Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Misijske poruke 2009./2010.<br />
Kroatischsprachige katholische Mission München
Hrvatska katolička misija München<br />
2<br />
Misijske poruke 2009./2010.<br />
Draga braćo i sestre!<br />
“Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga<br />
jedinorođenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj<br />
vjeruje, već da ima život vječni. Jer Bog nije poslao<br />
svoga Sina na svijet da sudi svijet, nego da se svijet<br />
spasi po njemu. Tko vjeruje u njega, tomu se ne<br />
sudi; a tko ne vjeruje, već je osuđen, jer nije vjerovao<br />
u jedinorođenoga Sina Božjega” (Iv 2, 16-18).<br />
Ove Misijske poruke ogledalo su nastojanja naše<br />
kršćanske zajednice u Münchenu, da svi ljudi<br />
“dođu do spoznanja istine i da se spase”. Od našega<br />
krštenja kročimo putem Onoga, koji nas je prvi ljubio da bismo stekli život<br />
vječni. Bog nas je iz ljubavi stvorio da budemo sretni i da ga proslavimo svojim<br />
životom. Tomu cilju služe i duhovna i materijalna dobra. Tomu služi naše vrijeme<br />
i naš trud. Za to su nam darovana sredstva spasenja, a to su sveti sakramenti među<br />
kojima najizvrsnije mjesto pripada slavljenju euharistije.<br />
Sveti Otac papa Benedikt XVI proglasio je ovu godinu svećeničkom godinom.<br />
Svećenik je vezan uz Krista koji preko njega djeluje u svetim sakramentima. Da<br />
bi sakramenti bili mjesto susreta čovjeka i Boga te predokus vječnog zajedništva s<br />
Bogom, potrebno je stvarati takvu atmosferu da ljudi u njima mogu osjetiti Božju<br />
prisutnost i njegovo djelovanje. Na to su pozvani svi: svećenik prvi, a onda svi<br />
drugi sudionici slavljenja svetih sakramenata. Slavljenje sakramenata nije nikakvo<br />
magijsko djelovanje niti razlog za organizaciju narodnih veselica, nego mjesto<br />
susreta Boga i čovjeka, koji se pretvara u istinsku kršćansku radost, zajedništvo<br />
i gozbu onih koji se ljube. Vjera je preduvjet za primanje svetih sakramenata. I<br />
djeca i mladi i odrasli trebaju rasti u vjeri.<br />
Kršćanska je zajednica narod Božji na putu prema vječnom Hramu Božjemu u<br />
nebu. Vjera okreće naš pogled prema nebu, odakle nam dolazi spasenje. „Prolazi<br />
obličje ovoga svijeta“. Materijalistički pogled na svijet i materijalističko slavljenje<br />
svetih sakramenata guši duh i otežava kršćanske korake kroz ovaj prostor i vrijeme.<br />
U produbljivanju vjere pomažu nam različite pobožnosti koje u ovim porukama<br />
tumačimo.<br />
Neka Gospodin blagoslovi sve koji se angažiraju u ovoj zajednici i neka svojim<br />
Svetim Duhom nadahne nove pothvate i nove osobe u radu na ovoj njivi Gospodnjoj!<br />
fra Tomislav Dukić, voditelj misije
Misijske poruke 2009./2010.<br />
Sažetak Papina pisma za<br />
svećeničku godinu<br />
Godinu dana za “promicati obvezu nutarnje<br />
obnove svih svećenika radi njihova čvršćeg<br />
i učinkovitijeg evanđeoskog svjedočenja u<br />
današnjem svijetu”, poželio je Sveti Otac u<br />
pismu upućenom “braći u svećenstvu” prigodom<br />
Svećeničke godine koja je započela 19.<br />
lipnja 2009., na svetkovinu Presvetoga Srca<br />
Isusova i Dana molitve za posvećenje klera.<br />
