Božić

Misijske poruke 2009./2010. 

Kroatischsprachige katholische Mission München

Hrvatska katolička misija München 

2 


Draga braćo i sestre! 

“Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga 

jedinorođenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj 

vjeruje, već da ima život vječni. Jer Bog nije poslao 

svoga Sina na svijet da sudi svijet, nego da se svijet 

spasi po njemu. Tko vjeruje u njega, tomu se ne 

sudi; a tko ne vjeruje, već je osuđen, jer nije vjerovao 

u jedinorođenoga Sina Božjega” (Iv 2, 16-18). 

Ove Misijske poruke ogledalo su nastojanja naše 

kršćanske zajednice u Münchenu, da svi ljudi 

“dođu do spoznanja istine i da se spase”. Od našega 

krštenja kročimo putem Onoga, koji nas je prvi ljubio da bismo stekli život 

vječni. Bog nas je iz ljubavi stvorio da budemo sretni i da ga proslavimo svojim 

životom. Tomu cilju služe i duhovna i materijalna dobra. Tomu služi naše vrijeme 

i naš trud. Za to su nam darovana sredstva spasenja, a to su sveti sakramenti među 

kojima najizvrsnije mjesto pripada slavljenju euharistije. 

Sveti Otac papa Benedikt XVI proglasio je ovu godinu svećeničkom godinom. 

Svećenik je vezan uz Krista koji preko njega djeluje u svetim sakramentima. Da 

bi sakramenti bili mjesto susreta čovjeka i Boga te predokus vječnog zajedništva s 

Bogom, potrebno je stvarati takvu atmosferu da ljudi u njima mogu osjetiti Božju 

prisutnost i njegovo djelovanje. Na to su pozvani svi: svećenik prvi, a onda svi 

drugi sudionici slavljenja svetih sakramenata. Slavljenje sakramenata nije nikakvo 

magijsko djelovanje niti razlog za organizaciju narodnih veselica, nego mjesto 

susreta Boga i čovjeka, koji se pretvara u istinsku kršćansku radost, zajedništvo 

i gozbu onih koji se ljube. Vjera je preduvjet za primanje svetih sakramenata. I 

djeca i mladi i odrasli trebaju rasti u vjeri. 

Kršćanska je zajednica narod Božji na putu prema vječnom Hramu Božjemu u 

nebu. Vjera okreće naš pogled prema nebu, odakle nam dolazi spasenje. „Prolazi 

obličje ovoga svijeta“. Materijalistički pogled na svijet i materijalističko slavljenje 

svetih sakramenata guši duh i otežava kršćanske korake kroz ovaj prostor i vrijeme. 

U produbljivanju vjere pomažu nam različite pobožnosti koje u ovim porukama 

tumačimo. 

Neka Gospodin blagoslovi sve koji se angažiraju u ovoj zajednici i neka svojim 

Svetim Duhom nadahne nove pothvate i nove osobe u radu na ovoj njivi Gospodnjoj! 

fra Tomislav Dukić, voditelj misije


Sažetak Papina pisma za 

svećeničku godinu 

Godinu dana za “promicati obvezu nutarnje 

obnove svih svećenika radi njihova čvršćeg 

i učinkovitijeg evanđeoskog svjedočenja u 

današnjem svijetu”, poželio je Sveti Otac u 

pismu upućenom “braći u svećenstvu” prigodom 

Svećeničke godine koja je započela 19. 

lipnja 2009., na svetkovinu Presvetoga Srca 

Isusova i Dana molitve za posvećenje klera. 

Papa je htio da se svećenička godina slavi zajedno 

s obilježavanjem 150. obljetnice “rođendana za nebo”, odnosno preminuća, 

svetoga Ivana Marije Vianneya, nebeskoga zaštitnika župnikâ, koji je preminuo 

4. kolovoza 1859. godine. Papa svim svećenicima u svijetu predlaže jednostavan i 

stvaran hod po uzoru na Arškoga župnika. 

Benedikt XVI. prije svega ističe neizmjeran dar svećenika ne samo za Crkvu nego 

i za čitavi svijet. Papa spominje apostolske napore, neumorno i skrovito služenje, 

ljubav brojnih svećenika, bezrezervno predanih služenju Bogu i bližnjemu, 

unatoč teškoćama i neshvaćanjima, katkada i progonima sve do vrhovnoga 

svjedočenja krvlju. Arški župnik bio je prije svega jako ponizan čovjek i svjestan 

da je kao svećenik najdragocjeniji dar božanskoga milosrđa za svoj narod. Izgledao 

je slomljen bezgraničnim osjećajem odgovornosti: Ako bismo dobro shvatili 

što je svećenik na zemlji – govorio je – umrli bismo, ali ne od straha nego 

od ljubavi. Znao je da je pozvan utjeloviti Kristovu prisutnost, svjedočeći njegovu 

spasonosnu ljubav. To što najprije moramo naučiti – stoji u Papinu pismu 

– jest posvemašnje poistovjećivanje Arškoga župnika sa svojom službom. Uistinu 

nije riječ o tome da se zaboravi kako je bitna učinkovitost otajstva neovisna o 

svetosti službenika; ali također se ne može zanemariti izvanredna plodonosnost 

koja nastaje u susretu između objektivne svetosti otajstva i subjektivne svetosti 

službenika. Vianney je sustavno pohađao bolesnike i obitelji, organizirao pučke 

misije i zaštitničke blagdane; prikupljao novac za svoja karitativna i misionarska 

djela; uljepšavao svoje crkve ..... brinuo se za siromašne .... zanimao za izobrazbu 

djece; osnivao bratstva i pozivao laike na suradnju s njim. Njegov me primjer 

potiče – istaknuo je Sveti Otac u svjetlu II. vatikanskog sabora – da istaknem 

prostore suradnje koju valja sve više proširiti na vjernike laike, s kojima svećenici 

čine jedinstveni svećenički narod. 

Papa potom podsjeća na svakodnevno svjedočenje Arškoga župnika: molitvu 

Kroatischsprachige katholische Mission München 

3


4 


pred Presvetim oltarskim sakramentom, slavljenje mise i ispovijedanje. Bio je 

uvjeren da o Misi ovisi sav životni žar jednoga svećenika. Benedikt XVI. potom, 

po uzoru svetoga Ivana Vianneya, potiče na nepresušno povjerenje u sakrament 

pokore, te potiče da ispovijedanje bude središte pastoralnih briga. Arški je 

župnik u ispovjedaonici katkada provodio po 16 sati na dan: hrabrio je žalosne, 

zagrijavao mlake, uspijevajući preobraziti srce i dušu brojnih osoba, jer znao je 

učiniti da osjete “milosrdnu ljubav Gospodinovu”. Ars je tada bio “velika bolnica 

za duše”. Velika je nesreća za nas župnike – govorio je sveti Ivan – u tome što duša 

tolikih vjernika otromi, privikavajući se na grijeh ili ravnodušnost. Stoga je činio 

strogo trapljenje s bdijenjima i postovima. Jednom se povjerio nekom subratu 

svećeniku: Reći ću vam svoj recept: Duše su plaćene Isusovom krvlju, a svećenik 

se ne može posvetiti njihovu spasu ako odbija osobno sudjelovati u velikoj cijeni 

otkupljenja – stoji u pismu. 

Papa potiče svećenike da po uzoru ovoga sveca poput njega žive “novim životom“ 

koji je Krist savjetovao, slijedeći tri evanđeoska savjeta siromaštva, čistoće i 

poslušnosti, kao redoviti put kršćanskoga posvećivanja u svakodnevnome životu. 

Kao siromah Arški je župnik mogao reći: “Moja je tajna jednostavna - sve dati i 

ništa zadržati”. Njegova se čistoća caklila u njegovu pogledu kada se očima jednog 

zaljubljenika obraćao prema Svetohraništu. A sasvim poslušan tvrdio je: “Ne 

postoje dva dobra načina služenja Bogu. Ima samo jedan: služiti Bogu kako On 

želi da mu se služi”. Papa ističe potrebu zajedništva između svećenika i vlastitoga 

biskupa u učinkovitome i osjećajnome bratstvu. Jedino će tako – pojasnio je 

Benedikt XVI. – svećenici moći u potpunosti živjeti dar beženstva i biti kadri potaknuti 

procvat kršćanskih zajednica u kojima se ponavljaju čudesa prvoga propovijedanja. 

