Preuzmi PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

SINJSKE NOVINE 

studeni 2011.g. broj 18 

cijena 8,00 kn 

TEMA: 

PREDIZBORNE 

PROGNOZE SINJSKIH 

POLITIČARA 

INTERVJU: 

NATAŠA POPARIĆ 

MIRO BARAĆ 

ISTRAŽILI SMO: 

GROMOBRANI NISU OPASNI 

SPORT: 

SINJSKI GRK MARIO BUDIMIR 

1

UVODNIČKA 18 

Imaš kuću vrati posao 

Stariji će se sigurno sjetiti inicijative u bivšoj državi prije nekoliko desetljeća 

kada su se vlasti dosjetile kako da spriječe one koji su se malo okuražili i 

počeli podizati razinu vlastitog standarda i poboljšavati materijalni status, a 

sve to bez znanja i dozvole vladajućih struktura. Tada je pokrenuta društvena 

akcija koja je između ostalog apelirala na svijest građana pod nazivom 

„Imaš kuću vrati stan“. E, upravo ovih dana gledali smo nastavak te akcije u 

Autoprijevozu. Ne ulazeći u to što će u konačnici odlučiti hrvatsko pravosuđe 

je li Autoprijevoz privatiziran ilegalno ili protuzakonito te je li iz poduzeća 

izvučena zdrava materija koja je poslije presađivana na neka druga bolesna ili 

zdrava tijela, pozornost nam je privuklo obrazloženje otkaza četvorici radnika 

početkom studenog. Tu stoji da između ostalog radnici dobivaju otkaz jer 

su se skućili, kupili auta i odškolovali djecu. Znači uprava tvrtke je u praksi 

parafrazirala onu staru iz bivše države „Imaš kuću vrati stan“. Pronašli smo 

jedno pravno tumačenje otkaza iz našeg zakona o radnim odnosima. Evo 

kako ide: „ Poslodavcu koji zapošljava preko 20 radnika poslovno i osobno 

uvjetovani otkaz dopušten je samo ako poslodavac radnika ne može zaposliti 

na drugim poslovima, to jest samo ako ne može obrazovati ili osposobiti 

radnika za rad na drugim poslovima, osim ako postoje okolnosti zbog kojih 

to nije opravdano očekivati od poslodavca. Poslodavac je u tome slučaju 

i dužan voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama 

uzdržavanja koje terete radnika. Poslodavac koji je otkazao radniku 

zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, ne smije 6 mjeseci 

na istim poslovima zaposliti drugog radnika.“ Vjerojatno se poslodavac 

pri svom obrazloženju držao onoga što smo mi gore podcrtali. No, ostaje 

činjenica da je obrazloženje otkaza nesuvislo. Previše smo se mi u ovom 

gradu nagledali „ubojstava iz zasjede“ naših tvrtki koje su prije tridesetak 

godina funkcionirale i održavale se. Sada je šoneta pokojnih tvrtki toliko 

velika da nema više mista na oglasnoj ploči. Ostaje samo nada ili što li već, 

ali to su već sfere koje su iznad lokalne razine, kako bi rekli političari. Samo 

podsjetnik da se ne zaboravi. Početkom devedesetih godina prošlog stojeća 

država je pod svoje skute uzela gotovo sve tvrtke u Hrvatskoj. Osnovala je 

svoju agenciju (Fonda za privatizaciju) koja je ovlašteno dilala te tvrtke koje 

su onda bile „bolesne“ kako se voljelo kazati. A tamo gdje su lokalne vlasti 

bile popustljive „poduzetnici“ su sa još manje truda dolazili do bogatstava u 

nekretninama, pokretninama, zemljištima, i ostalim „čudima“ socijalističke 

ekonomije. Danas se radnici bore za svoja prava uglavnom u šatorima uz peći 

na drva i štrajkom glađu. Želimo im svima sreću i da se izbore za to da im 

država i poslodavac priznaju njihove minule i sadašnje trude. Što se tiče ovog 

broja ipak je najviše političkih tema. A nekako je i logično, bliži se dan D (4. 

12. Izbori). Uspjeli smo pronaći i dvoje mladih koji pokreću svoje biznise. U 

sportskoj rubrici imamo i ekskluziv, ali vidjet ćete i sami. I ponovo smo vratili 

rubrike u kojima pišu čitatelji. Ujedno isprika čitateljima za prošli broj. Naime 

zbog podloge koja je ilustrirala tekst u temi Varošani i težaci, mnogi su se 

žalili da nisu mogli pročitati tekst. Evo još jednom uz ispriku, to nećemo više 

radit. Zdravi i veseli bili i čvrstu desnicu i oko sokolovo prilikom glasovanja, 

želi vam ekipa Sinjskih novina. 

Glavni urednik 

2 

IMPRESSUM 

Sinjske novine broj 18 studeni 2011.g. 

Izlaze jednom u mjesecu (a po potrebi i kao dvobroj). 

Cijena 8,00 kuna 

Godišnja pretplata 160,00 kuna(u cijenu uračunata poštarina) 

Nakladnik: Grad Sinj 

Izdavač: Kulturno umjetničko središte Sinj, Glavička 29 Sinj 21230 

Glavni urednik: Vito Perić, telefon: 824-049, GSM: 099/217 09 31 

e-mail: sinjske.novine@gmail.com, vito.peric@st.t-com.hr 

Grafička obrada: KUS 


S A D R Ž A J 

02 UVODNIČKA 

04 UKRATKO KROZ LISTOPAD 

08 GRADSKO VIJEĆE 

10 RAZGOVOR S POVODOM 

14 UDRUGE 

15 BRANITELJI 

16 DOBRI DUH 

17 MJESNI ODBORI 

18 MLADI I BIZNIS 

21 KRITIČNO OKO 

22 VREMEPLOV 

23 TEMA 

31 ZANIMLJIVOSTI 

32 KULTURA 

37 PRIČA 

38 SPORT 

Lektura: prof. Tatjana Kovač Levantin i KUS 

Tisak: Kerschoffset Zagreb 

Novinari u ovom broju: Vito Perić, Žarko 

Kodžoman, Klaudija Krajina, Božena Romac 

Suradnici u ovom broju: Filip Ratković, Petar Norac Kevo, 

Jakov Dukić, Boris Filipović Grčić, Mate Maleš, Dragana 

Modrić 

Zahvaljujemo na pomoći portalima www.Ferata.hr i 

Sinj.com.hr


3

UKRATKO KROZ STUDENI SINJSKE NOVINE 

RADNICI AUTOPRIJEVOZA DOBILI OTKAZE 

I ŠTRAJKALI GLAĐU 

Na skupu potpore radnicima okupilo se 300 ljudi 

Piše: Božena ROMAC 

Foto: Vito PERIĆ 

Trojica otpuštenih radnika 

Autoprijevoza započeli su štrajk 

glađu16. 11. Vozači Slavko Bračulj, 

Ivan Ćubić i Igor Tokić Vuko štrajkali 

su u čekaonici autobusnog kolodvora 

jer su tjedan dana prije dobili otkaze 

ugovora o radu. Riječ je o vozačima 

koji u toj tvrtci imaju preko 35 

godina ranog staža, a do mirovine 

im je preostalo dvije do tri godine. 

Poslodavac je kao razlog otkaza naveo 

smanjenje obima posla što je dovelo do 

viška radne snage, no radnici su tvrdili 

kako je prije dva mjeseca u radni odnos 

primio četvoricu novih radnika. 

„U obrazloženju otkaza ugovora o radu 

navedeno je kako idemo kući jer imamo kuću i auto te 

smo školovali svoju djecu. S obzirom da smo svi branitelji 

pozivamo ministra branitelja i sadašnjeg i budućeg, da se 

izjasne povodom ovih otkaza, te da nam kažu kakva su 

naša braniteljska prava,“ rekao je Tokić Vuko. Otpušteni 

radnici pitali su se može li ih itko zaštiti od poslodavaca 

kakav je Mate Jujnović, vlasnik Autoprijevoza Sinj i 

Prometa Makarska. Radnici su sigurni da su im otkazi 

uručeni jer su članovi najbrojnijeg sindikata u poduzeću, 

Sindikata vozača i prometnih radnika. Za vrijeme 

štrajka direktor tvrtke Jakov Jerkan na prosvjednike 

je poslao zaštitare da ih izbace iz čekaonice u kojoj su 

štrajkali. Unatoč navlačenju, zaključavanja prostorija 

i sl. štrajkaši su ipak ostali. Obespravljene radnike tih 

dana posjetili su brojni političari, ali i veliki broj građana. 

Štrajk glađu je prekinut 18. 11. Prekidu je prethodio 

sastanak predsjednika Hrvatske udruge sindikata Ozrena 

Matijaševića i glavnog državnog odvjetnika Mladena 

Bajića kao i loše zdravstveno stanje štrajkača. Matijašević 

je izvijestio radnike kako je na sastanku sa Bajićem 

dobio konkretne dokaze o poduzetim radnjama DORH-a 

temeljem kaznenih prijava te da su postupci u završnim 

fazama. Podignute su optužnice, a na Županijskom sudu 

se vodi istraga za ukupno 17 kaznenih djela protiv više 

odgovornih osoba među kojima su Jakov Jerkan i Mate 

Jujnović. Nakon prekida štrajka braniteljske i civilne 

udruge zajedno sa dva od tri sindikata koja djeluju u 

Autoprijevozu organizirali su skup potpore radnicima. 

Skup je održan 21. 11. na kolodvoru. Okupilo se oko 300 

građana, radnika Autoprijevoza, predstavnika crkve i 

političkih stranaka. 

‘Kriminal i pohlepa bezdušnika ukrali su dostojanstvo 

4 

radnicima Autoprijevoza i prisilili ih da očajničkim 

potezima skrenu pažnju i samilost javnosti na svoje 

nesretne sudbine. Vi ste svojim dolaskom na današnji 

skup pokazali da je narodu Sinja i Cetinske krajine dosta 

ovakvih nepravdi i poručili svim nadležnim institucijama 

da se ne igraju sa strpljenjem i dostojanstvom građana, 

rekao je na skupu Ozren Matijašević predsjednik Hrvatske 

udruge sindikata (HUS-a). Skup su podržali i gvardijan fra 

Bože Vuleta te župnik fra Pavao Norac Kevo. Gvardijan 

Vuleta je rekao da su predstavnici crkve došli dati potporu 

u duhu katoličke vjere i iskazati brigu za obespravljene 

radnike te je odbacio s obzirom na predizborno vrijeme, 

bilo kakve insinuacije o drugim razlozima podrške. 

Dopredsjednik Udruge Sindikata vozača i prometnih 

radnika Hrvatske, Branko Bilaver, u svom obraćanju 

nazočnima rekao je kako je Jujnović obični tiranin, te 

mu sugerirao da ode iz tvrtke ako se ne zna brinuti o 

radnicima. Okupljenima se obratio u ime braniteljskih 

udruga Miro Bulj kao i povjerenik HUS-a za Dalmaciju 

Jozo Marić. Ozren Matijašević je iznio zaključke 

kojima se traži da se odmah povuku otkazi radnicima 

Ćubiću,Tokiću, Bračulju i Đuri Đapiću koji je također 

dobio otkaz te da poslodavac u socijalnom dijalogu sa 

sindikatima dogovori uvjete zbrinjavanja, zatim da se 

vrate ukinute vozne linije koje su povezivale sva okolna 

sela kao i obustavljanje svih investicijskih radova koji 

su nastali u okolnostima brojnih nezakonitih postupaka 

Autoprijevoza. Matijašević je naglasio kako je nužno i 

žurno pokretanje poreznog nadzora u tvrtki, te aktiviranje 

zadužnica od strane financija. I dalje ostaje pitanje hoće li 

radnici uspjeti u svom naumu.

SINJSKE NOVINE UKRATKO KROZ STUDENI 

„MOJE SVJETLO ZA MOJ VUKOVAR“ 

Udruga tjelesnih invalida grada Sinja UTIS u sklopu 

projekta u spomen dan na 20-godišnjicu pada grada 

Vukovara organizirala je paljenje 1700 svijeća na 

spomen poginulih žrtava u Vukovaru. Humanitarnoj 

akciji su se pridružile civilne i braniteljske udruge 

Grada Sinja, osnovne i srednje škole, Grad Sinj, te 

općine Hrvace i Otok. 

Prikupljena sredstva bit će donirana : 

1. Renato Gal iz Vukovara, 5 godina, teške 

motoričke teškoće, živi u tročlanoj obitelji, zaposlen 

samo otac i prima minimalac od 2.000,00 kuna 

2. Tomislav Mandić iz Vukovara, 7 godina, gluh, 

pohađa „Suvag“ poliklinika za rehabilitaciju slušanja 

i govora, živi u četveročlanoj obitelji, zaposlen samo 

otac i prima minimalac od 2.000,00 kuna 

3. Obitelj Lampert iz Vukovara, deveteročlana 

obitelj, roditelji nezaposleni. 

Izvor: UTIS 

NOVO U PONUDI 

Prodaja i ugradnja 

garažnih vrata 

ROLO 

I 

SEKCIJSKIH 

5

UKRATKO KROZ STUDENI SINJSKE NOVINE 

OTVOREN VLAŠKI PROLAZ 

Grad Sinj i obitelj Botica nakon sedam 

mjeseci postigli dogovor 

6 

Piše i foto: Božena ROMAC 

Nakon sedam mjeseci otvoren je Vlaški prolaz (10. 11.). 

Podsjetimo, prolaz su zatvorili članovi obitelji Botica, 

vlasnici istog jer se nisu mirnim putem uspjeli nagoditi sa 

Gradom oko otkupa zemljišta. Vlaški prolaz je inače uličica 

u samom centru grada koja vodi iz Vrličke ulice prema 

Gradskom kinu, a građani su je koristili kao gradski prolaz. 

Nakon zatvaranja ulice Grad Sinj pokrenuo je sudski 

postupak zbog smetanja posjeda, te privremenom mjerom 

zatražio uklanjanje postavljenih prepreka. Također su iz 

Grada, pokrenuli postupak utvrđivanja prava vlasništva 

i ispravku uknjižbe (sa obitelji Botica na Grad Sinj) za 

sporni prolaz. 

Nepravomoćnom presudom Općinski sud u Sinju odbio je 

tužbu Grada za ometanje posjeda, a Grad nije uspio dobiti 

dozvolu za uklanjanje postavljenih zapreka, pa je prolaz 

na nezadovoljstvo većine građana bio zatvoren. Grad je 

potom obitelji Botica ponudio nagodbu kojom će im biti 

isplaćen iznos od 200.000 kuna, a zauzvrat bi se Grad 

uknjižio na spornu parcelu, na što su Botice pristale. Na 

otvaranje prolaza došli su gradonačelnik Ivica Glavan 

i dogradonačelnik Zoran Vujanović koji je rekao kako 

je ovom odlukom Grada završeno pet sudskih sporova. 

Gradonačelnik je istaknuo kako se s obitelji Botica nije 

dugo pregovaralo, te kako su ponuđeni iznos odmah 

prihvatili. Građani su odmah nakon uklanjanja prepreka 

ponovno počeli koristiti prolaz ovaj put s pravom, kao 

gradski prolaz. 

HRVATSKA UDRUGA RADIJA I NOVINA PROGLASILA JE PORTAL FERATA 

PORTALOM GODINE I DODIJELILA IM NAGRADU ZLATNI MIŠ. HURIN 

OKUPLJA 150 RADIO POSTAJA, PORTALA I NOVINA IZ SVIH KRAJEVA 

HRVATSKE, PA JE OVA NAGRADA ITEKAKO RESPEKTABILNA. FERATA JE 

UJEDNO 22. STUDENOG PROSLAVILA PRVU GODINU RADA. ČESTITAMO DVA 

PUTA. 

KOLEGE IZ SINJSKIH NOVINA 

ALKA NA DALEKOM 

ISTOKU 

Taiwanska TV kuća Sanlih E-Television koja 

snima dokumentarnu seriju o putovanjima 

pod nazivom THE KING OF ADVENTURE, 

I-walker series. Dokumentarac o Hrvatskoj 

će se prikazivati u 3 serije u trajanju od 60 

minuta na njihovoj televiziji koja je gledana 

i u Hong Kongu, Singapuru, Maleziji, Kini. 

Snimateljska ekipa (5 članova) je boravila u 

Hrvatskoj od 13. do 26. studenog, posjetila 

je najatraktivnije hrvatske turističke lokacije: 

NP Brijuni, NP Plitvička jezera, Zagreb, 

Zadar, Split i Dubrovnik. Jedna od tema 

dokumentarca je lokalna tradicija i kultura, 

pa je ekipa bila zainteresirana za Sinjsku 

alku. Budući da je TV kuća dobila podršku Hrvatske 

turističke zajednice kontaktirali su Turističku 

zajednicu Grada Sinja da im organizira snimanje u 

Sinju. O detaljima više u slijedećem broju. 

V.P.

SINJSKE NOVINE UKRATKO KROZ STUDENI 

RADIOAKTIVNI GROMOBRANI NISU PRIJETNJA SINJANIMA 

Ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu 

sigurnost, doc. dr. sc. Dragana Kubelka: „Odgovorno 

tvrdim da gromobrani, čak i ako padnu s krova neće 

ugroziti stanovnike Sinja.“ 

Piše i foto: Božena ROMAC 

Gradski vijećnik HDZ –a Stipe Labrović na prošloj 

sjednici vijeća je aktualizirao pitanje uklanjanja 

zastarjelih gromobrana na krovu tvornice Dalmatinka. 

Radioaktivni gromobrani kojih je četiri, postavljeni su 

na krovu kotlovnice, restorana, bojadisaone i objekta 

pod nazivom KLIMA 1. Iako su još davno trebali 

biti uklonjeni jer nemaju uporabnu dozvolu to se nije 

dogodilo. Labrović je , inače inženjer zaštite na radu, 

ukazao na niz problema sa kojima se mogu suočiti 

građani ukoliko dođe do pada gromobrana tako da je i 

gradonačelnik Ivica Glavan odmah ponudio financijsku 

pomoć kojom bi se gromobrani neškodljivo uklonili iz 

kruga tvornice. Državni zavod za radiološku i nuklearnu 

sigurnost iz Zagreba već je u lipnju ove godine, nakon 

što su njihovi inspektori izišli na teren donio rješenje 

kojim je utvrđeno kako Dalmatinka nije osigurala 

pregled ispravnosti te samim tim odustala od ishođenja 

uporabne dozvole za njihovo korištenje, a bila je dužna 

još u srpnju osigurati njihovo propisno zbrinjavanje. 

Kako nam je rekao stečajni upravitelj Dalmatinke Nove 

Vedran Šeparović, na tu temu razgovarali su i na Odboru 

vjerovnika 23. studenog te je donesen zaključak da će 

Grad Sinj, iako nije riječ o gradskom vlasništvu, iznaći 

financijska sredstva kako bi se gromobrani što prije 

uklonili. Otišli smo i korak dalje te pokušali doznati 

koliko su radioaktivni gromobrani stvarno štetni za 

SEMAFOR OTVORIO JEDAN OD 

NAJSUVREMENIJIH POLIGONA 

ZA VOŽNJU U HRVATSKOJ 

Auto škola Semafor otvorila je na terenu u Brnazama 

prometno vježbalište, jedno od najsuvremenijih u 

Hrvatskoj. Vježbalište je napravljeno na površini od 2350 

metara četvornih , a vlasnik i direktor Semafora dipl. 

ing. prometa Željko Prelas najavio je da će uz vježbalište 

uskoro izgraditi još nekoliko sadržaja sportskorekreacijske 

namjene. „Na ovom vježbalištu moći ćemo 

istovremeno raditi sa četiri vozila i dva motocikla , a od 

sljedeće godine vršiti ćemo i besplatnu obuku za vozače 

bicikla. Dobili smo sve potrebne dozvole i verifikaciju 

od MUP-a i od danas (22.11. op. a. ) vježbalište službeno 

radi,“ rekao je Prelas. Inače na prigodnoj svečanosti 

vrpcu je presjekao i šampanjac otvorio direktor Ispitnog 

vozačkog centra za Dalmaciju Miroslav Granić, a uz 

djelatnike centra i predstavnike ispitnog centra Dalmacije 

stanovnike Sinja. Doc.dr.sc Dragan Kubelka, ravnatelj 

Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, 

rekao nam je da gromobrani ne predstavljaju opasnost za 

zdravlje naših sugrađana. „U slučaju pada, gromobran 

bi ugrozio područje oko 15 metara i to samo u jednom 

smjeru u kojemu bi bio okrenut. Gromobran bi bio 

prijetnja isključivo za onoga tko se nađe u krugu tih 

15 metara od njega. Problem bi bio velik ako netko taj 

radioaktivni dio brusi, pali ili ga nosi u džepu, tek takav 

izvor bi mogao ugroziti život. Ako se slučajno dogodi 

da gromobran padne bilo bi pogubno uzimati njegove 

dijelove. Odgovorno tvrdim da gromobrani , čak i ako 

padnu sa krova, neće ugroziti stanovnike Sinja niti im 

naškoditi“, rekao je Kubelka te naglasio da cijena 

sigurnog uklanjanja gromobrana sa Dalmatinke iznosi oko 

15 tisuća kuna, a ukoliko padnu sa krova, Zavod će ih 

odmah, po službenoj dužnosti ukloniti. Nadajmo se da 

do toga neće doći jer je Grad osigurao sredstva i vrlo brzo 

će se krenuti u realizaciju sigurnog uklanjanja. 

na svečanosti su bili predstavnici policije te kolege iz 

struke. 

V.P. 

7

GRADSKO VIJEĆE SINJSKE NOVINE 

23. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA 02.11. 2011.g. 

SNIŽENE CIJENE ZEMLJIŠTA NA KUKUZOVCU, NIJE USVOJEN PRIJEDLOG O 

UKIDANJU NAKNADA VIJEĆNICIMA, VOLONTERIMA U UPRAVI, ČLANOVIMA 

NADZORNIH ODBORA U GRADSKIM USTANOVAMA I PODUZEĆIMA 

Sjednica je imala buran uvod. Nezavisni 

vijećnik Miro Barać u hodniku ispred 

vijećnice glasno je izrazio svoje 

nezadovoljstvo tretmanom od strane 

koalicijskih partnera (NL dr. Jadrijevića). 


Početkom studenog ( 02.11.) održana je 23. po redu 

sjednica Gradskog vijeća. Na početku rada je bilo15 

vijećnika, dok su dvojica, Hrvoje Filipović Grčić (HSLS) 

i Hrvoje Markulin (HDZ) došli nakon prozivke. Dva 

vijećnika vladajuće koalicije, Stjepan Filipović Grčić i 

Miro Barać pristigli su nakon stanke koju je zatražio dr. 

Stipislav Jadrijević. 

Gdje je nestao autobusni kolodvor? 

Nezavisni vijećnik Miro Bulj, pozivajući se na najave 

dogradonačelnice da će ići i prijedlog o smanjenju 

vijećničkih naknada vijećnicima koji ne rade svoj posao, 

predložio je odmah na početku nadopunu dnevnog reda s 

još dvije točke i to: Zaključak Gradskog vijeća Grada Sinja 

o ukidanju vijećničke naknade u za gradske vijećnike, 

volonterske naknade dogradonačelnicima i savjetnicima 

gradonačelnika Grada Sinja, naknada članovima nadzornih 

odbora u ustanovama čiji je osnivač i vlasnik/suvlasnik 

Grad Sinj, te da se sredstva od ukinutih naknada preusmjere 

za besplatan prijevoz učenika i studenata. 

Drugi Buljev prijedlog bila je primjedba na Prijedlog 

Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Sinja - 

Gdje je nestao Autobusni kolodvor? 