Papa je htio da se svećenička godina slavi zajedno<br />
s obilježavanjem 150. obljetnice “rođendana za nebo”, odnosno preminuća,<br />
svetoga Ivana Marije Vianneya, nebeskoga zaštitnika župnikâ, koji je preminuo<br />
4. kolovoza 1859. godine. Papa svim svećenicima u svijetu predlaže jednostavan i<br />
stvaran hod po uzoru na Arškoga župnika.<br />
Benedikt XVI. prije svega ističe neizmjeran dar svećenika ne samo za Crkvu nego<br />
i za čitavi svijet. Papa spominje apostolske napore, neumorno i skrovito služenje,<br />
ljubav brojnih svećenika, bezrezervno predanih služenju Bogu i bližnjemu,<br />
unatoč teškoćama i neshvaćanjima, katkada i progonima sve do vrhovnoga<br />
svjedočenja krvlju. Arški župnik bio je prije svega jako ponizan čovjek i svjestan<br />
da je kao svećenik najdragocjeniji dar božanskoga milosrđa za svoj narod. Izgledao<br />
je slomljen bezgraničnim osjećajem odgovornosti: Ako bismo dobro shvatili<br />
što je svećenik na zemlji – govorio je – umrli bismo, ali ne od straha nego<br />
od ljubavi. Znao je da je pozvan utjeloviti Kristovu prisutnost, svjedočeći njegovu<br />
spasonosnu ljubav. To što najprije moramo naučiti – stoji u Papinu pismu<br />
– jest posvemašnje poistovjećivanje Arškoga župnika sa svojom službom. Uistinu<br />
nije riječ o tome da se zaboravi kako je bitna učinkovitost otajstva neovisna o<br />
svetosti službenika; ali također se ne može zanemariti izvanredna plodonosnost<br />
koja nastaje u susretu između objektivne svetosti otajstva i subjektivne svetosti<br />
službenika. Vianney je sustavno pohađao bolesnike i obitelji, organizirao pučke<br />
misije i zaštitničke blagdane; prikupljao novac za svoja karitativna i misionarska<br />
djela; uljepšavao svoje crkve ..... brinuo se za siromašne .... zanimao za izobrazbu<br />
djece; osnivao bratstva i pozivao laike na suradnju s njim. Njegov me primjer<br />
potiče – istaknuo je Sveti Otac u svjetlu II. vatikanskog sabora – da istaknem<br />
prostore suradnje koju valja sve više proširiti na vjernike laike, s kojima svećenici<br />
čine jedinstveni svećenički narod.<br />
Papa potom podsjeća na svakodnevno svjedočenje Arškoga župnika: molitvu<br />
Kroatischsprachige katholische Mission München<br />
3
Hrvatska katolička misija München<br />
4<br />
Misijske poruke 2009./2010.<br />
pred Presvetim oltarskim sakramentom, slavljenje mise i ispovijedanje. Bio je<br />
uvjeren da o Misi ovisi sav životni žar jednoga svećenika. Benedikt XVI. potom,<br />
po uzoru svetoga Ivana Vianneya, potiče na nepresušno povjerenje u sakrament<br />
pokore, te potiče da ispovijedanje bude središte pastoralnih briga. Arški je<br />
župnik u ispovjedaonici katkada provodio po 16 sati na dan: hrabrio je žalosne,<br />
zagrijavao mlake, uspijevajući preobraziti srce i dušu brojnih osoba, jer znao je<br />
učiniti da osjete “milosrdnu ljubav Gospodinovu”. Ars je tada bio “velika bolnica<br />
za duše”. Velika je nesreća za nas župnike – govorio je sveti Ivan – u tome što duša<br />
tolikih vjernika otromi, privikavajući se na grijeh ili ravnodušnost. Stoga je činio<br />
strogo trapljenje s bdijenjima i postovima. Jednom se povjerio nekom subratu<br />