Na koncu, Papa podsjeća kako je Pavao VI. govorio da “suvremeni 

čovjek radije sluša svjedoke 

nego učitelje, a ako sluša 

učitelje onda to čini jer su 

svjedoci”. Povjeravajući svećeničku 

godinu Blaženoj 

Djevici, Papa završava 

pismo riječima: Dragi 

svećenici, Krist računa na 

vas. Po uzoru na svetoga 

Arškog župnika, prepustite 

da vas osvoji Krist i bit ćete 

u današnjem svijetu vjesnici 

nade, pomirbe i mira.


KRIŽNI PUT 

Križni put je pobožnost na spomen Isusove muke 

od trenutka kada Isusa osuđuju na smrt do pokapanja 

Isusova tijela u grob. Sastoji se od 14 postaja 

ili stajališta. Za svaku postaju u crkvama ili na 

javnim mjestima postavljaju se slike ili kipovi s 

likovnim prikazima Isusove muke. 

Pobožnost je vrlo stara i potječe iz Jeruzalema. Nastala 

je tijekom hodočašća kada su vjernici obilazili 

mjesta Isusove muke. Križni put su osobito promicali 

sv. Franjo Asiški i franjevci, no pobožnost se 

značajnije proširila tek u 18. stoljeću u katoličkoj 

Crkvi. Sama pobožnost se sastoji od pripravne 

molitve, zatim od 14 molitvi za svaku postaju i završne molitve. 

Molitva Križnog puta može se razumjeti kao put prema dubljem, duhovnom 

zajedništvu s Isusom. Put križa je u svojoj biti škola vjere, one vjere koja je djelotvorna 

ljubavlju. Ova pobožnost nam očituje Boga koji sam s nama dijeli naše 

patnje, čija ljubav ne ostaje neosjetljiva i udaljena, nego silazi među nas, sve do 

smrti na križu. Bog koji s nama dijeli naše patnje želi preobraziti naše srce i pozvati 

nas da i mi sudjelujemo u patnjama drugih, želi nam dati «srce od mesa» 

koje neće biti neosjetljivo na patnje drugih, nego će dopustiti da bude taknuto i 

vodit će nas ljubavi koja ozdravlja i pomaže. 

Naša zajednica moli križni put u korizmene petke u 18.30 u kapeli bl. Alojzija 

Stepinca, Schwanthalerstr. 96/98. 

KRŠTENJE 

Priprema roditelja i kumova za krštenje 

održava se svakog četvrtka u 19.30 sati u 

Hrvatskoj katoličkoj misiji (Schwanthalerstr, 

96). Na velike kršćanske i državne blagdane 

nema pripreme. Krštenja se redovito 

obavljaju subotom u 15.00 sati u kapeli bl. 

Alojzija Stepinca (Schwanthalerstr. 96/98). 

Svećenici i đakon krste po svom internom 

dogovoru. Potrebo je dijete prijaviti u uredu 

Misije najmanje mjesec dana prije krštenja i 

dogovoriti sve detalje. Potrebno je pribaviti 

svijeću za krštenje i ponijeti je na obred. 

“U vodi je izvor životni!” 


5


6 


POST 

Post je dragovoljno odricanje svake hrane ili 

pića jedan ili više dana. Današnji svijet, a posebno 

zapadni, ne cijeni mnogo post. Oni više cijene 

umjerenost u jelu i piću više radi estetike. 

Post im se čini opasnim za zdravlje i ne vide njegovu 

duhovnu korisnost. Veliki razlog tome je i 

današnji konzumistički mentalitet. 

Ipak, samom postu pripada važno mjesto u religioznim 

obredima, radi trapljenja, očišćenja, 

žalovanja, prošnje. Biblija jasno utvrđuje smisao 

posta i uređuje njegovo vršenje te s molitvom i milostinjom smatra ga jednim od 

bitnih čina koji su pred Bogom izraz čovjekove poniznosti, nade i ljubavi. 

Biblija govori o raznolikim prigodama i pobudama posta, a uvijek je posrijedi 

želja da se čovjek vjere učvrsti u stavu poniznosti da bi prihvatio Božje djelovanje 

i stavio se u Božju prisutnost. Isus također uči svoje učenike i druge kako treba 

biti motiviran i učinjen post samo iz ljubavi prema Bogu. Dok protiv farizeja 

brani svoje učenike koji ne poste, Isus sam kaže: “Mogu li svatovi postiti dok je s 

njima zaručnik? Dok imaju zaručnika sa sobom ne mogu postiti. Ali doći će vrijeme 

kad će im se zaručnik ugrabiti. Tada će oni, u taj dan, postiti” (Mk 2, 19–20). 

Pravi post je dakle post vjere, biti lišen gledanja Gospodina i stalno ga tražiti. U 

očekivanju da nam se Zaručnik vrati post pokore ima svoje mjesto u djelovanju 

Crkve. Crkva je ostala vjerna tom Kristovom nauku, nastojeći obavljanjem posta 

vjernike dovesti u stav potpune otvorenosti za Gospodnju milost. 

Dani posta i nemrsa, koji uz post vežemo, u općoj Crkvi su svaki petak u godini, 

osim kada su svetkovine, i korizmeno vrijeme. Zapovjedni post i nemrs su na 

srijedu Pepelnicu i na Veliki petak. Kršćane obavezuje post od punoljetnosti do 

šezdesete godine života. 

KRIZMA 

Svetu krizmu slavit ćemo u nedjelju, 20. lipnja 2010. u crkvi St. Michael u 

12.00 sati. Slavlje će predvoditi vrhbosanski nadbiskup uzoriti gospodin Vinko 

kardinal Puljić. 

Krizmanici i kumovi trebaju najkasnije u 11.30 sati biti u dvorištu crkve St. 

Michael. Sa sobom trebaju ponijeti svijeću i iskaznicu krizmanika. 

HODOČAŠĆE KRIZMANIKA U RIM 

Hodočašće krizmanika u Rim bit će od 24. do 29. svibnja 2010. godine.


ČITAČI I PJEVAČI 

Liturgija je u Crkvi oduvijek bila i jest 

povlašteno mjesto, vrijeme i događaj 

na kojemu se Riječ čita, naviješta i 

tumači. Liturgija ne stvara Božju riječ, 

nego prima Riječ kroz Sveto pismo, 

omogućuje izranjanje njezine životne 

snage. Ona postaje živom Predajom. 

Liturgijska služba čitača tvori veoma 

jasan sakramentalni znak. Naviještati 

Božju riječ u liturgijskome slavlju 

znači uprisutniti Krista. Čitanja bi u Crkvi izgledala sasvim drugačije kad bi 

si čitači posvijestili da su oni nositelji Božje riječi, da preko njih zajednica čuje 

što Bog poručuje čovjeku. Čitanje koje treba navijestiti zahtijeva razmatranje i 

pripremu. Stoga nije dostatno doći tek nekoliko minuta prije liturgijskog slavlja, 

gdje će netko, najčešće župnik, odrediti tko će čitati ili biti presretan da ima 

nekoga tko želi čitati. U tom slučaju valja pripaziti i na povjerenje čitanja djeci jer 

ona nisu najprikladnija za tu službu. Nije riječ samo o nekome tko dobro čita, već 

o nekome tko čita na liturgijski način, a to znači da čitač bude uronjen u Božju 

riječ, da bude prožet vjerom i odgovornošću za riječ. 

Među raznim liturgijskim službama danas je, čini se, najrjeđa služba pjevača. Uloga 

je pjevača u tome da zajednica može slijediti njegovo dobro pjevanje. Jedna od 

najvažnijih zadaća pjevača je pjevanje pripjevnog psalma. S ovom službom usko 

je vezana služba zbora. Zbor o kojem se govori nije nikakva katolička glazbena 

udruga koja bi, umjesto da pjeva u nekoj dvorani, prigodno ili više puta pjevala 

u crkvi, već je dio liturgijske zajednice s posebnom liturgijskom službom. Crkva 

oduvijek zna da pjevanje, kao ništa drugo, pridonosi kako bi se od mnoštva pojedinaca 

učinila Kristu ugodna zajednica. 

PRVA PRIČEST 

Prvu pričest slavit ćemo u subotu, 12. svibnja 2010. u 10.30 sati u crkvi St. 