Nakon Buljevih zahtjeva Stipislav Jadrijević je zatražio 

pauzu od 20 minuta kako bi se, kako je rekao, dogovorili. 

Nakon što su vijećnici izišli na dogovor, u hodnik ispred 

Vijećnice došao je Miro Barać koji je izgledao blago 

uzrujan i nervozan pa je tako i istupio najprije prema HDZ 

–ovom vijećniku Borisu Budimiru Bekanu koji ga je 

samo upitao: „Miro, a di si ti?“ 

Vijećnik Miro Barać prigovorio dr. Stipislavu 

Jadrijeviću 

Kada je Barać ugledao Stipislava Jadrijevića povišenim 

tonom i na rubu suza pitao ga je što mu je on dao. „ Šta 

ste mi dali, isti ste kao i HDZ, ajde, daj u novine da Miro 

Barać nije dobio ništa ni od ove ni od one vlasti. Dica su mi 

500 kilometara daleko, a vi me samo zovete kad vam triba 

kvorum. Miru Baraću nije nitko ništa da,“ vikao je iz sveg 

glasa Barać na Jadrijevića. Jako neugodnu situaciju pred 

novinarima i većinom vijećnika smirivali su vijećnici NL. 

8 

Nakon 10-tak minuta sjednica je nastavljena raspravom o 

prijedlozima Mira Bulja za nadopunu dnevnoga reda. 

HDZ–ov vijećnik Miloš Balić predložio je da se ukinu 

naknade vijećnicima, te da se ta sredstva preusmjere 

ravnomjerno: u Fond Čudotvorne Gospe Sinjske, za 

subvenciju troškova prijevoza učenika i studenata, te 

socijalno najugroženijih obitelji u gradu. Nezavisni Miro 

Barać složio se s tim prijedlogom te zatražio da se ukinu 

sve volonterske naknade kao i plaće koje se izdvajaju 

iz gradskog proračuna za voditelje udruga. Također je 

naglasio da se on zalaže da stanovnici grada Sinja ne 

plaćaju vodu, struju i komunalnu naknadu kao ni dječji 

vrtić. SDP–ov vijećnik Stipe Jadrijević Cvrlje predložio 

je da se svi vijećnici odreknu 20-30 % svih svojih primanja 

u humanitarne svrhe. O prijedlogu Mira Bulja raspravljalo 

se više od sat vremena, iako je bila riječ samo o usvajanju 

prijedloga, da bi na kraju predsjednik Gradskoga vijeća 

Milan Smoljo i pročelnik Ureda Grada Sinja Igor Vidalina 

kazali kako se o prijedlozima Mira Bulja ne može glasovati 

jer nisu u skladu s postojećim Poslovnikom. Predviđeni 

dnevni red, nakon toga, usvojen je većinom glasova 

vijećnika. 

Niže cijene zemljišta u Gospodarskoj zoni Kukuzovac 

Jednoglasno je donesena Odluka o 2. izmjeni i dopuni 

Odluke o uvjetima i postupku raspolaganja sa zemljištem 

na području Gospodarske zone Kukuzovac. Novu Odluku 

prezentirala je dogradonačelnica Elena Perković Paloš 

koja je kazala da je došlo vrijeme da se snizi cijena 

zemljišta kako bi se ispunio i posljednji preduvjet da Zona 

zaživi. Vijećnici su odlučili kako će nova cijena zemljišta 

na području Gospodarske zone Kukuzovac biti 35 kuna/ 

m2, a zakupci zemljišta imali bi i pogodnosti sufinanciranja 

pri zapošljavanju radnika sa područja Grada Sinja. Iz 

oporbenih redova čulo se kako je takvu odluku trebalo 

donijeti i puno prije. Vijećnici su raspravljali o broju etaža 

koje se mogu ozakoniti na nezakonito izgrađenoj zgradi. 

Odlučeno je da se mogu ozakoniti još dvije etaže ako se 

takva zgrada nalazi unutar građevinskog zemljišta, te još 

dvije ako se zgrada nalazi izvan građevinskog zemljišta. 

Legalizirati se mogu objekti na kojima su izvedeni svi grubi 

konstruktivni građevinski radovi do 21.lipnja.2011.g., a isti 

su evidentirani na digitalnoj orto foto karti. 

Gradsko vijeće potvrdilo je i ukazalo povjerenje 

dugogodišnjoj ravnateljici Gradske knjižnice profesorici 

Mladenki Macan, te je ponovno izabrana na raspisanom 

natječaju za ravnatelja. 

Vijećnici su jednoglasno prihvatili izvješća o radu 

vatrogasne postrojbe DVD –a Sinj i Gradskog društva 

Crvenog križa za 2010. godinu koje su prezentirali Stipe 

Ančić i Ante Omrčen.

SINJSKE NOVINE GRADSKO VIJEĆE 

Tko pita ne skita (vijećnička pitanja) 

Nezavisnog vijećnika Mira Bulja interesiralo je 

poduzima li Grad Sinj nešto kako bi se riješili problemi 

koji nastaju zbog ukidanja lokalnih, međugradskih i 

međužupanijskih autobusnih linija te je ustvrdio kako 

njihovo ukidanje predstavlja poseban problem- prijevoz 

učenika? 

Odgovorio mu je gradonačelnik Ivica Glavan koji je 

rekao kako je Autoprijevoz tražio subvenciju za ukinute 

lokalne linije u iznosu od 200.000,00 kuna na što Grad 

nije pristao jer je to preskupo. Grad je u pripremi 

natječaja za lokalne linije koje će sufinancirati s oko 

80.000,00 kuna, a ukoliko bude potrebno subvencija će se 

dodatno povećati, izjavio je gradonačelnik. Istaknuo je, 

u nekoliko navrata, da Grad Sinj sa 12% suvlasništva u 

Autoprijevozu nema nikakav utjecaj na donošenje odluka 

u toj tvrtci. 

Pročelnica odjela za gospodarstvo Ankica Panza je 

rekla da je Vijeće na jednoj od sjednica donijelo odluku o 

raspisivanju koncesija za lokalni prijevoz i to za ukinute 

linije prema Obrovcu, Čačijinom docu, Hanu, Lučanima, 

Karakašici, Bajagiću i Glavicama, a da za međugradski 

promet Grad Sinj nije kompetentan za raspisivanje 

koncesije. Natječaj će, rekla je, biti raspisan već idućega 

tjedna, te neće biti obveza jednog prijevoznika, nego 

će se prijevoznici za linije moći natjecati pojedinačno. 

Panza je dodala kako je Grad Sinj uputio dopise 

Županiji i Ministarstvu za koncesije spornih ukinutih 

linija prema Splitu i Kninu na što su dobili odgovor da je 

tvrtka Autoprijevoz dužna voziti sve linije za koje imaju 

koncesiju. 

Miro Bulj je pitao dogradonačelnika Zorana Vujanovića 

je li nakon stupanja na dužnost dogradonačelnika rekao 

radnicima Autoprijevoza da im ne može biti pravni 

zastupnik, te je li istina da je zbog njegovog nedolaska 

na ročišta Općinski sud u Sinju donio presudu na štetu 

radnika Autoprijevoza? 

Dogradonačelnik Vujanović je ustvrdio da je radnike 

zastupao do 1. lipnja ove godine, kada je postao 

profesionalac u Gradu Sinju te ih je obavijestio kako 

ih više neće moći zastupati. Rekao je kako su radnici, 

u postupku u kojem im je on bio punomoćnik, dobili 

parnicu, no Autoprijevoz se žalio, te je žalba vraćena 

na Općinski sud Sinj, a postupak je preuzeo novi sudac. 

Dodao je kako je od održanih 30 ročišta bio na njih 28, a 

na dva nije bio u dogovoru s radnicima koje je unaprijed 

uputio što im je činiti. Pitanje Mira Bulja Vujanović je 

ocijenio bezobraznim i zlonamjernim. 

Stipe Jadrijević Cvrlje (SDP) pitao je gradonačelnika 

Glavana smatra li da je za ovogodišnje poražavajuće 

turističke rezultate Grada Sinja u kojem se bilježi 37% 

manje gostiju nego lani krivac manjak atraktivnih 

turističkih sadržaja ili nedovoljan trud, manjak vizije i 

ideja vodećih ljudi TZ Sinja u osmišljavanju i organizaciji 

turističkih projekata? 

Gradonačelnik je rekao kako je točno da je broj noćenja 

ove godine manji nego prijašnjih , no ne tako drastično. 

„Problem koji muči TZ je nedostatak smještajnih 

kapaciteta, te neprijavljivanje i registracija istih;“ rekao je 

Glavan. Najavio je tematsku sjednicu o razvoju turizma 

na području Sinja i radu TZ Sinj. 

Davora Miloševića ( NL dr. Jadrijevića) zanimalo je što 

je s izgradnjom vodovoda Gornja zona Obrovac-Čačijin 

dolac? 

Odgovorio mu je gradonačelnik izjavivši da je taj 

projekt počeo 2007. te je završena prva faza. Grad 

Sinj je ishodovao građevinsku dozvolu, a Ministarstvo 

regionalnog razvoja se javno obvezalo odobriti 5 milijuna 

kn za radove vrijedne 7 milijuna kn. 

Ivanu Šabić (NL dr. Jadrijevića) zanimalo je, je li 

gradonačelnik upoznat s višegodišnjim problemima 

u KUD-u Brnaze, činjenicom da je novoizabranoj 

predsjednici onemogućena primopredaja vlasti od bivše 

uprave? 

Gradonačelnik je potvrdio kako je upoznat s tim 

problemima, te da će od Ureda za udruge zatražiti 

mišljenje kako reagirati i omogućiti neometan rad 

novoizabranoj predsjednici društva. 

Stipislav Jadrijević (NL dr. Jadrijevića) pitao je 

gradonačelnika Glavana jesu li ispunjene obveze Grada 

Sinja predviđene proračunom prema VAD-u? 

„Grad Sinj ispunio je sve svoje obveze sukladno 

proračunu, bez obzira na najavljeni rebalans, te VAD, 

kao ni druge udruge, neće biti uskraćene niti za jednu 

kunu koja je bila predviđena proračunom,“ odgovorio je 

gradonačelnik. 

Stipe Jukić (HDZ) pitao je gradonačelnika o statusu 

sinjskog bazena obzirom da postoji veći broj poduzetnika 

s područja Sinja i Cetinskog kraja koji su svojim 

sredstvima sudjelovali u izgradnji? 

„Grad Sinj nema nikakve odgovornosti prema 

poduzetnicima koji su ulagali u izgradnju bazena, jer 

Grad nije bio investitor,“ rekao je Glavan te najavio kao 

se očekuje raspisivanje natječaja za prodaju objekta. 

Dodao je kao je uvjeren da neće biti zainteresiranih za taj 

natječaj. Grad Sinj pregovarati će s vjerovnicima u prvom 

redu s Hypo bankom,te sa stečajnim upraviteljem te će 

predložiti Gradskom vijeću rješenja jer, smatra Glavan, 

Grad jedini ima interes postati vlasnikom tog objekta. 

Stipu Labrovića (HDZ) zanimalo je što je Grad Sinj 

poduzeo da se uklone vrlo opasni radioaktivni gromobrani 

sa zgrade tvornice Dalmatinka koji su toliko nestabilni 

i derutni da mogu svakoga dana pasti i dovesti u pitanje 

zdravlje građana? 

Pročelnica Panza je kazala da je Grad zatražio ponudu 

za uklanjanje dva radioaktivna gromobrana na zgradi 

Gradske uprave, no da za uklanjanje gromobrana na 

Dalmatinci Grad nije nadležan jer ona nije vlasništvo 

Grada Sinja. Labrović je, nezadovoljan odgovorom, 

naglasio opasnost koja prijeti rušenjem gromobrana pa su 

se usuglasili da će Grad Sinj poduzeti sve aktivnosti koje 

su u njihovoj nadležnosti kako bi se uklonili i sporni 

gromobrani sa Dalmatinke. 

9

10 

RAZGOVOR S POVODOM SINJSKE NOVINE 

NATAŠA POPARIĆ PREDSJEDNICA SINJSKOG 

SDP-A O RASPADU KOALICIJE, MOGUĆIM PRIJEVREMENIM 

LOKALNIM IZBORIMA, PARLAMENTARNIM IZBORIMA I 

SINJSKOJ „ŠPORKOJ“ POLITICI 

„PODMEĆU NAM, SLUŽE SE LAŽIMA 

I INSINUACIJAMA, ALI SDP NE MOŽE 

PREUZETI DRUGA POLITIČKA 

OPCIJA, JER SE SDP NE PREUZIMA U 

SDP SE BIRA.“ 

Razgovor vodila: Božena ROMAC 

Foto: Sinjske novine 

Raskid koalicije SDP-a i Nezavisne liste dr. Stipislava 

Jadrijevića pred sjednicu Gradskog vijeća na kojoj se 

donosi najvažniji akt Grada, Proračun za 2012. godinu 

mogao bi donijeti velike preokrete u političkom životu 

Sinja pa i prijevremene izbore. Sa Natašom Poparić, 

predsjednicom SDP-a razgovarali smo na tu temu, 

provjerili i kuloarske priče po kojima vijećnici SDP-a 

više nisu lojalni stranci, te je li Sloven Poljak napustio 

stranku. Predsjednica SDP-a otkrila nam je i zašto se 

nalazi na 13. pretposljednjem mjestu na listi Kukuriku 

koalicije za parlamentarne izbore. 

Iako ste obznanili odluku o raskidu koalicije sa NL 

dr. Jadrijevića možete li konkretnije pojasniti gdje je 

došlo do nerazumijevanja? 

Koalicija NL dr. Jadrijevića i SDP-a za dogovorena 

je na temelju koalicijskog sporazuma koji je potpisan 

01.07.2010., a implementiran je 01.11. Sporazumom je 

propisan način funkcioniranja i ciljevi koalicije. Kako 

se ciljevi a i sam način odlučivanja bitno razlikovao od 

potpisanog sporazuma, GO SDP Sinj donio je odluku 

o izlasku iz koalicije. Mi smo pred birače izašli s 

konkretnim programom gdje je između navedeno o 

smanjenju komunalnih naknada i doprinosa za 50%, o 

ukidanju spomeničke rente, otvaranju pučke kuhinje, 

preuzimanju osnivačkih prava nad školama, vraćanju 

u ruke Grada vlasništvo nad Domom zdravlja kao i 

izgradnja multimedijalnog centra za mlade ili traženje 

načina kako mladima vratiti Dom mladih koji je bio 

kultno okupljalište mladih ljudi iz cijele Cetinske krajine. 

Osim toga kao politička stranka bili smo dio koalicije 

u Gradskom vijeću, dok smo odgovornost imali za 

kompletno obnašanje vlasti, odnosno i izvršnu vlast koju 

obnaša gradonačelnik. Kako se ništa po tom pitanju nije 

promijenilo od našega ulaska u koaliciju smatramo da GO 

nije mogao ni donijeti drugačiju odluku od ove. 

Zašto je SDP imao potrebu nakon više od godinu i 

pol dana nakon izbora uopće i ulaziti u koaliciju sa 

Nezavisnom listom? 

Osim gore navedenog, imali smo volju i želju da svojim 

angažmanom doprinesemo pomacima u funkcioniranju 

Grada, a sve sa ciljem poboljšanja kvalitete života naših 

sugrađana. 

Kako komentirate izjavu čelnog čovjeka NL dr. 

Jadrijevića kako već i ptice na grani znaju da je 

SDP raskinuo koaliciju jer se NL kandidirala na 

parlamentarnim izborima? 

Dr. Jadrijević je izabrao svoj put i izlazi na izbore onako 

kako on hoće, to nema veze s SDP-om. U ovom trenutku 

dobro je da je konačno povukao potez kako bi svima 

nama, a pogotovo biračima SDP-a i Kukuriku koalicije, 

bilo malo jasnije da on ipak nije, kako njegovi glasnici 

po Sinju pričaju, isti kao i SDP. Odgovorno tvrdim, da 

između nas razlike itekako ima, zbog toga smo i izašli 

iz koalicije. Mi smo ozbiljna stranka s programima i 

ciljevima, koja odgovara i članovima i biračima. Dr 

Jadrijević ne odgovara nikome osim sebi i svi njegovi 

ljudi odgovaraju samo njemu. Mi, na sreću, tako ne 

funkcioniramo. 

Je li istina da je Gradski odbor SDP-a odluku o raskidu 

koalicije donio 15. lipnja ove godine, i ako je, zašto ste 

čekali ovoliko dugo da to obznanite? 

Ne, nije istina.U to vrijeme smo, zbog nepoštivanja 

sporazuma i događaja u Glavicama počeli ozbiljno 

razmišljati o prekidu koalicije. Naime, u tijeku predizborne 

kampanje za Vijeća mjesnih odbora, a to je posebno došlo 

do izražaja u Glavicama, pojedinci sa NL dr. Jadrijevića 

stavljali su znak jednakosti između SDP –a i NL. Na kraju 

su čak tražili da podržimo predsjednika mjesnog obora, 

inače našeg bivšeg člana Miću Romca, kojeg smo zbog 

toga isključili. To je za našu stranku nedopustivo i kod 

takvih stvari nema kompromisa. Nismo željeli za vrijeme 

Dana Alke i Velike Gospe sugrađane zamarati političkim 

prepucavanjima, te smo na prvoj sjednici GO-a u rujnu 

donijeli ovakvu odluku. Zašto je nismo odmah proveli? 

Zato što je Gradski odbor kao jedan od najviših organa 

stranke sa svojih 19 članova odlučio tako. Odluke GO 

u našoj stranci, za razliku od drugih političkih opcija, se

SINJSKE NOVINE RAZGOVOR S POVODOM 

poštuju u potpunosti bez pogovora. 

Da li je istina da SDP nema utjecaja na niti jednog 

svoga vijećnika u gradskom vijeću? 

Naravno da nije, oni su i predloženi ispred GO za 

vijećnike i to su insinuacije i laži. Naši vijećnici su 

lojalni i marljivi te kvalitetno i odgovorno zastupaju 

SDP. To što netko danas pokušava nakon našeg izlaska 

iz koalicije i predstojećih izbora proturati dezinformacije 

nije ništa čudno, jer mnogi strepe od konačnog ishoda 

parlamentarnih izbora. A recite Vi meni kad su to vijećnici 

SDP glasali suprotno odluci Gradskog odbora? Zašto 

nitko ne pita npr. je li dr. Jadrijević izmakao kontroli 

Ivici Glavanu jer je na bitnoj točki koja se odnosila na 

Autoprijevoz, glasao za stav HDZ, a protiv Nezavisne 

liste kojoj je na čelu. Ili kad pojedini vijećnici HDZ- a ne 

dođu na sjednice GV na kojima mogu itekako poentirati, 

a imali su nekoliko prilika da čak i sruše vlast. Zločest 

čovjek bi mogao sumnjati da su u dosluhu sa vladajućim. 

Vijećnici SDP su imali priliku nebrojeno puta u zadnje 

dvije i pol godine pokazivati svoj autonoman stav u 

odnosu na stav GO, pa to nisu zloupotrebljavali. Osim 

toga najvažnija sjednica Vijeća na kojem će se donositi 

Proračun će biti uskoro, pa će biti jasno gdje je tko. Što se 

nas tiče mi to znamo. Čuli smo da se u sinjskim političkim 

kuloarima priča da je NL zaposlila našeg Stipu Jadrijevića 

Cvrlju i Jelenu Kekez Poljak kako bi glasovali za 

njihove prijedloge u Vijeću. Sve podsjećam, da je upravo 

Stipe Jadrijević Cvrlje glasao protiv prijedloga NL o 

nagradama grada Sinja, a da je Jelena Kekez Poljak bila 

jedini kandidat na natječaju sa titulom magistra ekonomije 

i posao dobila preko otvorenog javnog natječaja 

prošavši četiri ili pet provjera koje su sve objavljene na 

stranicama Grada Sinja. Zašto je nekima teško prihvatiti 

da imamo sposobne i pametne ljude koji svojim znanjem 

i obrazovanjem dolaze na čelne pozicije. Razlog bavljenja 

politikom kako mojim vijećnicima i članovima stranke 

tako i meni je zajednički, pomoći našim sugrađanima da 

što kvalitetnije i sretnije žive u Sinju. 

Je li Sloven Poljak napustio SDP? 

Ma, o čemu vi pričate?! Poljak je jedan od najistaknutijih 

članova SDP–a u Sinju, a također i najkvalitetniji 

gradski vijećnik. Nakon njegovog uvijek argumentiranog 

izlaganja, na Vijeću nema puno replika i upravo vam 

to govori o njegovoj kvaliteti. Ne, Poljak nije izišao iz 

stranke. 

Pa bili ste na prošlom gradskom Vijeću, Poljak je istupao 

u ime SDP, pa sjećate se žestoke rasprave između njega i 

HDZ-a.?! Ako vama ono znači odmak i izlazak iz SDP-a 

onda kako bi po vama trebala izgledati lojalnost stranci, ja 

osobno prigovora nemam. Još jednom ću ponoviti, to su 

priče za malu djecu, upravo onih, koji još nisu shvatili da 

nikada SDP ne može preuzeti druga politička opcija, jer se 

SDP ne „preuzima“ u SDP se bira „jedan član jedan glas“. 

Ukoliko oni koji to još nisu shvatili budu spremni izići 

na unutarstranačke izbore, mislim da će im Konvencija 

SDP-a odgovoriti jasno i bez fige u džepu. 

Hoćete li glasovati za Proračun? 

To će biti odluka GO, ja je neću prejudicirati. Poznajući 

ljude u GO to će u prvom redu ovisiti o tome što izvršna 

vlast predlaže kroz Proračun, mi smo svakako za razvojni 

Proračun. 

Što mislite, bez obzira kako SDP bude glasovao, hoće li 

Proračun biti usvojen ili ćemo ići na nove izbore? 

U konačnici ni novi izbori nisu problem ukoliko ovaj 

saziv GV više ništa ne može ponuditi. 

S obzirom da u Gradskoj upravi obnašate dužnost 

savjetnice gradonačelnika kakav će biti Vaš status u 

budućnosti, hoćete li dati ostavku ? 

Nemam pojma niti se s tim zamaram, za razliku od drugih 

nikad nisam kukala zbog toga što sam došla u situaciju da 

mijenjam posao, a bila sam i ‘gori i doli’. Isto tako, ja sam 

savjetnik za pravna pitanja po sistematizaciji koju je uveo 

dr. Nasić kad je bio gradonačelnik, dakle nisam nikakva 

savjetnica za politička pitanja, jer to niti jesam, niti mogu 

biti. Kad si u politici moraš biti spreman na sve. 

S obzirom na činjenicu da ste na prošlim 

parlamentarnim izborima bili 6. na listi SDP-a kako 

komentirate 13., pretposljednju poziciju, na listi 

Kukuriku koalicije ? 

Da su naši sugrađani imali više povjerenja i glasali u 

većem broju za SDP na lokalnim izborima, danas bi i 

moja pozicija na listi bila puno bolja i sigurno bih se 

za interese svoga Grada i naših građana mogla boriti iz 

saborske klupe jer kriteriji o poziciji na listi su bili jasni. 

Bez obzira na to, ja i dalje smatram kako se za ovaj Grad 

i naše građane treba boriti, a ja sam to činila i činiti ću sa 

bilo koje pozicije. Osim toga ne treba zaboraviti da SDP 

izlazi na izbore sa još tri stranke za koje također mora biti 

mjesta. Zadovoljna sam činjenicom da se nalazim na listi 

za Hrvatski sabor među stotinjak svojih kolega i mislim 

da je to čast, a ne natjecanje u kojem svako 4 godine 

moraš biti bolje plasiran. 

