnosno posljednja godina je -2. Za analizu uzete su godine 

2005, 2006 i 2007. Posljednja godina treba da bude puna godina u pogledu 

finansijskih izvještaja da bi bila uporediva sa prethodnim godinama u vijeku 

ocjenjivanja investitora. 

2.3.2. Izbor pokazatelja i podataka 

Pri izboru pokazatelja vaţno je utvrditi koje su karakteristike investitora vaţne 

za voĎenje investicijskog projekta. 

Najvaţnije su : 

- tip djelatnosti koju će obavljati organizacija koja će nastati investicijskim 

projektom, 

- struktura ulaganja u investicijski projekt; 

- subjekti i struktura izvora finansiranja investicijskog projekta; 

- tip djelatnosti koju obavlja investitor. 

Zadatak analitičaru je koliko će pokazatelja uzeti u obzir i koji će to biti 

pokazatelji . Potrebno je svaki pokazatelj analizirati posebno , ali i njihove 

meĎusobne odnose. Na taj način će se izbjeći jednostrane ocjene i steći se pravilna i 

objektivna ocjena investitora. 

Izbor pokzatelja odreĎuje izbor podataka. „Najvaţnije pravilo jest da se u 

pokazatelje uvrste sadrţajno usklaĎeni podaci o učincima, s jedne strane, i podaci o 

činiteljima koji stvaraju te učinke , s druge strane.“ 

Izvore podataka moţemo podjeliti na vlastitu dokumentaciju investitora i 

dokumentaciju vanjskih institucija. 

U dokumentaciju investitora ubrajamo sljedeće: 

- finansijske izvještaje (bilanse, račun dobiti i gubitka); 

- izvještaji o proizvodnji ,prodaiji, nabavi i slično; 

- izvještaji i analize o zaposlenima. 

Vanjska dokumentacija sluţi za usporednu analizu sa srodnim djelatnostimaili 

srodnim preduzećem, a sastoji se iz sljedećeg: 

- saopćenja drţavne statistike; 

- 11 -

- podataka institucije koja vodi platni promet; 

- zbirni podaci iz finansijskih izvještaja koje izraĎuje neka institucija na razini 

drţave. 

Prilikom objašnjenja pojedinih pokazatelja navodi se i izvor podataka odnosno 

dokumentacija iz koje se preuzimaju odreĎeni podaci. 

Ako postoje revizijski izvještaji za godine vijeka ocjenjivanja investitora i njih bi 

trebalo uzeti u obzir. Ponekad se u revizijskom izvještaju traţi promjena podataka 

koji su navedeni u finansijskim izvještajima. Na taj način se moţe izvršiti provjera 

vjerodostojnosti i ispravnosti podataka u finansijskim izvještajima. 

2.3.3. Opći koeficijent i koeficijent investitora 

U finansijskim izvještajima podaci su izraţeni u tekućim cijenamakoje se 

mijenjaju tokom vijeka ocjenjivanja investitora. 

Da bi bili uporedivi tekuće cijene potrebno je pretvoriti u podatke izraţene u 

cijenama iz odreĎenog vremena vijeka ocjenjivanja investitora. Potrebno je 

ujednačiti finansijske podatke iz različiitih vremena, eliminirajući uticaj inflacije. Taj 

postupak se naziva svoĎenje tekućih cijena na cijene iz odreĎenog vremena. 

Postupak zahtjeva primjenu dva različita koeficijenta: 

-opći koeficijent; 

- koeficijent investitora. 

„Opći koeficijent izračunava se na temelju indeksa cijena industrijskih 

proizvoda.“ 3 Keoficijent se primjenjuje na sredstva i obaveze, prihode i rashode , 

vrijednosti koje se iskazuju u finansijskim izvještajima po tekućim cijenama. 

„Koeficijent investitora za svoĎenje tekućih cijena na cijene iz bazne godine jest 

omjer vrijednosti temeljnog kapitala preduzeća iz bazne godine prema vrijednostima 

tog kapitala iz ostalih godina vijeka ocjenjivanja investitora.“ 4 


2., Ekonomski institut, Zagreb-HKBO, 1993., str. 77., 

- 12 -

Postupak izračunavanja općeg indeksa 

Izračunavanje općeg indeksa ovisi o raspoloţivim podacima. S tim u vezi mogu se 

javiti dva slučaja: 

-dostupni su indeksi na stalnoj bazi 

-dostupni su veriţni indeksi. 

S obzirom da su dostupni indeksi cijena na stalnoj bazi , o veriţnim indeksima neće 

biti riječ u daljnjem tekstu. 

Indeks na stalnoj bazi 

BIn=Yn/Yb*100 

BI= indeks na stalnoj bazi; 

Y=apsolutna vrijednost stavke; 

n=vrijeme, a u općem smislu n=0,1,2,...,t; 

b=vrijeme koje je izabrano kao bazno. 

Izračunavanje koeficijenta općeg porasta cijena pomoću indeksa na stalnoj bazi 

ko b n= BI-2 / BIn 

ko b -4 = BI-2 / BI-4 = 108,6 / 100 = 1,086 

Tablica 1: Izračun koeficijenta općeg porasta cijena pomoću indeksa na stalnoj bazi u BiH 

STAVKA/GODINA -4 -3 -2 

1.Bazni indeksi cijena 5 (godina -4 =100) 100,00 110,4 108,6 

2. Opći koeficijent 1,086 0,984 1,00 

4 Ibid. 

5 http://www.fzs.ba/ , Federalni zavod za statistiku, 

- 13 -

Tablica 2: Izračun koeficijenta općeg porasta cijena pomoću indeksa na stalnoj bazi u RH 


1.Bazni indeksi cijena 6 (godina -4 =100) 100,00 102,9 106.4 

2. Opći koeficijent 1,064 1,034 1,00 

Postupak izračunavanja koeficijenta investitora 

Koeficijent investitora se izračunava da bi se podaci iskazani u finansijskim 

izvještajima sveli na podatke po tekućim cijenama odnosno na vrijednosti iz bazne 

godine. Izračunavanjem ovog koeficijenta izbjegavaju se anomalije uzrokovane 

odstupanjem iskazanih vrijednosti stalnih sredstava, amortizacije i dijelova vlastitog 

kapitala od trţišnih vrijednosti. 

Koeficijent investitora se dobije tako što se u izraz 2.3.2. uvrštavaju vrijednosti 

kapitala nakon isključenja povećanja iz raspodjele neto dobiti ili smanjenja zbog 

gubitka. 

S obzirom da je Bosnalijek na dan svakog bilansa vršio revalrizaciju pretpostavka je 

da su iskazane vrijednosti realne i neće se umanjivati kapital. 

Tablica 3: Izračun koeficijenta investitora 

STAVKA/GODINA -4 -3 

- 000 KM 

-2 

1. Stanje temeljnog kapitala 51.116 51.116 51.116 

2. Umanjenje za dio iz neto dobiti 

za godinu -3 

- - - 


za godinu -2 

- - - 

4. Stanje temeljnog kapitala bez 

povećanja iz neto dobiti 

51.116 51.116 51.116 

5. Koeficijent investitora 1 1 1 

6. Korigirani iznos temeljnog 

kapitala 

7. Povećanje za korigirani dio iz 

neto dobiti za godinu -3 

8. Iznosi temeljnog kapitala po 

cijenama iz godine -2 (6.+7.) 

6 Tabela: Bazni indeksi cijena industrijskih proizvoda u RH 

51.116 51.116 51.116 

- - - 

51.116 51.116 51.116 

- 14 -

Tablica 4: Izračun koeficijenta investitora za primjer „Pliva“ d.d. 


- 000 Kn 

-2 

1. Stanje temeljnog kapitala 1.859.265 1.859.265 1.859.265 


za godinu -3 

- - - 


za godinu -2 

- - - 

4. Stanje temeljnog kapitala bez 

povećanja iz neto dobiti 

1.859.265 1.859.265 1.859.265 

5. Koeficijent investitora 1 1 1 

6. Korigirani iznos temeljnog 

kapitala 

7. Povećanje za korigirani dio iz 

neto dobiti za godinu -3 

8. Iznosi temeljnog kapitala po 

cijenama iz godine -2 (6 .+ 7.) 

2.3.4. Primjena koeficijenata za svoĊenje cijena 

1.859.265 1.859.265 1.859.265 

- - - 

1.859.265 1.859.265 1.859.265 

U tabeli su dati podaci izraţeni u tekućim cijenama koje je potrebno svesti na 

cijene iz posljednje godine analitičkog razdoblja u ocjeni investitora. 

Tablica 5: Elementi za pokazatelje-tekuće cijene („Bosnalijek“ d.d.) 