Paul. Djeca trebaju biti najkasnije u 10.00 sati ispred crkve gdje će se formirati 

procesija za svečani ulazak u crkvu. 

Ispovijed prvopričesnika i roditelja bit će u petak, 11. lipnja 2010. u 17.30 sati 

u crkvi St. Paul. Probe za prvopričesnike bit će u petak, 08. svibnja 2010. u 

16.00 sati u crkvi St. Paul. 


7


8 

MINISTRANTI 

Mogućnost za ispovijed? 


Župna zajednica te izabire i prihvaća između 

mnogo dječaka ili djevojčica. Budi stoga ponosan 

i radostan jer si pozvan na tako uzvišenu 

službu. Zato pozorno prati odvijanje obreda, 

moli se sabrano, dostojanstveno i pobožno se 

vladaj. Tvoje vladanje treba vjernike poticati 

na molitvu. Nikako ne bi bilo u redu da svojim 

ponašanjem i držanjem na bilo koji način 

ometaš svećenika ili vjernike. 

Ministrant je pozvan da u župnoj zajednici 

služi s određenom zadaćom, kako i sam naziv 

službe govori. Latinska riječ “ministrare” 

znači služiti - ministrant je službenik oltara, 

aktivni je sudionik bogoslužja. 

Bogoslužje je posebno slavlje u čast samome Bogu. Biti u posebnoj blizini Božjoj 

nije samo posebna čast nego je to i odgovornost. Sveta misa je najuzvišenija 

molitva koju vjernici mogu prinijeti Bogu. Stoga od poslužitelja oltara se očekuje 

posebna pozornost i sabranost. 

Ministrantsko odijelo ne želi samo uljepšati osobu, već želi obogatiti liturgiju. 

Lijepo odjeven ministrant, uz svečano i ozbiljno ponašanje, je ukras liturgije. 

Dužnosti ministranata 

- služiti na veću slavu Božju. 

- redovito i točno sudjelovati u službi Božjoj i na sastancima, 

- doći barem petnaest minuta prije mise kako bi se pripremio za ministriranje, 

- pobožno i sabrano obavljati svoju službu kod oltara, 

- pristupiti što češće sv. pričesti, 

- čuvati i spremati ministrantsko odijelo. Isto tako spremati i čuvati sve crkvene 

predmete; stavljati ih na za to određeno mjesto. 

Svaki dan u kapeli bl. Alojzija Stepinca od 18.00 -18.30 postoji mogućnost za 

sv. ispovijed. U posebna vremena crkvene godine kao što su Došašće i Korizma 

najavi se posebni raspored ispovijedanja vjernika. 

Nedjelja je dan Euharistije - Sv. mise, pa stoga nije najpogodnije vrijeme 

za ispovijed. Vjernici trebaju koristiti druge prilike koje im se nude da se 

ispovjede.


KLANJANJE PRED PRESVETIM 

Novost kršćanskoga kulta, kojemu je izvor u Kristovu otkupiteljskom djelu, 

u Novome zavjetu orisana je slikom “klanjanja Bogu u duhu i istini” (Iv 4,24). 

Ipak, ta Isusova riječ ne može biti usko shvaćena kao de nicija kršćanskoga 

bogoštovlja, nego u najširemu smislu kao 

putokaz življenja vjere. Kršćanski je život 

poklonstvo pred Bogom, poklonstvo koje 

se izražava i klanjanjem. Klanjanje je tek jedan 

od oblika poklonstva pred Bogom. 

Pojam euharistijsko klanjanje kroz dugi niz 

stoljeća poglavito je označavao klanjanje 

pred euharistijom, pred Kristom uprisutnjenim 

u euharistijskim prilikama. Duh 

nove liturgijske obnove, koji zahvaća ne 

samo liturgijske čine nego i oblike pučke 

pobožnosti, posvješćuje nam da liturgijski 

čini ne mogu biti promatrani tek 

kao izričaji ljudskoga štovanja Boga, nego 

su “djelo Krista svećenika i njegova tijela 

koje je Crkva” (SC 7). Sakramentalno slavlje euharistije jest čin iskazivanja 

hvale nebeskome Ocu, i to “po Kristu, s Kristom i u Kristu”, kako to ispovijeda 

najsvečanija liturgijska doksologija. Prihvatimo li osnovna teološka i pastoralna 

usmjerenja, koja kazuju da euharistijsko klanjanje ima svoj izvor u slavlju euharistije, 

postaje nam razvidno da i euharistijsko klanjanje ima svoju usmjerenost k 

proslavi Oca koji nam je u Sinu darovao svoje spasenje. Zato euharistijsko klanjanje 

nije samo poklonstvo pred euharistijom ili motrenje euharistijskoga Krista. 

Euharistijsko klanjanje usmjerava život vjere da bude, poklonstven, i u klanjanju 

Bogu i slavljenju Boga, jednom riječju da bude euharistijski. 

SVETA MISA SVAKI DAN - Kapela bl. Alojzija Stepinca 

Svaki dan u kapeli bl. Alojzija Stepinca, Schwanthalerstr. 96/98, u 18.30 sati 

slavimo svetu misu. 

KLANJANJE PRESV. OLTARSKOM SAKRAMENTU 

Svakog četvrtka poslije večernje svete mise u kapeli bl. Alojzija Stepinca u 18.30 

sati naša zajednica ima klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom. 


9


10 


KRUNICA 

Krunica je vrlo omiljena molitva kod kršćana, a kao 

sredstvo, kao vijenac od kamenih ili drvenih kuglice, 

često je možemo zapaziti oko vrata kršćana, u rukama 

molitelja, u automobilima i na mnogim prikladnim 

mjestima u kršćanskim obiteljima. Krunica nije nastala 

odjednom kao gotova pobožnost, nego se je s vremenom 

razvijala. Korijene današnjeg načina moljenja 

možemo naći kod starih pustinjaka koji su običavali na 

zrna nizati svoje molitve. 

Početkom XIV. stoljeća krunica se, radi lakšega 

moljenja dijeli na petnaest desetica (tri puta po pet desetica). Kako se krunica sve 

više širi i popularizira - osobito pod utjecajem redovnika dominikanaca - njezin 

se način moljenja sve više pojednostavnjuje s nakanom da bi cijelom narodu bio 

što prihvatljiviji. Tako se brojne završnice, iako su se poput litanijskih zaziva 

lako mogle pamtiti, reduciraju na petnaest, združenih u tri skupine spasenjskih 

događaja: radosna otajstva, slavna otajstva i žalosna otajstva ili otajstva boli. Papa 

Ivan Pavao II. je na početku 25. godine svoga ponti kata, 16. listopada 2002. godine 

potpisao apostolsko pismo Krunica Djevice Marije i otvorio Godinu svete 

krunice. Pismom je dosadašnjim trima otajstvima krunice: radosnim, žalosnim i 

slavnim, nadodao i četvrto, otajstva svjetla. 

Krunica blažene Djevice Marije stoljećima zauzima povlašteno mjesto među 

različitim oblicima ne samo marijanske nego i sveukupne pučke pobožnosti 

u iskustvu Crkve. Ne smije se izgubiti iz vida da je molitva “krunice” u svom 

začetku bila u potpunosti kristološkoga sadržaja (psaltir Očenaša), a i u razdoblju 

kad je zadobila marijansku obojenost usredotočenost 

na Kristovo otajstvo spasenja čuvala se kroz kristološke 

zaključke koji su se dodavali na molitvu “Ave Maria”. 

U molitvi krunice vjernici razmišljaju o otajstvima spasenja, 

u bogoslužju pak doživljavaju otajstvo spasenja. 

Molitveno razmišljanje nad otajstvima krunice u liturgiji 

nalazi svoj izvor i nadahnuće, a sama liturgija teži da bude 

življena i premišljana kroz molitveni život Kristovih 

vjernika. Krunica, svetopisamski nadahnuta i s liturgijskim 

slavljima usklađena, pruža mogućnost izgrađujućega 

dijaloga između liturgije Crkve i pobožnosti njezinih 

vjernika.