Bez obzira što se na listi nisko pozicionirani, priča 

se da bi, pod uvjetom da Kukuriku dobije izbore, 

mogli biti u ministarstvu odnosno kao zamjena 

Anti Kotromanoviću koji će, ako pobijedite, postati 

ministar branitelja? 

Odgovorno tvrdim da unutar SDP –a nitko ne raspoređuje 

funkcije ni fotelje pa su sva ta pitanja otvorena. 

Dr. Stipislav Jadrijević za jedan dnevni list je izjavio 

kako Vas je dva puta „prevario“, citiram: „ Moram 

ih podsjetiti da sam ih “prevario” dvaput, i to na 

izborima za mjesne odbore i na izborima za Gradsko 

vijeće grada Sinja. “Prevarit” ću ih i treći put na 

državnim izborima, a bude li potrebno, i četvrti put na 

vjerojatno izvanrednim izborima za Gradsko vijeće.“ 

Kako komentirate tu izjavu? 

Nije on prevario mene osobno ili SDP, on je prevario 

sve one koji su mu dali glas. Ako ti isti birači smatraju 

da je ljubav na daljinu moguća, toplo im preporučam 

da ponovno zaokruže dr. Jadrijevića. Dok se mi svi 

ostali koji ovdje živimo i dijelimo sudbinu ovog naroda, 

moramo zamisliti ako tako i bude. Mi na bazen možemo 

samo ljeti, a dr. Jadrijević i njegova obitelj u Zagrebu 

mogu birati kad i koji bazen će odabrati. Mi u Sinju 

moramo razmisliti kako do kojeg specijaliste doći(osim 

ako poznate dr. Jadrijevića osobno, pa vas on preporuči). 

Djeca iz udaljenijih mjesta moraju stopirati da bi se 

školovali,a njegovo dijete u Zagrebu ima na raspolaganju 

tramvaj, bus, jeftine taxije… i mogu tako u nedogled. 

Poručujem mu da je gradonačelnik grada Sinja Ivica 

Glavan trebao ići na izbore u 9. Izbornoj jedinici, a ne u 

10. u kojoj ga nitko i ne zna. 

11

12 

RAZGOVOR S POVODOM SINJSKE NOVINE 

NEZAVISNI VIJEĆNIK MIROSLAV BARAĆ 

„MI SINJANI KAKVI JESMO, 

IZGLEDA DA SMO UVIJEK NA 

KRIVOJ STRANI.“ 

Razgovarala: Božena ROMAC 

Foto: Arhiva Miroslava BARAĆA 

Nezadovoljstvo Nezavisnog vijećnika Miroslava 

Baraća koji je iskazao verbalnim napadom 

na vodećeg čovjeka nezavisne liste, inače svog 

koalicijskog partnera, dr. Stipislava Jadrijevića 

bio je povod za intervju u ovom broju Sinjskih 

novina. Barać iz svog kuta otkriva zašto se 

verbalno obrušio na dr. Jadrijevića, bavi li se 

politikom iz osobnih interesa, na koje je svoje 

projekte ponosan, što misli o kulturi i sportu 

u Gradu Sinju, te što će nam donijeti raspad 

vladajuće koalicije… 

Možete li objasniti čitateljima zbog čega ste onako 

burno i emotivno reagirali na sjednici Gradskog vijeća 

te verbalno napali dr. Stipislava Jadrijevića ? 

Istina je da jesam. Taj dan kada se održavala sjednica 

Vijeća imao sam neizostavnog privatnog posla, a dr. 

Jadrijević me zvao desetak puta da dođem na sjednicu. 

Revoltiran tim pozivima, pred svima sam rekao istinu. Ne 

smatram da je riječ o vrijeđanju, ja sam temperamentan 

i tada sam mu rekao da je brz i uporan kad je potrebno 

popuniti kvorum u Vijeću, a da nije bio brz i uporan u ove 

dvije godine demantirati i opovrgnuti glasine i napade 

na mene osobno. Govorili su da sam prodan i kupljen a 

ja sam želio da pred svima kaže (jer su tu bili i vijećnici 

HDZ-a) da li mi je on što dao i jesam li ja to prodan ili 

kupljen. Isto tako okrenuo sam se i pred vijećnike HDZ 

–a jer me nisu ni oni kupili. Htio sam reći da me nitko 

od mojih bivših ili sadašnjih koalicijskih partnera nije 

kupio te da nitko sa mnom ne može upravljati. Dakle, 

taj verbalni napad nije značio ništa osim revoltiranosti 

glasinama da sam kupljen. Želio sam samo reći da sam 

neovisan i da se sa mnom ne može upravljati, da nisam 

kupljen i da nisam ništa tražio 

Zbog riječi koje ste izgovorili na sjednici dobio se 

dojam da se ne bavite politikom za opće dobro, nego 

da su po srijedi osobni interesi. Kako to komentirate? 

Iz prethodnog odgovora je vidljivo da ja zbilja u vijeću 

nisam iz osobnog nego radim za dobro svih naših 

sugrađana. 

Za Vas se ‘šuškalo’ po gradu da ste od koalicijskih 

partnera, NL dr. Jadrijevića, tražili radno mjestu u 

Turističkoj zajednici Grada Sinja, je li to istina? 

Pričalo se po gradu da ću ja biti direktor Turističke 

zajednice, a ako ne ja onda moja ćer. Oni koji su to javno 

govorili nisu mi se nikada ispričali jer je novi direktor 

izabran. 

Ipak, pretendirate li na neko radno mjesto u 

Turističkoj zajednici? 

Ja sam zadovoljan sa svojim radnim mjestom i firmom u 

kojoj sam zaposlen. 

S obzirom da ste koalicijski partner dr. Jadrijevića, a 

imali ste puno prijedloga na Gradskom vijeću, koji su 

Vaši prijedlozi usvojeni? 

Prošao je moj prijedlog za odrađivanje pripravničkog 

staža, mladih obrazovanih ljudi u gradskoj upravi. Riječ 

je o ekonomistima i pravnicima koji su završili fakultet ali 

se nisu mogli zaposliti bez državnog ispita. Grad Sinj im 

je to omogućio pa su sada puno konkurentniji na tržištu 

rada. Taj projekt se pokazao iznimno dobar i ponosan 

sam na njega. S obzirom da sam rođeni Sinjanin zalažem 

se da Sinj bude prepoznatljiv te da uži dio grada bude 

urban. Još se iz svog djetinjstva sjećam da su u Sinju 

bili đardini, a ne livade u centru grada, shodno tome 

tražio sam da se predio oko Pravoslavne crkve pretvori 

u park ili zelenu površinu, a ne da se na tom dijelu radi 

parking kao su kako su zamislili neki. Isto tako mislim 

da je dužnost svakog vijećnika u ovom gradu, s obzirom 

na katastrofalnu gospodarsku situaciju u zemlji, da 

nastoji pomoći razvijanju gospodarstva. Smatram, da je 

nama jedini izlaz razvoj Gospodarske zone Kukuzovac.

SINJSKE NOVINE RAZGOVOR S POVODOM 

Ja nastojim sa svojim poznanstvima koliko god mogu 

utjecati na privrednike koji djeluju na drugim prostorima 

da uđu u Zonu, a zbilja se nadam da će jedan od mojih 

poslovnih suradnika uskoro to vrlo brzo i učiniti. 

Dugi niz godina ste na političkoj sceni Grada Sinja, 

postoje li neki veći projekti koje ste vi osmislili, a Grad 

realizirao? 

Mogu reći, i ponosan sam na to, da su na moju inicijativu 

izdvojena prva sredstva za izgradnju Planinarskog doma 

na Svilaji. Dom je sada pri završetku i odavno je u 

funkciji. Riječ je o Udruzi i njenim članovima koji su uz 

relativno mala sredstava iz gradskog proračuna, svojim 

odricanjem i radom bez ikakve naknade za sebe, uspjeli 

završiti taj velebni objekt. Trebale bi se i druge udruge 

ugledati na njih. 

Na Svilaju vikendom dolaze stotine planinara iz drugih 

krajeva, ne samo naše zemlje. Ja osobno smatram da je to 

jedan od važnijih objekata za razvoj turizma u Cetinskom 

kraju i tim projektom se zbilja ponosim. 

Nezavisni vijećnik Miro Bulj na posljednjoj sjednici 

Gradskoj vijeća tražio je da se ukinu vijećničke 

naknade za gradske vijećnike. Činjenica je, iako 

mnogi to ne znaju, da ste se vi svoju naknadu 

preusmjerili u humanitarne svrhe. Podržavate li ovaj 

prijedlog Mira Bulja? 

Ja, iako ne volim to naglašavati, svoju vijećničku 

naknadu prosljeđujem svaki mjesec jednom vukovarskom 

studentu, pa sam na toj sjednici podržao Buljev prijedlog 

da se svi odrečemo svojih naknada u humanitarne 

svrhe. Isto tako naglasio sam da su svi vijećnici imali 

dvije godine vremena da pokažu svojim primjerom, jer 

većina njih ima dobra primanja, da žele biti humani. 

Ipak, nikoga se ne može natjerati da se svojih primanja 

ostvarenih u Vijeću odrekne. Smatram da bi bilo dobro da 

se svi vijećnici odreknu naknade i da svojim primjerom 

pokažu humanost, a ne da takve prijedloge podrže samo 

deklarativno. 

Što mislite o izdvajanju financijskih sredstava iz 

gradskog proračuna za potrebe kulture i sporta u 

Gradu Sinju? 

Sjećam se vremena, jer imam i godina, kada su se ljudi u 

našem gradu bavili sportom i kulturom iz ljubavi i kada 

novac nije bio pokretač takvih aktivnosti. Međutim nakon 

90-tih godina, stvaranjem demokratske države i prelaska 

iz socijalističkog u kapitalističko društvo svi su nekako 

shvatili da sve treba biti plaćeno pa i bavljenje kulturom 

i sportom. Ako nema novca nema ni kulture ni sporta, 

tako se trenutno razmišlja. Danas, pojedincima iz raznoraznih 

udruga bavljenje kulturom i sportom je iznimno 

dobar izvor prihoda, a ja smatram da trebamo, itekako 

razlučiti profesionalizam od amaterizma. S obzirom da je 

Grad Sinj takav kakav je, nema razvijeno gospodarstvo, 

nema sponzora i većih donatora koji to mogu financirati, 

sva sredstva za sport i kulturu idu iz gradske blagajne na 

teret naših poreznih obveznika. Moram naglasiti kako se 

ne radi o malom novcu nego o velikih 7 milijuna kuna. 

Zamislite kad bi se ta sredstva prepolovila koliko bi se 

moglo napraviti cesta i kanalizacije. Moram napomenuti 

kako u našem gradu postoji udruga koju je osnovala 

familija gdje je suprug predsjednik, a supruga voditeljica i 

za samo 4 sata rada tjedno stave u svoj džep 50.000 kuna 

godišnje. Osobno vjerujem da u Sinju ima ljudi koji bi 

jednako dobro i kvalitetno taj posao radili za puno manju 

naknadu. 

I dalje mislim da je Galerija Sikirica jedan veliki 

financijski promašaj za Grad Sinj. Ogromna sredstva 

su uložena a dali je dat kulturni ekvivalent u to nisam 

siguran. Držim da nitko neće dolaziti posjećivati ciljano tu 

Galeriju kao što se recimo posjećuje Galerija Meštrović. I 

taj novac se mogao bolje upotrijebiti, no u tom momentu 

određenoj političkoj strukturi je to odgovaralo, a i samom 

Stipi Sikirici, koji je već jednom prevario Grad. Sikirica 

je, podsjećam, dobio od Grada zemljište na kojem je 

trebao napraviti kuću i atelje da bi djelovao u Sinju. Kuću 

su mu napravile sinjske firme, a na kraju je on to sve 

prodao i otišao. 

Što se tiče glasila grada Sinja, Sinjskih novina, smatram 

da su dobar pokušaj ali ih treba marketinški osnažiti po 

uzoru na Makarsku kroniku. 

Kako vidite sinjsku političku scenu u budućnosti 

s obzirom na raspad koalicije Nezavisne liste dr. 

Jadrijevića i SDP? 

Mi Sinjani, kakvi jesmo, izgleda da smo uvijek na krivoj 

strani. Svatko ima pravo na svoj izbor i neću se miješati 

u to. Ne bavim se visokom politikom ali odlazak SDP 

iz vlasti, s obzirom na ankete, neće donijeti ništa dobro. 

Možda griješim, ali tako razmišljam. 

Nakon raspada koalicije i vaša funkcija u Vijeću se 

mijenja, kao ćete sada glasovati? 

Ako me netko bude kontaktirao prije sjednice i ponudio 

svoje prijedloge o njima ću, naravno, razmisliti i reći 

otvoreno što mislim. Glasat ću po svoj savjesti. 

Što mislite, s obzirom na trenutnu politički situaciju u 

Gradu, hoće li proći proračun? 

Hoće, proći će, ali na jedvite jade i uz puno kompromisa. 

Koliko će kompromisi biti kvalitetni to je upitno. Po mom 

mišljenju najbolje rješenje su izvanredni lokalni izbori. 

I za kraj, ponovno ću se vratiti na proteklu sjednicu 

Gradskog vijeća. Vi ste postavili gradonačelniku 

pitanje, kada će građani Sinja biti oslobođeni plaćanja 

komunalnog doprinosa, vode, struje, vrtića i drugih 

nameta koji opterećuju njihov, ionako mali kućni 

budžet, pa mi recite jeste li to ozbiljno mislili ili ste 

utopist? 

S obzirom da neki vijećnici populistički nastupaju bez 

ikakvog ekonomskog opravdanja tražeći razno-razne 

subvencije( mukte prijevoz, mukte ovo i ono…) karikirao 

sam pa sam i ja postavio populističko pitanje. Pitate me je 

li to moguće – NIJE!!! 

13

UDRUGE SINJSKE NOVINE 

UDRUGA CJELOVIT ŽIVOT 

Nova civilna udruga u našem 

gradu koja je već ostvarila 

zanimljive i društveno korisne 

programe 


Udruga za promicanje cjelovite dobrobiti čovjeka 

društva i prirode Cjelovit život radom je počela u svibnju 

prošle godine na inicijativu građana, sa svrhom susreta i 

osposobljavanja prvenstveno svojih članova za što bolje 

ostvarenje cjelovitog života kako bi isto utkala u svoje 

djelovanje. Broji 35 aktivnih članova,predsjednica je dr. 

Tanja Kodžoman–Križanac, dopredsjednici su Luka 

Prolić i Gordana Pletikosić, a upravni odbor ima 15 

članova. Prostorije koje im je ustupilo svetište se nalaze 

na adresi Fratarski prolaz 4, a internetska stranice je u 

izradi. Statut udruge temelji se na kršćanskim vrednotama 

poimanja čovjeka, društvenih odnosa i odnosa prema 

prirodi u duhu socijalnog nauka Crkve. Udruga je 

otvorena za suradnju sa svim udrugama i pojedincima 

različitih svjetonazora i religijske pripadnosti, a osnovni 

ciljevi rada su poboljšanje kvalitete življenja u užoj i 

široj društvenoj zajednici, suradnja sa svim humanistički 

usmjerenim ljudima u dijalogu o svim bitnim temama 

naše sredine radi ostvarenja općeg dobra u vremenu u 

kojem živimo imajući u vidu i buduće generacije. Misija 

je prepoznavanje potreba pojedinca i suvremenog društva, 

aktivno sudjelovanje u oblikovanju društvenog života 

koji će biti u službi izgradnje cjelovitosti ljudske osobe 

i integriteta prirode. Vizija je cjelovit pogled na život 

iz kojeg će proizlaziti djelovanje koje je u potpunosti 

usklađeno s takvim pogledom, uvažavajući svjetonazorske 

razlike i radeći na jedinstvu različitosti. Prošle godine 

imali su niz zapaženih i od građana dobro popraćenih 

aktivnosti. Zajedno s izviđačkim odredom Sinjski 

vitezovi obilježili su Svjetski dan ekologije. Organizirali 

su promociju knjige časne sestre dr. Rebeke Jadranke 

Anić, predavanje prof. dr. sci. Dragana Poljaka o 

štetnom utjecaju elektromagnetskog zračenja na zdravlje 

čovjeka. Pokrenuli su i projekt Dječji tjedan koji je 

obuhvatio kazališne predstave, radionice te tri okrugla 

stola na kojima je obrađena tema pod nazivom Između 

slobode i zakona. Na okruglim stolovima su sudjelovali 

predstavnici udruga koje djeluju na području Sinja, 

poglavito mladih, predstavnici Grada, policije i crkve, a 

raspravljalo se o problemima alkoholizma kod mladih. 

Unatoč različitim mišljenjima o smjeru djelovanja, 

postignut je dogovor te se krenulo u realizaciju. Udruga 

je imala i dva literarna natječaja sa novčanim nagradama 

na kojima su pobijedile Petra Buljan i Gabrijela Grubišić 

Čabo, učenice sinjske gimnazije. U listopadu pet članova 

14 

udruge sudjelovalo je na V Hrvatskom socijalnom tjednu 

u organizaciji Biskupske konferencije. Simpozij je trajao 

tri dana i rezultirao vrlo zanimljivom deklaracijom. Riječ 

je o opsežnom razmišljanju o radu i manjkavostima 

društva, o provođenju zakona na pravi način, situaciji u 

gospodarstvu kada se o ljudima razmišlja kao o sredstvu a 

ne o osobama gdje se neisplaćivanjem plaća obezvrjeđuje 

ljudski rad i gazi dostojanstvo. Na socijalnom tjednu 

je rečeno kako je ovaj susret drugi po važnosti nakon 

dolaska pape u Hrvatsku. „Odluke ove deklaracije pratit 

ćemo i mi sa aktivnostima na kojima će biti potrebno 

raditi mjesecima, a u projekte ćemo uključiti i udruge 

ne samo iz Sinja i Cetinskog kraja nego i iz Županije. 

Naša udruga promiče važnost kvalificiranja i znanja 

jer će to biti od presudne važnosti u budućnosti zbog 

nezaposlenosti, a upravo je i to jedan od razloga zbog 

čega pokušavamo pomoći ne samo pojedincu nego i 

društvu. 

Sa udrugama mladih pokušati ćemo revitalizirati 

biciklizam na području Cetinskog kraja jer imamo 

preduvjete za to. Jedna od mogućih trasa je hodočasnička 

staza od Sinja do Solina putem kojem je nekada išla 

sinjska ferata,“ predstavila je Tanja Kodžoman planove 

rada udruge te dodala kako je pokrenut i projekt 

edukacije o zdravoj prehrani kojeg provodi dr. Sanja 

Ćikara u osnovnim i srednjim školama. Ekološka 

sekcija udruge organizirala je predavanja o zaštićenim 

vodama naše županije, a predavanjima se željelo javnosti 

približiti važnost voda. U prosincu udruga nastavlja sa 

svojim projektom Dječji tjedan koji će se održavati od 

5. do 13. u mjesecu. Dr. Kodžoman Križanac pozvala je 

sve zainteresirane da im se pridruže i da u aktivnostima 

udruge pronađu nešto zanimljivo za sebe. 

U statutu udruge stoji da će provoditi socijalni nauk crkve, 

a to nije ništa drugo nego promatranje i osluškivanje 

problema svakodnevnice i čovjeka. Ovoj vrlo zanimljivoj 

udruzi želimo puno novih projekata i da im se pridruži što 

veći broj članova.

SINJSKE NOVINE BRANITELJI 

OBILJEŽENA 17. GODIŠNJICA VOJNE 

AKCIJE „ ZIMA 94.“ 

Piše i foto: Filip Ratković 

Dinara, surova i hladna. 

Stotine hrvatskih branitelja čeka trenutak 

i riječi kada će krenuti naprijed prema 

četnicima. 

I krenulo je………. 

Ratna operacija 1994. godine nazvana 

„Zima 94“, započela je 29. studenog. 

kada su se borbene skupine 126. 

Domobranske pukovnije ubacile u 

međuprostor neprijatelja koji nije ništa 

slutio. 

Dan kasnije 30. studenog započeli su 

frontalni udari na iznenađene postrojbe 

bosanskih Srba potpomognuti 114. br. 

HV i 80.DP, te 4 . 7. i 5. GBR. 

Tijekom idućih dana, sve do 7. prosinca 

hrvatske snage u krajnje nemogućim 

uvjetima, zimske surovosti uspjeli su ovladati visovima 

Dinare i tih dana stabilizirati crtu bojišnice. 

Istovremeno se pokreće i napad na istočnoj strani 

Livanjskog polja gdje udruženo djeluju ( 5 GBR. 1 HGZ 

22 DP i specijalne postrojbe MUP-a HR HB. Borbena 

Udruga veterana 126. Brigade priprema 

monografiju 

Udruga veterana 126.br.HV Sinj u prosincu mjesecu 

predstavit će fotomonografiju u čast poginulih pripadnika 

HV iz Cetinskog kraja Prema dostupnim podatcima 

gradova i općina Cetinskog kraja autor, Filip Ratković 

obradio je na oko 120 stranica podatke o poginulim 

braniteljima. Monografija obiluje ratnim fotografijama 

koje oslikavaju borbeni put hrvatskih bojovnika od 

Vukovara do Dubrovnika. Ovo je prvi pokušaj spomena 

na hrvatsku mladost koja je dala najviše što je mogla. 

Bitka za domovinu je prestala, ali za njeno održanje i 

sjećanje na one najzaslužnije još traje. 

djelovanja i pomaci na bojišnici su trajali do 24. prosinca 

94. kada se operacija smatrala završenom. Oslobođeno je 

područje širine 10 km i dubine oko 20 km – ukupno 200 

četvornih kilometara. 

Srbi su poraženi na Dinari i u većem dijelu Livanjskog 

polja koje se našlo pod nadzorom HV i HVO-a. Ovom 

značajnom akcijom udruženih hrvatskih snaga stvoreni 

su uvjeti za pripremu i provedbu najbriljantnije akcije 

HV oslobodilačke „Oluje“. Za uspjeh akcije posebnu čast 

odajemo našim zapovjednicima, generalu Anti Gotovini 

ispred HV i generalu Tihomiru Blaškiću ispred HVO, čije 

su ratne zamisli dovele do pobjede nad neprijateljem. 

Operacija „Zima 94.“odvijala se u ekstremnim 

vremenskim uvjetima, visokim snijegom, snježnim 

olujama i vrlo niskim temperaturama i do -20 celzijusovih 

stupnjeva. Zbog neprekidnog boravka i borbenih 

djelovanja u takvim uvjetima mnogi su hrvatski vojnici 

VUKOVAR 1991.-2011. 

Udruga Veterani 126. Brigade HV-a Sinj boravila 

je u Vukovaru u prigodi obilježavanja 20. obljetnice 

stradavanja grada heroja. Filip Ratković je svojim 

aparatom zabilježio detalje, mimohod, odavanje počasti 

poginulim braniteljima Vukovara te mjesto na kojem je 

poginuo Ivica Poljak- Sokol. 

pretrpjeli ozljede smrzavanja ruku i nogu, te nerijetko 

ostajali bez pojedinih ekstremiteta. Zbog svega 

navedenog operacija „Zima 94.“ u povijesti Domovinskog 

rata ušla je kao primjer iznimnih fizičkih i moralnih 

napora kroz koje su prolazili hrvatski branitelji u obrani 

od agresije i oslobađanja okupiranog teritorija. 