STAVKA/GODINA 

Bosnalijek d.d.- 000 KM 

-4 -3 -2 

1. Ukupni prihod 7 84.136 86.490 91.360 

2. Kamate 1.431 2.351 2.442 

3. Amortizacija 8 8.708 9.018 10.787 

4. Bruto plaće 4.412 2.557 2.601 

5. Neto dobit (Akumulacija) 7.651 7.837 7.796 

7 www.bosnalijek.ba 

8 www.bosnalijek.ba , godišnji izvještaj 06, str.63 i str.47 

- 15 -

5.1. Rezerve (Dio za rezerve) 6.306 6.817 8.387 

5.2. Povlaštene dividende - - - 

5.3. Obične dividende - - - 

5.4. Dio za ostale vlasnike - - - 

5.5. Zadrţana dobit 1.345 1.020 591 

6. Ukupna poslovna sredstva 145.506 153.613 154.638 

7. Osnovna sredstva (Stalna sredstva) 99.652 99.144 92.941 

8. Obrtna sredstva 45.854 54.469 61.697 

8.1. Zalihe 15.432 17.315 19.769 

8.2. Kratkoročna potraţivanja 28.728 34.921 39.701 

8.3. Vrijednosni papiri - - - 

8.4. Novčana sredstva 1.694 2.233 2.227 

9. Pasiva 145.506 153.613 154.638 

10. Dugoroĉne i kratkoroĉne obaveze 61.594 61.864 55.093 

10.1. Dugoročne obaveze 14.387 16.747 9.885 

10.2. Kratkoročne obaveze 47.207 45.117 45.208 

11.Kapital 83.912 91.749 99.545 

11.1. Dionički kapital 51.116 51.116 51.116 

11.2. Rezerve 16.333 23.150 31.537 

11.3. Zadrţana dobit 

(NerasporeĎena dobit iz prethodnih 

godina) 

16.463 17.483 16.892 

Opći koeficijent i koeficijent investitora primjenit će se na iskazane podatke u Tabeli 

3 i na taj način će se dobiti podaci po cijenama iz posljednje godine vijeka ocjene 

investitora. Ti podaci iskazani su u Tabeli 4. 

- 16 -

Tablica 6: Elementi za pokazatelje-cijene iz određenog vremena („Bosnalijek“ d.d.) 

Bosnalijek d.d-000 KM 


1. Ukupni prihod kob 91.372 85.106 91.360 

2. Kamate kob 1.554 2.313 2.442 

3. Amortizacija koi 8.708 9.018 10.787 

4. Bruto plaće kob 4.791 2.516 2.601 

5. Neto dobit (Akumulacija) kob 8.309 7.712 7.796 

5.1. Rezerve (Dio za rezerve) 6.848 6.708 8.387 


5.3. Obične dividende - - - 


5.5. Zadrţana dobit 1.461 1.004 (591) 

6. Ukupna poslovna sredstva 149.449 152.741 154.638 

7. Osnovna sredstva (Stalna koi 99.652 99.144 92.941 

sredstva) 

8. Obrtna sredstva kob 49.797 53.597 61.697 

8.1. Zalihe 16.759 17.038 19.769 

8.2. Kratkoročna potraţivanja 31.198 34.362 39.701 

8.3. Vrijednosni papiri - - - 


9. Pasiva 153.624 151.973 154.638 

10. Dugoroĉne i kratkoroĉne kob 66.891 60.874 55.093 

obaveze 



11.Kapital 86.733 91.099 99.545 

11.1. Dionički kapital koi 51.116 51.116 51.116 

11.2. Rezerve kob 17.738 22.780 31.537 


(NerasporeĎena dobit iz 

prethodnih godina) 

kob 17.879 17.203 16.892 

- 17 -

Tablica 7: Elementi za pokazatelje-tekuće cijene („Pliva“ d.d.) 

STAVKA/GODINA 

-4 -3 

Pliva d.d-000 Kn 

-2 

1. Ukupni prihod 7.010.864 6.050.620 6.294.000 

2. Kamate 177.333 85.623 95.468 

3. Amortizacija 615.355 511.509 442.322 

4. Bruto plaće - - - 

5. Neto dobit (Akumulacija) (574.541) (193.645) 706.789 

5.1. Rezerve (Dio za rezerve) 31.356 1093 478 


5.3. Obične dividende 209.064 211.879 - 


5.5. Zadrţana dobit (814.961) (406.617) 706.311 

6. Ukupna poslovna sredstva 1.039.474 9.442.624 9.029.820 

7. Osnovna sredstva (Stalna 

4.818.315 4.586.526 3.909.348 

sredstva) 

8. Obrtna sredstva 5.578.159 4.856.098 5.120.472 

8.1. Zalihe 1.321.481 1.495.846 1.452.152 

8.2. Kratkoročna potraţivanja 2.270.377 2.422.447 1.371.139 

8.3. Vrijednosni papiri 21.142 38.739 1.584.154 

8.4. Novčana sredstva 1.850.736 899.066 713.027 

8.5. Imovina namjenjena prodaji 144.423 - - 

9. Pasiva 10.396.747 9.442.624 9.029.820 

10. Dugoroĉne i kratkoroĉne 

obaveze 

3.948.976 3.455.520 2.604.768 

10.1. Dugoročne obaveze 1.559.580 810.604 1.047.971 

10.2. Kratkoročne obaveze 2.389.396 2.644.916 1.556.797 

11.Kapital 6.447.498 5.987.104 6.425.052 

11.1. Dionički kapital 1.859.265 1.859.265 1.859.265 

11.2. Rezerve (69.662) (254.388) (544.966) 



godina) 

4.554.504 4.147.887 4.854.198 

11.4. Kapitalna dobit 71.420 203.453 224.443 

11.5. Raspodjeljivo imaocima 

manjinskog interesa 

31.971 30.887 32.112 

- 18 -

Tablica 8: Elementi za pokazatelje-cijene iz određenog vremena 9 („Pliva“ d.d.) 

STAVKA/GODINA 

-4 -3 

-000 Kn 

-2 

1. Ukupni prihod 7.459.559 6.256.341 6.294.000 

2. Kamate 188.682 88.534 95.468 

3. Amortizacija 615.355 511509 442.322 


5. Neto dobit (Akumulacija) (611312) (200.229) 706.789 

5.1. Rezerve (Dio za rezerve) 33.363 1.130 478 


5.3. Obične dividende 222.444 219.083 - 

5.4. Dio za ostale vlasnike - 

5.5. Zadrţana dobit (867.119) (420442) 706.311 



4.818.315 4.586.526 3.909.348 

sredstva) 


8.1. Zalihe 1.406.056 1.546.705 1.452.152 

8.2. Kratkoročna potraţivanja 2.415.681 2.504.810 1.371.139 

8.3. Vrijednosni papiri 22.495 40.056 1.584.154 

8.4. Novčana sredstva 1.969.183 929.634 713.027 


9. Pasiva 10.942.855 9.700.458 9.029.820 

10. Dugoroĉne i kratkoroĉne 

obaveze 

4.201.710 3.573.008 2.604.768 

10.1. Dugoročne obaveze 1.659.393 838.165 1.047.971 

10.2. Kratkoročne obaveze 2.542.317 2.734.843 1.556.797 

11.Kapital 6.741.145 6.127.450 6.425.052 

11.1. Dionički kapital 1.859.265 1.859.265 1.859.265 

11.2. Rezerve (74.120) (263.037) (544.966) 



godina) 

4.845.992 4.288.915 4.854.198 




34.017 31.937 32.112 

9 iznosi su preračunati u KM, po srednjem deviznom kursu na zadnji radni dan n-te godine 

- 19 -

Tablica 9: Elementi za pokazatelje-cijene iz određenog vremena 10 („Pliva“ d.d.) 

STAVKA/GODINA 

-4 -3 

-000 KM 

-2 

1. Ukupni prihod 1.979.194 1.664.717 1.679.216 

2. Kamate 50.062 23.558 357.831 

3. Amortizacija 163.268 136.105 118.010 


5. Neto dobit (Akumulacija) (162.650) (53.274) 188.053 

5.1. Rezerve (Dio za rezerve) 8.877 301 127 


5.3. Obične dividende 

5.4. Dio za ostale vlasnike 

59.185 58.291 - 

5.5. Zadrţana dobit (230.712) (111.866) 187.926 



sredstva) 

1.278.411 1.220.405 1.043.000 


8.1. Zalihe 373.059 411.555 387.429 

8.2. Kratkoročna potraţivanja 640.936. 666.492 365.815 

8.3. Vrijednosni papiri 5.968 10.658 422.646 



9. Pasiva 2.903.392 2.581.144 2.409.123 

10. Dugoroĉne i kratkoroĉne obaveze 1.114.811 950.723 694.943 



11.Kapital 1.788.581 1.630.421 1.714.180 

11.1. Dionički kapital 490.306 494.722 496.045 

11.2. Rezerve (19.666) (69.990) (145.395) 



godina) 

1.285.754 1.141.215 1.295.082 




9.025 8.498 8.567 

10 iznosi su preračunati u KM, po srednjem deviznom kursu na zadnji radni dan n-te godine 

(3,758455) 

- 20 -

3. PRIMJENA METODOLOGIJE OCJENE INVESTITORA 

U primjeni metodologije ocjene investitora koristice se podaci iz tabele 4. da bi se 

izracunali pokazatelji najznačajnijih osobina investitora. Nakon izračunatih 

pokazatelja i poreĎenja sa srodnom djelatnosti ili reprezentativnim preduzećem moći 

će se dati ukupna ocjena investitora. 