HODOČAŠĆE 

Hodočašće je uvijek zauzimalo važno mjesto u životu kršćana. Tijekom povijesti, 

kršćanin je polazio na put slaviti svoju vjeru na mjestima koja čuvaju uspomenu 

na Isusa Krista ili na onim mjestima koja predstavljaju važne trenutke 

povijesti Crkve. Posjećivao je svetišta 

koja časte Majku Božju ili svetišta koja 

podržavaju živi primjer svetaca. Njegovo 

je hodočašćenje proces obraćenja, 

žudnja za intimnošću s Bogom, povjerljiva 

molitva za svoje materijalne i 

duhovne potrebe. U svim svojim mnogostrukim 

vidovima hodočašće je uvijek 

bilo za Crkvu čudesni dar. Osobito 

su danas hodočašćenja vrlo omiljela 

pobožnost vjernika. 

Hodočašće simbolizira iskustvo čovjeka 

kao putnika, koji tek što je izišao iz majčina krila već se upućuje na put vremena 

i prostora svojeg života. Hodočašće je po svojoj naravi obično vezano uz žrtve 

i odricanja. Dobro, odnosno, milost koju hodočasnik na svetom mjestu postiže 

upravo je nagrada i za ovakav izvršeni napor. Hodočašćenje je vrlo omiljena praksa 

među pobožnim svijetom. Povijest izabranoga naroda u Starome zavjetu zapravo 

je veličanstveno hodočašćenje na putovima vjere: izlazak iz Egipta, prolaz kroz 

Crveno more, putovanje kroz pustinju, kušnje i grijeh, ulaz u obećanu zemlju, 

hod u babilonsko izgnanstvo te povratak u staru domovinu. Izraelci su tri puta 

godišnje, za velike blagdane Pesah, Ševuot i Sukkot, hodočastili u sveti grad Jeruzalem. 

Kršćani pak odlaze u sveta mjesta na kojima se Bog objavio ili koja su povezana 

sa životom, mukom, smrću i uskrsnućem Isusa Krista i njegovih svetaca. 

Hodočašće se razlikuje od turizma: turizam je bijeg iz svakidašnjeg života u nešto 

neobično, nesvakidašnje, zabavno, a hodočašće je putovanje prema određenom 

cilju, putovanje bogato simbolizmom. Isus se predstavlja kao “Put, Istina i Život” 

te utjelovljenjem i rođenjem od Djevice kreće na put svojeg naroda i cijelog 

čovječanstva sjedinjujući se na neki način sa svakim čovjekom. Isus ne samo da 

pokazuje put kojim treba hodati do Boga nego i sam hoda tim putem. On je u 

svojoj osobi Put do Boga. Kršćanski je život predstavljen kao hodočašće prema 

nebeskom Jeruzalemu, hodočašće koje ima transcendentni cilj. Kršćanin je 

svjestan da je ovdje na zemlji “putnik, tuđinac i pridošlica”, njegova je “domovina 

na nebesima”. 


11


12 

Glas s raspela 

Krist nema ruke, 

Ima samo naše ruke 

Da danas čini svoja djela. 

Krist više nema nogu, 

Ima samo naše noge 

Da danas dođe ljudima. 

Krist više nema glasa, 

Ima samo naš glas 

Da danas govori o sebi. 


TERMINI RODITELJSKIH SUSRETA 

Susreti roditelja u 19.30 sati u prostorijama misije: 

1. Srijeda, 27. siječnja 2010. – fra Tomislav Dukić: Što je odgoj? 

2. Srijeda, 24. veljače 2010. – fra Daniel Stipanović: Brak u Bibliji 

3. Srijeda, 24. ožujka 2010. – fra Luka Livaja: Molitva u kršćanskom životu 

4. Srijeda, 21. travnja 2010. – fra Ante Jojo Marković: Euharistija – središnji 

događaj vjere 

5. Srijeda, 19. svibnja 2010. – fra Boris Čarić: Krizma - potvrda vjere ili 

rastanak s Crkvom 

Molitve roditelja u 18.00 sati u kapeli bl. Alojzija Stepinca: 

1. Subota, 30. siječnja 2010. 

2. Subota, 27. veljače 2010. 

3. Subota, 27. ožujka 2010. 

4. Subota, 24. travnja 2010. 

5. Subota, 22. svibnja 2010. 

TERMINI TEČAJEVA ZA ZARUČNIKE U 2010. 

01., 02. i 03. veljače 2010. 

12., 13. i 14. travnja 2010. 

17., 18. i 19. svibnja 2010. 

11., 12. i 13. listopada 2010. 

Krist više nema snage, 

Ima samo naše snage 

Da k sebi privede ljude. 

Početak tečaja je svaku večer u 19.30 sati, a završetak 

u 21.30 sati. Nije potrebna nikakva prijava, nego je 

potrebno samo doći u misiju u Schwanthalerstr. 96/98, 

80336 München gdje će biti prvu večer ujedno i prijava 

za tečaj. 

Krist više nema Evanđelja 

da bi se čitala. 

No, sve ono što rječju i djelom činimo, 

Sve to jest Evanđelje koje se još piše. 

Anonimni pjesnik (XV. st.)


Izbori za Misijsko vijeće HKM München 

7. ožujka 2010. 

Misijsko vijeće (župsko vijeće) izravno na izborima biraju katolici jedne katoličke 

zajednice. Ono je od crkve priznat gremij vjernika laika. Misijsko vijeće ima veoma 

važnu ulogu u životu zajednice. U njemu se sabiru mnoge informacije iz života 

zajednice, pripremaju se važne odluke za život zajednice i umrežavaju različite 

grupe i inicijative. Misijsko vijeće je mjesto gdje se osjećaju želje, razočarenja, nadanja 

i novi pomaci u zajednici. Ono savjetuje i podupire rad župnika i pastoralnih 

suradnika u pastoralnim aktivnostima, kao što je priprema i slavlja euharistije, 

kod prve pričesti i krizme, crkvenih obreda i drugih slavlja i svih različitih 

aktivnosti zajednice. Ono raspravlja i savjetuje pastoralni team o vjerskom stanju 

i napretku zajednice, o društveno-političkim pitanjima, o kulturnim nastojanjima, 

o razvoju zajednice u konkretnim prilikama i neprilikama, o očuvanju svega 

stvorenoga. 

Najvažnija zadaća Misijskog vijeća jest stvarati takvo ozračje i okolinu da čovjek 

može rasti i razvijati se u čovještvu i vjeri. Zadaća Misijskog vijeća počiva na slici 

Crkve kao naroda Božjega. Tako zajednicu nose svi članovi Crkve. Svi su pozvani 

angažirati se. Svi su suodgovorni za to da vjernička zajednica napreduje. 

Pravo glasa na izborima za Misijsko vijeće imaju svi katolici od navršene 14 godine 

života, a pravo biti birani imaju svi katolici od navršene 16 godine života. 

Svi vjernici, koji žele, mogu se kandidirati za ove izbore priloživši vlastiti pro l. Izborna 

komisija predstavit će vjernicima kandidate. Rokovi i način predstavljanja 

kandidata bit će objavljeni u na našoj Internet stranici, putem župskih obavijesti 

kao i na posebno tiskanim listićima. 

Izbori će se održati u svim crkvama gdje slavimo sv. misu u nedjelju 7. ožujka 

2010. 

Cijela zajednica zahvaljuje dosadašnjim bivšim članovima Misijskog vijeća na 

suradnji i angažmanu u raznim prilikama života naše zajednice. Gospodin neka 

ih obaspe svojim blagoslovom za uloženo vrijeme i sposobnosti. 

aus Überzeugung 

k a n d i d i e r e n . w ä h l e n . m i t m a c h e n 

7. März 2010 


13



50. obljetnica smrti bl. Alojzija 

Stepinca 

Kako je umro kardinal Stepinac? 

Krašić. Bila je srijeda, 10. veljače 1960. 10 sati župnik i 

nazočne časne sestre htjeli su bolesniku prema prethodnom 

nalogu liječnika dati injekciju, no on prekine župnika i reče 

mu: “Znate što, župniče! Pustite vi injekciju. Idemo najprije 

na ono što je najvažnije. Uzmite štolu. Čemu se zavaravati? 

Sjednite ovdje pa idemo od početka. Osigurati se, pa što 

Bog dade”. Obavio je opću ispovijest. Nakon ispovijesti reče 

župniku: “Dajte mi svetu pomast. Ne zaboravite mi podijeliti 

i Papin blagoslov”. 