Cilj operacije je u konačnici postigao svrhu, oslabio 

pritisak bosanskih Srba na zaštićenu enklavu Bihać, 

potisnuo neprijatelja sa Dinare i prostora Livanjskog 

polja, te spriječio približavanje Sinju i okolici te 

Livanjskom kraju. 

U ovoj vojnoj akciji svoje živote dalo je 29 branitelja, 19 

ih je teško , a 39 lakše ranjeno, dok se trojica vode kao 

nestali. 

Upravo zbog njih smo se s ponosom sjećali odajući 

im počast cvijećem i svijećama te svetom misom na 

velebnom križu planinskog vrha – Maglaj. 

Domovini vjerni ! 

Sve za hrvatsku ! 

15

DOBRI DUH SINJSKE NOVINE 

PETAR DADIĆ, NAŠ ČOVJEK NA VEZI 

Inženjer Petar Dadić (56) cijeli svoj 

radni vijek, pa i onaj dio kada je bio 

srednjoškolac i student posvetio je 

sredstvima veze. Radio klub, radio 

amaterizam, Radio Sinj, HIT radio, veze 

i odašiljači, sve je to Petar imao i ima u 

malom prstu. A sigurni smo da puno vas to 

nije ni znalo. 

Piše: Vito PERIĆ 

Foto: Boris FILIPOVIĆ-GRČIĆ 

Sad ćete se zasigurno pitati zašto smo izabrali Petra 

za dobrog duha Sinja. U ovoj rubrici se trudimo od 

zaborava „spasiti“ ljude koji su svojim aktivnostima 

na raznim područjima života grada dali obol, i 

napravili nešto za opću korist. E, pa dragi moji, 

vjerovali ili ne i naš Petar Dadić je upravo jedan 

od takvih. Naime desetljećima on na razne načine, 

jučer analogno, danas digitalno, uvijek kroz eter, 

spaja Sinj s ostatkom svijeta. Iako mu je prvi hobi 

bio modeliranje brodova, već 1970.g. učlanjuje se 

u Radio klub Sinj i završava tečaj za telegrafiju. U 

okviru radio kluba, početkom sedamdesetih godina 

prošlog stoljeća počeo je djelovati prvi radio Sinj. 

Petar se sjeća da je to bila improvizirana radio 

postaja koju su on i kolege složili od starih uređaja 

(velikih ruskih kutija), napravili radio-difuzni 

odašiljač, a potom nabavili gramofon TOSCA i 

puštali u eter glazbu s ploča. „Tada smo i mi koji 

smo se bavili radio amaterizmom sami konstruirali 

uređaje. Naime, originali su bili skupi pa smo se 

snalazili. Eksperimentirali smo sa valnim duljinama, 

a prvi službeni pozivni znak kluba je bio YU2ACF, 

danas je to 9A1ACF. U to vrijeme kad je krenulo, 

radio Sinj se izdvaja posebnu sekciju, a ja ostajem 

u radio klubu. Tada sam, može se kazati, još bio 

dječak,“ priča nam Petar svoju priču o počecima. 

No prve ljubavi se ne zaboravljaju, pa se tako Petar 

ponovo pojavljuje, ovaj puta već kao inženjer 

elektrotehnike sa diplomom splitskog fakulteta, u 

ponovnom pokretanju radio Sinja, a to je bilo 1990.g. 

„Sjećam se da su me pozvali u gradsku upravu, 

tada je Odjel društvenih djelatnosti vodio Dinko 

Franchini. Trebalo je obnoviti radio Sinj. Pripremio 

sam elaborat, tehničke karakteristike, počeli smo 

nabavljati opremu, 1. kolovoza 1991.g. sam postavio 

odašiljač, a radio je počeo emitirati program 13. 

kolovoza 1991.g. Uskoro kreće rat i naša ekipa s 

radija je počela, tako neiskusna, već raditi u ratnim 

16 

uvjetima. No, uspjeli smo cijeli rat držati vezu, čak 

smo jedno vrijeme, desetak dana, jedini na području 

Cetinskog kraja imali signal i reemitirali program 

Hrvatskog radija. Naime, između ostalog tada je 

neprijatelj vodio i medijski rat protiv nas pa su tako 

odašiljači, a i sama sjedišta lokalnih radio postaja 

bila na meti njihovih topovskih cijevi. Pokušali su 

uništiti infrastrukturu HRT- pa jedno vrijeme osim 

našeg nije bilo nikakvog radijskog niti TV signala 

n ovom području,“ prisjeća se Petar. Ujedno, treba 

napomenuti da je radio klub također uspijevao 

održavati vezu koja je u tim uvjetima bila vrlo važna, 

čak u trenucima i životno važna. „Uspjeli smo probiti 

informativnu blokadu,“ domeće Petar koji je za svoje 

zasluge u Domovinskom ratu dobio i spomenicu. 

„Pa bilo je opasnih trenutaka. Na lokaciji gdje smo 

bili, neprijatelj nas je otkrio i granatirao, a ja sam 

se penjao na krov namještao antene, odašiljače, 

ponovo uspostavljao vezu, pa bi opet u studio kako 

bismo nastavili emitirati,“ kaže Petar kojeg se mlađi 

sugrađani sjećaju i kao predavača u srednjoj školi 

gdje je nekoliko godina predavao matematiku, 

elektrotehniku i fiziku. Uz rad na radiju, Petar 

je često uskakao i preko radio kluba organizirao 

radio vezu kako bi e mogli pronaći izbjegli, nestali, 

spajati rastavljene obitelji u radu diljem Hrvatske i 

BiH. U mirnodopskom razdoblju bez Petra je bilo 

nezamislivo nekoliko projekata, snimanja klape Sinj, 

izravni prijenosi Alke i Velike Gospe, te niz drugih 

zanimljivih događaja za naš kraj. Dakle s punim 

pravom možemo ponoviti konstataciju iz naslova, 

Petar je naš čovjek koji uvijek održava vezu (naravno 

onu radijsku) i koja rijetko puca. „Nemojte samo 

mene, moram pohvaliti sve kolege koje su radile ili 

još rade sa mnom. Sve je to zajednička zasluga. Mi 

jednostavno volimo to što radimo,“ rekao nam je 

na kraju Petar koji evo sada uspješno plovi radiovalovima 

na HIT radiju.

SINJSKE NOVINE MJESNI ODBORI 

VIJEĆE MJESNOG ODBORA SINJ DONIJELO PRIJEDLOG 

PROGRAMA RADA ZA 2012. GODINU 

Na temelju članka 91. Statuta Grada Sinja (‘’Službeni 

glasnik Grada Sinja’’ br. 10/09), 14. studenoga 2011. 

godine održana je 4. sjednica Vijeća Mjesnog odbora Sinj. 

Vijeće Mjesnog odbora Sinj utvrdilo je slijedeće prioritete 

za 2012. godinu na području grada Sinja. 

Komunalna infrastruktura : 

‘’Štalija’’ – rješavanje problema odvodnje oborinskih 

voda. 

‘’Luka’’ – rješavanje problema odvodnje oborinskih 

voda. 

Ulica Put Šimaca - Izgradnja kanalizacijskog sustava. 

Ulica Ruđera Boškovića – izgradnja kanalizacijskog 

sustava. 

Ulica Ćosin potok – Izgradnja kanalizacijskog sustava. 

Ćurlini te ulice Ivana Meštrovića, Vlahe Bukovca - 

Izgradnja kanalizacijskog sustava i sustava odvodnje 

atmosferskih voda. 

Postavljanje rasvjetnih tijela u ulici Lumbinov most. U 

dodatku i peticija potpisana od stanara iste ulice. 

Put šumarije – natkrivanje tzv. ‘’Baraćevog potoka’’ od 

Junakovog stadiona do križanja sa ulicom Put Piketa. 

Također vrlo važan problem je i nepostojanje rasvjetnih 

tijela na navedenom predjelu, što uz otvoreni kanal 

predstavlja svojevrsnu CRNU TOČKU grada Sinja. 

Natkrivanje ‘’Ćosina potoka’’ od Baljkovog mosta 

uzvodno do ulice Antuna Konstantina Matasa, odnosno do 

gradskog bazena. Prijedlog izgradnje parking mjesta nad 

samim kanalom u cijeloj dužini. 

Natkrivanje ‘’Ćosina potoka’’ od Gradske dvorane do 

križanja Splitske ulice i ulice Domovinskoga rata – 1.faza, 

te 2.faza od ‘’Jenjića’’ do ulice Put Piketa. 

Ulica Ćosin potok – rješavanje odvodnje oborinskih voda 

od kućnog broja 10 ( Runjin most) do ‘’Kamenoklesara 

Jukića’’ 

Rekonstrukcija i sanacija pristupnog puta i kamenih 

zidina tvrđave Kamičak te uređenje okoliša povodom 300 

godina izgradnje utvrde, 1712.god -2012.god. 

Ulica Čemer – postavljanje nekoliko rasvjetnih betonskih 

stupova do ulice Put Pavića. 

Prometna infrastruktura i asfaltiranje ulica : 

Put Odrine - dovršenje nogostupa. 

Put Pavića – izgradnja nogostupa. 

Ulica Domovinskog rata – rekonstrukcija nogostupa. 

Put Šumarije – presvlačenje asfalta od Junakovog 

stadiona do ulice Put Piketa. 

Ulica Ćosin potok, od Runjina mosta do izlaza na 

Zagrebačku ulicu – presvlačenje asfaltom (cca. 800 m 2 ). 

Proširenje ‘’Runjina mosta’’ u ulici Ćosin potok. 

Proširenje mosta na glavnom lateralnom kanalu na 

vrhu aerodroma, ulica Put Piketa. Kritična točka 

pogotovo vikendom zbog sve većeg posjeta aerodromu 

u rekreativne svrhe. Također je nužno i rješavanje 

nogostupa te biciklističke staze u kasnijoj fazi. 

Put Župića – vraćanje usporavajućih, upozoravajućih 

traka koje su kod rekonstrukcije ulice uništene. 

Semaforizacija raskrižja ulica Splitska, Put Ferate i Kneza 

Branimira (Kod Pinjura) 

Postavljanje ‘‘TREPTAČA’’ – svjetlosnih upozorenja na 

pješačkim prijelazima u blizini škola. 

4 su najnužnije lokacije: 

1. Zagrebačka ulica ( kod benzinske postaje 

– Srednjoškolski centar ) 

2. Ulica Antuna Konstantina Matasa (OŠ 

Marka Marulića i vrtić Bili cvitak) 

3. Alkarsko trkalište (OŠ Fra Pavla 

Vučkovića) 

AD 9. 4. Splitska ulica (Kod Pinjura – OŠ Ivana 

Lovrića) 

Ulica Pelimovac pa sve do Miletina – rekonstrukcija 

ceste. 

Ulica Vladimira Nazora te dio ulice Brekin put – 

presvlačenje asfaltom (cca.400 m 2 ) 

Ulica Put Međina – presvlačenje asfaltom od zgrade suda 

do Ramske ulice (cca 400 m 2 ) 

Asfaltiranje i uređenje zemljane površine u ulici Brekin 

put, između kućnih brojeva 5,7,9 (kvadratna površina cca 

100 m 2 ). Veliki problemi kod povećanih oborinskih voda 

koje se spuštaju iz smjera Šimaca. Dolazi do natapanja i 

slijevanja vode u podrume zgrade. 

Ulica Karajkova lokva – presvlačenje asfaltom (cca 800 

m 2 ). 

Ulica Vlahe Bukovca – presvlačenje asfaltom (cca 800 

m2). 

Nogostupe u uskom centru grada obložiti/urediti 

betonskom galanterijom. 

Sličan primjer uređenja imamo kod policijske postaje. 

Vrlička ulica. 

Rekonstrukcija i adaptacija/uređenje Peškarije u skladu 

sa zgradama Suda i Alkarskih dvora. 

Ulica ‘’Put Radošića’’ – iznad stočnog pazara asfaltirati 

manji komad ulice ostao neasfaltiran od prošlogodišnje 

intervencije (cca 100 m 2 ). 

S obzirom na površinu odnosno administrativnu 

veličinu koju obuhvaća MO Sinj, predlažemo da 

isti u preraspodjeli ukupnih sredstava, proračunom 

namijenjenih za asfaltiranje i presvlačenje ulica i cesta, 

sudjeluje ne manje od 30% od ukupnog iznosa. 

Isto tako želimo istaknuti da gore navedeni plan za 

2012 godinu sadrži osim projekata koji su pred samom 

realizacijom, i neke projekte za koje smo dobili 

neslužbene informacije da nisu u planu za 2012. god s 

obzirom na teško gospodarsko stanje u gradu. 

MO Sinj želi istaknuti da su svi ovi projekti-problemi 

s kojima se građani suočavaju neophodni za normalan 

život u 21 stoljeću, i da za iste osim gradskog proračuna, 

sredstva treba pokušati tražiti u pred-pristupnim 

fondovima Europske Unije te u fondovima Ministarstava 

Republike Hrvatske. 

17

MLADI I BIZNIS SINJSKE NOVINE 

TORBICA KAO UMJETNIČKO DJELO 

Sinjanka svojim originalnim dizajnerskim 

rješenjima pokrenula revoluciju u svijetu mode 

Piše: Klaudija KRAJINA 

Foto: Arhiv Danijele BILIĆ 

Sinjanka Danijela Bilić unijela je pravu malu revoluciju u 

svijetu mode svojim okruglim torbicama koje podsjećaju 

na cvijet. Danijela je studentica Tekstilno-tehnološkog 

fakulteta u Zagrebu koja se na izradu torbica odlučila 

sasvim slučajno želeći sestri pokloniti nešto posebno za 

rođendan. Izlagala je na mnogim izložbama u Zagrebu, 

Ljubljani i Križevcima, a na natječaju „ Krpa + Zadatak 

“ osvojila je prvo mjesto. Kako nastaju njezine torbice, 

gdje pronalazi inspiraciju za njih i ima li perspektive za 

mlade dizajnere saznali smo u razgovoru s Danijelom. 

Što je utjecalo na Vaš odabir zanimanja modnog 

dizajnera? 

Bio je to trenutak kada sam se kao osnovnoškolka 

susrela sa skicama koje je Jean Paul Gaultier napravio 

za kostimografiju filma Fifth Element. Oduševila 

sam se člankom u novinama koji je prikazao sve faze 

razvoja : početne skice, informacije o materijalima i 

načinu izvedbe, potrebne prilagodbe, te izgled finalnog 

odjevnog predmeta. Od tada sam počela proučavati 

svijet mode koji me je kako je vrijeme prolazilo, sve 

više fascinirao. 

Kako ste došli na ideju da kreirate okrugle torbice ? 

Željela sam izraditi nešto što nije tipično, uobičajeno, 

nešto što će se istaknuti u masi. U srednjoj školi sam 

izradila par okruglih torbica samo za sebe, na faksu 

zavoljela kreiranje tekstila i na kraju spojila to dvoje u 

18 

jedno. Smatram da moji modeli nisu samo 

torbice nego mala umjetnička djela koja 

možeš ponijeti sa sobom. Torbice koje će 

svaku dnevnu kombinaciju u trenutku podići 

na višu razinu ili upotpuniti večernje izdanje. 

Je li to florealni uzorak , s obzirom da 

torba podsjeća na cvijet? 

Da, to je florealni uzorak , apliciran kružno 

oblik podsjeća na cvijet. Kada bi isti uzorak 

aplicirali u ravnim redovima i na većoj 

površini izgledao bi totalno drugačije, kao 

mahovina, lišće ili nešto slično. Mnogi su 

načini apliciranja koji u konačnici uvijek 

aludiraju na nešto poznato iz prirode. 

Koliko je potrebno za izradu torbe, 

izrađuješ li je ručno? 

Moje torbice su ručni radovi koje izrađujem 

u malim serijama. Sve sama režem, šivam,

SINJSKE NOVINE MLADI I BIZNIS 

spajam i samim time je svaki komad unikat. Za 

izradu jedne torbice mi je potrebno od 20 do 

30 radnih sati. Cijene modela kreću se od 400 

do 500 kuna. S obzirom na količinu vremena i 

materijala utrošenih u njih mislim da je cijena jako 

pristupačna. 

Što misliš koliko su hrvatski dizajneri dostupni 

cijenom? 

Postoji velik broj neafirmiranih dizajnera koji 

nisu poznati, ni prisutni u medijima a pristupačni 

su cijenom. Također mislim da većina poznatih 

dizajnera s obzirom na kvalitetu i originalnost 

imaju normalne cijene. Moramo uzeti u obzir da 

su većina njihovih kreacija ručni radovi, izrađeni 

u malim serijama ili pak unikati. 

Je li teško u Hrvatskoj uspjeti kao mladi 

dizajner i kakvo je tvoje iskustvo s prodajom 

torbi? 

Mislim da je općenito mladima teško uspjeti. 

Željni smo iskustva, poslova u kojima ćemo moći 

pokazati svoj talent. Smatram da će talentirani i 

marljivi dizajner uvijek biti prepoznat od strane 

struke. Problem je u tome što status ˝mlade nade˝ 

moraš i zadržati, opravdati u daljnjem radu. 

Tada se javljaju financijski problemi, nedostatak 

podrške i stres koji uzrokuje manjak inspiracije. 

Moja iskustva su za sada pozitivna, imam pomoć 

i podršku obitelji i prijatelja, reakcije klijenata su 

odlične. Idem svojim tempom i slušam intuiciju. 

Uspjeh ne dolazi preko noći pa znam da me čeka 

još mnogo rada i neprospavanih noći. U današnjoj 

situaciji moći živjeti od rada u kojem uživaš i koji 

te čini sretnim je uspjeh, sve ostalo je bonus. 

Gdje pronalaziš inspiraciju? 

Inspiraciju pronalazim u detaljima koji me 

okružuju, arhitekturi,produkt dizajnu i slikarstvu 

ali često ona dolazi i kao rezultat mog razmišljanja 

o samom karakteru osoba kojima se želim obratiti. 

Svaki model je namijenjen imaginarnoj djevojci, 

ženi koja ima karakteristike osobnosti koje sam 

joj sama propisala. Neki modeli su za romantične, 

neki za sramežljive, neki za one žene jakog 

karaktera, a neki jednostavno za one koje vole 

privući pažnju i biti zamijećene. 

Razvijaš li neke ideje, radi li se radi o torbama, 

čeka li nas neki novi oblik, ili su u pitanju 

odjevni predmeti? 

Imam mnogo ideja koje želim realizirati. Za 

mnoge trenutno nemam prikladnu tehničku 

opremu, ali nadam se da ću uskoro i to srediti. 

Za sada ću se zadržati na torbama a kasnije tko 

zna...neka to ostane iznenađenje za sve pa čak i za 

mene. 

19

MLADI I BIZNIS SINJSKE NOVINE 

IRENA CVITKOVIĆ, INŽENJERKA POLJOPRIVREDE OTVORILA AGENCIJU ZA POLJOPRIVREDU I 

PODUZETNIŠTVO „ŠILJEGICA“ 

Poljoprivrednici dočekajte Europu spremni! 

Piše i foto: Klaudija KRAJINA 

Kad je Irena Cvitković nakon srednje škole odlučila 

upisati studij veterine bilo je nezamislivo da žena radi sa 

životinjama. No zbog ljubavi prema životinjama Irena 

je pronašla kompromis i upisala poljoprivredu, te po 

završetku studija stekla naziv 

inženjerke poljoprivrede, smjer 

stočarstvo. Tu Irena ne staje 

sa svojim školovanjem već u 

Kninu na veleučilištu „ Marko 

Marulić“ stječe naziv „Stručna 

prvostupnica inženjerka 

poljoprivrede-stočarstvo krša. 

Objavila je i znanstveni rad na 

temu istarskog pršuta. Nakon 

Oluje odlazi u Knin na poziv 

koji je tada upućen mladima 

pod geslom „Mladi ljudi 

dođite, naselite se i radite.“ 

Zapošljava se u tvornici stočne 

hrane „Agroprerada“ koja 

nakon privatizacije propada. 

Zatim se Irena zapošljava u 

Hrvatskom stočarskom centru, 

danas Hrvatska poljoprivredna 

agencija na radnom mjestu 

kontrolnog asistenta. „Od prvih 

poticaja u stočarstvu 2000. 

godine radila sam u sustavu, 

obišla sam gotovo sve stočare 

u Splitsko–dalmatinskoj 

županiji. Moglo bi se reći da 

je svaka koza, ovca, prošla 

kroz moje ruke jer su se tada 

životinje markirale po prvi put. 

Usput smo educirali stočare o 

sistemu poticaja koji su tad tek 

krenuli. Posao je bio sezonski, 

radila sam sedam sezona, ali 

šansa za stalno zaposlenje nije 

postojala,“ objašnjava Irena. 

Agenciju „Šiljegica“ pokrenula nakon dugogodišnjeg 

rada i stjecanja iskustva na terenu 

Tada se odlučila za osnivanje agencije koja bi bila na 

usluzi poljoprivrednim proizvođačima. Agenciju je 

nazvala „Šiljegica“ , što je u narodu ustaljen naziv za 

mladu ovcu do dvije godine starosti koja se nije još 

ojanjila. “Puno sam radila na terenu i znam kako naši 

stočari rade, oni su naviknuli na jedan sistem i prilagodba 

im teško pada. Ulazak Hrvatske u EU članstvo donijelo 

je za obvezu i mnoštvo novih prilagodbi i propisa, a 

poglavlje o poljoprivredi bilo je jedno od najzahtjevnijih. 

No nije rješenje odbiti stočara riječima kako nije dobro 

ispunio obrazac i zato neće dobiti poticaj. Na taj način 

20 

će se pomesti cijeli stočarski fond. Tu vidim da bi moja 

agencija mogla biti servis između poljoprivrednika i 

institucija. Poljoprivrednici ne trebaju imati strah od 

promjena. Pošto sam dugo nezaposlena koristila sam 

poticajna sredstva Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 

iz Programa za samozapošljavanje. Moj poslovni plan 

u cilju samozapošljavanja 

je odobren. Za cijeli svoju 

poduzetničku ideju nemam 

potporu grada Sinja jer je 

grad ukinuo Program za 

poticanja poduzetništva. 

Stoga sam umjesto tog 

kredita s kamatom od 2% 

morala dignuti kredit kod 

banke s kamatom od 11%,“ 

nastavlja Irena. 

Osim pomoći pri ostvarenju 

poticaja agencija „Šiljegica 

„ će nuditi usluge pomoći 

u izradi poslovnih planova, 

izradi investicijskih i 

promotivnih studija, analize 

troškova i koristi, izradi 

projekata namijenjenih 

dobivanju kredita i 

bespovratnih sredstava, 

praćenje programa 

predpristupnih fondova, 

pomoć pri osnivanju 

udruga uzgajivača stoke te 

organiziranje stočarskih i 

poljoprivrednih izložbi. 

Irena nije mogla zaboraviti 

svoju sklonost umjetnosti 

jer i sama izrađuje razne 

rukotvorine. Stoga će u 

sklopu prostora gdje će se 

nalaziti agencija otvoriti 

galeriju rukotvorina s 

ciljem okupljanja svih 

kreativaca ne samo iz Sinja već i iz cijele Hrvatske. Tu 

će moći izlagati ali i prodavati svoje rukotvorine. Irena 

će, priređujući razne događaje pokušati oživjeti stare 

tradicijske vještine poput predenja vune. Od početka 

prosinca agencija će započeti s radom u prostoru u 

Brnaškoj ulici. 

Na izmaku godine u kojoj smo zabilježili malo poslovnih 

uspjeha Irena daje tračak nade našim poljoprivrednicima 

da uz pravu pomoć i savjet mogu ostvariti bolju dobit, a 

ujedno i priliku za sve žene koje se bave ručnim radom, 

kreativce i hobiste iz našeg okruženja da kroz galeriju 

rukotvorina prezentiraju svoje unikatne radove.