3.1. Analiza proizvodnih kapaciteta 

Dva osnovna pokazatelja analize proizvodnih kapaciteta su : stepen iskorištenja 

kapaciteta i stepen otpisanosti stalnih sredstava. Preduzeća najprije provode ovu 

analizu kada su pred dilemom povećanja proizvodnih kapaciteta, modernizacije 

postojećih kapaciteta ili zamjene osnovnih sredstava. Analiza moţe uključivati i više 

pokazatelja što zavisi od dubine ispitivanja ili prirode odreĎene djelatnosti. 

3.1.1. Stepen iskorištenja kapaciteta. 

Ovim pokazateljem mjeri se odnos izmeĎu ostvarenih i mogućih količina 

proizvodnje u jednom razdoblju (jedna godina). Ostvarene količine rezultat su 

korištenja proizvodnih kapaciteta, a moguće su odreĎene projektiranim kapacitetom 

proizvodnje. „Projektirani kapacitet utvrĎuje se na temelju maksimalnih proizvodnih 

mogućnosti, umanjenih za gubitke po remontu, tehnološkom vremenu za pokretanje 

pojedinog ciklusa proizvodnje i sl.“ 11 

Najvaţniji faktori iskorištenosti kapaciteta su : 

- vrsta tehnološkog procesa; 

- organizacija proizvodnje; 

- trţišna konjuktura; 

- uvozna ovisnost; 

- kvaliteta odrţavanja osnovnih sredstava. 

Stepen iskorištenja proizvodnih kapaciteta izračunava se pomoću izraza: 

11 Primjena metodologije ocjene investitora, str. 90 

- 21 -

IK= SKn * 100 / TKn ( 3.1.1 ) 

IK= iskorištenje kapaciteta; 

SK= godišnje ostvarena količina proizvodnje (u tonama,satima 

korištanja,kilometrima i sl.); 

TK= godišnji projektirani proizvodni kapacitet; 

n= godina iz vijeka ocjene investitora, ( n= -t,...-3,-2) 

Tablica 10: Stepen iskorištenja kapaciteta 


Bosnalijek d.d-u jed.pak. 

-2 

1.Projektirani proizvodni 20.000.000 20.000.000 20.000.000 

kapacitet 12 

2.Stvarna količina proizvodnje 14.214.491 13 18.534.165 19.966.856 14 

3.Stepen iskorištenosti 71% 93% 100% 

U nedostatku informacija o projektiranom proizvodnom kapacitetu proizvoljno je 

uzet kapacitet od 20.000.000 jediničnih pakovanja. Stvarna količina proizvodnje 

predstavlja ostvareni obim proizvodnje Bosnalijeka za tri godine. 

Iskazani pokazatelj iskorištenosti kapaciteta govori da preduzeće dobro koristi svoje 

kapacitete jer se stepen iskorištenja povećava iz godine u godinu. Na osnovu ovog 

pokazatelja preduzeće bi moglo da ulaţe u povećanje proizvodnih kapaciteta jer su 

postojećim kapacitetima ostvarili maksimum ( 100% ) te se očekuje veća potraţnja 

proizvoda. 

Za Bosnalijek ovakav rezultat nije iznenaĎujući jer kontinuirano ulaţu u proširenje 

proizvodnih kapaciteta modernizacijom opreme i uvoĎenjem savremenih tehnoloških 

procesa. 

12 proizvoljno uzet projektirani kapacitet od 20.000.000 jediničnih pakovanja 

13 www.bosnalijek.ba , godišnji izvještaj 2005., str.20 

14 ibid, godišnji izvještaj 2007, str. 41, povećanje obima proizvodnje za 7,73% u odnosu na prethodnu 

godinu 

- 22 -

3.1.2. Stepen otpisanosti stalnih sredstava 

Stepen otpisanosti stalnih sredstava preduzeća najčešće koriste pri 

odlučivanju da li postojeća osnovna sredstva treba zamjeniti novim jer postojeća 

smanjuju učinkovitost poslovanja.Stepen otpisanosti graĎevinskih objekata treba 

odvojiti od stepena otpisanosti opreme jer je vijek korištenja graĎevinskog objekta 

mnogo duţi od vijeka korištenja opreme. 

Pokazatelj otpisanosti moţe biti tehnološko-tehnički ili ekonomski. 

Tehnološko-tehnički pokazatelj izraţen je u vrenenskoj jedinici kao odnos broja 

godina osnovnog sredstva u upotrebi i predviĎenog broja godina trajanja osnovnog 

sredstva.Tehničko –tehnološka zastarjelost osnovnih sredstava nije uvijek jednaka 

vremenskoj otpisanosti osnovnih sredstava.Često je nemoguće utvrditi opći stupanj 

otpisanosti tako da se ovim pokazateljem najčešće mjeri otpisanost samo jednog 

postrojenja ili predmeta. 

Ekonomski pokazatelj otpisanosti u osnovi ima vrijednosne podatke iz 

računovodstva.Za utvrĎivanje otpisanosti za cijelo preduzeće podaci se mogu uzeti iz 

bilance, a za pojedine grupe osnovnih sredstava mogu se uzeti iz glavne knjige ili iz 

analitike osnovnih sredstava. 

Ekonomski pokazatelj računa se prema izrazu: 

SOn = IVn * 100 / NVn 

SO= stupanj otpisanosti osnovnih sredstava; 

IV=ispravak vrijednosti; 

NV=nabavna vrijednost; 

n=godina vijeka ocijene investitora, n = -t...-3,-2. 

Bitno je spomenuti da podatke o osnovnim sredstvima nije potrebno svoditi na cijene 

iz posljednje godine, jer to ne bi imalo uticaja na stepen otpisanosti. 

- 23 -

Tablica 11: Stepen otpisanost osnovnih sredstava 

Bosnalijek d.d– u 000 KM 

STAVKA /GODINA 

1. GraĊevinski objekti 

-4 -3 -2 

Nabavna vrijednost 69.824 87.789 89.738 

Ispravka vrijednosti 24.863 27.928 31.440 

Stepen otpisanosti 

2. Oprema 

36% 32% 35% 

Nabavna vrijednosti 39.985 52.762 55.300 

Ispravak vrijednosti 22.098 25.571 30.211 

Stepen otpisanosti 

2.1. Oprema „Pliva“ d.d. 

55% 48% 55% 

15 

Nabavna vrijednost 869.156 887.132 819.980 

Ispravak vrijednosti 623.155 669.785 626.067 

Stepen otpisanosti 72% 75% 76% 

Na osnovu pokazatelja moţe se zaključiti da otpisanost osnovnih sredstava nije 

velika što leţi u činjenici da je preduzeće već vršilo ulaganje u novu opremu. 

Sukladno tome visok je stepen iskorištenosti kapaciteta. 

Za očekivati je da je otpisanost velika kada je oprema zastarila i da je iskorištenost 

kapaciteta niska, odnosno da je iskorištenost kapaciteta visoka kad je oprema nova 

tada je otpisanost opreme relativno niska kao što je to slučaj kod „Bosnalijeka“. Kod 

„Plive“ je veći stepen otpisanosti opreme koji se kreće oko 75% u tri uzastopne 

godine. 

3.2. Analiza rentabilnosti poslovanja i reprodukcijska sposobnost 

3.2.1. Rentabilnost poslovanja 

U sklopu cjelokupne ocjene investitora najvaţnija je analiza rentabilnosti 

poslovanja investitora. Njim se daje ocjena o rezultatima koje postiţe investitor u 

poslovanju u odnosu na glavni cilj poslovanja, a to je povećanje profita odnosno 

povećanje vlasničkog kapitala. 

15 preračunate vrijednosti, 

srednji kurs na dan 31.12.2005., 100 Kn = 26,532320 KM, 

srednji kurs na dan 31.12.2006., 100 Kn = 26,608484 KM, 

srednji kuts na dan 31.12.2007., 100 Kn = 26,679626 KM 

- 24 -

Za ocjenu rentabilnosti poslovanja posluţit će dvije grupe pokazatelja: 

- rentabilnost s gledišta poduhvata; 

- rentabilnost s gledišta vlasnika kapitala. 

3.2.1.1. Rentabilnost s gledišta poduhvata 

Rentabilnost s aspekta poduhvata mjeri veličinu prinosa koji daju 

ukupno uloţena sredstva u poslovanje bez obzira ko je vlasnik sredstava. 

Pokazatelji koji se u ovu svrhu uzimaju su: 

-rentabilnost ukupnih poslovnih sredstava; 

-rentabilnost ukupnog prometa; 

-obrtaj poslovnih sredstava; 

-rentabilnost s gledišta vlasnika izvora finanasiranja. 

Rentabilnost ukupnih poslovnih sredstava predstavlja odnos neto dobiti i ukupnih 

poslovnih sredstava za odreĎenu godinu. 

