You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>Katedra</strong> <strong>za</strong> <strong>pozorišnu</strong> i <strong>radio</strong> <strong>režiju</strong><br />
Kada je 1948/49. osnovana beogradska Pozorišna akademija, postojali su samo odseci <strong>za</strong><br />
glumu i <strong>režiju</strong>. Na njima su kao prvi profesori bili okupljeni stvaraoci, čija imena i danas<br />
izgovaramo sa strahopoštovanjem. To su bile ličnosti koje su predstavljale sam vrh naših<br />
tadašnjih znanja i umenja iz oblasti pozorišne umetnosti. Iako su najčešće bili bez formalnog<br />
akademskog pozorišnog obrazovanja, jer ono ranije kod nas nije ni postojalo, oni su sa sobom<br />
nosili ogromno umetničko iskustvo, široko lično obrazovanje, neosporni umetnički autoritet i<br />
harizmatični personalitet. Takođe se mora priznati da su se među ovim vrhunskim profesorima<br />
nalazile ličnosti različitih životnih i idejnih pedigrea i različitih estetskih opredeljenja. To međutim<br />
nije sprečavalo da se nastava izvodi u nekoj vrsti koegzistencije različitosti, uz pronalaženje<br />
<strong>za</strong>jedničkih konstanti, što je karakterisalo i ceo kasniji razvoj Akademije, odnosno Fakulteta<br />
dramskih umetnosti.<br />
Ono što je objedinjavalo sve nijanse pristupa pozorišnoj pedagogiji bila je usmerenost na<br />
osvešćen pristup strukturi umetničkog pozorišnog dela i procesa njegovog stvaranja, odnosno<br />
tokovima analize i sinteze praktičnog umetničkog čina. Razumevanje strukture i njena<br />
osvešćena primena postalo je kamen temeljac beogradske škole pozorišne režije. Ovakvo<br />
određenje se može primeniti pre svega na njene <strong>za</strong>četnike, profesore dr Hugu Klajna i Josipa<br />
Kulundžića.<br />
Iako je posle priključenja Visoke filmske škole Pozorišnoj akademiji postojala pretpostavka da<br />
će filmska nastava naći svoje mesto uz već konstituisane pozorišne predmete, to se nije<br />
dogodilo. Režija, kao glavni ili matični predmet, ipak je obuhvatala, u početku pretežno, a <strong>za</strong>tim i<br />
isključivo, <strong>pozorišnu</strong> dimenziju. Kontinuirana nastava filmskih predmeta obnovljena je 1961.<br />
godine. Tada je stvoren sistem u kome je nastava režije bila usmerena na sva četiri medija, -<br />
pozorište, film, <strong>radio</strong> i televiziju, s tim što se posle druge godine vršilo usmeravanje na<br />
pozorišni, ili na filmsko-televizijski smer. Ovakvo organizovanje nastave <strong>za</strong>držano je do 1967.<br />
godine, kada dolazi do potpunog razdvajanja studijskih grupa i katedri, pa otada funkcioniše i<br />
<strong>Katedra</strong> <strong>za</strong> <strong>pozorišnu</strong> i <strong>radio</strong> <strong>režiju</strong>, sa nastavnom orijentacijom, koja je, uz izvesne modifikacije<br />
i osavremenjivanja, <strong>za</strong>držana i do danas.<br />
Nastava Pozorišne režije, kao glavnog predmeta, raspoređena je u nekoliko okvirnih celina,<br />
koje odgovaraju godinama studija. Prva godina studija podrazumeva savladavanje osnovnog<br />
elementarija režije i pozorišnog čina, <strong>za</strong>snovanog na strukturi radnje i sukoba, i na interakciji<br />
svih činilaca. Ovi fenomeni se ispituju u okviru malih scenskih celina, uz elementarne scenske<br />
<strong>za</strong>hteve. Na drugoj godini akcenat se stavlja na rediteljsku analizu dramskog teksta i na studiju<br />
scenskog lika, u okviru realističke fakture. Treća godina posvećena je oblikovanju žanra i stila,<br />
na uzorku jednočinke ili jednoga čina veće dramske celine, dok se u četvrtoj godini sintetišu sva<br />
prethodna iskustva kroz proučavanje problema rediteljske kompozicije kroz strukturu<br />