SINJSKE NOVINE KRITIČNO OKO 

GLJIVA NA PIJACI 

Svako toliko gradska komunalna služba vraća 

betonsku gljivu na dnu pijace prema Petrovcu, koju 

netko makne da bi mogao prometovati. Pretpostavlja 

se da se radi o dostavnim vozilima, a neodgovorni 

vozači na svoju ruku miču gljivu. Sjesti za stol i 

dogovoriti se, jer važna je i dostava, ali važna je i 

gljiva. 

KANTA ZA OTPATKE U PARKU 

Slika govori sve, ne treba ništa dodati. 

ZAPALJENE TENDE 

Jedan od zadnjih vikenda u listopadu u kasnim 

noćnim satima vandali su protutnjali gradom i 

napravili priličnu štetu. Razbijeni izlozi, počupano 

i pogaženo cvijeće, prevrnute i razbijene žardinjere, 

razbijena vrata od kina, zapaljene tende štandova 

kod crkve i tako redom. Vruć vikend, policija i 

službe, kako imamo zadnju informaciju su ipak 

uspješno odradile posao. 

K 

R 

I 

T 

I 

Č 

N 

O 

O 

K 

O 

SPOMENIK NA RADOŠIĆU 

Spomenik koji obilježava stradanje žrtava iz 

pretprošlog rata često je na meti grafitera koji 

ispisuju neukusne poruke. Ovo nije jedini slučaj, 

jer je nedavno na igralištu kod osnovne škole 

Ivana Lovrića također bilo neprimjerenih natpisa. 

Nije potrebno skrnaviti ničije spomenike, radi se o 

žrtvama koje kako kršćanski nauk nalaže, sve treba 

poštivati. 

IGRALIŠTE U PARKU 

Iako smo već pisali o ovom problemu, ova 

fotografijI nam se učinila zgodnom, pa još jednom 

podsjećamo nadležne da riješe ovaj problem. 

URUŠEN ZID 

U ulici poviše Alkarskih dvora rušio se stari 

suhozid. No, ovaj puta brzo se reagiralo, zid se 

već popravlja a odmah po urušavanju stavljena je 

prometna signalizacija kako ne bi došlo do nezgode. 

21

VREMEPLOV SINJSKE NOVINE 

22 

VJESNIK CETINSKE 

KRAJINE BROJ 198. OD 18. 

TRAVNJA 1990. G. 

Priredio: Vito PERIĆ 

Ovaj puta vam donosimo priloge iz 

zadnjeg broja Vjesnika cetinske krajine 

koji je izišao 18. travnja 1990.g. pred 

prve demokratske izbore u Hrvatskoj. 

U novinama su kao prilog umetnute sve 

kandidacijske liste stranaka koje su izašle 

na lokalne izbore, a ujedno i liste za 

parlamentarne izbore. Prema ondašnjem 

važećem sustavu za 127 odborničkih 

mjesta u Skupštini općine Sinj natjecali 

su se kandidati sa stranačkih lista, 

uglavnom HDZ-a SDP-SKH, Koalicije 

narodnog sporazuma, Saveza socijalista- 

Socijalističkog saveza Hrvatske, Srpske 

demokratske stranke i nezavisni kandidati. 

Inače veći dio tog broja je posvećen 

političkim temama, a izdvajamo i jednu 

vijest iz tog doba, a to je da je održan 

skupština Viteškog alkarskog društva 

na kojoj je za vojvodu izabran Nikola 

Tomašević. Druga zanimljiva vijest je da je 

krajem ožujka te godine ponovo za javnost 

otvorena zgrada adaptiranog gradskog 

kina, i na kraju vijest iz sporta; KK Alkar 

se vratio u Prvu B saveznu ligu, nakon što 

su pobijedili Dalvina u Splitu rezultatom 

105:92 i tako postali prvaci Hrvatske 

košarkaške lige.

SINJSKE NOVINE TEMA 

Naša novinarka Klaudija Krajina istražila je što nas čeka kada uđemo u 

Europsku uniju. Također je napravila i anketu među mladim Sinjanima koji 

već žive u EU. 

HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA 

Piše: Klaudija Krajins 

Foto: Arhiv Sinjskih novina 

Hrvatska je sve bliže članstvu u Europskoj uniji. Prije 

dogovorenog datuma ulaska u EU, 1.srpnja 2013. održat 

će se referendum na kojem će građani odlučiti hoće li svoj 

glas dati za ili protiv ulaska. Promjene koje nas očekuju 

nakon ulaska u EU vidljive su u tekstu Ugovora o 

pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. No prije nego što je 

sastavljen ugovor trajali su pregovori koji se sastoje od 35 

poglavlja. Donosimo kratki pregled pojedinih poglavlja. 

SLOBODA KRETANJA ROBE I RADNIKA 

Jedna od promjena je slobodno kretanje robe ali i radnika. 

To znači da će se Hrvati moći slobodno zaposliti u 

zemljama Unije bez posebnih odobrenja ili radnih dozvola 

osim u onim zemljama koje odluče zadržati postojeća 

ograničenja u svojim nacionalnim pravima najduže u 

razdoblju od dvije, pet ili sedam godina. Državama 

koje zadrže takva ograničenja, Hrvatska će također moći 

primijeniti istovrsna ograničenja, pa ni njihovi građani 

neće moći raditi u Hrvatskoj. Tvrtke koje odluče poslovati 

izvan granica Hrvatske moći će slobodno pružati usluge 

u svakoj državi članici bez nastanjivanja u toj državi. 

Državljani Europske unije već dvije godine mogu kupovati 

nekretnine u Hrvatskoj po istim uvjetima kao i građani, dok 

poljoprivredna zemljišta neće moći kupovati još sedam 

godina od dana pristupanja Hrvatske u Europsku uniju. 

Kad Hrvatska ispuni uvjete za priključenje u schengenski 

sustav, hrvatski građani će se moći slobodno kretati bez 

graničnih kontrola unutar schengenskih granica. 

TRGOVAČKA DRUŠTVA I POREZ 

Poslovanje trgovačkih društava bit će olakšano osnivanjem 

Europskog društva čime će se omogućiti prekogranično 

pripajanje društava kao i prijenos sjedišta društva iz jedne 

članice u drugu a da pri tom neće biti potrebna likvidacija 

društva u jednoj članici i ponovna registracija u drugoj. 

Pravila tržišnog natjecanja će zabraniti poduzetnicima 

sklapanje ugovora kojima bi se dogovarale cijene, 

ograničavala proizvodnja, razvoj i ulaganje ili dijelila 

tržišta i izvori nabave. Također će se zabraniti udruživanja 

poduzetnika koje bi moglo imati negativan utjecaj na 

tržišno natjecanje. Financijske institucije poput kreditnih 

unija koje posluju na teritoriju Hrvatske te HBOR trajno 

su izuzete od propisa koje vrijede za Europske kreditne 

institucije. Od 2015. godine uvest će se porez na kupnju 

građevinskog zemljišta. Međunarodni promet putnika je 

oslobođen plaćanja PDV-a. Minimalni prag za ulazak u 

sustav PDV-a će biti 35 tisuća eura. Do kraja 2017. godine 

porez na duhanske proizvode u Hrvatskoj će narasti do 

razine poreza u drugim članicama. 

23

24 

TEMA SINJSKE NOVINE 

TELEKOMUNIKACIJE 

Ulaskom u Europsku uniju građani će moći birati između 

velikog broja teleoperatera uz zadržavanje postojećeg broja. 

Pozivi u roamingu će biti daleko jeftiniji s maksimalnom 

cijenom od 0,35 eura za odlazni poziv, a 0,11 eura za 

dolazni (bez PDV-a). 

POLJOPRIVREDA, RURALNI RAZVOJ I 

RIBOLOV 

Iznos između 300 i 400 milijuna eura godišnje koji je do 

sada bio namijenjen izravnom plaćanju i ruralnom razvoju 

bit će povećan za 10 milijuna eura na godišnjoj razini 

namijenjenih programima u vinogradarstvu. 9,6 milijuna 

eura u razdoblju od 10 godina je namijenjeno za programe 

miniranih i minsko sumnjivih površina koje će nakon 

razminiranja biti pretvorene u poljoprivredne površine. Tri 

godine od pristupanja Uniji Hrvatska ima pravo isplaćivati 

određena nacionalne davanja, a do 2018. godine naši 

poljoprivrednici imaju vremena da se prilagode uvjetima 

koje EU ima po pitanju ekološke proizvodnje i kako je 

nazivaju dobre poljoprivredne prakse. Proizvodnja sira i 

vrhnja će i dalje biti moguća, ali će se morati zadovoljiti 

određeni higijenski uvjeti. Dodatno će se unaprijediti 

sustav označavanja životinja na farmama kako bi se 

smanjila prodaja na crno. No to nisu sve promjene na 

području poljoprivrede, vlasnici peradarskih farmi imaju 

razdoblje od godinu dana od datuma ulaska da svoje kaveze 

za kokoši nesilice prilagode standardima EU-a. Hrvatski 

ribari će imati pristup jedinstvenom tržištu Europske 

unije, najvećem svjetskom uvozniku ribarskih proizvoda. 

Također će im biti omogućen pristup sredstvima iz 

Europskog fonda za ribarstvo. Ribolov za osobne potrebe 

će biti ukinut nakon prijelaznog razdoblja i morat će biti 

usmjeren u druge kategorije ribolova. 

PROMET I ENERGETIKA 

Hrvatski prijevoznici će dobiti konkurenciju, u željezničkom 

prometu od početka 2013. godine, a u pomorskom prometu 

od početka 2015. i 2017. godine. Hrvatski cestovni 

prijevoznici neće moći obavljati nacionalni cestovni promet 

( kabotažu) u drugim članicama dvije godine od datuma 

pristupanja, a po načelu uzajamnosti niti prijevoznici 

iz drugih članica neće biti moći obavljati iste usluge na 

teritoriju Hrvatske u tom razdoblju. Na području energetike 

tj. proizvodnje električne energije i plina također će doći 

do pojave konkurencije iz drugih članica unije. Energetski 

i prometni pravci u Hrvatskoj postat će dio zajedničke 

trans-europske mreže. U trans-europsku prometnu mrežu 

Hrvatska je uključila sve cestovne i željezničke mreže 

svoga zaleđa povezane s pomorskim lukama, kao i sve 

pomorske te zračne luke. 

UVOĐENJE EURA I REGIONALNA POLITIKA 

Jedinstvena valuta euro neće biti uvedena odmah kad 

Hrvatska postane članica Europske unije, nego kasnije, 

nakon što se ispune zadani uvjeti vezani uz stabilnost 

cijena, održivost javnih financija, stabilnost tečaja i razinu 

dugoročnih kamatnih stopa. Uz pomoć Europskog fonda za 

regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Kohezijski 

fonda smanjivat će se razlika između država članica i 

poticati će se razvijanje konkurentnosti. 

OBRAZOVANJE I KULTURA 

Hrvatski državljani mogu boraviti u Europskoj uniji radi 

studiranja, studijskih posjeta, obavljanja stručne prakse 

te stručnog usavršavanja i osposobljavanja .Također će 

moći studirati na europskim visokim učilištima pod istim 

uvjetima kao i državljani države članice u kojoj se nalazi 

sveučilište. Povezivanjem Hrvatskog kvalifikacijskog 

okvira s Europskim kvalifikacijskim okvirom, kvalifikacije 

stečene u Hrvatskoj bit će lako prepoznatljive na europskom 

tržištu rada. 

CARINSKA UNIJA 

Carinska unija obuhvaća ukupnu trgovinu robom među 

državama članicama unije bez primjene carinskog nadzora. 

Sve države članice Europske unije primjenjuju jednake 

carinske pristojbe na robu koja se uvozi iz zemalja koje nisu 

članice Unije. Nakon pristupanja granica sa Slovenijom i 

Mađarskom postat će unutarnja granica Europske unije, na 

kojoj se ukidaju carinske kontrole, dok će granice Hrvatske 

s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom 

i Srbijom postati vanjske granice Unije i na njima se 

zadržava carinska kontrola. Hrvatski će građani moći kupiti 

robu u bilo kojoj državi članici Unije, te je bez ikakvih 

carinski pristojbi uvesti u Hrvatsku. 

ZAJEDNIČKI PRORAČUN 

Pristupanjem u EU Hrvatska ima obvezu uplate u zajednički 

proračun iz kojeg može koristiti sredstva. Zajednički 

proračun se puni iz tri osnovne vrste prihoda: tradicionalnih 

vlastitih sredstava (prihodi od carina, uključujući i carine 

na poljoprivredne proizvode, i pristojbe na šećer), vlastitih 

sredstava po osnovi poreza na dodanu vrijednost (PDV) te 

vlastitih sredstava iz uplata država članica na temelju bruto 

nacionalnog dohotka (BND). 

INSTITUCIJE 

Hrvatski jezik postat će službeni jezik Europske unije. 

Kao i ostale članice Hrvatska će imati jednog povjerenika 

u Europskoj komisiji te po jednog suca u Sudu i u Općem 

sudu, kao i jednog člana Revizorskog suda. U Europskom 

parlamentu, imat ćemo 12 zastupničkih mjesta. Pri 

donošenju odluka i akata u Europskom vijeću i Vijeću 

Europske unije za koje se zahtijeva kvalificirana većina 

Hrvatska će imati 7 glasova. U slučajevima kad se odluka 

donosi jednoglasno, hrvatski će glas imati jednaku težinu 

kao i glasovi ostalih 

država članica. Opće vijeće Europske središnje banke 

dobit će i jednog člana iz Hrvatske – guvernera Hrvatske 

narodne banke. U vijeću guvernera Europske investicijske 

banke također ćemo imati svog predstavnika. U 

Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te u 

Odboru regija Hrvatska će imati po 9 predstavnika.


EUROPA U PRAKSI 

Kako Europska unija funkcionira u praksi saznali smo u razgovoru s našim Sinjanima 

od kojih su neki rođeni u Njemačkoj a neki su otišli tamo u potrazi za radnim mjestom. 

Alen Župić (Köln) 

Već dvanaest godina radim i živim u Kölnu. Zaposlen sam u gastronomiji. Položaj radnika u EU 

je jako dobar, radna mjesta su poprilično sigurna. Tko želi raditi lako će pronaći radno mjesto, 

pa čak i stalni posao koji se ne čeka dugo kao u Hrvatskoj. Otkako je stigao euro ljudi su postali 

puno oprezniji s novcem. I nakon ulaska u Europsku uniju plaće radnika su rasle, pa je tako i 

moja plaća narasla. No, telefoniranje nije značajno pojeftinilo, moji telefonski računi i dalje su 

ogromni. 

Božena Jagnjić (Dortmund) 

U Njemačku sam se doselila prije 25 godina. Zaposlena sam u restoranu kao kuharica. Položaj 

radnika je donekle siguran. Kod većih firma je sve manje siguran zato što proizvodnju prebacuju 

u zemlje gdje je jeftinija radna snaga. Nakon otkaza radnici idu na burzu. Zatim primaju socijalnu 

pomoć pa se mnogi ne vraćaju na posao jer radije primaju naknadu i ljenčare kući. Otkad je 

euro došao uvijek su neka poskupljenja. Marka je bila daleko bolja. Cijena telefoniranja ovisi o 

izabranom teleoperateru. 

Christina Fuchs ( München ) 

Rođena sam u Njemačkoj, ali moja majka je iz Sinja. Radim u ambulanti kod ortopeda kao 

medicinska sestra. Ovisno o završenoj školi svatko može pronaći posao, a ukoliko netko želi nikad 

nije kasno da nastavi školovanje. Ljudi često uz pomoć Agencije za rad mijenjaju radno mjesto 

kad im zbog godina postane teško fizički obavljati posao. Euro je dosta utjecao na pad standarda, 

prije je radnik dobivao 2000 marka a sad je to 1000 eura. Primjerice jedna čokolada Milka je prije 

koštala pola marke tj. danas 25 centi, a sad ista čokolada košta 70centi, gotovo tri puta više. Plaće 

rastu isto kao i prije, euro raste brže. Cijene telefoniranja ovise o izabranom operateru. Ako plaćaš 

mjesečno 20 eura za internet, kućni telefon ne plaćaš. Ako nemaš taj flat onda plaćaš 3 -10cent / 1min. 

Mario Munivrana (Ehingen) 

Rođen sam u Njemačkoj gdje su se moji roditelji doselili. Radim kao fotograf za jedan veliki lanac 

drogerijskih proizvoda, a po zanimanju sam električar. Radnici dobivaju uglavnom radni ugovor 

ograničen na dvije godine. Nakon toga slijedi neograničen ugovor. Radnici imaju dosta dobar i 

siguran položaj zahvaljujući radnim savezima i radničkom vijeću u većim tvrtkama. Sve drugo 

je lošije otkako je Njemačka pristupila u EU. Cijene su se skoro udvostručile, a plaće su ostale 

iste. Zahvaljujući radničkim savezima plaće rastu redovno između 1 i 4 %.Cijene telefoniranja su 

slične onima u Hrvatskoj, veliko je natjecanje na tom tržištu. Većina ljudi koristi opciju flatrate 

telefoniranja. 

Sanda Dedić (Wiesbaden) 

Već 14 godina živim u Njemačkoj. Nastavila sam se školovati za medicinsku sestru i istovremeno 

radim u bolnici. Tko želi raditi može bilo kakav posao naći, a ako npr. imaš probleme sa zdravljem 

ili neke druge probleme, biro ti pruža mogućnost školovanja za neke druge poslove. Jednom kad 

dobiješ posao i ako si dobar radnik radno mjesto ti je sigurno. Svi žale i plaču za vremenom kad 

je marka bila valuta, ali ta vremena su prošla. Današnja zarada se ne može nikako usporediti sa 

zaradom prije nekih 15-tak godina. Može se i danas dobro živjeti u EU. Kao medicinska sestra 

mogu zaraditi nekih 1800 eura, a što više radnog staža imaš to je naravno veća plaća. 

Sandra Munivrana Figueiredo (Warendorf) 

Rodila sam se u Njemačkoj gdje je moj otac došao u potrazi za poslom. 

Radim kao tajnica. Položaj radnika je malo oslabio, ništa više nije sigurno. Kad počne raditi 

novi radnik dobije ugovor na maksimalno godinu dana. Političari udvostručuju cijene i to je 

jako nepravedno. Trenutno plaće ne rastu. Mislim da je telefoniranje jeftinije u Hrvatskoj nego 

u Njemačkoj. 

25

26 


PARLAMENTARNI IZBORI 

Očekivanja sinjskih političara 

Što tko nudi, kome dati svoj glas? 

Piše: Žarko KODŽOMAN 

Očekivanja svih sinjskih političara pred parlamentarne izbore, bez obzira o kojoj je opciji riječ, vrlo su 

pozitivna što pokazuje i anketa koju smo napravili među njima. Svi se nadaju dobrom rezultatu svoje stranke/ 

liste i smatraju da baš njihova politička opcija može pridonijeti boljoj Hrvatskoj. No, na kraju će sud o svemu 

donijeti sami birači. Nadamo se da će im ova anketa barem malo olakšati izbor… 

Dr. Stipislav Jadrijević, 

Nezavisna lista 

Kakav će rezultat 

vaša stranka polučiti 

na predstojećim 

parlamentarnim 

izborima? Što nudi 

biračima drukčije od 

ostalih stranaka? 

Nadamo se izvanredno 

dobrim rezultatima jer 

vjerujemo u običnog čovjeka 

koji je uvidio da stranke sa 

svojim dosadašnjim radom 

vode ovu državu u propast. 

Nema tu nikakve razlike 

između SDP-a i HDZ-a koji 

fingirajući nekakav sukob 

jedni drugima nagone birače 

kao da ovi ne vide što se 

događa. Da je po pravdi 

Boga, oni bi zapravo trebali 

strahovati hoće li proći prag 

i to jednako i jedni i drugi. 

Dok o HDZ-u govore njegovi katastrofalni i kriminalni 

rezultati vođenja Hrvatske, dotle i na drugoj strani SDP 

nikad o problemima ne progovara konkretno već se 

zamotao u svoj plan od 21 točke što je jasan dokaz da oni 

ne znaju što hoće. S druge strane, naša nezavisna lista je 

kod odabira ljudi koji će biti na njoj pošla od načela da ti 

ljudi moraju biti prije svega stručni i moralni, ali i hrabri 

krenuti stvarati Novu Hrvatsku. Ti ljudi koji su stali na 

listu podupirući me u mojim nastojanjima, nisu se krili iza 

nikakvih stranaka već su naprotiv ponudili svoju osobu, 

svoj obraz kao jamstvo da znaju i mogu voditi ovu državu. 

Naš program je jednostavan i može se reći u jednoj 

rečenici: Povratak tradicijskim vrijednostima hrvatskog 

gospodarstva kroz vjeru u čovjeka. To znači da nema 

prodaje nacionalnoga blaga jer naš čovjek zna gospodariti 

bolje, znači obnovu maslinarskoga, voćarskog i stočnog 

fonda na razinu 50-ih godina XX. stoljeća, kvalitetnije 

iskorištavanje naših energetskih potencijala s obnovljivim 

izvorima, snažnu potrebu za novim visokoobrazovanim 

kadrovima kojima treba besplatno školovanje ne samo u 

Hrvatskoj već i u inozemstvu i još toga dosta, da dalje ne 

nabrajam. Eto u čemu smo drugačiji, jer znamo kako i jer 

je to „kako“ vrlo jednostavno. 

Ako vaša stranka bude obnašala državnu vlast, kakva 

su vaša očekivanja, što će konkretno napraviti za Sinj? 

Budući saborski zastupnici s naše liste držat će se 

načela koja smo objavili u ovoj kampanji i od njih neće 

odstupiti niti za milimetar bez obzira tko u konačnici bude 

postavljao ministre, bili tkz. lijevi ili tkz. desni. Da će 

biti tako, oni jamče oni svojom osobom jer su dokazali 

u dosadašnjem životu da im nisu bile potrebne nikakve 

stranke da bi bili uspješni u životu, jer sve što su stekli 

bilo je rezultat njihovog znanja i sposobnosti. Gdje se tu 

nalazi Sinj i Sinjska krajina već sam opisao u prethodnom 

odgovoru, a dovoljno vam govori i činjenica da je prvi na 

listi u X. izbornoj jedinici Ivica Glavan, gradonačelnik 

Grada Sinja. Taj čovjek nema središnjicu u Splitu 

ili Zagrebu da tamo ide po nečije mišljenje, njegova 

središnjica su građani s kojima se svakodnevno susreće.


Stipe Jadrijević - Cvrlje, gradski vijećnik SDP-a 

Kakav će rezultat vaša stranka polučiti na 

predstojećim parlamentarnim izborima? Što nudi 

biračima drukčije od ostalih stranaka? 

SDP na ove izbore izlazi zajedno sa svojim koalicijskim 

partnerima HNS-om, IDS-om i HSU-a u okviru Kukuriku 

koalicije ili koalicije stranaka centra i lijevoga centra. 

Siguran sam da će 4. prosinca građani potvrditi rezultate 

mnogobrojnih anketa i da će Kukuriku koalicija osvojiti 

apsolutnu većinu u hrvatskom Saboru, a posebno dobre 

rezultate očekujem u našoj IX. izbornoj jedinici. Svim 

građanima nudimo društvo u kojemu neće biti privilegiranih 

samo zbog pripadnosti nekoj političkoj opciji te u kojemu 

će put do radnog mjesta biti omogućen svima koji žele 

raditi i od svoga rada dostojanstveno živjeti. Nažalost, 

postali smo zemlja u kojoj se nerad i puka demagogija 

dobro plaća, a neisplaćivanje radnicima zasluženih 

plaća je postala uobičajena praksa koja je postala sasvim 

prihvatljiva za trenutno vladajuću političku garnituru. 