svećeniku: Reći ću vam svoj recept: Duše su plaćene Isusovom krvlju, a svećenik<br />
se ne može posvetiti njihovu spasu ako odbija osobno sudjelovati u velikoj cijeni<br />
otkupljenja – stoji u pismu.<br />
Papa potiče svećenike da po uzoru ovoga sveca poput njega žive “novim životom“<br />
koji je Krist savjetovao, slijedeći tri evanđeoska savjeta siromaštva, čistoće i<br />
poslušnosti, kao redoviti put kršćanskoga posvećivanja u svakodnevnome životu.<br />
Kao siromah Arški je župnik mogao reći: “Moja je tajna jednostavna - sve dati i<br />
ništa zadržati”. Njegova se čistoća caklila u njegovu pogledu kada se očima jednog<br />
zaljubljenika obraćao prema Svetohraništu. A sasvim poslušan tvrdio je: “Ne<br />
postoje dva dobra načina služenja Bogu. Ima samo jedan: služiti Bogu kako On<br />
želi da mu se služi”. Papa ističe potrebu zajedništva između svećenika i vlastitoga<br />
biskupa u učinkovitome i osjećajnome bratstvu. Jedino će tako – pojasnio je<br />
Benedikt XVI. – svećenici moći u potpunosti živjeti dar beženstva i biti kadri potaknuti<br />
procvat kršćanskih zajednica u kojima se ponavljaju čudesa prvoga propovijedanja.<br />
Na koncu, Papa podsjeća kako je Pavao VI. govorio da “suvremeni<br />
čovjek radije sluša svjedoke<br />
nego učitelje, a ako sluša<br />
učitelje onda to čini jer su<br />
svjedoci”. Povjeravajući svećeničku<br />
godinu Blaženoj<br />
Djevici, Papa završava<br />
pismo riječima: Dragi<br />
svećenici, Krist računa na<br />
vas. Po uzoru na svetoga<br />
Arškog župnika, prepustite<br />
da vas osvoji Krist i bit ćete<br />
u današnjem svijetu vjesnici<br />
nade, pomirbe i mira.
Misijske poruke 2009./2010.<br />
KRIŽNI PUT<br />
Križni put je pobožnost na spomen Isusove muke<br />
od trenutka kada Isusa osuđuju na smrt do pokapanja<br />
Isusova tijela u grob. Sastoji se od 14 postaja<br />
ili stajališta. Za svaku postaju u crkvama ili na<br />
javnim mjestima postavljaju se slike ili kipovi s<br />
likovnim prikazima Isusove muke.<br />
Pobožnost je vrlo stara i potječe iz Jeruzalema. Nastala<br />
je tijekom hodočašća kada su vjernici obilazili<br />
mjesta Isusove muke. Križni put su osobito promicali<br />
sv. Franjo Asiški i franjevci, no pobožnost se<br />
značajnije proširila tek u 18. stoljeću u katoličkoj<br />
Crkvi. Sama pobožnost se sastoji od pripravne<br />
molitve, zatim od 14 molitvi za svaku postaju i završne molitve.<br />
Molitva Križnog puta može se razumjeti kao put prema dubljem, duhovnom<br />
zajedništvu s Isusom. Put križa je u svojoj biti škola vjere, one vjere koja je djelotvorna<br />
ljubavlju. Ova pobožnost nam očituje Boga koji sam s nama dijeli naše<br />
patnje, čija ljubav ne ostaje neosjetljiva i udaljena, nego silazi među nas, sve do<br />
smrti na križu. Bog koji s nama dijeli naše patnje želi preobraziti naše srce i pozvati<br />
nas da i mi sudjelujemo u patnjama drugih, želi nam dati «srce od mesa»<br />
koje neće biti neosjetljivo na patnje drugih, nego će dopustiti da bude taknuto i<br />
vodit će nas ljubavi koja ozdravlja i pomaže.<br />
Naša zajednica moli križni put u korizmene petke u 18.30 u kapeli bl. Alojzija<br />