Rupsn= NDn / UPSn 

RUPSn = rentabilnost ukupnih poslovnih sredstava 

ND = neto-dobit 

UPS = ukupna poslovna sredstva 

„Rentabilnost ukupnog prometa pokazuje koliko iznosi prosječna godišnja dobit na 

jedinicu ukupnog prihoda“ 16 

RUPn=NDn/Upn 

RUP = rentabilnost ukupnog prometa, 

16 Primjena metodologije ocijene investitora, str.96 

- 25 -

UP = ukupni prihod 

Obrtaj poslovnih sredstava pokazuje koliko se puta u godini obrnu ukupno uloţena 

poslovna sredstva. Po pravilu što je veći broj obrtaja uloţenih sredstava preduzeće 

ostvaruje veću dobit i veći stepen rentabilnosti. Sa svakim obrtajem bi se trebala 

dobiti jednokratna vrijednost razlike u prodajnoj cijeni. 

Ako je koeficijent obrtaja ispod 1 to znači da se ukupno korištena sredstva ne 

uspijevaju obrnuti u toku jedne godine, a ako je iznad 1 to znači da se ostvaruju 

učestali prinosi na korištena sredstva. 

OPSn=UP/UPSn 

OPS = obrtaj poslovnih sredstava 

Rentabilnost s gledišta vlasnika izvora finansiranja najviše interesira same investitore 

odnosno vlasnike izvora sredstava koji su uloţili svoja sredstva u preduzeće. 

Rentabilnost vlastitih i tuĎih izvora finansiranja je najvaţniji indikator posloivne 

uspješnosti. Izračunava se pomoću izraza: 

RVIFn=NDn+KKn(1-pon)/UPSn 

Gdje je : 

RVIF = rentabilnost vlasnika izvora finansiranja; 

KK = kamate na kredite ; 

Po = koeficijent poreza na bruto dobit 

Koeficijent poreza na bruto dobit razlikuje se kod ove dvije kompanije i nije ih 

moguće porediti. Za „Bosnalijek“ bi iznosio 0,3 u vijeku ocjene investitora i svakako 

se razlikuje od tog koeficijenta u Hrvatskoj. 

Podaci za izračunavanje pokazatelja rentabilnosti „Bosnalijeka“ uzeti su iz Tabele 6. 

, a pokazatelji za „Plivu“ iz Tabele 9. 

- 26 -

Tablica 12: Rentabilnost s gledišta poduhvata 

STAVKA/ GODINA -4 -3 -2 

Ukupan prihod 17 Bosnalijek 91.372 85.106 91.360 

Ukupan prihod Pliva 1.979.194 1.664.717 1.679.216 

Kamate Bosnalijek 1.554 2.313 2.442 

Kamate Pliva 50.062 23.558 357.831 

Neto dobit 8.309 7.712 7.796 

Neto dobit (162.650) (53.274) 188.053 

Ukupna poslovna sredstva 149.449 152.741 154.638 

Ukupna poslovna sredstva 2.853.147 2.556.471 2.409.123 

Rentabilnost ukupnih poslovnih 

sredstava 

0.056 0.050 0.050 

Rentabilnost ukupnih poslovnih 

sredstava 

(0.057) (0.021) 0.078 

Rentabilnost ukupnog prometa 0.091 0.091 0.085 

Rentabilnost ukupnog prometa (0.082) (0.032) 0.112 

Obrtaj poslovnih sredstava 0,611 0,557 0,591 

Obrtaj poslovnih sredstava 0,694 0,651 0,697 

U godini -4 rentabilnost ukupnih poslovnih sredstava „Bosnalijeka“ iznosila je 5,6% 

.To znači da je korištenjem ukupnih poslovnih sredstava tokom čitave ostvareno 5,6 

KM na 1 KM poslovnih sredstava, odnosno da se na 1 KM korištenih sredstava 

ostvari 0,56 KM neto dobiti.Slijedeće dvije godine osjeća se mali pad rentabilnosti 

ukupnih poslovnih sredstava. 

Rentabilnost ukupnih poslovnih sredstava „Plive“ je negativna u godini -4 i -3 iz 

razloga što je u tim godinama ostvaren gubitak. U godini -2 „Pliva“ ima bolju 

rentabilnost ukupnih poslovnih sredstava u odnosu na investitora 7,8% u odnosu na 

5,0% „Bosnalijeka“. 

Slična situacija je i sa rentabilnosti ukupnog prihoda.U godini -4 i -3 investitor je 

ostvario bolju rentabilnost u odnosu na „Plivu“.U godini -2 došlo je do pada 

rentabilnosti ukupnog prihoda na 8,5% .Razlog tome moţe biti smanjenje razlike u 

cijeni ,povećanje ukupnih poslovnih sredstava , povećanje potraţivanja od kupaca 

17 Podaci iskazani boldiranim slovima odnose se na „Bosnalijek“ , podaci iskazani kurzivom na 

„Plivu“ 

- 27 -

itd. Posljedica toga je i smanjenje obrtaja poslovnih sredstava sa 0,61 u godini -4 na 

0,56 u godini -3 . 

Godina -3 je u obje kompanije karakteristična po smanjenju ukupne rentabilnosti. 

U narednoj tabeli moguće je pratiti kretanje pokazatelja retabilnosti investitora i 

srodnog preduzeća. 

Tablica 13: Poređenje pokazatelja investitora i srodnog preduzeća 

Stavka/godina -4 -3 -2 

RUPSn 

1. „Bosnalijek“ 0.056 0.050 0.050 

2. „Pliva“ (0.057) (0.021) 0.078 

Razlike (1. – 2.) 0,113 0,071 (0,028) 

RUPn 

1. „Bosnalijek“ 0.091 0.091 0.085 

2. „Pliva“ (0.082) (0.032) 0.112 

Razlike (1. – 2.) 0,173 0,123 (0,027) 

OPS 

1. „Bosnalijek“ 0,611 0,557 0,591 

2. „Pliva“ 0,694 0,651 0,697 

Razlike (1. – 2.) (0,083) (0,094) (0,106) 

Usporedbom pokazatelja dolazi se do zaključka da je investitor ostvario bolje 

rezultate u godinama kada je srodno preduzeće ostvarilo gubitak. U godini -2 oba 

preduzeća su ostvarila pozitivan finansijski rezultat ali je drugo preduzeće bolje po 

pitanju obrtaja poslovnih sredstava za 10% u odnosu na investitora. Razlike su ipak 

male s obzirom da je kao reprezantativan uzorak uzeta „Pliva“. 

- 28 -

3.2.1.2. Rentabilnost s gledišta vlasnika kapitala 

Prije odluke u koju investiciju uloţiti vlasnici kapitala vodiće se mišlju 

kako ostvariti što veći prinos na raspoloţivi kapital odnosno koliko će se ostvariti 

neto dobiti na uloţeni kapital. Stoga je stepen rentabilnosti ulaganja veoma vaţan 

kako za samog investitora tako i za druge ulagače. 

Rentabilnost sa stanovišta vlasnika kapitala iskazaće se pomoću formule: 

RUVKn=NDn/VKn 

Gdje je: 

RUVK = rentabilnost vlastitog kapitala, 

VK = vlastiti kapital. 

Podaci za neto dobit i vlastiti kapital uzeti su iz Tabele 6. za investitora , za srodno 

preduzeće iz Tabele 9. 

Tabela 14: Rentabilnost s gledišta vlasnika 

Stavka/godina -4 -3 -2 prosjek 

1. Neto dobit 8.309 7.712 7.796 - 

2. Vlastiti kapital 86.733 91.099 99.545 - 

3. RUVK –investitora 0,096 0,085 0,078 0,086 

4. RUVK – srodno 

preduzeće 

(0,091) (0,033) 0,110 (0,005) 

5. Razlika (3.-4.) 0,187 0,118 (0,032) 0,091 

RUVK-4 = 8.309 / 86.733 

RUVK-4 = 0,096 

- 29 -

3.2.1.3. Trţišna vrijednost dionica 

Dionice „Bosnalijeka“ i „Plive“ kotiraju na dva različita finansijska trţišta 

stoga se neće ni izračunavati stopa dividendi. Ipak treba napomenuti značaj samog 

pokazatelja u ocjeni investitora i postupak izračunavanja istog. 

Vrijednost dionica na berzi je veoma značajan pokazatelj uspješnosti 

poslovanja preduzeća. Moguće ga je koristiti samo ako dionice duţe vremena 

kotiraju na trţištu.Da bi se postigla objektivnost vrijednost dionica treba biti 

iskazana u konvertibilnoj valuti na dan istaknute berzovne liste i po srednjem kursu 

poslovne banke na taj dan. Ako vrijednost dionica ima uzlazni trend na berzi to znači 

da je preduzeće do sada poslovalo dobro i da je zadobilo povjerenje potencijalnih 

ulagača na berzi. Silazni trend znak je nepovjerenja u poslovanje investitora. 

Kada nije moguće koristiti podatake o trţišnoj vrijednosti dionica ( kada je prekratko 

kotiraju ili uopće ne kotiraju na berzi) poţeljno je izračunati stopu dividende. Stopa 

dividende je jedan od faktora pri odlučivanju u ulaganje u dionice nekog preduzeća. 

Izračunava se pomoću izraza : 

Dn = Dn x 100 / TVAn 

Gdje je : 

d = stopa dividende; 

D= iznos dividendi; 

TVA = trţišna vrijednost dionice. 