Preuzimanjem odgovornosti za budućnost ove zemlje SDP 

to neće više tolerirati. Kao alternativu deklarativnoj borbi 

protiv korupcije nudimo društvo i politiku poštenja. 



SDP će sa svojim koalicijskim partnerima Sinj kao i ostale 

dijelove Hrvatske voditi prema ljepšoj i optimističnijoj 

budućnosti. Što se tiče našega grada, siguran sam da ćemo 

dolaskom na vlast, za razliku od dosadašnje prakse koju je 

provodio HDZ, intenzivno raditi na ozdravljenju i jačanju 

sinjskog gospodarstva te poticanju novih zapošljavanja 

u suradnji s izvršnom vlasti grada Sinja bez obzira 

kojoj političkoj opciji pripadali. Tražit ćemo revidiranje 

određenih odluka viših državnih instanci čija je legalnost, 

po nama, jako upitna, a imamo pravo vjerovati da ni tu nisu 

bila čista posla budući da je te institucije vodio HDZ, kao 

npr. preuzimanje Autoprijevoza od strateškog partnera i 

Ante Sesardić, potpredsjednik HSU-a Sinj 

Kakav će rezultat vaša stranka polučiti na predstojećim 

parlamentarnim izborima? Što nudi biračima drukčije 

od ostalih stranaka? 

Naša stranka - HSU, kao članica Kukuriku koalicije, 

ostvarit će očekivani rezultat, odnosno baš onakav kao što 

smo i najavljivali. Našim biračima nudimo iskren i pošten 

odnos, a umirovljenicima kao našoj glavnoj interesnoj 

skupini obećajemo da ćemo se, kao i do sada, boriti za 

mirovine dostojne čovjeka s kojima se može živjeti, a ne 

preživljavati. Kompletan program naše stranke i koalicije 

dat je u PLANU 21. 



Budući da će Kukuriku koalicija neosporno pobijediti na 

ovim izborima i obnašati državnu vlast, mogu samo reći da 

će članovi naše stranke koji budu izabrani u Sabor sigurno 

kvalitetno i stručno obnašati funkcije zastupnika. Naravno 

da ćemo preko tih istih zastupnika tražiti za naš grad Sinj 

puno više nego li je dobivao do sada. 

izdavanje dozvole za gradnju stanice za tehnički pregled 

na lokaciji predviđenoj isključivo za sadržaje komunalne 

namjene i u tom smislu poštivanje odluka građana jedinica 

lokalne samouprave i uprave, a koje donesu njihovi 

izabrani predstavnici. Također, implementiranjem nekih 

novih ideja podići ćemo razinu zdravstvene skrbi za naše 

sugrađane na značajnu razinu što bi Sinj, uz sve prirodne 

ljepote koje nudi, trebalo učiniti atraktivnim i poželjnim 

mjestom za život. 

Pozivam Vaše čitatelje i sve sugrađane da izađu na izbore 

i glasom za kandidate Kukuriku koalicije pokažu da žele 

promjene te drugačiju, pravedniju i ekonomski razvijenu 

Hrvatsku. 

27

28 


Branimir Milardović, tajnik Gradskog odbora 

HSS-a Sinj 




Na parlamentarnim izborima 2011. očekujem približno 

iste rezultate kao i na prijašnjim izborima, dakle od šest 

do osam mandata. Ono po čemu se razlikujemo od ostalih 

stranaka, predstavljeno je u predizbornom programu HSS-a 

pod nazivom PET+PRAVEDAN RAZVOJ koji se temelji 

na pet poluga: obitelj kao temelj društva, pravedan razvoj 

svih regija, turizam na modelima novog razvoja, zaštita 

okoliša na modelu zelene ekonomije te jačanje hrvatskog 

sela i očuvanje hrvatskih prirodnih bogatstava. 



Ako i iduće četiri godine budemo obnašali državnu vlast, 

očekujem konkretnu pomoć kod sljedećih projekata: 

dovršenje i izgradnja vodovodne mreže na području 

grada, spajanje Sinja na plinsku mrežu, prometno 

Zvonimir Režić, predsjednik Mjesnog odbora Sinj, 

HSLS 




HSLS očekuje povratak u status parlamentarne stranke te 

da ima klub zastupnika u Saboru. Biračima, za razliku od 

svih drugih, nudimo program koji je konkretan, realan i 

primjeren trenutku u kojem se Hrvatska u gospodarskom 

smislu nalazi. To su sasvim konkretne mjere za 

zaustavljanje krize, postepeni izlazak iz nje te pokretanje 

privrede u pozitivnom pravcu. Drugi nude maglu. 



Ako bismo bili u prilici sudjelovati u vlasti na državnoj 

razini, Sinj bi u prvom redu predstavljala osoba koja 

živi i radi u njemu, a ne u Zagrebu, koja poznaje 

probleme našeg grada jer ih svakodnevno živi sa 

svojim sugrađanima. Glavni problem Sinja je kolaps 

gospodarstva i ogromna nezaposlenost. Konkretne mjere 

za male i srednje poduzetnike - rasterećenje poreznih i 

parafiskalnih nameta uz poticaj zapošljavanja koje HSLS 

nudi sasvim bi sigurno bile poticaj poduzetnicima i 

zapošljavanju. Sinj mora riješiti infrastrukturne projekte 

koji su od velikog značenja za grad poput vodoopskrbe. 

Državna je vlast obvezna sufinancirati i sudjelovati u 

izgradnji vodoopskrbnih objekata u striktno određenome 

kratkom vremenskom intervalu, tim više što se vodom 

s Kosinca opskrbljuju otoci, a Čačijin dolac i Zelovo 

su bez vode! HSLS se zalaže za regiju Dalmacija i u 

tom bi smislu trebalo donijeti realnu strategiju razvoja 

poljoprivrede i stočarstva u cilju zadovoljavanja potreba 

za poljoprivrednim proizvodima, hranom i njihovim 

plasmanom unutar Dalmacije i šire. Potrebna je jasna 

strategija razvoja konjičkog sporta, vlastite ergele, uzgoja 

povezivanje Gospodarske zone Kukuzovac s autocestom u 

Dugopolju četverotračnom cestom te nastavak pomaganja 

kod razvojnih projekata koji imaju svu potrebnu 

dokumentaciju. I naravno, i mi bi pokušali dovesti 

multinacionalne kompanije i zaposliti 1500 - 2000 osoba 

u Gospodarskoj zoni Kukuzovac. 

konja te otvaranje konjičke akademije. 

Institucije vlasti moraju sudjelovati u rješavanju problema 

propalih poduzeća poput Dalmatinke, Sinjanke, Sadre 

jer su sudjelovale i u njihovim neuspješnim i propalim 

pretvorbama i privatizacijama. Prema HSLS-ovu 

programu za obrazovanje, generalno bi, pa tako i u 

Sinju, trebalo stimulirati redovne i uspješne studente 

jer bi njihovo obrazovanje u cijelosti bilo besplatno. 

HSLS u svom programu ističe i potrebu učinkovite i 

racionalne uprave što svakako treba i Sinju. Činjenica 

je da je današnja uprava glomazna i birokratizirana te 

kvalifikacijskom strukturom nije u mogućnosti primjereno 

odgovoriti potrebama niti građana niti investitora. Istinsko 

i detaljno elaboriranje svega što HSLS misli da treba 

napraviti u Sinju i što bi napravio kada bi bio u prilici 

zahtijeva daleko širi vremenski i prostorni okvir.


Stipe Maganić, predsjednik HNS-a Sinj 




Osnovni problem Hrvatske je nesposobna vlast, a njena 

glavna šansa je promjena te vlasti. Zadatak i uloga 

politike u Hrvatskoj je probuditi i iskoristiti njene 

potencijale, a za to je potrebna Vlada sa legitimacijom, 

pameću i poštenjem. Razvoj i zapošljavanje su osnova 

politike Kukuriku koalicije. Proračun će služiti kao 

poluga za razvoj, a ne za distribuciju i kupovinu birača 

u kojoj na kraju nitko ne dobiva, već cijelo društvo 

gubi. Ulazak u EU je naša velika šansa, kao i šansa za 

Sinj i cijelu Cetinsku krajinu kojoj je dosta „čudnih“ i 

neuspješnih pretvorbi (privatizacija), poljoprivrednih 

subvencija bez poljoprivredne politike itd. Vjerujem da 

su građani svjesni činjenice da su promjene potrebne i da 

prepoznaju našu koaliciju SDP - HNS - HSU - IDS kao 

jedinu jaku, ozbiljnu, stručnu, poštenu i sutra odgovornu 

vlast, kao jedinu političku opciju koja u ovom trenutku 

može ovu zemlju izvući iz gospodarske i društvene 

krize. Ponosan sam, posebno kao dragovoljac i branitelj, 

što sam član HNS-a te što sve ankete ukazuju da građani 

prepoznaju sve što sam rekao. Pozivam građane da 4. 

prosinca izađu na izbore i izaberu Kukuriku koaliciju kao 

jamac bolje Hrvatske. 



Naš koalicijski program, poznat kao Plan 21, jasno 

definira programe i prioritete u razvoju Hrvatske. Sigurno 

da građane uvijek interesira, kako bi mi rekli, „ono 

konkretno“, a ne opće. Od konkretnih stvari prvenstveno 

trebamo u šest mjeseci riješiti nelikvidnost u državi jer 

Hrvoje Markulin, gradski vijećnik i tajnik Gradskog 

odbora HDZ-a 




Hrvatska demokratska zajednica će na sljedećim 

parlamentarnim izborima zasigurno biti relativni 

pobjednik te će u Hrvatskom saboru imati pojedinačno 

od svih stranaka najveći broj zastupnika. Očekujemo da 

će to u kombinaciji s našim aktualnim i potencijalnim 

koalicijskim partnerima biti dovoljno za postizanje 

parlamentarne većine i sastavljanje nove hrvatske Vlade. 

Biračima nudimo beskompromisan nastavak borbe protiv 

korupcije, kvalitetnu integraciju u europsku zajednicu 

naroda i država, gospodarski rast, očuvanje mirovina i 

socijalnih prava te posebno brigu za demografsku sliku 

Hrvatske, obitelj i poticajnu populacijsku politiku po 

čemu smo kao demokršćanska stranka posebno različiti 

od ostalih stranaka. 



nijedna druga mjera ne može uspjeti bez toga. Paralelno 

ćemo pripremati projekte za kandidiranje za EU fondove 

te za strane investitore. „Dalmatinska zagora - Hrvatska 

provansa“ projekt je HNS-a u okviru koalicije i on 

je direktno vezan za ove krajeve. Radi se o razvoju 

poljoprivrede i eko-proizvodnje, starih zanata i običaja, 

obiteljskih gospodarstava i kulinarstva, povezivanju u 

klastere i zajedničku organiziranu ponudu na tržištu, sve 

uz pomoć države, odnosno regionalne razvojne agencije 

koju ćemo trebati ustrojiti i radi ovog projekta i radi 

povlačenja sredstava iz EU fondova. Naravno, i poticaji 

poljoprivredi trebaju ići ne prema veličini površine 

nego količini proizvedenog jer je to jedina normalna 

mjera. Zona Kukuzovac je gradski projekt, djelomično 

i županijski. Država će podržavati razvoj zona i njene 

infrastrukture. 

U proteklom mandatu 

Vlada RH (ali i velika 

poduzeća u državnom 

vlasništvu) donijela 

je nekoliko ključnih 

odluka koje će, ukoliko 

to lokalna sinjska vlast 

bude znala, pozitivno 

utjecati na razvoj grada 

Sinja. Spomenut ću 

samo sufinanciranje 

komunalnog opremanja 

Gospodarske zone 

Kukuzovac, prijenos 

vlasništva nad bivšom 

vojarnom Ivaniša 

Nelipića u samom 

centru grada, izgradnju 

i opremanje Alkarskih dvora te obnavljanje povijesne 

komunikacije i izgradnju državne ceste od Hana preko 

Biloga briga do granice s BiH (koja se nastavlja dalje do 

Livna). Ukoliko HDZ ostane na vlasti na državnoj razini, 

nastavit će se podupirati svi sinjski projekti, pogotovo oni 

kapitalni. 

29


Ivan Perić, predsjednik stožera HSP-a 9. izborne 

jedinice - Sinj 




Na izborima za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. HSP 

bi u devetoj izbornoj jedinici s nositeljem liste Mirkom 

Čondićem trebao polučiti takav rezultat koji će zateći 

sve političke rivale. Bez dvojbe, dosadašnji odrađeni dio 

ukazuje na to da hrvatski birači traže jačanje hrvatske 

desne opcije kroz Hrvatsku Stranku Prava. Bez dvojbe, 

postajemo jača parlamentarna stranka koja će biti u prilici 

ozbiljnog kreiranja daljnje državne politike. HSP pred 

biračko tijelo izlazi s elementarnom i nezaobilaznom 

obavezom ustoličenja pravne države koja bi trebala startati 

sa svim raspoloživim instrumentima u cilju zaustavljanju 

pljačke, kriminala, rasprodaje zajedničkih nam dobara od 

vitalnog interesa te očuvanja prirodnih resursa na kojima 

nam Europa i svijet zavide. Kolonijalni kapitalizam bit 

će istjeran iz Hrvatske. Tko želi poslovati u našoj državi, 

postat će vrlo brzo svjestan da rad ima svoju vrijednost koju 

će morati izraziti u neupitnoj isplati plaća. Materijalna 

mogućnost za školovanje djece neće biti upitna jer država, 

ma koliko siromašna bila, mora primjenjivati ustavnu 

obvezu jednakosti i ravnopravnosti, a zaustaviti ideju koja 

je krenula sa realizacijom da je školovanje rezervirano za 

djecu materijalno i politički imućnih obitelji. HSP se ne 

zanosi idejom o obnašanju državne vlasti, već namjerom 

da istu stavi u službu sluge i servisa hrvatskog naroda čija 

je elementarna materijalna egzistencija, kao i neovisnost, 

po svim pitanjima ozbiljno ugrožena. 



Grad Sinj je devastiran u privrednom smislu više od 

30 

desetljeća. Očito je da su istim upravljale političke 

opcije na čelu s ljudima koji su na ime propasti grada i 

cijele krajine osobno i skupno profitirali. Za Sinj i cijelu 

krajinu morat će se u izradi razvojnih projekata angažirati 

kompetentni ljudi. Naravno, one koji su dosad polučili 

zavidne rezultate HSP će podržati u smislu da kod izvršne 

vlasti inzistira na nesmetanoj realizaciji tih projekata 

koja neće biti uvjetovana stranačkim bojama, korupcijom 

institucija i pojedinaca. Za svaki pokušaj zaustavljanja u 

realizaciji boljtka grada i krajine, javno ćemo prozivati 

odgovorne.

SINJSKE NOVINE ZANIMLJIVOSTI 

LJUDI JE LI TO MOGUĆE 

Na Suhaču rodile masline bolje nego na moru 

U svom masliniku usred Suhača 

vrijedni Dragan Ćurković ove sezone 

ubrao 270 kg maslina i napravio 32 

litre vrhunskog ulja. 

Piše: Vito Perić 

Foto: Stipe Buljan 

Upravo rečenicom legendarnog sugrađanina, 

pokojnog Mladena Delića, „Ljudi je li to moguće“ 

možemo početi ovu priču. Naime, na Suhaču na 

predjelu Karaguša-Glauičine masline rađaju kao 

da su na otocima ili u Istri. Zasluga je to vrijednog 

Dragana Ćurkovića koji je prije 11 godina posadio 

15 stabala maslina, a sada ih ima oko 70. „Rodilo 

je ove godine, imali smo 270 kila, a napravili smo 

32 litre ulja. Sorte su oblica, mastrinka, istarska 

bjelica,drobnica,lastovka i nešto sam navrćao 

levantinke. U berbi je bilo nas 10-ak, uglavnom 

rodbine i prijatelja i to je bila prva fešta. Radili 

smo i zabavljali se, jedan nezaboravan doživljaj,“ 

sa uzbuđenjem priča suhački maslinar Dragan 

Ćurković. Inače njegov maslinik se prostire na 

površini od 1500 metara četvornih i nalazi se na 

idealnom terenu u zavjetrini pa je i to zasigurno 

jedan od razloga dobrog roda maslina. Viša stručna 

savjetnica Hrvatske poljoprivredne komore, magistra 

Ivana Župić kaže kako naše podneblje (sinjski kraj 

op. V. P. ) nije pogodan za kulturu masline, a to je 

još jedan razlog za priznanje Draganu Ćurkoviću i 

njegovom trudu. „Konkretno, poticaji za bavljenje 

tom vrstom voćarstva ovdje ne bi prošli jer zaista 

nema klimatoloških i drugih uvjeta. Ali, vidite 

Dragan je ipak uspio, prvenstveno zahvaljujući 

odlično odabranom mikrolokalitetu koji je osunčan 

dobar dio godine, u zavjetrini i još ako je tu kvalitetno 

tlo bogato hranom za masline, naravno mislim na 

suhačku zemlju, eto uspjeha,“ kaže magistra Župić, 

te dodaje kako ova kultura u našem kraju ipak ne bi 

bila ekonomski isplativa. „Ovdje su uobičajeni kasni 

proljetni i rani jesenski mrazevi što je pogubno za 

masline. Niske temperature unište urod, a maslina 

može egzistirati ali neće davati urod svaku godinu. 

I drugi sade masline pa se javljaju takvi problemi. 

No, ipak ima pokušaja hvale vrijednih i zasigurno 

je ovaj maslinik na Suhaču jedan od takvih. Stoga 

smo, u suradnji sa drugom Lijepa naša odlučili 

prijaviti maslinik Dragana Ćurkovića na natječaj 

za županijsku nagradu kao najbolji maslinik našeg 

kraja,“ rekla je na kraju magistra Župić, a mi možemo 

samo čestitati vrijednom maslinaru Draganu i 

poželjeti mu još više roda i dobrog ulja, pa nek se 

ovo, šta bi naš stari svit reka „pripovida kako i mi u 

Zagori imamo ulje za prste polizat.“ 

31

KULTURA SINJSKE NOVINE 

M A R Š A L 

Momci kojima se smiješi bolja rokerska budućnost 

Sinjski bend koji je sa svojom pjesmom Plašt već pobrao odlične 

kritike, a spot se vrti na CMC-u, te je na Youtubeu imao nekoliko 

tisuća pogleda. 

Razgovarao: Mate MALEŠ 

Foto: Arhiv Maršala 

Nakon što sam uredniku 

Sinjskih novina predložio da u 

novinama malo više promovira 

mlade sinjske glazbene sastave, 

dogovorili smo se da ću ja 

odraditi koji razgovor i pružiti 

im priliku da sami kažu nešto o 

sebi. S obzirom da je ‘’Maršal’’ 

trenutno jedan od aktivnijih 

sastava u Sinju, odmah sam 

dogovorio razgovor s njima. 

Našli smo se u Ćose, gdje se 

bend sastaje radi prova barem 

dva puta tjedno tijekom cijele 

godine. Razgovor sam započeo s 

Josipom Horvatom i Brunom 

Vujanovićem, a kasnije su došli 

i drugi članovi, koji baš i nisu 

bili zainteresirani za razgovor, 

nego su se radije uhvatili 

štimanja instrumenata i priprema 

za provu. 

Za uvod malo o bendu, tko su 

članovi i kada je sve počelo? 

Josip: Maršal je hard rock bend 

s primjesama bluesa, a članovi su: Bruno Vujanović 

-vokal, Jerko Kovačić -bubnjevi, Filip Čovićsolo 

gitara, Vladimir Jurišić-bas gitara, i ja, Josip 

Horvat – ritam gitara. Filip je iz Trilja, Vladimir je 

iz Trogira, a mi ostali smo Sinjani. Okupili smo se 

krajem jedanaestog mjeseca 2010. godine. Inače, 

svi se dugo poznajemo i prije svega smo prijatelji, a 

onda glazbenici koji čine band. 

Odakle ime Maršal i koje je njegovo značenje, i 

koje Vam je značenje loga? 

Josip: Što se tiče imena, neki ga možda povezuju 

s maršalom Titom, međutim mi smo se odlučili za 

to ime jer je to marka najpoznatijih pojačala, ali i 

u povijesti je ta riječ imala važno značenje. Logo 

32 

prikazuje Sinjsku Alku kroz koju prolaze dvije 

kubure. Na taj način smo napravili prepoznatljiv logo 

sa simbolom našeg grada. 

Snimili ste spot za pjesmu ‘’Plašt’’, što je malo 

neobično s obzirom da je uobičajeno da se spotovi 

i singlovi snimaju za pjesme u trajanju od nekih 

tri-tri i pol minute, a vaša traje gotovo dvostruko 

duže. Je li to utjecalo na prikazivanje spota na 

televiziji? 

Bruno: Nismo željeli ograničavati svoju ideju da bi 

podilazili zahtjevima komercijalnog tržišta. Cilj je 

bio pokazati da se i dužom pjesmom može postići 

isti, pa čak i bolji efekt. 

Josip: Spot se za sada redovito prikazuje na CMC-u,- 

Croatian Music Channelu i dobro je prihvaćen, 

a uskoro će se prikazivati i na drugom programu

SINJSKE NOVINE KULTURA 

HTV-a, u noćnom glazbenom programu. 

Moram napomenuti da se ovaj zanimljiv spot može 

pogledati na YouTube-u. Prvi dan je imao nekoliko 

stotina pogleda, a sada već par tisuća. 

Kako nastaju vaše pjesme i odakle Vam 

inspiracija ? 

Josip: Ja radim glazbu, tekstove Bruno, a na 

aranžmanu rade svi članovi benda. Inspiraciju 

za glazbu nalazim u hard rocku osamdesetih. 

Bruno: Inspiraciju za tekstove nalazim u 

svakodnevnom životu i 

svemu onome ružnome 

što mi se događa. 

Tekstovi su negativnog 

predznaka, ali se u 

njima na kraju nalazi 

optimizam, jer ipak mi 

je cilj energiju usmjeriti 

na nešto pozitivno. 

Što se tiče nastanka 

pjesama, na Josipovu 

glazbu ubacujem 

svoj tekst. On svira 

čvrst ritam, na što ja 

kontriram melodičnim 

pjevanjem, ubacujući 

svoj stil. 

Tko su Vam uzori? 

Josip: Uzore 

nalazimo u hard 

rocku osamdesetih i 

zvođačima kao što su: 

Guns ‘n’ roses, Skid 

row, Steve Vai, Zakk 

Wylde i Whitesnake, 

a od domaćih stare 

Divlje Jagode 

i Majke. 

Bruno: Moji uzori su Đorđe Balašević 

i Beatlesi, ali najveći utjecaj na moje 

stvaralaštvo imaju Goran Bare, čija 

filozofija mi je najbliža, te Majke. 

Što je nastupima? 

Josip: Do sada smo imali nekoliko 

zapaženih nastupa od kojih bi izdvojio 

nastupe na S.A.R.S. festivalu u Sinju i 

Moto party u Trilju gdje smo svirali s 

uzorima Divljim Jagodama. Do kraja 

godine imamo namjeru održati još koju 

svirku. 

Koji su daljnji planovi benda? 

Josip: Krajem studenog ulazimo u studio 

Ante Pupačića -Pupija, u kojem smo snimili 

Imate li kakvu anegdotu s kojeg nastupa? 