Sat na zidu otkucavao je 14 sati. Kardinal je teško disao i zamolio 

je časnu sestru, koja je bdjela i molila krunicu i bila najbliža 

njegovoj samrtničkoj postelji, riječima: “Donesite mi onu moju svijeću!” Svijeću je 

naime, tjedan dana prije, na samu Svijećnicu dao blagosloviti, uz napomenu da će mu 

uskoro trebati. Kada su mu sestre donijele i zapalile traženu svijeću, kako je krevet 

bio uza zid, a bolesnik je ležao na desnoj strani prema zidu uporno gledajući Gospinu 

sliku, stavili su mu svijeću u šaku lijeve ruke. Kada je ugledao zapaljenu svijeću, snažno 

ju je prihvatio i stisnuo šaku. Usnama je micao moleći i opetujući: “Fiat voluntas Tua!” 

- Neka bude volja tvoja! 

Srijeda, 10. veljače 1960., sat je pokazivao 14 sati i 15 minuta . “Fiat voluntas Tua”. 

Bile su to posljednje riječi koje su nazočni čuli iz umirućih usta hrvatskog kardinala i 

nadbiskupa zagrebačkoga, zatim Sluge Božjega, a danas Blaženika Alojzija Stepinca. 

Ispustio je svoju dušu, držeći čvrsto u ruci blagoslovljenu svijeću s kojom je vedro 

dočekao smrt. Krašički župnik vlč. Josip Vraneković, odmah je o kardinalovoj smrti 

izvijestio Kaptol zagrebački, a mještanima Krašića i milicijskoj straži to su najavila 

crkvena zvona. Vijest o kardinalovoj smrti brzo se širila na sve strane svijeta, mnogi su 

pohitali u Krašić, ali tamo milicijska straža nije dozvoljavala nikome pristup pokojniku. 

Zagrebački nadbiskup koadjutor msgr. dr. Franjo Šeper, koji je tada u svojstvu 

apostolskog administratora nastavio upravljati nadbiskupijom nakon što je obavijestio 

o smrti Svetog Oca papu Pia XII., spremao se odmah poći u Krašić. U nadbiskupske 

prostorije dolaze međutim predstavnici UDB-e i obavještavaju ga i upozoravju. 

UDB-a odlučuje gdje će se ukopati preminuli osuđenik. To upozorenje glasi: Kako je 

osuđeni zagrebački nadbiskup Stepinac umro prije nego mu je istekla izrečena kazna, 

koju nije u cijelosti izdržao, to vlast (komunistička) ima zakonsko pravo na “mrtvo 

osuđenikovo tijelo” i samo ona može odlučiti gdje će mrtvo kardinalovo tijelo biti 

sahranjeno. Nadbiskupu koadjutoru dr. Šeperu tada je rečeno da STEPINĆEVO


TIJELO MOŽE BITI SAHRANJENO BILO GDJE 

NA PODRUČJU KRAŠIĆKE ŽUPE. ALI U ZA- 

GREBU NIKAKO! Nadalje, da se još iste noći te srijede 

10. veljače, ima odvesti u Zagreb radi obdukcije, 

pri sudskom liječničkom pregledu. Krašić u srijedu, 

10. veljače od 18 do 20 sati. U Krašić su iz Zagreba 

doskora stigla mrtvačka kola s lijesom te neki pripadnici 

UDB-e pa i neki funkcioneri vlasti, a sa zagrebačke 

Šalate i neki liječnici sudske medicine na čelu sa svojim 

predstojnikom dr. Vladimirom Palmovićem. 

“I kada su i liječnici utvrdili da je u bolesnika nastupila 

smrt,” nazočni predstavnici vlasti naredili su da 

se mrtvo tijelo odmah otpremi na Institut za sudsku 

medicinu Medicinskog fakulteta na Šalatu u Zagrebu. 

10. veljače oko 20 sati kolona automobila kreće iz 

Krašića u Zagreb. Zatim su se uputili prema Zagrebu, 

mrtvačka kola s posmrtnim ostacima preminuloga 

kardinala Alojzija Stepinca, potom službeni auto s nadbiskupom 

koadjutorom msgn. dr. Šeperom, u pratnji 

pomoćnog biskupa Sali Sewissa i zatim liječnici iz Instituta 

za sudsku medicinu iz Zagreba te velik broj auta 

s članovima UDB-e i komunističke vlasti, koji su pratili 

kolonu ispred i iza mrtvačkih kola. U Zagrebu na 

Šalati, gdje je već svuda bila raspoređena vojska i milicija, 

u Institutu za sudsku medicinu i kriminalistiku 

zagrebačkog Medicinskog fakulteta bila je obavljena 

obdukcija, a tijelo je trebalo biti balzamirano. Sve je to 

imalo biti gotovo do 4 sata ujutro toga dana 11. veljače 

1960. No što se te noći u Institutu za sudsku medicinu 

dogodilo, saznat će se tek 33 godine kasnije, na dan 

ekshumacije 1993. u zagrebačkoj Prvostolnici, u povodu 

obvezne identi kacije u postupku beati kacije 

za proglašenje blago preminuloga kardinala slugom 

Božjim. 

U četvrtak, 11. veljače 1960. u ranim jutarnjim satima 

posmrtni ostatci kardinala Stepinca ponovno u 

Krašiću. U četvrtak 11. veljače 1960. u ranim jutarnjim 

satima vozeći velikom brzinom, mrtvačka kola dovezla 

su natrag iz Instituta za sudsku medicinu u Zagrebu 




u Krašić “balzamirano” kardinalovo tijelo, gdje je ostalo 

izloženo u lađi župne crkve u Krašiću blizu svetišta sve 

do petka 12. veljače 1960. g., do 19,30 sati. 

KRAŠIĆ četvrtak, 11. veljače 1960. u Krašiću užurbane 

pripreme za ukop u župnoj crkvi. Dok se mrtvo tijelo 

nije vratilo iz Zagreba, prema dogovoru vjernika u župi 

odlučeno je da je jedino dolično mjesto za kardinalov 

ukop župna crkva, i to samo središte pred oltarom, gdje 

je pokojnik proveo tolike sate u molitvi i klanjanju od 

kako je u tijeku zadnjih 8 godina 2 mjeseca i 5 dana bio 

zatočenikom u svojoj rodnoj župi. Odmah se započelo s 

uklanjanjem poda da se uredi grobnica. 

ZAGREB - PRVOSTOLNI KAPTOL petak 12. veljače 

1960. u 12,30 sati. Nakon što je u petak, 12. veljače. u 

10 sati nadbiskup koadjutor dr. Šeper objavio odredbu 

kojom njega Sveta Stolica imenuje za apostolskog administratora Zagrebačke nadbiskupije 

u 12,30 sati dobiva iznenađujuću vijest, koju mu donosi predsjednik vjerske 

komisije komunističke vlasti koja glasi: “Da je ŽALBU službenog Kaptola ‘mjerodavna 

vlast’ usvojila te je zaključeno DA SE UKOP MOŽE OBAVITI U ZAGREBAČKOJ 

KATEDRALI i da dr. Šeper može po volji organizirati ukop.” Neočekivani obrat u 

samo nekoliko sati! Taj događaj mnogi smatraju i nazivaju prvim kardinalovim čudom. 

Međutim to nije i posljednje što se može nazvati “čudom kardinala Stepinca”. 

ZAGREB - Institut Šalata, noć 10. na 11 . veljače 1960. Što se zapravo dogodilo u 

noći 10. veljače 1960. na dan smrti kardinala Stepinca? “Na dan smrti 10. veljače 

1960. Stepinčevo mrtvo tijelo bilo je prevezeno iz Krašića radi obdukcije na Institut 

za sudsku medicinu na Šalatu u Zagrebu. Crkvene su vlasti zatražile da se kardinalovo 

tijelo balzamira (pri balzamiranju unutrašnji meki organi se uklanjaju jer se ne mogu 

balzamirati), a tadašnji apostolski administrator Zagrebačke nadbiskupije msgr. dr. 