- 30 -

3.2.2. Reprodukcijska sposobnost 

U toku svog poslovanja uz uvjet da posluje rentabilno preduzeće stvara 

vlastite izvore sredstava za ulaganja u preduzeće. To bi trebala biti sredstva 

amortizacije i dio neto dobiti namjenjen za investicije. 

Investitor ima na raspolaganju nekoliko mogućnosti: 

-„ulaganje akumulirane amortizacije i zadrţane dobiti u novi investicijski poduhvat; 

- zadrţavanje amortizacije i zadrţane dobiti za razvoj postojeće djelatnosti ,a za novi 

investicijski projekt prikupljanje dodatnog kapitala na finansijskom trţištu ; 

-ulaganje u novi investicijski poduhvat.“ 18 

Visok stepen reprodukcijske sposobnosti dobar je znak da je investitor sposoban 

ulagati vlastite izvore sredstava u investicijski projekat. Reprodukcijska sposobnost 

se iskazuje preko formule: 

RSn=NDn+An/UPSn 

Gdje je: 

RS = reprodukcijska sposobnost . 

U Tabeli 15. dati su podaci o neto dobiti amortizaciji i ukupnim poslovnim 

sredstvima koji su preuzeti su iz Tabele 6 . za investitora ,odnosno 9. za srodno 

preduzeće. 

Tablica 15: Reprodukcijska sposobnost 

Stavka / godina -4 -3 -2 Prosjek 

1. Neto dobit 8.309 7.712 7.796 

2. Amortizacija 8.708 9.018 10.787 

3. Ukupna posl. Sredstva 149.449 152.741 154.638 

4. RS-investitora 0,114 0,110 0,120 0,1146 

5. RS- srod.preduzeća 0,0002 0,032 0,127 0,0530 

6. Razlike 0,1138 0,078 (0,007) 0,0616 

RSn = 8.309 + 8.708 / 149.449 = 0,114 

18 Analiza investitora, 

Str .106 

- 31 -

Reprodukcijska sposobnost investitora u godini -4 iznosila je 0,114 to znači da je te 

godine ostvarenoa 11 KM sredstava za reprodukciju na 100 KM ukupnih poslovnih 

sredstava.Za protekle 3 godine vijeka projekta investitor je ukupno ostvario 34 KM 

na 100 KM za investiciona ulaganja. U odnosu na srodno preduzeće reproukcijska 

sposobnost investitora je iznad prosjeka pa je ulaganje u investicioni projekat 

opravdano. Uzlazni terent RS investitora znak je da ova djelatnost ima perspektive i 

da je isplativo uloţiti kapital u nju 

3.3. Analiza ljudskih resursa 

Donošenje i provoĎenje poslovnih odluka uvelike zavisi od subjektivnih 

faktora poslovanja poput ljudkog potencijala. Ocjena investitorasa ovog stajališta je 

oteţana jer nije moguće kvantitativno iskazati uticaj ljudskog faktora. To se moţe 

odnositi na meĎuljudske odnose koji imaju svoje pozitivne i negativne posljedice na 

uspješnost poslovanja. 

Analizu ljudskih resursa moguće je uraditi kroz : 

- učinkovitost ljudskog potencijala, 

- usklaĎenost stvarne s tehnološko–tehnički uvjetovanom strukturom zaposlnih 

- prosječnu cijenu rada 

Učinkovitost ljudskog potencijala pokazuje koliko je ljudski faktor rad 

pridonio poslovanju u vijeku ocjenjivanja investitora .U tu svrhu uzeće se podaci za 

neto dobit ,ane ukupan prihod jer se ţeli doći do podatka koliko iznosi neto dobit po 

zaposlenom. 

Formula za izračunavanje učinkovitosti zaposlenih glasi: 

Ezn=NDn / UZn 

- 32 -

Tablica 16: Učinkovitost ljudskih potencijala „Bosnlijek“ 

Stavka / godina -4 -3 -2 Prosjek 

1. Neto dobit 8.309 7.712 7.796 - 

2. Broj zaposlenih 536 581 571 - 

3. EZ –investotor 15,50 13,27 13,65 14,14 

4. EZ –srod 

.preduzeće 

(26,50) (8,19) 30,64 (1,35) 

5. Razlike 42 21,46 (16,99) 15,49 

EZ-4 = 8.309 / 536 = 15,50 

Investitor je u godini -4 ostvario 15.500 KM neto dobiti po jednom 

zaposlenom. Iz pokazatelja se moţe vidjeti da je došlo do pada učinkovitosti po 

zaposlenom u godini -3 i da se zadrţala na pribliţno istom nivou i u godini -2. Pad 

učinkovitosti negativan je znak u opredjeljivanju za ili protiv investicijskog 

projekta.Razlog pada moţe biti smanjenje neto dobiti uz povećanje broja zaposlenih 

što se odrazilo i na smanjenje ukupnog prihoda u godini -2 . Investitor je u boljoj 

poziciji prve dvije godine vijeka ocjenjivanja dok je srodno preduzeće imalo 

negativan finansijski rezultat ,a zatim je u posljednjoj godini razlika bila 16.900 KM 

po zaposlenom u korist srodnog preduzeća. 

Nije dovoljno uraditi samo analizu učinkovitosti zaposlenih. Za dublju 

analizu potrebno je sagledati kvalifikacijsku strukturu zaposlenih. To bi obuhvatalo 

uvid stvarnu stručnu spremu i zvanje zaposlenih sa potrebnim zvanjem i 

spremom.Veći stepen stručne spreme i zvanja ima pozitivan uticaj na ukupnu 

poslovnu i razvojnu učinkovitost preduzeća. 

Na osnovu podataka o pojedinim pozicijama u „Bosnalijeku“ dat je primjer 

kako bi trebalo uraditi analizu usklaĎenosti kvalifikacijske strukture poslovodstva. 

- 33 -

Tablica 17: Usklađenost kvalifikacijske strukture poslodstva „Bosnlijek“ 

RADNO MJESTO POTREBNO STVARNO RAZLIKA 

sprema zvanje sprema zvanje sp zv 

Generalni direktor VSS dipl. oec VSS dipl.ing 

hemije 

1 0 

Direktor razvoja VSS dipl. ing. 

teh. 

Direktor proizvodnje VSS dipl. ing. 

bio. teh 

Direktor raĉunovodstva i 

Finansija 

VSS dipl. oec 1 0 

VSS mr. ph 1 0 

VSS dipl. iur VSS dipl. oec 1 0 

Iz Tabele 17. moţe se vidjeti usklaĎenost stvarne i potrebne spreme što nije 

slučaj kod zvanja . Za potpunu usklaĎenost dodjeljuje see 1 bod , a za neusklaĎenjost 

0 .Što je veći broj bodova to je povoljnija ocjena cijelokupne kvalifikacione strukture 

poslodavstva. Poţeljno je ovakvo poreĎenje uraditi za cijeli vijek ocjene investitora 

da bi se mogao pratiti trend kretanja kvalifikacione strukture. 

Ukoliko potencijalni investitor ţeli znati koliki dio od ukupnih ulaganja biće 

izdvojeno za finansiranje radne snage tada će se posluţiti pokazateljem mjesečne 

bruto plate po zaposlenom. Prosječne mjesečne bruto plate mogu se izračunati na 

nekoliko načina. Najjednostavniji način je preko formule : 

BPmn=BPgm:12/BZn 

gdje je : 

BPg = godišnji iznos bruto plaća , 

BPm = mjesečni iznos bruto plaća. 

Trend rasta BPm znači i bolje poslovanje investitora.Ovaj pokazatelj nije računat jer 

je način obračuna bruto plata različit kod „Bosnalijeka“ i „Plive“ odnosno u Bosni i 

Hercegovini i u Hrvatskoj. 

- 34 -

3.4. Analiza likvidnosti i zaduţenosti 

Likvidnost 

Ovom analizom ţeli se utvrditi plateţna sposobnost investitora proizašla iz 

dosadašnjeg poslovanja kao i očekivana plateţna sposobnost budućeg poslovanja 

nakon implementacije investicijskog projekta. Svaki projekat povlači za sobom 

pitanje finansijskih sredstava , izvore finanasiranja i sposobnost da se odgovori na 

dospjele obaveze. Likvidnost je sposobnost uravnoteţenja izmeĎu kratkoročnih 

plateţnih mogućnosti s jedne strane i kratkoročnih obveza s druge strane,a 

solventnost je sposobnost poduzeća da raspoloţivim novčanim sredstvima podmiri 

sve svoje dospjele obveze plaćanja u rokovima njihova dospijeća. To situacija u 

kojoj je imovina poduzeća veća od njegovih dugova.Često se solventnost naziva 

dugoročnom likvidnosti. 

Pod uticajem internih i eksternih faktora poslovanja stepen likvidnosti se 

mjenja.Vaţno je utvrditi da li je investitor bio u stanju odgovoriti na dospjele 

obaveze raspoloţivom imovinom. 

Investitor je likvidan ako su njegovi ukupni prihodi veći od ukupnih rashoda i ako je 

ukupna imovina veća od ukupnih obaveza odnosno ako je : 

UP > UR 

i 

UI > UO 

gdje su : 

UP = ukupni prihodi; 

UR = ukupni rashodi; 

UI = ukupna imovina; 

UO = ukupne obaveze. 