Stepinca, Schwanthalerstr. 96/98.<br />
KRŠTENJE<br />
Priprema roditelja i kumova za krštenje<br />
održava se svakog četvrtka u 19.30 sati u<br />
Hrvatskoj katoličkoj misiji (Schwanthalerstr,<br />
96). Na velike kršćanske i državne blagdane<br />
nema pripreme. Krštenja se redovito<br />
obavljaju subotom u 15.00 sati u kapeli bl.<br />
Alojzija Stepinca (Schwanthalerstr. 96/98).<br />
Svećenici i đakon krste po svom internom<br />
dogovoru. Potrebo je dijete prijaviti u uredu<br />
Misije najmanje mjesec dana prije krštenja i<br />
dogovoriti sve detalje. Potrebno je pribaviti<br />
svijeću za krštenje i ponijeti je na obred.<br />
“U vodi je izvor životni!”<br />
Kroatischsprachige katholische Mission München<br />
5
Hrvatska katolička misija München<br />
6<br />
Misijske poruke 2009./2010.<br />
POST<br />
Post je dragovoljno odricanje svake hrane ili<br />
pića jedan ili više dana. Današnji svijet, a posebno<br />
zapadni, ne cijeni mnogo post. Oni više cijene<br />
umjerenost u jelu i piću više radi estetike.<br />
Post im se čini opasnim za zdravlje i ne vide njegovu<br />
duhovnu korisnost. Veliki razlog tome je i<br />
današnji konzumistički mentalitet.<br />
Ipak, samom postu pripada važno mjesto u religioznim<br />
obredima, radi trapljenja, očišćenja,<br />
žalovanja, prošnje. Biblija jasno utvrđuje smisao<br />
posta i uređuje njegovo vršenje te s molitvom i milostinjom smatra ga jednim od<br />
bitnih čina koji su pred Bogom izraz čovjekove poniznosti, nade i ljubavi.<br />
Biblija govori o raznolikim prigodama i pobudama posta, a uvijek je posrijedi<br />
želja da se čovjek vjere učvrsti u stavu poniznosti da bi prihvatio Božje djelovanje<br />
i stavio se u Božju prisutnost. Isus također uči svoje učenike i druge kako treba<br />
biti motiviran i učinjen post samo iz ljubavi prema Bogu. Dok protiv farizeja<br />
brani svoje učenike koji ne poste, Isus sam kaže: “Mogu li svatovi postiti dok je s<br />
njima zaručnik? Dok imaju zaručnika sa sobom ne mogu postiti. Ali doći će vrijeme<br />
kad će im se zaručnik ugrabiti. Tada će oni, u taj dan, postiti” (Mk 2, 19–20).<br />
Pravi post je dakle post vjere, biti lišen gledanja Gospodina i stalno ga tražiti. U<br />
očekivanju da nam se Zaručnik vrati post pokore ima svoje mjesto u djelovanju<br />
Crkve. Crkva je ostala vjerna tom Kristovom nauku, nastojeći obavljanjem posta<br />
vjernike dovesti u stav potpune otvorenosti za Gospodnju milost.<br />
Dani posta i nemrsa, koji uz post vežemo, u općoj Crkvi su svaki petak u godini,<br />
osim kada su svetkovine, i korizmeno vrijeme. Zapovjedni post i nemrs su na<br />
srijedu Pepelnicu i na Veliki petak. Kršćane obavezuje post od punoljetnosti do<br />
šezdesete godine života.<br />
KRIZMA<br />
Svetu krizmu slavit ćemo u nedjelju, 20. lipnja 2010. u crkvi St. Michael u<br />
12.00 sati. Slavlje će predvoditi vrhbosanski nadbiskup uzoriti gospodin Vinko<br />
kardinal Puljić.<br />
Krizmanici i kumovi trebaju najkasnije u 11.30 sati biti u dvorištu crkve St.<br />
Michael. Sa sobom trebaju ponijeti svijeću i iskaznicu krizmanika.<br />
HODOČAŠĆE KRIZMANIKA U RIM<br />
Hodočašće krizmanika u Rim bit će od 24. do 29. svibnja 2010. godine.