Franjo Šeper zamolio je jednog liječnika koji je sudjelovao u obdukciji da sačuva kardinalovo 

srce u interesu Crkve, što je ovaj i učinio.“ (Te je večeri Šalata bila okružena 

vojnicima, a u Institutu je bilo bezbroj ondašnjih policajaca u odorama i UDB-aša i 

u civilu) 

KARDINALOVO SRCE SPALJENO. Dvije godine kasnije, točnije 1962., našao 

se iz sastava Instituta jedan izdajica koji je dojavio UDB-i kako msgr. Šeper “čuva” 

Stepinčevo srce. UDB-a je odmah, “pritisnuvši” tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa 

msgr. Šepera, došla do kardinalova srca, koje je u međuvremenu balzamirano, zatim 

ga je odmah spalila u malom krematoriju ondašnje SUP-ovske ambulante u 

Šarengradskoj ulici na Trešnjevci u Zagrebu, a pepeo bacila. Najavljeno 10. na 11. 

veljače 1962. balzamiranje kardinalovih smrtnih ostataka nije uopće obavljeno, već je


u mrtvo kardinalovo tijelo ulivena velika količina kiseline. Ta je kiselina imala zadaću 

razgraditi cjelokupni pokojnikov organizam, kako bi se izbrisali tragovi sustavnog trovanja 

tijekom njegova sužanjstva u zatvoru u Lepoglavi. To je utvrđeno prilikom ekshumacije 

kardinalova mrtvoga tijela u postupku proglašenja pok. kardinala Stepinca 

slugom Božjim u veljači 1993. god. 

SVEČANA SAHRANA U ZAGREBAČKOJ PRVOSTOLNICI ZAGREB, SUB- 

OTA 13. VELJAČE 1960. Odmah nakon saznanja da posmrtne ostatke preminulog 

kardinala Stepinca može ukopati po svojoj volji, zagrebački nadbiskup koadjutor 

msgr. dr. Franjo Šeper to je i učinio. U petak, 12. veljače nakon 19,30 sati iz Krašića u 

zagrebačku Katedralu dovezeno je kardinalovo mrtvo tijelo (tada su bili još svi uvjereni 

da je i balzamirano ), gdje je i prenoćilo. Istodobno se u sredini velike lađe iza 

samoga svetišta ubrzano uređivala grobnica. Već rano ujutro u subotu 13. veljače, 

Katedrala je bila puna vjernika. U 9 sati u njoj je bilo popunjeno i posljednje mjesto. 

Veliko mnoštvo vjernika moralo je ostati na trgu ispred Katedrale i u dvorištu oko 

same Katedrale. 

Katedrala u 10 sati - De profundis! Nešto iza 10 sati msgr. dr. Franjo Šeper započeo 

je svečanu zadušnicu, uz mrtvačku misu koju je pjevao katedralski zbor. Iza zadušnice 

msgr. Šeper je održao posmrtno slovo i oprostio se od pokojnog kardinala Stepinca. 

Zatim je uslijedio ukop u grobnicu u kojoj i danas počivaju u miru Božjem mučenički 

ostatci sluge Božjega i hrvatskog kardinala ALOJZIJA STEPINCA, čiji grob već 

50 godina i danju i noću nije nikada bez svježega cvijeća koje u znak zahvalnosti za 

prinesenu kardinalovu žrtvu polažu odani vjernici. Na grobu kardinala Stepinca u 

Katedrali već 50 godina vjernici mole i zavjetuju se. Kardinalov grob u zagrebačkoj prvostolnici 

postao je (a to je već punih 50 godina a i dan današnji) mjesto na kojemu se 

i prema svjedočenju samih njegovih progonitelja jugokomunističkih vlasti “spontano 

okupljaju mase vjernika” koji tamo mole i zavjetuju se i na njegov zagovor dobivaju 

uslišenje svojih molba, a grob je svakodnevno kićen svježim cvijećem. 

Uz ime preminulog kardinala Stepinca jugokomunističke su vlasti najradije dodavale 

“zločinac”. Zbog kleveta, laži i 

mržnje kojima je bio progonjen 

i suđen kardinal Stepinac 

proživljavao je mučeništvo 

srca. Unatoč tome kardinal je 

ostao čvrst, vedar, ustrajan i 

nepokolebljiv. Zato mu Crkva 

u Hrvata i hrvatski narod 

uzvraćaju odanim poštovanjem 

i pobožnošću. 



18 

DAN DOGAĐAJ 


06. veljače Humanitarni koncert za gradnju crkve na Udbini - Oliver Dragojević 

10. - 14 veljače STEPINČEVO 

10. - 13. veljače Kapela (Schwanthalerstr. 96-98) Duhovna obnova - Dr. fra Ante Vučković 

17. veljače Pepelnica -18.30 sati - sv. misa uz obred pepeljavanja 

27. veljače - 6. 

ožujka 

TERMINI U 2010. GODINI 

Hodočašće u Svetu Zemlju - Izrael 

01. travnja VELIKI ČETVRTAK - St. Paul - u 19.30 sati Misa Večere Gospodnje s 

njemačkim vjernicima 

02. travnja VELIKI PETAK -10.00 sati - Križni put naroda - početak u crkvi St. Michael 

- u 18.00 sati OBREDI Velikog petka za Hrvate u crkvi St. Paul 

03. travnja VELIKA SUBOTA - 20.00 sati - St. Paul - Uskrsno bdijenje - blagoslov jela 

04. travnja NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODINOVA 

01. svibnja Cjelodnevni susret svih ministranata s područja Bavarske 

08. - 09. svibnja Hrvatski nacionalni susret mladih katolika u Zadru 

12. - 16- svibnja Ökumenicher Kirchentag in München 

16. svibnja Dan sjećanja u Bleiburgu - Misija organizira odlazak autobusima 

12. - 16. svibnja Hodočašće u Lourdes 

24. - 29. svibnja Hodočašće krizmanika u Rim 

03. lipnja Tijelovo - 8.00 - Marienplatz - Svečano euharistijsko slavlje - Procesija s 

Presvetim Sakramentom 

12. lipnja PRVA PRIČEST- 10.30 - St. Paul 

13. lipnja SV. ANTE - Sv. misa s blagoslovom djece i ljiljana u 17.00 sati u crkvi St. 

Paul. 

20. lipnja KRIZMA- 12.00 sati - St. Michael - Predvodi vrhbosanski nadbiskup i 

metropolita uzoriti gospodin Vinko kardinal Puljić 

27. lipnja Hrvatsko hodočašće u Altötting - misija organizira odlazak autobusima. 

03. svibnja Hodočašće Sv. Anti u Padovu 

04. listopada Sv. Franjo – Središnje slavlje u crkvi St. Michael u 12.00 sati 

01. studenoga Waldfriedhof - Molitve na hrvatskim grobovima - (10.00 sati Lorettoplatz) 

24. prosinca BADNJAK – Sv. misa Polnoćka St. Gabriel u 20.30 (Versaillerstr. 20) i St. 

Paul u 24.00 sata. 

25. prosinca SVETKOVINA ROĐENJA GOSPODINOVA - Svečana sv. misa u 12.00 

sati u crkvi St. Michael


SVETE MISE na hrvatskom jeziku 

MJESTO CRKVA ADRESA DAN VRIJEME 

Geretsried Maria Hilf Johann-Seb.-Bach-Str. 2 Subota 16.30sati * 

München Kapela Schwanthalerstr. 96 Nedjelja 10.00 sati 

München Maria Schutz Bäckerstr. 19 - (Pasing) Nedjelja 11.45 sati 

München St. Michael Neuhauserstr (Centar) Nedjelja 12.00 sati 

München St. Gabriel Versaillerstrasse 20 Nedjelja 12.00 sati 

München St. Paul St.-Pauls-Platz 10 Nedjelja 16.00 sati * 

Poing St. Michael Schulstr. 36 Nedjelja 12.00 sati 

Ebersberg Kreiskrankenhaus Pfarrer-Guggetzer-Str.3 Nedjelja 10.30 sati 

Emmering St. Johannes d. T. Kirchplatz 1a Nedjelja 16.00 sati * 

* Ljetno vrijeme: 17.00 sati 

München: St. Paul 

Geretsried: Maria Hilf 

Emmering: St. Johannes d. T. 

HODOČAŠĆA 

“SPOMENI SE DA SVETKUJEŠ 

DAN GOSPODNJI!” 

(Božja zapovijed) 

HODOČAŠĆE MAJCI AJCI BOŽJOJ LURDSKOJ - LOURDES 

Od 12. do 16. svibnja 2010. Polazak u srijedu, 12. svibnja 2010. u 

17.30 sati ispred misije. Cijena 285 €. 