Likvidnost se moţe analizirati kroz mjere utemeljene na odnosu tekuće aktive 

i tekuće pasive i kroz mjere koje pokazuju mogućnost pretvaranja tekuće aktive koja 

nije novac u novac. 

- 35 -

U konkretnom primjeru koristiće se prve mjere tačnije tekuća likvidnost i ubrzana 

likvidnost. 

Tekuća likvidnost se izračunava na sljedeći način: 

L1n = Nn + VPn + KPn + Zn / KOn 

gdje je: 

L1 = tekuća likvidnost; 

N = novčana sredstva; 

VP = vrijednosni papiri; 

Z = zalihe; 

KP = kratkoročna potraţivanja; 

KO = kratkoročne obaveze. 

Ubrzana likvidnost se izračunava po formuli: 

L2n = Nn + VPn + KPn / KOn 

Gdje je ; 

L2n = ubrzana likvidnost. 

Tablica 18: Tekuća i ubrzana likvidnost 

STAVKA 

/GODINA 

1. Novčana 

sredstva 

2. Vrijednosni 

papiri 

3. Kratkoročna 

potraţivanja 

4. Zalihe 

-4 -3 -2 PROSJEK 

1.840 2.197 2.227 - 

- - - - 

31.198 34.362 39.701 - 

16.759 17.038 19.769 - 

TEKUĆA 

LIKVIDNOST 

1. „Bosnalijek“ 0,97 1,21 1,37 1,18 

2. „Pliva“ 2,29 1,84 3,29 2,47 

Razlika (1,32) (0,63) (1,92) (1,29) 

UBRZANA 

LIKVIDNOST 

1. „Bosnalijek“ 0,64 0,82 0,93 0,79 

2. „Pliva“ 1,73 1,27 2,36 1,79 

Razlika (1,09) (0,45) (1,43) (1,00) 

- 36 -

U godini –4 investitor je imao 2,86% više kratkoročnih obaveza nego obrtnih 

sredstava što je glavni razlog za lošu tekuću i ubrzanu likvidnost. Tome doprinosi i 

veliki udio kratkoročnih potraţivanja u ukupnim obrtnim sredstvima. 

Tendenciju poboljšanja likvidnosti investitor moţe zahvaliti povečanju novčanih 

sredstava uz smanjenje kratkoročnih obaveza u godini –3. 

Iako likvidnost investitora ima tendenciju poboljšanja to nije dovoljno u odnosu na 

»Plivu« koja ima dobru likvidnost u cijelom vijeku ocjene. 

Zaduţenost 

Analiza zaduţenosti investitora vaţna je iz tri razloga : 

- »ocjene sposobnosti pravovremenog vraćanja obaveza, 

- ocjene stepena finansijske stabilnosti, 

- ocjene dugoročne finansijske politike.» 

Investitor je finansijski stabilniji što se više oslanja na vlastite izvore finanasiranja i 

što je moguće manje zaduţen, odnosno da mu se stepen zaduţenja smanjuje. 

Prednost vlastitih izvora moţe biti cijena vlastitog kapitala ako je niţa cijene tuĎeg, 

stalna dostupnost, izbjegavanje neizvjesnosti itd. 

Stepen zaduţenosti izračunava se preko dva pokazatelja: 

-odnos tuĎih i vlastitih izvora finansiranja, 

-odnos tuĎih izvora u finansiranju ukupnih poslovnih sredstava. 

Odnos tuĎih i vlastitih izvora finansiranja predstavljen je formulom: 

Z1n= TIn / VIn 

Gdje je : 

- 37 -

Z1 = odnos vlastitih i tuĎih izvora finansiranja, 

TI = tuĎi izvori finanasiranja (banke, dobavljači, zaposleni i dr.) 

VI = vlastiti izvori finansiranja (kapital, rezerve, zadrţana dobit i dr.) 

n = isto kao u prethodnim izrazima. 

Udio tuĎih izvora finansiranja u finansiranju ukupnih poslovnih sredstava izračunava 

se preko formule: 

Z2n = TIn / UPSn 

Gdje je: 

Z2 = udio tuĎih izvora u finansiranju ukupnih poslovnih sredstava, a ostali simboli 

kao u prethodnom izrazu. 

Tablica 19: Zaduženost 


-000 KM 

PROSJEK 

1. Vlastiti izvori 86.733 91.099 99.545 - 

2. TuĎi izvori 66.891 60.874 55.093 - 

3. Ukupna sredstva 149.449 152.741 154.638 - 

Z1 

„Bosnalijek“ 0,77 0,67 0,55 0,66 

„Pliva“ 0,62 0,58 0,41 0,53 

Razlike 0,15 0,09 0,14 0,13 

Z2 

„Bosnalijek“ 0,45 0,40 0,36 0,40 

„Pliva“ 0,39 0,37 0,29 0,35 

Razlike 0,06 0,03 0,07 0,05 

Pokazatelji zaduţenosti idu u prilog Bosnalijeka . U sve tri godine stepen zaduţenosti 

se smanjuje što je povoljna indikacija za buduće kreditore i potencijalne ulagače. 

U odnosu na Plivu oba pokazatelja zaduţenosti su veća kod Bosnalijeka, ali su te 

razlike male. 

- 38 -

4. ZAKLJUĈNA OCJENA O INVESTITORU 

Na osnovu prethodne analize pokazatelji ocjene investitora dati su u Tabeli 20. 

Tablica 20: Pokazatelji za ocjenu investitora –cijene iz određene godine 

POKAZATELJ / GODINA 

-4 

-3 

-2 

INVES- 

TITOR 

PROSJEK 

- 39 - 

DJELA- 

TNOST 

1. ISKORIŠTENOST PROIZ. KAPACIT. 

1.1. Iskorištenost proiz. kapaciteta u % 71% 93% 100% 88% - 

1.2. Otpisanost graĎevinskih objekata u % 36% 32% 35% 34% - 

1.3. Otpisanost opreme u % 55% 48% 55% 53% 74% 

2. RENTABIL. I REPROD. SPOSOB. 

2.1. Rentabilnost ukupnih poslovnih 

sredstava 

0.056 0.050 0.050 0,052 0,000 

2.2. Rentabilnost prometa 0,091 0,091 0,085 0,089 (0,001) 

2.3. Obrtaj poslovnih sredstava 0,611 0,557 0,591 0,586 0,681 

2.4. Rentabilnost s gledišta vlasnika 0,096 0,085 0,078 0,086 (0,005) 

2.5. Reprodukcijska sposobnost 0,114 0,110 0,120 0,1146 0,0530 

3. LJUDSKI POTENCIJAL 

3.1. Neto dobit po zaposlenom 15,50 13,27 13,65 14,14 (1,35) 

3.2. Mjesečne bruto plate po zaposlenom - - - - - 

3.3. Zadovoljenje stručne spreme u % - - - 40 - 

3.4. Zadovoljenje zvanja u % - - - 0 - 

4. LIKVIDNOST I ZADUŢENOST 

4.1. Tekuća likvidnost 0,97 1,21 1,37 1,18 2,47 

4.2. Ubrzana likvidnost 0,64 0,82 0,93 0,79 1,79 

4.3. Odnos tuĎih i vlastitih izvora finansir. 0,77 0,67 0,55 0,66 0,53 

4.4. Odnos tuĎih izvora prema ukupnim sr. 0,45 0,40 0,36 0,40 0,35

Zaključna ocjena moţe se svesti u nekoliko tačaka: 

1. Investitoru se daje pozitivna ocjena u pogledu njegove sposobnosti za 

voĎenje investicijskog projekta. Razlozi leţe prvenstveno u činjenici porasta 

tendencije uspješnosti i likvidnosti poslovanja u vijeku ocjene 

investitora.Zadovoljenje stručne spreme osigurava investitoru još bolju 

uspješnost poslovanja uz male korekcije po pitanju stručnog zvanja. 

2. Proizvodni kapaciteti su u potpunosti iskorišteni, a otpisanost opreme i 

graĎevinskih objekata je dobra. 

3. Stepeni rentabilnosti su niski ali zadovoljavajući s obzirom na opće stanje 

privrede u zemljii i viši su od prosjeka srodnog preduzeća. 

4. Likvidnost investitora ukazuje koliko investitor vodi brigu o 

pravovremenom vraćanju dugova, odnosno podmirenju svojih dospjelih 

obaveza. Iako se moţe pohvaliti dobrom likvidnosti ,opravdano je reći da će 

se ona u skorije vrijeme biti i bolja i pribliţiti se prosjeku srodnog preduzeća 

o čemu govori tendencija porasta. 

5. TuĎi izvori finansiranja se smanjuju, a vlastiti povećavaju iz godine u godinu 

.To je jasan znak da je investitor spreman finansirati investicije vlastitim 

sredstvima kao što je to činio i prethodnih godina. 

Navedeni zaključci su samo rezultat općeg tumačenja prezentiranih pokazatelja. 

Podrobnije tumačenje zahtjeva i dublju analizu što zavisi od samog analitičara i cilja 

istraţivanja. 