Josip: „Na nastupu na triljskom moto party-u, svirali 

smo odmah iza Divljih jagoda. Čim smo se popeli na 

binu Bruno se zahvalio našoj predgrupi.“ 

Bruno: „Iza nastupa u Otoku gitarist Filip, kojega 

inače zovem Satriljani je dobio žene, Josip, Jerko 

i Vlade su dobili fanove,a ja sam dobio po sebi. 

Razlog: neki isfrustrirani posjetitelj!“ 

Kako ste zadovoljni prostorima za svirke u Sinju, 

i kakva nam je uopće scena? 

Josip: „Prostora ima, ali nedovoljno. Matineje su 

odavno izumrle, svirke počinju od 23sata pa nadalje, 

a u kafićima se više ne može svirati. Nekada je grad 

imao Dom mladih za takve stvari, pa se nadamo da 

će se u nekoj bližoj budućnosti naći neka zamjena za 

taj objekt koji će nastaviti tradiciju staroga. 

Što se tiče scene u Sinju, ona je jako bogata rock 

‘n’ rollom, ima dosta bendova i odličnih solo 

glazbenika. Čak bi se usudio reći da je Sinj trenutno 

jedan od najrokerskijih gradova u Hrvatskoj po 

odnosu broja stanovnika i glazbenik, ako ne i prvi. 

Nekada je taj trofej nosila Rijeka ,ali se bojim da ga 

je godinama polako izgubila.“ 

prvi singl. Snimit ćemo četrnaest pjesama koje će 

biti objavljene na albumu, koji bi trebao biti izdan u 

svibnju iduće godine. Već smo pronašli i izvođača. 

Nakon izdavanja albuma, svirat ćemo svaki vikend. 

Uz to, pripremamo snimanje spota za još jednu 

pjesmu. 

Ima li neka poruka za kraj i pozdrav? 

Bruno: Zahvalili bi udruzi S.K.U.P. na podršci 

pruženoj na početku našeg rada i pozdravili našu 

publiku. 

33

KULTURA SINJSKE NOVINE 

KULTURNA ZIMNICA 

KNJIŽEVNA VEČER SA JURICOM 

PAVIČIĆEM GALERIJI SIKIRICA 

Piše: Vito PERIĆ 

Foto: Mario DESPOTOVIĆ 

Unatoč „krivo“ odabranom terminu što je i sam Jurica 

Pavičić rekao na početku književne večeri, jer je tu 

večer 11. Studenog nogometna reprezentacija Hrvatske 

igrala važnu utakmicu sa Turskom, na opće iznenađenje 

posjetitelji su posjeli gotovo sve stolice u gledalištu 

kako bi iz prve ruke čuli jednog od ponajboljih pisaca, 

kolumnista i filmskih kritičara takozvane srednje 

generacije. Nakon kratkog uvodnog predstavljanja od 

strane organizatora Pavičić je pročitao dvije priče iz 

svoje nove knjige koja bi uskoro trebala biti objavljenja, 

a jednu priču čak premijerno samo za Sinjane. Priče 

Sestra i Četiri kralja publika je pažljivo odslušala i 

nagradila pljeskom. Nakon toga Pavičić je kroz razgovor s 

voditeljima programa govorio o filmu, odnosno kritički se 

osvrnuo na stanje u hrvatskoj kinematografiji, programske 

sheme, odnosno izbor filmova koje gledamo na „malim 

Prije početka književne večeri upriličena je 

prigodna svečanost dodjele nagrada za literarni 

natječaj koji je organizirala udruga Cjelovit život. 

Profesorica Tatjana Kovač Lovrić je najavila, a Jurica 

Pavičić uručio nagrade srednjoškolkama koje su osvojile 

prva tri mjesta na natječaju na temu Kultura rada; Petri 

Buljan, Damiri Žmire i Gabrijeli Grubišić-Čabo. 

ekranima“, a naravno uz razgovor o književnosti i kulturi 

uopće Pavičić se osvrnuo i na hrvatsku svakidašnjicu 

koju on redovito prati u svojim kolumnama i osvrtima u 

PO PRVI PUTA U NAŠEM GRADU 

ODRŽANA NOĆ KAZALIŠTA, DIO 

MEĐUNARODNE MANIFESTACIJE 

Zanimanje publike i odlična organizacija odlična 

su podloga za prerastanje manifestacije u 

tradicionalnu 


U Sinju je održana prva Noć kazališta. Riječ je o vrlo 

zanimljivom međunarodnom programu koji se održava u 

sedam zemalja: Austriji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, 

Crnoj Gori, Slovačkoj, Sloveniji i Srbiji.U Hrvatskoj 

program je iz godine u godinu sve bogatiji tako da se ove 

godine manifestaciji koja se održava od 2009. Priključilo 

čak 70 kazališnih kuća. Sinjsko pučko kazalište zbilja 

je u subotu 19. 11. postalo glavnim mjestom susreta, 

dijaloga, druženja i novih spoznaja kako umjetnika i 

kazališnih djelatnika tako i publike. Manifestaciju su 

otvorili dogradonačelnik Zoran Vujanović i predsjednik 

sinjskih kazališnih amatera Željko Viculin. Ljubitelji 

34 

dnevnom tisku. Posebno emotivno pričao je o propasti 

triljske Cetinke koju je među ostalim upravo osnovao 

njegov pokoji otac inženjer Ivo Pavičić. „Otac je zajedno 

s kolegama stvarao tu tvornicu, praktički na ledini. Bilo 

mu je poslije teško gledati kako propada. Nedugo nakon 

propasti tvornice i on je preminuo, kao da je predosjetio 

kraj i svoj i svoga „djeteta“. Zaista je veliki dio svog 

života i rada utkao u to poduzeće, znao bi danima i 

noćima raditi, pa i vikendima, zajedno s kolegama. 

Stvarali su dobar proizvoda, a upravo je to danas jedna 

od mana našeg gospodarstva, jer kada stvarate novi 

proizvod radi cijeli organizam , a ne samo djelovali, a 

u nas toga više nema. Kerum i njegova „braća“ trgovci 

su uveli jednu drugu filozofiju, pretprodaje i prodaje, 

što je pogubno,“ rekao je na kraju Pavičić te se zahvalio 

organizatorima otkrivši kako je po prvi puta ovako 

službeno u Sinju uz želju da i dalje bude u kontaktu sa 

manjim mjestima koja često neopravdano znaju biti na 

rubu kulturnih i drugih zbivanja. 

kazališta uživali su u zanimljivom program u kojem im je 

ponuđeno čak pet predstava. Iako je bilo možda rizično 

u Sinju organizirati jednu ovakvu večer jer se nikada ne 

zna koliki je broj onih pravih ljubitelja kazališta, izgleda 

da se trud naših kazalištaraca itekako isplatio. Naime, 

gotovo svaku predstavu u gradskom kinu pogledalo je 

oko 300 gledatelja. Pored domaćih Pometenih na sinjskim 

daskama predstavila se Dramska družina “Most” iz Trilja, 

Dramska udruga “Proložac” iz Prološca i po prvi put u 

Sinju amatersko kazalište “Šulet” iz Šolte te Dramska 

družina “Kolarin” iz Dubrovnika. 

Sve predstave bile su komedije koje je naša publika 

ispratila sa velikim pljeskom. 

Članovi sinjskog kazališta, poznati i kao vrsni domaćini, 

po završetku programa organizirali su prigodni domjenak 

za sve sudionike, koji je potrajao do ranih jutarnjih sati 

nedjelje. 

Gosti su bili oduševljeni dočekom i organizacijom te su 

najavili dolazak i iduće godine. Željko Viculin zahvalio 

je svima koji su došli na Noć kazališta s nadom da će 

posjetitelja slijedećih godina biti i više. Zahvalio je i svim 

sponzorima i donatorima koji su pomogli da Sinjani, a 

posebno kazalište, i dalje slovi kao dobar domaćin.


ŠVICARSKA TURNEJA SINJSKOG PUČKOG KAZALIŠTA 

Profesor Jakov Dukić pratio je u svojstvu savjetnika naše kazalištarce na turneji 

po Švicarskoj. Donosimo njegove impresije po povratku sa te uspješne kulturnozavičajne 

misije iz zemlje čokoladnog sira, pardon sira i čokolade. 

Piše: Jakov DUKIĆ 

Foto: Arhiv SPK 

Za samo pet dana sinjski su kazalištarci 

apsolvirali umijeće putujućih 

družina, prvih utemeljitelja teatarske 

umjetnosti, uključujući i novčani 

uspjeh, izražen u kobnim francima. 

Četiri predstave u tri grada za tri dana 

uz 3000 prijeđenih kilometara, deseci 

susreta, klapskih after-party tuluma i 

oduševljena publika ponovo otvaraju 

pitanje: tko su „pravi“ glumci? Zašto 

Državni lopov neće dobiti godišnju 

nagradu HR glumišta? Zato prije 

svega naš poklon mladim glumcima: 

Antoniji i Petru, Tonću i Lovri, Kati 

i Điđiju. Oni su umjesto najavljenog 

Državnog lopova još u lipnju izveli 

Romea i Juliju i Pometene Bruna 

Baraća, s lakoćom probili otvore u zidu neželjenih 

uljeza kroz koje su onda u tijeku same predstave 

pljuštali aplauzi publike. Činilo se kao da su ljudi 

umjesto lopova željeli ljubav mladih ljubavnika i nadu 

u čistije društvo. Ljudi su nam prilazili poslije predstave 

dirnuti spontanošću. Oni su Romeo i Julija op. a.) i 

bez kostima i reflektora zračili ljepotom svoje pojave 

i bogatstvom svoga duha. Možda ih je okruženje samo 

potaklo da daju najviše, zemlja gdje su se i Bog i ljudi 

podjednako iskazali, Švicarska, zemlja u srcu Europe, 

konfederacija europskih naroda, koja nije članica EU 

ali je, kako se nama čini, već ostvarila najveći dio 

ciljeva iz Lisabonskog sporazuma. Dobru atmosferu 

dugujemo pjesmi. Nakon predstave ili u autobusu 

mladi su glumci postajali mješovita dalmatinska klapa, 

pa bi Julijin sopran i Strikanov tenor Romeo vješto 

popratio na gitari. Bila je to stvarno „cool“ tura. Lovre 

je glumio u obje predstave a u klapi je pjevao sva četiri 

glasa. Điđi je nastupio na „daskama koje život znače“ 

prvi put u životu. U Badenu (Zurich) Romeo i Julija 

su, usput svratili po inspiraciju u Veronu, pod „the 

balkon“. Željko je na misi u Bernu uručio fra Gojku 

Zovku Alku i izrekao kratak, ali izvrstan govor. Marija 

je prodala mnoštvo snimki svih predstava. „Bekstejđ 

bojsi“ su radili kao švicarski sat. Bruno je na sceni bio 

autor i glumac nekoliko likova koje je htio, a izvan 

scene, otac, suprug, bariton. Kata je u novom kaputu 

čitala iz Evanđelja po Mateju, Petar je likom, stasom 

i glasom ulazio u san mladih Europljanki. Nježni nas 

je spasio na granici. Tonći je bio zakon, jedini Zakon 

koji vridi u Eurozoni i zbog povijesnih zasluga Žare, 

Vlaje i Bože. 

Upoznali smo mnoge vrsne domaćine, Anu i 

Zvonimira, fra Gojka, Rašeljku i Tina, Vesnu i 

Radovana, koji nas je svojim člankom u Libri podsjetio 

na pokojnog Tihomila Rađu. Najbolja glumica je 

u Švicarskoj dijaspori Ivana Martinović, a najbolji 

sportaš Ilija Kovačić, prvi vratar FC Basela. Na putu 

prema kući svratili smo u Padovu. Sve smo dane 

djevojke odvraćali od šopinga, pa su tu, malo prije 

naše granice, kupile poneku sitnicu. Dok smo sjedili 

na štekatu nedaleko crkve sv. Ante, Antonija(Julija) 

je rekla ocu Brunu; „Idem ja s barba Jakovom vidit 

crkvu.“ Dok smo prilazili vratima zamolila me da joj 

pridržim vrećicu dok stavi na ruku netom kupljeni 

sat. Kad smo ušli zakoračili smo na tren u središnju 

lađu kako bi osmotrili cijelu crkvu. Velika rozeta na 

drugom kraju dala je dovoljno svijetla da bude vidljiv 

njen sjaj u oku kad je sagledala cjelinu građevine i 

ukrasa crkve sv. Ante u Padovi. Taj je ushit zbog 

dodira njene nevinosti i svetosti prostora bio znakom 

meni, slučajnom suputniku da ćemo se vratiti u Sinj 

živi i zdravi. I zadovoljni. 

35

36 


KAKO JE VINKO BARIĆ SPASIO SLIKU 

Piše: Dragana Modrić 

Foto: Boris Filipović Grčić 

Slikarstvo nije mrtvo! Sve crne prognoze koje su krajem 

prošlog stoljeća ukazivale na siguran gubitak slike u borbi 

s novim medijima, srećom se nisu obistinile. Potvrdile su 

to ove godine sve važne smotre umjetnosti u Hrvatskoj, 

od zadarskog Plavog salona, Splitskog bijenala do 

Bijenala slikarstva u organizaciji HDLU-a . Sve upućuje 

na veliki povratak stare dame-slike. A nije joj bilo lako. 

Spočitavalo se da sigurna na zidovima galerijskih prostora 

nema prevelikog doticaja sa životom. Skupi materijali 

i tehnička disciplina jednostavno su izgledali zastarjeli 

u usporedbi s brzim digitalnim medijima koji štede 

vrijeme i novac. U vremenu performansa, instalacija, 

cyber arta mučila se slika sa svim onim što jest. Od 

podloge i pigmenta, tehnike do značenja i odnosa prema 

svijetu. Rastezala se, kidala, fizički izvlačila u prostor 

ili ga propuštala, tražila način kako da preživi. Slikari su 

eksperimentirali, tražili odgovore izvan slikarske tehnike, 

mijenjali kist za foto ili video aparat i polako se pretvarali 

u konceptualce. Oni koji su ostali vjerni klasičnoj slici 

nalikovali su romantičnim trubadurima na svemirskom 

brodu. 

Zašto ova priča o slici? Jer je prošli petak u galeriji 

Galiotović otvorenje izložbe slika imao Vinko Barić. 

Akademski slikar, pisac, glazbenik i strip crtač. Jedan 

od umjetnika mlađe generacije koji promišlja slikarski 

medij na nov i svjež način. U štafelajno slikarstvo unio 

je ironiju i humor, i sve nas skupa još jednom podsjetio 

na magičnu moć slike. Barić je dijete postmoderne 

i kod slikanja igra se svim njenim igračkama od 

preuzimanja vizualnih iz prošlosti (aproprijacije) do 

parodije. Parafrazirajući poznata umjetnička djela 

(Brueghela, Caravaggia, Davida, Ivekovića) i stilove 

(barok, neoklasicizam) ironično se poigrava kontrolnim 

točkama iz prošlosti umjetnosti. Skidajući ih s trona 

nedodirljivosti i svetosti, Barić ih koristi kao predložak. 

Oduzima im moć i svodi ih na motiv pomoću kojeg dalje 

razvija svoju poetiku. A ona je duhovita, neopterećena, 

stripovski ugođena, snažnog crteža i jakog kontrasta. 

Punkerska. Umjesto ljudi Barić slika zečeve, koji hrabro 

zauzimaju mjesta na slavnim umjetničkim remek djelima 

poput Brueghelove „Seoske svadbe“, Davidovog 

„Marata“, Caravaggiove „Marije Magdalene“. Njegovi 

zečevi imaju sve ljudske osobine, bilo da povraćaju 

na tulumu ili pristojno, građanski poziraju za slikanje. 

Iako kroz lik zeca iščitavamo sve ljudske manjkavosti 

nekako nam kritika kada je nose oni a ne mi (ljudi) ne 

pada tako teško. I tako kroz smijeh načeta su opet stara 

pitanja koja još od Duchampovih brkova na replici 

Mona Lise golicaju umjetnike. Kakav odnos zauzeti 

prema povijesti umjetnosti, velikim djelima i koja je 

njihova uloga danas? Iako je taj čin (izlaganje replike 

Mona Lise sa brkovima) prije 100 godina izazvao burne 

reakcije, Duchamp je učinio nešto što je paradoksalno 

činio i da Vinci nekoliko stotina godina prije njega. 

Gledao na sliku ne samo kao na vizualni doživljaj, nego 

na predmet koji se promišlja, predmet uma (cosa di 

mente). I to je ono što je održalo slikarstvo i umjetnost 

na životu. Nije stvar u platnu nego u umu. I to je ono 

što čini Barićevo slikarstvo zanimljivim i aktualnim. 

Ali i da ne znate ništa od ovoga, da ne znate ništa osim 

onoga što vidite na Barićevom platnu, vjerojatno bi se 

nasmijali, a nakon toga i zamislili. 

I zato je Vinko dobar slikar..

SINJSKE NOVINE PRIČA 

SINIŠA GLAVAŠEVIĆ 

Ovaj puta odlučili smo u rubrici Priča objaviti 

jednu kratku priču iz zbirke pokojnog Siniše 

Glavaševića Priče iz Vukovara, koju je objavila 

Matica hrvatska u ediciji Posebna izdanja. Tiskanje 

je dovršeno 2007.g. U zbirci su objavljene 24 

kratke priče i 8 ratnih izvještaja iz Vukovara. 

Svi se sjećamo tih javljanja za hrvatski radio 

iz Vukovara. Siniša Glavašević je bio novinar 

Hrvatskog radija-radija Vukovar i svaku večer je iz 

Vukovara donosio dramatične priče u eter. Rođen 

je 4. studenog 1960.g. u Vukovaru, diplomirao je 

komparativnu književnost i bibliotekarstvo na 

Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Jedno vrijeme 

je radio u školama u Lovasu i Borovu naselju, a 

na Hrvatskom radiju –Radio Vukovaru zaposlio 

se najprije kao spiker, a naposljetku kao urednik i 

ratni izvjestilac. Početkom 1997.g. njegovo je tijelo 

pronađeno na ovčari a sahranjen je 14. Ožujka 

PRIČA O 

NEPRIJATELJIMA 

Život je pun zagonetki, ali 

najzagonetnije je to kako od 

prijatelja nastaje neprijatelj. Jeste li 

ikad pomišljali zašto je lakše steći 

neprijatelja negoli prijatelja. Cijeli 

sam život želio biti okružen dobrim, 

vrijednim ljudima, koje svi poštuju 

i vole. Sreća je bila na mojoj strani, 

barem do sada. Ostao sam u ruševinama 

Vukovara, ali s ljudima uzdignuta čela. 

Mnoge od njih nisam ni poznavao. 

Mnogi od njih još jučer nisu bili ni 

svjesni svoje snage. Vjerujte, najljepše 

što vam se sada u Vukovaru može 

dogoditi jest da uđete u prostoriju punu 

ljudi i sa svima se pozdravite. 

Često i ne znate, ali događa se da vaši 

pozdravi, vaše iskrene i dobre želje, 

ostanu u sjeni nečije mržnje. Jedino 

što možete jest upitati se jeste li baš vi 

to zaslužili. To, doduše, neće smanjiti 

tugu, a može se čak dogoditi da se 

mržnja zanese u svojoj jarosti, pa da 

samu sebe pretvori u prah, u ništa. A 

može se dogoditi da mrak zadavi svaku 

ružnu misao. Ali to se može dogoditi 

tek ako je u svijetu ostalo makar malo 

ljubavi. Zato, ako je u vama ima, ne 

štedite je. Podijelite, dajete djelić svoje 

ljubavi prvome do sebe i bit će manje 

neprijatelja. Z početak dovoljno je i to. 

iste godine u Zagrebu, na Mirogoju. Svoje priče je 

počeo faxom slati 12. Studenog poslijepodne na broj 

novinara Mladena Kušeca. „Mladene, u razrušenom 

Vukovaru nešto sam, uz novinska izvješća, napisao 

za svoju dušu i za dušu Vukovara. Ako uspijem, 

poslat ću vam facom tu svoj dječicu pa vas molim 

da, kada to pročitate, kažete što je to i treba li to 

još kome osim meni i mome gradu,“ rekao je Siniša 

Kušecu samo tjedan dana prije pada Vukovara. 

Priče su čitane u programu Hrvatskog radija, a 

potom je objavljena knjiga. Ova mala knjiga je 

svjedočanstvo o ljubavi koja je vječna i koju ni 

najveća zla ovog svijeta ne mogu uništiti. Siniše 

više nema, ali ostale su njegove riječi koje vrijede 

za uvijek. Iz knjige smo odabrali samo jednu priču, 

kratku ali sa snagom koju je u sebi nosio Siniša 

Glavašević, čovjek koji će ostati uzor generacijama. 

37

SPORT SINJSKE NOVINE 

NK JUNAK NAPADAČ JOSIP KOZINA 

Trener nas je dobro posložio, imamo kvalitetu za biti među pet najboljih 

„Igramo dobro, nekako nam bolje 

ide u gostima, tamo nam je lakše 

igrati jer protivnici napadaju, imamo 

više prostora, a to nam odgovara za 

nadigravanje. Mislim da smo najbolje 

utakmice odigrali u gostima kod 

Hrvatskog dragovoljca i Radnika, a 

najgoru protiv Marsonije,“ kaže Kozina 


Foto: Arhiva NK Junak 

Mladi 22-godišnji napadač Josip Kozina već 

dvije sezone zaredom jedna je od važnijih poluga 

u momčadi Junaka. U sezoni 2010./2011. u 23 

nastupa za “plave“ postigao je šest pogodaka. 

Ipak, i sam priznaje, nije baš zadovoljan svojim 

učinkom u novoj sezoni, barem u dosadašnjem 

dijelu prvenstva. „Zabio sam tek jedan 

pogodak HAŠK-u uz dvije - tri asistencije, 

malo je to za napadača,“ samokritično kaže 

Kozina koji nam je potom ispričao svoj 

nogometni put (razgovor s Kozinom vođen je 

sredinom mjeseca studenog, op.a.). Nogomet 

sam počeo igrati s devet godina. Moj prvi klub 

bio je Junak, tu sam prošao sve mlađe uzrasne 

kategorije, da bih po završetku juniorskog staža 

otišao pola sezone u OSK iz Otoka te sezonu i 

pol u Hrvace. U Junak sam se vratio u sezoni 

2010./2011. Uglavnom igram napadača ili 

polušpicu. U mlađim sam kategorijama igrao 

i veznog igrača, ali kao senior nisam imao još 

tu priliku. Nogometni klub Junak nedvojbeno 

je jedno od najugodnijih iznenađenja u Drugoj 

HNL ove sezone. Momčad Mirka Labrovića 

pruža dobre igre u kontinuitetu. „Rezultati 

su do sada zadovoljavajući, moglo je biti i 

bolje, imali smo nekoliko utakmica gdje smo 

nesretno izgubili bodove. U igri se dižemo 

iz utakmice u utakmicu, dobro nas je trener 

posložio. Igramo dobro, nekako nam bolje 

ide u gostima, tamo nam je lakše igrati jer 

protivnici napadaju, imamo više prostora, a 

to nam odgovara za nadigravanje. Mislim da 

smo najbolje utakmice odigrali u gostima kod 

Hrvatskog dragovoljca i Radnika, a najgoru 

protiv Marsonije ,“ kaže Kozina koji je optimist 

po pitanju krajnjeg plasmana na prvenstvenoj 

ljestvici.“ Očekujem da ćemo biti u gornjem 

dijelu tablice, mislim da imamo kvalitetu 

za biti među pet najboljih momčadi na kraju 

polusezone, a vjerujem u takav plasman i na 

kraju prvenstva Druge HNL.“ Kozinini planovi 

za budućnost su sljedeći; „Svakako bih volio u 

Junaku napredovati kao igrač pa poslije otići 

u bolji i veći klub ,“ kaže na kraju napadač 

„plavih“. 