HODOČAŠĆE SV. ANTI I SV. LEOPOLDU U PADOVU 

Polazak u petak, 2. srpnja 2010. u 23.00 sata sa eresienwiese. 

Cijena 85 €. 

HODOČAŠĆE U ALTÖTTING - 37. hrv. nacionalno hodočašće 

Polazak u nedjelju 27. lipnja 2010. u 7.30 sati ispred misije. 

Cijena 25 €. 

Hodočašće pješaka u Altötting - 25. lipnja 2010. 

Polazak iz Ebersberga u 9.00 sati. 

Biciklističko hodočašće u Altötting - 26. lipnja 2010. 

Polazak u 8.00 sati ispred misije. 

Lou Lourde rde rdes 


19


20 


RASPORED VJERONAUKA 2009./2010. 

Razred Vjeroučitelj Dan Sat Dvorana 

1. razred s. Nikolina Subota 11.00 sati Velika 

2. razred s. Nikolina Subota 10.00 sati Velika 

3. razred s. Viktorija Petak 15.00 sati Dvorana 3 

3. razred s. Viktorija Petak 16.00 sati Dvorana 3 

3. razred s. Viktorija Subota 10.00 sati Dvorana 3 

3. razred s. Viktorija Subota 11.00 sati Dvorana 3 

4. razred s. Viktorija Četvrtak 17.00 sati Dvorana 2 

5. razred đakon Mate Subota 10.00 sati Dvorana 2 

6. razred fra Ante Jojo Subota 11.00 sati Kapela 

7. razred fra Daniel Subota 11.00 sati Dvorana 2 

8. razred fra Boris Petak 15.00 sati Velika 

8. razred fra Boris Petak 16.00 sati Velika 

8. razred fra Boris Subota 11.00 sati Kapela 

8. razred fra Boris Subota 12.00 sati Kapela 

9.-12. razred fra Daniel Petak 19.00 sati Velika 

Studenti i mladi fra Boris Petak 20.00 sati Velika 

FRAMA fra Daniel Srijeda 19.00 sati Velika 

Katekumeni fra Tomislav Po dogovoru 

KNJIŽNICA 

Misija posjeduje vlastitu knjižnicu koja služi svim vjernicima za uzdizanje 

njihove duhovnosti i kulture. Fond knjiga povećava se nabavkom same Misije 

ili različitim donacijama knjiga. Svatko može darovati knjigu za misijsku 

knjižnicu. Svi koji posuđuju knjige sudjeluju u održavanju fonda knjiga time 

što ih čuvaju i na vrijeme vrate. Knjižnicu vodi gosp. Drago Šiprak. 

Radno vrijeme knjižnice: 

Srijeda: 16.00 - 18.30 sati 

Subota: 9.45 - 11.45 sati 

Prvi petak: 16.00- 18.00 sati 

Telefon: (089) 179581-34 

Napomena: U Misiji se mogu nabaviti knjige 

duhovnog sadržaja: Biblija, Katekizam 

Katoličke crkve, i drugi duhovni naslovi kao 

i različiti nabožni predmeti.


PJEVANJE, SVIRANJE, PLESANJE, 

SUSRETI 2009./10. 

SAT SKUPINA GDJE 

Pon. 20.00-22.00 Veterani folklora Velika dvorana 

Ut. 20.00-22.00 Mladi - Folklorna skupina A 

Fra Andrija Kačić Miošić 

Zadnji dio kapele 

19.00-21.00 Klapa Croatia (Sastav II) Dvorana br. 3 

Sr. 17.00-18.00 Tamburaška supina C/početnici Dvorana br. 2 

20.00-22.00 Klapa Croatia (Sastav I) Dvorana br. 3 

Čet. 19.00-21.00 Crkveni zbor Pasing Dvorana br. 3 

18.30-21.30 Misijski bend “Stigma” Podrum 

19.30-20.30 Priprema roditelja i 

kumova za krštenje 

Pet. 15.15-16.00 Dječji folklor “Bijeli golubovi” 

(4-7 god.) 

16.00-17.00 Dječji folklor “Bijeli golubovi” 

(8-11 god.) 

Velika dvorana 


Dvorana br. 2 i 3 

17.00-18.00 Dječji zbor “Hrvatski slavuji” Dvorana br. 3 

18.00-19.00 Dječji folklor B (12-15 god.) Dvorana br. 2 

19.00-21.00 Lira Dvorana br. 3 

19.00-20.00 Priprema odraslih za sakramente Ured 

20.00-22.00 Mladi - Folklorna skupina A 

Fra Andrija Kačić Miošić 


Sub. 14.00-16.00 Vježbe za orkestar - Tamburice Dvorana br. 2 

16.30-18.00 Tamburaška skupina mladih Dvorana br. 3 

18.00-20.00 Crkveni zbor St. Paul i St. Michael Dvorana br. 3 

19.00-21.00 Crkveni zbor St. Gabriel St. Gabriel 

Zadnji utorak u mjesecu 

19.00-21.00 Akademski krug Velika dvorana 


21


22 

Dušobrižnici: 

fra Tomislav Dukić, župnik 

fra Luka Livaja 

fra Bože Ančić 

fra Ante Jojo Marković 

fra Daniel Stipanović 

fra Boris Čarić 

Mate Kutleša, đakon 

2009. godina 

Broj krštenih: 139 

Broj prvopričesnika: 148 

Broj krizmanika: 109 

Broj crkveno vjenčanih: 20 

Broj povratnika u crkvu: 4 

Broj umrlih: 14 

2008. godina 







2007. godina 








PASTORALNO OSOBLJE 

Pastoralne suradnice: 

č. s. Viktorija Vukančić 

č. s. Nikolina Bilić 

č. s. Nada Pavlović 

Tajništvo: 

č. s. Blaga Vojković 

Gđa. Marija Šibenik 

STATISTIKA 

HRVATSKE KATOLIČKE MISIJE MÜNCHEN 

2006. godina 







2005. godina 







2004. godina 







Napomena: 

Statistički podatci obuhvaćaju samo ono što je zabilježeno u misijskim knjigama. 

Mnogi drugi hrvatski vjernici vode se po njemačkim župama i župama u 

Domovini.


CARITAS - SOCIJALNA SLUŽBA 

Socijalna služba za radnike iz Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije 

CZ Innenstadt - Herr Strujić 

Landwehrstr. 26/II; Tel.: 089/23 11 49 65; Fax: 089/23 11 49 38 

Stadtbezirke: Altstadt-Lehel, Ludwigsvorstadt, Maxvorstadt, Neuhausen-Nymph., 

Bogenhausen, alkirchen-O’sendl. 

S-Bahn, U-Bahn, Trambahn do Karlsplatz Stachus 

CZ Au-Haidhausen - Frau Čolak 

Hohenschwangaustr. 24 ; Tel.: 089/69 390 824 ; Fax: 089/69 390 826 

Stadtbezirke: Au-Haidhausen, Berg am Laim, Trudering-Riem, Ramersdorf-Perlach, 

Obergiesing, Untergiesing-Harl. 

U2 ili S1, S2 do Giesing , Tram 27 do Schwanseestr 

CZ Ost - Herr Blažević 

Kreillerstraße 24; Tel.: 089/43 669 614; Fax: 089/43 669 620 

Stadtbezirke: Schwabing-Moosach, Milberstsh. Am Hart, Schwabing-Freim., Allach- 

Untermenz., Feldmoch.-Hasenb. 

U2 Feldmoching 

CZ Innenstadt (im Westend) - Herr Mihaljević 

Schrenkstr. 3; Tel.: 089/ 500 355- 31; Fax: 089/ 500 355-13 

Stadtbezirke: Sendling, Sendling-Westpark, Schwanthalerhöhe., Hadern, Pasing-Obermenz., 

Aubing-Lochhausen, Laim 

U4 und U5 do Schwanthalerhohe, Tram 18 i 19 do Schrenkstrasse. 