- 40 -

ZAKLJUĈAK 

Ocjena investitora najčešće ima za cilj da zainteresiranim stranama pruţi 

opravdanost ulaganja u konktetnu investiciju. Kako „Bosnalijek“ već godinama ulaţe 

u proširenje svojih kapaciteta,usavršavanje radne snage, uvoĎenje novih tehničko- 

tehnoloških rješenja, njegova pozitivna ocjena kao investitora pokazala se 

opravdanom. Iako se na prvi pogled čini da je nije moguće porediti sa velikom 

kompanijom kakva je „Pliva“ utvrĎeno je da je to ipak moguće ako se parametri 

svedu pod zajednički nazivnik. Razlike u pokazateljima nisu velike ako se uzme u 

obzir historija poslovanja, stepen razvoja kompanije i zemlje iz koje potječu i 

mnogih drugih faktora. 

Sposobnost „Bosnalijeka“ kao investitora je zadovoljavajuća i osigurava mu još 

bolji uspjeh u poslovanju u budućnosti. U primjeni metodologije ocjene investitora 

koristice se podaci iz tabele 4. da bi se izracunali pokazatelji najznačajnijih osobina 

investitora. Nakon izračunatih pokazatelja i poreĎenja sa srodnom djelatnosti ili 

reprezentativnim preduzećem moći će se dati ukupna ocjena investitora. Koeficijent 

poreza na bruto dobit razlikuje se kod ove dvije kompanije i nije ih moguće porediti. 

Za „Bosnalijek“ bi iznosio 0,3 u vijeku ocjene investitora i svakako se razlikuje od 

tog koeficijenta u Hrvatskoj. 

Podaci za izračunavanje pokazatelja rentabilnosti „Bosnalijeka“ uzeti su iz Tabele 6. 

, a pokazatelji za „Plivu“ iz Tabele 9. U godini -4 rentabilnost ukupnih poslovnih 

sredstava „Bosnalijeka“ iznosila je 5,6% .To znači da je korištenjem ukupnih 

poslovnih sredstava tokom čitave ostvareno 5,6 KM na 1 KM poslovnih sredstava, 

odnosno da se na 1 KM korištenih sredstava ostvari 0,56 KM neto dobiti.Slijedeće 

dvije godine osjeća se mali pad rentabilnosti ukupnih poslovnih sredstava. 

Rentabilnost ukupnih poslovnih sredstava „Plive“ je negativna u godini -4 i -3 iz 

razloga što je u tim godinama ostvaren gubitak. U godini -2 „Pliva“ ima bolju 

rentabilnost ukupnih poslovnih sredstava u odnosu na investitora 7,8% u odnosu na 

5,0% „Bosnalijeka“. 

- 41 -

Slična situacija je i sa rentabilnosti ukupnog prihoda.U godini -4 i -3 investitor je 

ostvario bolju rentabilnost u odnosu na „Plivu“.U godini -2 došlo je do pada 

rentabilnosti ukupnog prihoda na 8,5% .Razlog tome moţe biti smanjenje razlike u 

cijeni ,povećanje ukupnih poslovnih sredstava , povećanje potraţivanja od kupaca 

Usporedbom pokazatelja dolazi se do zaključka da je investitor ostvario bolje 

rezultate u godinama kada je srodno preduzeće ostvarilo gubitak. U godini -2 oba 

preduzeća su ostvarila pozitivan finansijski rezultat ali je drugo preduzeće bolje po 

pitanju obrtaja poslovnih sredstava za 10% u odnosu na investitora. Razlike su ipak 

male s obzirom da je kao reprezantativan uzorak uzeta „Pliva U toku svog poslovanja 

uz uvjet da posluje rentabilno preduzeće stvara vlastite izvore sredstava za ulaganja u 

preduzeće. To bi trebala biti sredstva amortizacije i dio neto dobiti namjenjen za 

investicije. Reprodukcijska sposobnost investitora u godini -4 iznosila je 0,114 to 

znači da je te godine ostvarenoa 11 KM sredstava za reprodukciju na 100 KM 

ukupnih poslovnih sredstava.Za protekle 3 godine vijeka projekta investitor je 

ukupno ostvario 34 KM na 100 KM za investiciona ulaganja. U odnosu na srodno 

preduzeće reproukcijska sposobnost investitora je iznad prosjeka pa je ulaganje u 

investicioni projekat opravdano. Uzlazni terent RS investitora znak je da ova 

djelatnost ima perspektive i da je isplativo uloţiti kapital u nju. Likvidnost investitora 

ukazuje koliko investitor vodi brigu o pravovremenom vraćanju dugova, odnosno 

podmirenju svojih dospjelih obaveza. Iako se moţe pohvaliti dobrom likvidnosti 

,opravdano je reći da će se ona u skorije vrijeme biti i bolja i pribliţiti se prosjeku 

srodnog preduzeća o čemu govori tendencija porasta. 

- 42 -

PRILOZI 

Prilog 1: Osnovni pojmovi 

Ne postoji usaglašenost autora u pogledu definiranja investicija. Najveći broj 

autora slaţe se da investicije (engl. investments, njem. Investitionen) predstavljaju 

ulaganje materijalnih vrijednosti, novca i znanja u sadašnjosti radi ostvarivanja 

pozitivnog učinka ili učinaka u budućnosti. Investirati se moţe u jednom ili više 

razdoblja. 

Investicijska odluka je odluka koja podrazumijeva trošenje kapitala. Svaka 

razvojna odluka koja to ne podrazumijeva ne smatra se investicijskom odlukom. 

“Investitor je pravna ili fizička osoba koja svoja ili posuĎena sredstva ulaţe u 

posao u sadašnjosti očekujući profit u budućnosti. Po načelu djelotvornosti, visina 

(cijena) uloţenih vlastitih ili posuĎenih sredstava treba biti manja od visine 

očekivanog profita. Investitor snosi sve pozitivne ili negativne učinke investiranja.“ 

“Investicijski projekt (engl. investment project, capital project, njem. 

Investierungsprojekt) je meĎusobno zavisna kombinacija interdisciplinarnih 

aktivnosti, kojih je cilj da se izradi informacijsko-dokumentacijska osnovica za 

donošenje investicijske odluke.“ Investicijski projekt je osmišljen skup vremenski 

rasporeĎenih radnji sa planiranim ostvarljivim ciljevima razvoja u okviru kojih se 

upotrebljava kapital. “Više meĎusobno tehnološko-tehnički ili ekonomsko- 

financijski povezanih investicijskih projekata čine investicijski program.“ 

“Ocjena investicijskih projekata (engl. investment project evaluation, njem. 

Prüfung des Investitionsprojektes) je sloţen postupak kojem je cilj sagledavanje 

opravdanosti i prihvatljivosti projekta.“ 

Investicijski program je prikaz i razrada ideje i ciljeva preduzeća koje se 

namjeravaju ostvariti odreĎenim ulaganjem. Svrha izrade investicijskog projekta je 

omogućavanje i menadţmentu preduzeća i drugim partnerima koji treba da se 

- 43 -

uključe u izvedbu investicije (poslovnim partnerima, bankarima, lokalnim vlastima) 

da steknu potpunu i sistematiziranu sliku o stanju preduzeća, osmišljenosti projekta i 

uslovima za realizaciju projekta. U praksi se investicijski program često naziva i 

razvojni program. 

Ukoliko bi pojedine pojmove definirali uz pomoć sadrţaja društvenog proizvoda 

rekli bi da su investicije dio akumulacije koja se troši za pospješivanje društveno 

ekonomskog razvoja. Odluka o upotrebi akumulacije je investicijska odluka. 

Investicijska odluka čini investicijsku politiku, a proces ulaganja sredstava 

akumulacije naziva se proces investiranja. 

Prilog 2: O kompaniji „Bosnalijek“ dd Sarajevo 

Bosnalijek osnovan je 1951. godine kao dioničko društvo koje posluje u oblasti 

farmaceutske i hemijske industrije. Najveći je industrijski proizvoĎač lijekova u BiH 

čiji proizvodni program obuhvata generičke lijekove za primjenu u humanoj 

medicini i dezinfekciona sredstva. 

Kompanija se dosljedno pridrţava najnaprednijih standarda kvalitete, proizvodnog 

inţenjeringa, zdravlja i sigurnosti okoliša. Jedan od ključnih temelja poslovnog 

uspjeha je uspostavljeni sistem kvaliteta. Svjetska certifikacijska kuća BVQI 

dodijelila je Bosnalijeku certifikate ISO 9001:2000, ISO 14001 i OHSAS 

18001:1999. Bosnalijeku je 2002. godine na 14. internacionalnoj konvenciji kvaliteta 

B.I.D. –QC 100 u Londonu dodijeljena Zlatna Kruna Kvaliteta. U Bosnalijeku se 

poštuju najviši svjetski standardi za farmaceutsku industriju, zahtjevi Američke i 

Evropske farmakopeje, principi GMP-a i GLP-a. 