celovečernje predstave. Na studijama nivoa mastera predviđa se usmeravanje nastave ka<br />
specifičnim žanrovskim oblikovanjima, ili oblicima pozorišta, odnosno ka radijskoj kreaciji<br />
(inscenacija klasike, muzičko pozorište, lutkarsko pozorište, pozorište pokreta, <strong>radio</strong> režija i<br />
drugo). Ispitne predstave studenata pozorišne režije izvode se na FDU, na sceni «Mata<br />
Milošević», ali i u mnogim profesionalnim pozorištima u Beogradu i Srbiji, kao i van Srbije, a<br />
ponekad i u drugim, vaninstitucionalnim i alternativnim prostorima.<br />
1 / 2
<strong>Katedra</strong> <strong>za</strong> <strong>pozorišnu</strong> i <strong>radio</strong> <strong>režiju</strong><br />
Prilikom osnivanja Akademije prvi profesori režije bili su dr Hugo Klajn (do 1970. godine) i<br />
Bojan Stupica, koji je u nastavi proveo samo oko godinu dana. Sledeću klasu režije preuzeo je<br />
Josip Kulundžić (predavao <strong>režiju</strong> do 1957. godine), koji je kasnije predavao glumu, a <strong>za</strong>tim je<br />
osnovao i koncipirao nastavu dramaturgije (do 1968. godine). Njima će se, posle fuzije sa<br />
Visokom filmskom školom 1952. godine, pridružiti Vjekoslav Afrić (do 1973. godine).<br />
Scenografiju, kao jedan od najvažnijih predmeta u studijskom programu režije, predavao je<br />
Milenko Šerban (do 1972. godine).<br />
Svest o strukturi i sistemu interakcije bila je linija vodilja, koja se prenosila i na drugu generaciju<br />
nastavnika pozorišne režije: Miroslava Belovića (1948-1956. na Katedri <strong>za</strong> glumu, 1970-1993.<br />
predavao <strong>pozorišnu</strong> <strong>režiju</strong>), Borjanu Prodanović (1961-1994.), Dimitrija Đurkovića (1969-1991.) i<br />
Dejana Mijača (1974-1998.). Kao nastavnik pozorišne režije svoju stvaralačku karijeru <strong>za</strong>vršio je<br />
i Ljubomir Draškić (1996-2002.). Nastavu pozorišne režije, kao nematičnog predmeta na<br />
grupama <strong>za</strong> dramaturgiju i <strong>za</strong> organi<strong>za</strong>ciju, u početku je vodio dr Hugo Klajn, a <strong>za</strong>tim Sergije<br />
Harašić (1960-2000.). Radio režija je uvedena 1964. godine i ubrzo je postala drugi matični<br />
predmet na Katedri. Nastavu je vodila Mira Trailović (do 1976.), a <strong>za</strong>tim Darko Tatić<br />
(1976-2001.). Posle profesora Milenka Šerbana nastavu scenografije preuzeo je Živorad Kukić<br />
(1972-1977.). Pored ostalih, asistenti na predmetu Pozorišna režija bili su i Vida Ognjenović<br />
(1975-1979.) Jagoš Marković (1994. do 2002) i Stevan Bodroža ( od 2003. do 2011.).<br />
Danas Pozorišnu <strong>režiju</strong>, kao glavni predmet na Katedri na osnovnim i diplomskim studijama<br />
predaju: professor emeritus Sveto<strong>za</strong>r Rapajić (na FDU od 1971.), redovni profesori, Šef<br />
Katedre Slavenko Saletović, (na FDU od 1974.), Egon Savin (od 1979.), Nikola Jevtić (od<br />
1980.) i Ivana Vujić (od 1990.), kao i vanredni profesori Alisa Stojanović (od 1994.) i Dušan<br />
Petrović (od 1994.), docent Darijan Mihailović (od 2001.) i asistenti Filip Grinvalda (od 2010.) i<br />
Ana Đorđević (od 2011.). Radio <strong>režiju</strong>, kao drugi glavni predmet, predaje redovni profesor<br />
Branislava Stefanović (od 1999. godine). Redovni profesor Miodrag Tabački (od 1978.) izvodi<br />
nastavu Scenografije i kostimografije, a Sveto<strong>za</strong>r Rapajić vodi i predmet Muzičko pozorište na<br />
diplomskim studijama. Nastavu Osnova pozorišne režije na studijskim grupama <strong>za</strong><br />
Dramaturgiju , Menadžment pozorišta, radija i kulturnih delatnosti, Snimanje i di<strong>za</strong>jn zvuka i<br />
Glumu, vodi redovni profesor Slavenko Saletović.<br />
2 / 2