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Berlinu 

Ahornstr. 4; 10787 Berlin 

Tel.: 030 / 21 91 55 14 ; Fax: 030 / 23 62 89 65 

Generalni konzulat Republike Hrvatske 

Oberföhringerstr. 6; 81679 München 

Tel.: 089 / 90 90 16 50; Fax: 089 / 98 31 62 

Generalni konzulat Bosne i Hercegovine 

Karlstr. 60; 80333 München 

Tel.: 089/98 28 064; Fax: 089/98 28 079 


23


24 

GRAD ADRESA ŠKOLE 


Nastavna mjesta na kojima se održava hrvatska nastava šk. god. 2009./10. 

www.hrvatska-nastava-bavarska.de 

Augsburg St. Georg Volksschule, Auf dem Kreuz 25, 86152 Augsburg 

Wittelsbacher Volksschule, Elisenstr. 5, 86159 Augsburg 

VS Aug.Centerville – Süd, Columbusstr. 12, 86156 Augsburg 

Bad Reichenhall Karlsgymnasium, Salzburger Straße 28, 83435 Bad Reichenhall 

Buchloe Hauptschule Buchloe, Münchener Straße 22, 86807 Buchloe 

Freising Hauptschule Lerchenfeld, Moosstr. 46, 85356 Freising 

Fürstenfeldbruck GS am Niederbronner Weg, Niederbronner Weg 3, 82256 Fü. 

Ingolstadt GS Auf der Schanz, Auf der Schanz 28, 85049 Ingolstadt 

Karlsfeld GS Karlsfeld, Krenmoosstr. 50, 85757 Karlsfeld 

Kolbermoor GS Kolbermoor, Rainerstr. 2, 83059 Kolbermoor 

Landshut GS St. Nikola, Nikolastr. 2, 84034 Landshut 

Meitingen HS Meitingen, Hauptstr. 35, 86405 Meitingen 

München GS an der Plinganserstr., Plinganserstr. 28, 81369 München 

Rupprecht-Gymnasium, Albrechtstr. 7, 80636 München 

GS Karl-Marx-Ring 63 , 81735 München 

omas-Mann-Gymnasium, Drygalski Allee 2, 81669 M. 

GS a.d. Tumblingerstraße, Tumblingerstr. 6, 80337 München 

GS an der Hugo-Wolf-Straße 70, 80937 München 

GS /HS Schrobenhausener Str. 15, 80686 München 

Weißenseeschule, Weißenseestr. 45, 81539 M - Obergiesing 

Nersingen Anton Miller VS, Klassenhartweg 2, 89278 Nersingen - Straß 

Neufahrn VS am Fürholzer Weg, Am Fürholzer Weg 5, 85375 Neufahrn 

Nürnberg Wiesenschule, Wiesenstr. 68, 90443 Nürnberg 

HS Insel Schütt, Hintere Insel Schütt 5, 90403 Nürnberg 

Poing GS an der Karl-Sittler-Straße, Karl-Sittler-Str. 12, 85586 Poing 

Regensburg Von der Tann Schule, Von der Tann Str. 27, 93047 Regensburg 

Rosenheim HS Mitte, Wittelsbacher Str. 16, 83022 Rosenheim 

Straubing St. Josef GHS, Von Leistner Str. 40, 94315 Straubing 

Traunreut Süd Sonnenschule, Pestalozzistr. 14, 83301 Traunreut 

Unterhaching GS an der Jahnstraße, Jahnstr. 1a, 82008 Unterhaching 

Würzburg GS Würzburg – Stadtmitte, Hofstr. 16, 97070 Würzburg


U SLUČAJU SMRTI ČLANA NAŠE ZAJEDNICE? 

“Sahranjujući svoje sinove i kćeri Crkva puna vjere slavi Kristovo vazmeno 

otajstvo sa željom da oni koji su krštenjem postali sutjelesnici Krista 

umrloga i uskrsloga, s njime po smrti prijeđu u život, i to tako da u duši 

budu očišćeni te sa svetima i izabranima budu na nebo uzeti, a u tijelu 

da čekaju blaženu nadu - dolazak Kristov i uskrsnuće od mrtvih. Stoga, 

Crkva za preminule prikazuje euharistijsku žrtvu Kristova Vazma te 

uzdiže molitve za njihov pokoj da bi, uslijed uzajamna zajedništva svih 

Kristovih udova, ono što jednima pribavlja duhovnu korist drugima 

donosilo utjehu nade.” (Obrednik za pokojne) Pogođeni i iznenađeni 

smrću svojih najbližih vjernici ipak znaju da oni i njihovi dragi pokojnici 

pripadaju u jedno zajedništvo kršćanske vjere. U vjeri treba promatrati 

i smrt članova svoje obitelji i svoje kršćanske zajednice. 

Stoga, potrebno je da članovi obitelji s nekim dokumentom o smrti 

vjernika i osobnim dokumentom pokojnika (znati adresu stanovanja, 

telefon) dođu u misiju javiti smrt koja će se upisati u knjige misije. U 

kapeli bl. Alojzija Stepinca slavit će se sveta misa za pokojnika i izvršiti 

dostojan ispraćaj, ako se tijelo pokojnika vozi u Domovinu. Nakon što 

misija posjeduje sve vjerodostojne informacije o smrti svojih članova 

razglasit će se na svim svetim misama u misiji te će se cijela zajednica 

moliti za njihovu dušu. Ako se sprovodni obredi obavljaju u Njemačkoj, 

također je potrebno javiti se u misiju i dogovoriti sve pojedinosti oko 

dostojnog sprovoda. 

Napomena: 

Prijave o smrti primaju se isključivo u uredu misije u Schwanthalerstr. 

96-98 i to od najbližih članova obitelji uz priložene dokumente 

o smrti osobe. Neće se primati prijave u sakristijama crkava prije ili 

poslije svetih misa. Objava smrti članova misije na nedjeljnim svetim 

misama uslijedit će nakon prijave u uredu misije. 


25


26 


MISIJSKE PORUKE OD 2005. DO 2009. 


Informativni list - Infoblatt - 2009./2010. - Broj 8 

Hrvatska katolička misija 

KROATISCHSPRACHIGE KATH. MISSION 

Schwanthalerstr. 96/98 

D-80336 München UREDOVONO VRIJEME: 

Tel.: 089 / 179 581 - 0 09.00 - 12.00 sati 

Fax: 089 / 179 581 -11 16.00 - 17.30 sati 

E-mail: info@hkmm.de Subotom i nedjeljom 

www.baykro.de ured ne radi! 

Impressum 

Izdavač Hrvatska katolička misija München 

Herausgaber 

Urednik: fra Tomislav Dukić 

Bankverbindung LIGA Bank 

Spendekonto Kto.-Nr.: 2020203 

BLZ: 75090300


SADRŽAJ 

Uvodna riječ 2 

Sažetak Papina pisma za svećeničku godinu 3 

Križni put 5 

Krštenje 5 

Post 6 

Krizma 6 

Čitači i pjevači 7 

Prva pričest 7 

Ministranti 8 

Mogućnost za ispovijed? 8 

Klanjanje pred Presvetim 9 

Sveta misa svaki dan 9 

Krunica 10 

Hodočašće 11 

Glas s raspela 12 

Termini roditeljskih susreta 12 

Termini tečajeva za zaručnike u 2010. 12 

Izbori za misijsko vijeće KHM München 13 

50. obljetnica smrti bl. Alojzija Stepinca 14 

Termini u 2010. godini 18 

Svete mise na hrvatskom jeziku 19 

Hodočašća 19 

Raspored vjeronauka 2009./2010. 20 

Knjižnica 20 

Pjevanje, sviranje, plesanje, susreti 21 

Pastoralno osoblje 22 

Statistika HKM München 22 

Caritas - socijalna služba 23 

Konzulati RH i BiH 23 

Hrvatska nastava 24 

U slučaju smrti člana naše zajednice? 25 

LITERATURA 

Ivan Šaško, Liturgijski simbolički govor, Zagreb 2005. 

Ante Crnčević - Ivan Šaško, Na vrelu liturgije, Zagreb 2009. 

Naslovna stranica: Višeslavova krstionica (prijelaz iz 8. u 9. stoljeće) 

Zadnja stranica: Hrvojev misal (hrvatska glagoljica, 1403/07. godine) 


27

Hrvatska Hrv Hrvats ats atska ka ka ka ka ka katolička kat kat kat kat kat katoli oli oli oli oli olička čka misija mi misij sij sija a München M MMünc 

ünc ünchen hen 

Misijske Mis Misijs ijs ijske ke poruke por poruke uke 2009./2010. 

20 2009. 09. 09./20 /20 /2010. 10.

Božić

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?