Bosnalijek trenutno zapošljava 580 radnika od kojih je oko 50% sa univerzitetskim 

obrazovanjem. U 2006. godini završena je najveća investicija Bosnalijeka 

izgradnjom Proizvodno-Distributivnog Centra u vrijednosti od 20.5 miliona EUR i 

implemantacijom SAP informacionog sistema. Kompanije svjetskog glasa s kojima 

se posluje su: Eli Lilly, Novartis-Sandoz-Lek, Hoffmann-La Roche i druge. 

- 44 -

Bosnalijek je uvijek spreman na suradnju na domaćem i inostranom trţištu sa 

svjetskim farmaceutskim kompanijama kao pouzdan partner u svojoj dugoj historiji. 

Prilog 3: O kompaniji Pliva dd 

„Sjedište PLIVE nalazi se u Zagrebu, u Hrvatskoj, dok je više od trideset 

PLIVINIH podruţnica i predstavništava rasprostranjeno po cijelom svijetu. PLIVA 

d.d., Zagreb, Hrvatska, je sjedište europskog poslovanja kompanije Barr 

Pharmaceuticals, Inc., globalne specialty farmaceutske kompanije koja posluje u više 

od 30 zemalja. Barr grupa bavi se razvojem, proizvodnjom i prodajom generičkih i 

proprietary lijekova, biofarmaceutskih proizvoda i aktivnih farmaceutskih 

supstancija. Sa 85 godina uspješnog farmaceutskog poslovanja, PLIVA je postavši 

dijelom Grupe Barr danas treća najveća generička farmaceutska kompanija u svijetu 

U Bosni i Hercegovini od 1996. godine PLIVA u svoje poslovne aktivnosti 

obavlja preko Predstavništva, čije je sjedište u Sarajevu. 

Tokom proteklih deset godina, uspješnim radom Predstavništva PLIVA je 

osigurala poziciju vodeće strane farmaceutske kompanije u Bosni i Hercegovini. 

PLIVA je lider u BiH po kriterijima ostvarenog prometa, broja registriranih preparata 

u oba entiteta te po izmjerenom poslovnom ugledu meĎu korisnicima/kupcima. 

Aktivnosti Predstavništva vezano za portfelj lijekova registriran u Bosni i 

Hercegovini obuhvataju istraţivanje trţišta, medicinski marketing i usluge, edukaciju 

korisnika/kupaca te aktivno učešće u kreiranju legalnog farmaceutskog trţišta i 

predlaganjulegitimnepolitike. 

Predstavništvo svoje aktivnosti obavlja u Sarajevu te preko ureda u Mostaru, Banja 

Luci i Tuzli.“ 

- 45 -

Prilog 4: Prvih deset vlasnika vrijednosnih papira 

Naziv Adresa Procenti Tip računa 

1. FEDER.MINIS.ENER.,RUD., I IND. ("drţ.vl") MOSTAR, BIH 19.8482 VLASNIČKI 

2. International Finance Corporation (IFC) WASHINGTON 

9.3911 VLASNIČKI 

D.C., USA 

3. GENERAL PEOPLE'S COMMITTEE OF FINANCE TRIPOLI, LBY 9.0473 VLASNIČKI 

4. IF "BIG-Investiciona grupa" d.d. Sarajevo SARAJEVO, BIH 5.0000 VLASNIČKI 

5. POTEZA BPD LJUBLJANA, SVN 4.1505 VLASNIČKI 

6. RAIFFEISEN BANK D.D. BOSNA I 

SARAJEVO, BIH 2.9771 SKRBNIČKI 

HERCEGOVINA 

7. IF "PROF-PLUS" d.d. Sarajevo SARAJEVO, BIH 1.3729 VLASNIČKI 

8. HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Mostar MOSTAR, BIH 1.2269 SKRBNIČKI 

9. KD BPD d.o.o. Ljubljana LJUBLJANA, SVN 1.0773 VLASNIČKI 

10. IF CROBIH FOND d.d. Mostar MOSTAR, BIH 0.9807 VLASNIČKI 

- 46 -

Prilog 5: Bilans stanja na dan 31.12.2006. 

- 47 -

Prilog 6: Bilans uspjeha za 2006. godinu 

Prilog 7: Ostale obaveze u 2006. godini 

- 48 -

Prilog 8: Pregled finansijskih pokazatelja 2003. – 2007. 

- 49 -

Prilog 9: Izvještaj o novčanim tokovima za 2006. godinu 

- 50 -

Prilog 10: Bilans stanja na dan 31.12.2007. 

- 51 -

Prilog 11: Bilans uspjeha za 2007. godinu 

Prilog 12: Izvještaj o promjenama na kapitalu za 2007. godinu 

- 52 -

Prilog 13: Izvještaj o promjenama na kapitalu za 2006. godinu 

- 53 -

Prilog 14: Izvještaj o novčanim tokovima za 2007. godinu 

- 54 -

Prilog 15: Obaveze prema dobavljačima i druge obaveze 

Prilog 16: Fizički obim proizvodnje „Bosnalijeka“ 

- 55 -

Prilog 17: Bazni indeksi cijena industrijskih proizvoda u RH 

- 56 -

Prilog 18: Konsolidovana bilanca „Plive“ na dan 31.12.2006. 

- 57 -

Prilog 19: Konsolidovana bilanca „Plive“ na dan 31.12.2007. 

- 58 -

LITERATURA 

1. Bendeković, Jadranko i drugi, »Planiranje investicijskih projekata-Ocjena 

investitora«, knjiga 1., dio 2., Ekonomski institut, Zagreb-HKBO, 1993 

2. Bogetić dr Pavle, “Analiza bilansa“, Univerzitet Crne Gore –Ekonomski fakultet, 

Podgorica-Beograd, 2000. 

3. Ibreljić I., ,, Investicije (torija,projekti,evaluacija)“,Harfo-graf,Tuzla 2006 godine 

4. Rovčanin, Adnan, “Upravljanaje finansijama“, 3. izd., Ekonomski fakultet, 

Sarajevo, 2006. 

5. 06.pdf, dostupno na 

http://www.hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=32784&lang 

=en , (pristup augst, 2010) 

6. 1153.pdf, http://www.cet.co.yu/cetcitaliste/CitalisteTekstovi/1153.pdf, (pristup 

august, 2010 

7. BICRO Metodologija Investicijska studija, dostupno na 

http://www.bicro.hr/dmdocuments/BICRO%20Metodologija%20Investicijska%2 

0studija_v.1.2.pdf (pristup august, 2010.) 

8. Koncesije-kriteriji, dostupno na http://ppv.pgz.hr/dokumenti/koncesije- 

kriteriji.pdf (pristup august, 2010.) 

9. Metodologija IP21, dostupno na http://www.ibf- 

bih.com/bos/docs/METODOLOGIJA%20IP21.rtf (pristup august, 2010.) 

- 59 -

10. Metodologija izrade investicionog projekta, dostupno na 

www.fzrcg.cg.yu/Investicije/Metodologija%20izrade%20investicionog%20proje 

kta.pdf (pristup august, 2010.) 

11. Osnovni pojmovi, dostupno na 

http://www.limun.hr/main.aspx?id=24522&Page=2 (pristup august, 2010.)10. 

12. Osnove buĎţetiranja kapitala, dostupno na 

http://web.efzg.hr/dok/EPO/sorsag//K08Osnove%20bud%C5%BEetiranja.pdf 

(pristup august, 2010.) 

13. Procjena investicijskih projekata u procesu odlučivanja, dostupno na 

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=3047 (pristup 

august, 2010.) 

- 60 -

POPIS TABLICA 

Broj tablice Naslov tablice 

Stranica 

1. Izračun koeficijenta općeg porasta cijena pomoću indeksa na stalnoj bazi u BiH 

7 

2. Izračun koeficijenta općeg porasta cijena pomoću indeksa na stalnoj bazi u RH 

7 

3. Izračun koeficijenta investitora 

8 

4. Izračun koeficijenta investitora za primjer „Pliva“ d.d. 

9 

5. Elementi za pokazatelje-tekuće cijene („Bosnalijek“ d.d.) 

10 

6. Elementi za pokazatelje-cijene iz odreĎenog vremena („Bosnalijek“ d.d.) 

11 

7. Elementi za pokazatelje-tekuće cijene („Pliva“ d.d.) 

12 

8. Elementi za pokazatelje-cijene iz odreĎenog vremena („Pliva“ d.d.) 

13 

9. Elementi za pokazatelje-cijene iz odreĎenog vremena („Pliva“ d.d.) 

14 

10. Stepen iskorištenja kapaciteta 

16 

11. Stepen otpisanost osnovnih sredstava 

18 

12. Rentabilnost s gledišta poduhvata 

20 

13. PoreĎenje pokazatelja investitora i srodnog preduzeća 

21 

14. Rentabilnost s gledišta vlasnika 

22 

15. Reprodukcijska sposobnost 

23 

16. Učinkovitost ljudskih potencijala 

24 

17. UsklaĎenost kvalifikacijske strukture poslodstva 

25 

18. Tekuća i ubrzana likvidnost 

- 61 -

27 

19. Zaduţenost 

29 

20. Pokazatelji za ocjenu investitora –cijene iz odreĎene godine 

30 

- 62 -

WWW.SEMINARSKIRAD.ORG WWW.MAGISTARSKI.COM WWW ...

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?