38

SINJSKE NOVINE SPORT 

SINJSKI GRK 

NAŠ NOGOMETAŠ MARIO BUDIMIR VEĆ GODINAMA IGRA ZA 

ERGOTELIS 

Grčka mi je kao drugi dom 

„U Heraklionu su sa mnom sin Frano i supruga 

Maja. Iako je sada u Grčkoj alarmantna situacija, 

to se baš ne odražava na Kretu jer je to najbogatiji 

dio ove zemlje. Međutim, situacija u nogometu i u 

državi općenito nije najbolja. Tu su svakodnevni 

štrajkovi, česte tuče s policijom te tmurna i 

zabrinuta lica običnih ljudi koji se brinu što će im 

donijeti sutra,“ kaže Budimir 


Foto: Arhiva Marija BUDIMIRA 

Jedan od mnogobrojnih naših nogometaša koji 

je odlučio zarađivati kruh u inozemstvu je naš 

Sinjanin Mario Budimir koji već dugi niz godina 

igra na poziciji napadača u grčkom Ergotelisu. „Prve 

nogometne korake napravio sam u Tekstilcu, zatim 

Junaku iz kojega sam otišao u mlađe uzraste splitskog 

Hajduka. Preko Hajduka sam se dokazivao u Drugoj 

ligi, u Uskoku, Mosoru i Solinu, a onda sam završio 

u prvoligašu Šibeniku. Nakon povratka s posudbe, u 

Hajduku je konkurencija bila stvarno ogromna, čak 

devet napadača i bilo mi je jasno dano do znanja da 

se na mene ne računa. Iz tog sam razloga želio krenuti 

na put u nepoznato, u Grčku, u klub Ergotelis. Bilo 

je to 11. siječnja 2007. godine. Ergotelis je tada na 

polusezoni bio zakovan za dno ljestvice, međutim 

na kraju sezone, uz mnogo novih igrača, zamalo 

je izborio europsko natjecanje. Ergotelis je vrlo 

organiziran klub na sunčanoj Kreti. Nisam ostvario 

transfer u neki drugi klub, jer, iako je bilo ponuda, 

Ergotelis potražuje za mene preveliku odštetu. Inače, 

Grčka je mnogim Hrvatima bila usputna stanica, ali i 

sada nas ima oko desetak u Prvoj ligi - ispričao nam je 

presjek svoje karijere 25-godišnji Budimir. 

Mario živi u četvrtom gradu po veličini u Grčkoj, 

u Heraklionu. 

„U Heraklionu su sa mnom sin Frano i supruga 

Maja. Ovo nam je kao drugi dom, prilagodili smo se 

i uklopili u grčki način života. Iako je sada u Grčkoj 

alarmantna situacija, to se baš ne odražava na Kretu 

jer je to najbogatiji dio ove zemlje. Međutim, situacija 

u nogometu i u državi općenito nije najbolja. Tu su 

svakodnevni štrajkovi, česte tuče s policijom, te 

tmurna i zabrinuta lica običnih ljudi koji se brinu što 

će im donijeti sutra ,“ kaže Budimir. 

Njegov klub Ergotelis je dosta dobro organiziran. 

„Ergotelis je klub koji spada u sam vrh po 

organiziranosti u grčkoj Prvoj ligi, a po kvaliteti je na 

petom - šestom mjestu. Najveće su tenzije prisutne 

u derbiju s povijesno mnogo većim klubom, OFIjem. 

Inače, u prosjeku imamo četiri - pet tisuća ljudi 

po utakmici. Dosad sam zabio 25 golova i prvi sam 

strijelac kluba u povijesti. Razlog tomu je što je 

Ergotelis tek sedam godina član grčke Super lige. 

Ugovorom sam vezan još godinu i pol dana, ali mislim 

da bih mogao promijeniti sredinu. Ne vjerujem da će 

to biti Hrvatska jer situacija u našem nogometu je, a 

čitam novine i pratim zbivanja u njemu, katastrofalna. 

Igrači štrajkaju, izbacuju ih iz stanova, ne primaju 

plaće,“ kaže Mario. 

Kontakt s rodnim Sinjem nije izgubio. 

„Svako ljeto provedem u Sinju 40 dana jer toliko 

imam odmora od obveza u klubu. Često se čujem s 

prijateljima i rodbinom u svom rodnom gradu ,“ kaže 

na kraju Budimir. 

39


KK ALKAR: FRANJO BUBALO POJAČAO JE 

SINJSKI KLUB PRED POČETAK OVE SEZONE 

Preko Hercegovine, Italije, Trogira, Šibenika 

do Sinja 

Iako smo očekivali bolji ulazak u sezonu, ništa 

nije izgubljeno. Sezona je tek krenula, mislim da 

ova momčad može ući u borbu u Ligu za prvaka. 

Ovdje su sve dobri momci i sportaši, imamo jako 

kvalitetnu i mladu ekipu, kaže Bubalo 


Foto: Damir Domazet 

Jedan od košarkaša Alkara od koga se puno očekuje 

u tekućoj sezoni je 23-godišnji Franjo Bubalo koji je 

u grad pod Kamičkom stigao početkom ove sezone. 

Franjo je rođen u Mostaru, no inače živi u Međugorju. 

- Počeo sam trenirati košarku s devet godina u KK 

Brotnjo. U to vrijeme svi su u Čitluku bili ludi za 

košarkom. Kako mi je otac bio trener, prešao sam s 

njim u Zrinjski, a još kao junior sam otišao u talijanski 

Varese. Zatim sam po jednu sezonu igrao za Zrinjski, 

Široki, Trogir, Šibenik i Brotnjo. Potom je uslijedio 

poziv u Sinj od bivšeg trenera Alkara Miše Poljaka. 

Znao sam da je Sinj košarkaška sredina, da se ovdje 

živi za košarku, tako da sam vidio KK Alkar kao 

klub gdje mogu napredovati u karijeri. Maligani su 

definitivno najbolji navijači u Hrvatskoj, nevjerojatno 

je kakvu atmosferu oni stvore u dvorani, a daju nam 

veliku podršku i na gostujućim utakmicama. Nadam 

se da ćemo im se na pravi način odužiti - kaže Bubalo. 

Hercegovački košarkaš igra na poziciji jedinice, na 

toj se poziciji najbolje snalazi, no, kako kaže, po 

potrebi može igrati i dvicu. Bubalo nije zadovoljan 

rezultatima Alkara u prvom dijelu sezone. 

- Ušli smo loše u sezonu, dosta nas je poremetio poraz 

u Dubrovniku jer smo sve imali u svojim rukama, a 

ipak nismo uspjeli pobijediti. Igrali smo odlično u 

pripremnim utakmicama tako da mi nije jasno zašto 

nismo nastavili s tim igrama. No, nema nikakvog 

alibija, mislim da je problem u nama samim igračima. 

Nadam se da ćemo krenuti nabolje. Iako smo očekivali 

bolji ulazak u sezonu, ništa nije izgubljeno. Sezona je 

tek krenula, mislim da ova momčad može ući u borbu 

u Ligu za prvaka. Ovdje su sve dobri momci i sportaši, 

imamo jako kvalitetnu i mladu ekipu. Dosta je novih 

igrača, tako da će trebati vremena da sve dođe na svoje. 

Ova je liga dosta jača nego prijašnjih godina, mislim 

da nikada nije bila tako izjednačena, dovoljno je reći 

da u njoj nastupaju dva velikana hrvatske košarke, 

Zadar i Split - kaže Franjo (razgovor s Bubalom vođen 

40 

je sredinom mjeseca studenog, op.a.). 

U prvih šest utakmica ove sezone Franjo je u pet 

susreta zabio dvoznamenkast broj koševa. Po 13 

koševa postigao je Zadru i Dardi, 11 Dubrovniku, a 

14 Splitu. 

- Zadovoljan sam, ali mogu i bolje. Imam dosta 

prostora i slobode u igri tako da se nadam da ću pružati 

još bolje partije. 

Franjo sada živi u Sinju, a smješten je na stadionu 

Junaka. 

- Najviše vremena provodim sa cimerima, bratom 

Božidarom i Rokom Rogićem. Još se družim sa 

Željkom Župićem, koga znam iz vremena kad smo 

igrali u Širokom, te Nikolom Gaurinom s kojim 

igram već treću sezonu zaredom. Što se tiče Sinja 

kao grada, nije velik, ali jako je lijep. Mentalitet ljudi 

je sličan našem tako da sam se vrlo brzo prilagodio 

- kaže Bubalo koji je na kraju uputio i jednu poruku 

navijačima Alkara. 

- Mogu im obećati da ćemo davati sve od sebe kao i 

na svakoj utakmici do sada.

SINJSKE NOVINE SPORT 

NEW BALANCE CESTOVNI KUP 2011 

Prvaci AK Sinj i Petar Delaš 

Piše i foto: Petar NORAC KEVO 

Maratonac Zoran Žilić član AK Zagreb Ulix je 

nakon 8. Brodskog polumaratona, 19. Turopoljske 

utrke, 14. Sinjskog New Balance polumaratona, 

7. Osječkog Hervis polumaratona ,10 .Riječkog 

polumaratona, 11.polumaratona Sveti Duje, 

13.polumaratona Jaska, 24.polumaratona 

Mihanović, 26. Plitvičkog maratona, 5.Fužinskog 

polumaratona, 2.utrke Zadvarje, polumaratona 

Topusko, 4.Modrožanske utrke, 16.Žumberačke 

utrke, 5. utrke “Crtom bojišnice” , 4.utrke 

“Solin 2011”, 17.Varaždinskog polumaratona, 

11. međunarodne utrke “Voloderska jesen” , 

12.Vrličke ulične utrke, 20.Zagrebačkog maratona, 

16. utrke “Sveti Luka Otok” i 25.polumaratona 

“Ivan Starek” sa 12.250,00 bodova postao ukupni 

pobjednik ovogodišnjeg New Balance cestovnog 

kupa 2011., kojemu je medijski pokrovitelj 

Sportske novosti. Kod seniorki je titula pripala 

Mariji Vrajić iz AK Veteran koja sakupila 

12.137,07 bodova. Ekipni prvaci kod seniora su 

članovi AK Žumberak iz Zagreba i seniorke AK 

Veteran.AK Veteran je postao i prvak 1.cestovne 

lige .Kod juniora je prvak postao Petar Delaš iz 

AK Sinj sa 1.180,00 bodova, a kod juniorki Paula 

Konopka iz AK Marsonia sa 1.140,00 bodova. 

Ekipni juniorski prvaci su postal članovi AK Sinj i 

juniorke AK Marsonia, dok su članovi AK Vrbovec 

postali prvaci 1.cestovne lige. Svečano proglašenje 

pobjednika i podjela nagrada će se upriličiti 

početkom 2012. godine. Treba reći da juniorsku 

ekipu AK Sinj čine Petar Delaš ( 1.mjesto ), 

Marin Vučić ( 3.mjesto ) i Toni Jenjić ( 6.mjesto 

). Seniori AK Sinj su ove sezone postali prvaci u 

2.cestovnoj ligi, te su se vratili u elitno natjecanje. 

Marin Vučić 

Petar Delaš 

PETAR DELAŠ – rođen 19.10.1992.god. u Sinju. 

Ovo je peta godina uzastopno da je postao prvak u 

cestovnom kupu. Osim što je ove sezone slavio u 

kupu, postao je prvak države i u prvenstvu. Također je 

ovogodišnji prvak u New Balance planinskom kupu, 

a kao državni reprezentativac je u mjesecu srpnju 

nastupio na Europskom prvenstvu u planinskom trčanju 

koje se održalo u Turskoj Bursi.U kategoriji mlađih 

seniora je na 5 kilometara sezonu završio na odličnom 

3. Mjestu .Još je važno naglasiti da je na Prvenstvu 

Hrvatske na stazi, na 10 kilometara Delaš zauzeo 

2. mjesto s vremenom 35:33 što je jedan ogroman 

uspjeh. Redakcija portala Glas Zagore.com koja 

prati nadarene sportaše će predložiti Petra Delaša za 

sportaša 2011. godine u gradu Sinju. 

41


U Brnazama održano 1. Ornitološko prvenstvo kluba uzgajivača ptica Europe i križanaca 

ZNAM DA JE OVO ŠTO RADIM ZAISTA SULUDO 

Predstavljeno čak 350 ptica uzgajivača 

iz Dubrovnika, Slavonskog broda, Splita, 

Zagreba, Šibenika i domaćina Sinja. 

Piše i foto: Klaudija KRAJINA 

Lako je 

bilo pronaći 

dvoranu u 

Brnazama 

gdje se 

održavalo Prvo 

ornitološko 

prvenstvo 

Kluba 

uzgajivača 

ptica Europe i 

križanaca. Do 

dvorane nas je 

doveo cvrkut 

ptica , čak 

njih 350 koje 

su udružene 

stvorile 

prekrasnu 

melodiju. Na 

ulazu u dvoranu 

plakat, a poviše 

njega natpis „ Znam da je ovo što radim zaista suludo“. 

Pitamo se što je značenje natpisa. 

Udruga za uzgoj i zaštitu ptica „Sinj“ koju vodi Dražen 

Poljak je pokazala najveću inicijativu da upravo oni 

ugoste 1. Ornitološko prvenstvo. U Brnaze su pristigli 

izlagači iz Dubrovnika, Slavonskog Broda, Splita, 

Zagreba, Šibenika i domaćini iz Sinja. Sve izložene 

ptice izgledaju prelijepo, pa pitamo Nediljka Plazibata 

iz udruge kako suci odlučuju koja će ptica dobiti pehar. 

„Suci ocjenjuju izgled ptice, boju, stas, složenost perja i 

držanje ptice. Na ovom natjecanju se ne ocjenjuje pjev 

ptice, za to je potrebna posebna vrsta krletke kako bi se 

ocijenio pjev,“ objašnjava Plazibat. Ove godine se među 

svim pticama izdvojila smeđa zimovka vlasnika Ivana 

Žitnika iz Zagreba. Ona je postala šampion u kategoriji 

Fauna Europe. Osim ove ptice izdvojila se jedna ptica 

neobična za naše podneblje, a to je sjeverna rujnica. Prvak 

1. Ornitološkog prvenstva je Ante Domazet iz Sinja, 

drugonagrađeni je Ivan Čengić iz Slavonskog Broda, e 

treći je Leo Ceraj – Cerić iz Dubrovnika . 

Ptice koje su izložene su iznimno skupe varijacije divljih 

ptica Europe. Pobjednicu zimovku je moguće kupiti 

po cijeni od 250 eura. Izložene ptice nisu donesene iz 

prirode, one su križanci, ili kako ih uzgajivači zovu 

baštardi. Nastali su križanjem dviju vrsta i neplodne su. 

Genetika ptica je zanimljivo područje , samo su plodne 

42 

one ptice koje su 

nastale od istih 

vrsta dok su kod 

križanaca rijetki 

primjeri da ptica 

bude plodna. 

Tek se ponekad 

dogodi iznimka, 

koja nastavi svoju 

vrstu. Ptice koje 

su uzgojene u 

zatočeništvu puno Zimovka 

su osjetljivije i lako uginu. Zato je i dvorana u kojoj se 

održavalo prvenstvo morala zadovoljiti sanitarne uvjete. 

Strast koja se ne da opisati riječima 

Drugonagrađeni sudionik natjecanja Ivan Čengić 

veterinarski tehničar iz Slavonskog Broda kaže kako 

bi se njegova strast prema uzgoju ptica mogla opisati 

rečenicom „ Znam da je ovo što radim zaista suludo“ ali 

drugačije ne znam, kaže nam Ivan. „Još od malih nogu 

sjećam se kako sam trčao i po visokom snijegu kako bih 

ulovio kojeg grdelina. Sad se u njegovoj dragocjenoj 

kolekciji ptica nalazi čak devet vrsta ptica. Tu su 

češljugar , zelendar, čižak, sjeverna juričica, juričica, 

žutarica, krstokljun, crvendać i venecuelski čizak. Od 

svojih ptica Ivan se ne odvaja ni noću. Spava u vreći za 

spavanje u dvorani gdje se održava prvenstvo. Nije baš 

lako zaspati, ptice nikad ne prestaju sa svojim pjevom, 

ali vrijednost ptica je velika i netko ih treba čuvati,“ 

nadodaje Ivan. Osmislio je i recepturu za hranu za ptice 

iz roda carduelis. Kaže kako je ta hrana za ptice duplo 

jeftinija od hrane iste kvalitete u europskim zemljama. 

Prvenstvo su posjetili brojni ljubitelji ptica iz Cetinskog 

kraja koji su nas podsjetili na činjenicu koliko su ptice 

omiljene u našem kraju. O tome svjedoči i jedna stara 

anegdota o momku koji je nestao na dan svog vjenčanja.. 

Svatovi se okupili, sve spremno, a mladoženje nema. 

Začuđeni svatovi pitaju , „ Pa di je mladoženja?“ Na to 

im mladoženjin otac odgovara , „Otišao je vatat grdeline.“ 

Tomislav Filipović Grčić i Ivan Čengić

SINJSKE NOVINE ČITATELJI PIŠU 

NATJEČAJ UDRUGE CJELOVIT ŽIVOT NA TEMU KULTURA RADA 

Objavljujemo prvonagrađeni rad 

Literarni natječaj udruge “Cjelovit život” objavljen je povodom održavanja Petog hrvatskog socijalnog tjedna 

u Zagrebu (21.-23. listopada 2011.), prvog nakon stanke od 70 godina. Na tom simpoziju sudjelovalo je oko 300 

hrvatskih katoličkih intelektualaca koji su promišljali stanje u hrvatskom društvu i donijeli Deklaraciju. Nagrađene 

sinjske srednjoškolke ovog literarnog natječaja koje su pisale na temu Kultura rada su: 1. mjesto Petra Buljan, 

2.mjesto Damira Žmire i 3. mjesto Gabrijela Grubišić-Čabo. Zahvaljujući financijskoj podršci gradonačelnika Ivice 

Glavana prepoznati mladi spisateljski talenti nagrađeni su i novčanom nagradom. 

Petra BULJAN 

Kao maturantica jedne gimnazije, razmišljam o 

fakultetu. Roditelji, rodbina , profesori, mediji , 

svi oni mi već neko vrijeme bruje o tome koji su 

fakulteti traženi, gdje nije preteško upasti, koji 

nije pretežak za završiti a da ujedno obećava i 

lijepu budućnost. Ne znate što misle pod tim lijepa 

budućnost? Bez brige, ja znam. Fakultet s lijepom 

budućnosti vam obećava dobar posao kojeg ćete 

jednostavno pronaći, uredno radno vrijeme, sigurnu 

i redovitu plaću koja nije preskromna, dapače, čak je 

i odlična za današnje prilike, a uz sve to nije težak ili 

prezahtjevan. Mislite li da postoji takav? 

Bit ću iskrena i priznati da i ja priželjkujem sve to. 

Ali tko nije? 

Međutim, ja sam lijena i ne želim učiti nešto što ne 

volim. Ne želim ni imati posao koji ne volim iako 

obećava sve to gore navedeno. Želim raditi nešto 

što me ispunjava, nešto što zadovoljava moje želje i 

potrebe, nešto što će uz moje lice nasmijati i nečije 

drugo. Nažalost, većina mojih izbora je ili slabo 

plaćena ili zahtijeva odabir između karijere i obitelji. 

Rad? Rad je sredstvo kojim ostvarujemo svoje želje. 

Radom ću stići do posla koji smatram dovoljno 

plaćenim, radom ću upisati fakultet, radom ću 

ispuniti svoje ciljeve. Radom ću ući u društvo ljudi 

koje cijenim, radom ću jednoga dana sebi priuštiti 

putovanje u London. Divno i logično zvuči, zar ne? 

Ali, realnost zove. 

Ima li vaš rad danas nekakvu vrijednost? Ispunjava 

li vas zadovoljstvom? Ili nam isključivo osigurava 

materijalnu egzistenciju? Mnogima financijska 

strana donosi toliko zadovoljstvo da im zapravo nije 

ni bitno jesu li popodnevnu smjenu otišli odraditi s 

grčem na licu ili ne. A ne možemo im zamjeriti. Moj 

djed kaže da su danas takva vremena. Recesijska, 

pridodaje. Ljudi se hvataju za sve što mogu, sve 

što donosi profit. Usput mi i savjetuje da obavezno 

studiram jezike, jer mi se na taj način otvara prilika 

za mnogo različitih radnih mjesta, iako zna da ih ne 

volim baš. 

„Stisni zube 

i malo se 

pati“, kaže 

“ isplatit 

će ti se. “ I 

isti savjet o 

prvenstveno 

isplativim 

poslovima 

mi daju svi 

ti stariji, 

mudri ljudi. 

A teško je 

povjerovati 

da su u 

krivu, ipak 

su sve to 

prošli. 

Gotovo 

sam ih bila 

poslušala. 

Kažem 

gotovo 

jer mi je 

netko, čak 

mlađi od mene, prije sat vremena rekao: Rad te treba 

osloboditi.“ I da, bilo mi je malo smiješno, jer sam 

si odmah predstavila sliku nekog teškog fizičkog 

radnika. I sjetila sam se da je moj tata jedan od njih. 

Ali on voli svoj posao. Oduvijek ga je volio, zato je i 

počeo s njim. I da, i u njegovim radnim početcima taj 

posao nije bio označen ni kao isplativ, ni kao tražen, 

ni kao poželjan. Ima prosječnu plaću, dovoljnu za 

život. Sretan je kad oblikuje neku novu stvar od 

komada kamena. Njegov rad ga je obilježio, razvio 

mu dio osobnosti, postao je dio njega. I u tome bi 

trebala biti poanta: izabrati onaj rad koji te oslobađa 

iz vlastite kukuljice. Izabrati nešto što ti neće biti 

kamen na leđima čitav život. Izabrati zadovoljstvo 

prije materijalne strane. 

43


PONUDA ZA OGLAŠAVANJE 

Sinjske novine izlaze jednom mjesečno 

Nakladnik je Grad Sinj a izdavač gradska 

ustanova Kulturno umjetničko središte Sinj 

( račun 2330003-1100128654 kod Splitske 

banke d.d. - Sinj) 

Glavni urednik. Vito Perić mob. 099/21 70 

931 e-mail: sinjske.novine@gmail.com, 

vito.peric@st.t-com.hr 

Osnovni podaci: 

Tisak: Kerschoffset Zagreb 

Format: A4, offset tisak, full color 

Naklada: 1000 primjeraka 

CJENIK OGLASNOG PROSTORA 

90x65 200 

90x130 300 kn 

185x130 500 kn 

185x260 1000 kn 

(napomena. dimenzije su u mm) 

POSEBNA PONUDA 

Naslovnica 1500 kn 

Zadnja stranica 1200 kn 

Umetanje letaka 1700 kn (odnosi se na 

nakladu od 1500 primjeraka) 

Prilog po sredini 4 stranice 2500 kn 

Prilog po sredini 8 stranica 4000 kn 

POPUST 

Za tri mjeseca oglašavanja 10% 

Za šest mjeseci oglašavanja 15% 

Za dvanaest mjeseci oglašavanja 20% 

NAPOMENA 

U cijenu oglašavanja nije uračunat PDV jer 

je izdavač oslobođen istog 

44 

SINJSKE NOVINE

Preuzmi PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?