Misijske poruke 2009./2010.<br />
ČITAČI I PJEVAČI<br />
Liturgija je u Crkvi oduvijek bila i jest<br />
povlašteno mjesto, vrijeme i događaj<br />
na kojemu se Riječ čita, naviješta i<br />
tumači. Liturgija ne stvara Božju riječ,<br />
nego prima Riječ kroz Sveto pismo,<br />
omogućuje izranjanje njezine životne<br />
snage. Ona postaje živom Predajom.<br />
Liturgijska služba čitača tvori veoma<br />
jasan sakramentalni znak. Naviještati<br />
Božju riječ u liturgijskome slavlju<br />
znači uprisutniti Krista. Čitanja bi u Crkvi izgledala sasvim drugačije kad bi<br />
si čitači posvijestili da su oni nositelji Božje riječi, da preko njih zajednica čuje<br />
što Bog poručuje čovjeku. Čitanje koje treba navijestiti zahtijeva razmatranje i<br />
pripremu. Stoga nije dostatno doći tek nekoliko minuta prije liturgijskog slavlja,<br />
gdje će netko, najčešće župnik, odrediti tko će čitati ili biti presretan da ima<br />
nekoga tko želi čitati. U tom slučaju valja pripaziti i na povjerenje čitanja djeci jer<br />
ona nisu najprikladnija za tu službu. Nije riječ samo o nekome tko dobro čita, već<br />
o nekome tko čita na liturgijski način, a to znači da čitač bude uronjen u Božju<br />
riječ, da bude prožet vjerom i odgovornošću za riječ.<br />
Među raznim liturgijskim službama danas je, čini se, najrjeđa služba pjevača. Uloga<br />
je pjevača u tome da zajednica može slijediti njegovo dobro pjevanje. Jedna od<br />
najvažnijih zadaća pjevača je pjevanje pripjevnog psalma. S ovom službom usko<br />
je vezana služba zbora. Zbor o kojem se govori nije nikakva katolička glazbena<br />
udruga koja bi, umjesto da pjeva u nekoj dvorani, prigodno ili više puta pjevala<br />
u crkvi, već je dio liturgijske zajednice s posebnom liturgijskom službom. Crkva<br />
oduvijek zna da pjevanje, kao ništa drugo, pridonosi kako bi se od mnoštva pojedinaca<br />
učinila Kristu ugodna zajednica.<br />
PRVA PRIČEST<br />
Prvu pričest slavit ćemo u subotu, 12. svibnja 2010. u 10.30 sati u crkvi St.<br />
Paul. Djeca trebaju biti najkasnije u 10.00 sati ispred crkve gdje će se formirati<br />
procesija za svečani ulazak u crkvu.<br />
Ispovijed prvopričesnika i roditelja bit će u petak, 11. lipnja 2010. u 17.30 sati<br />
u crkvi St. Paul. Probe za prvopričesnike bit će u petak, 08. svibnja 2010. u<br />
16.00 sati u crkvi St. Paul.<br />
Kroatischsprachige katholische Mission München<br />
7
Hrvatska katolička misija München<br />
8<br />
MINISTRANTI<br />
Mogućnost za ispovijed?<br />
Misijske poruke 2009./2010.<br />
Župna zajednica te izabire i prihvaća između<br />
mnogo dječaka ili djevojčica. Budi stoga ponosan<br />
i radostan jer si pozvan na tako uzvišenu<br />
službu. Zato pozorno prati odvijanje obreda,<br />
moli se sabrano, dostojanstveno i pobožno se<br />
vladaj. Tvoje vladanje treba vjernike poticati<br />
na molitvu. Nikako ne bi bilo u redu da svojim<br />
ponašanjem i držanjem na bilo koji način<br />
ometaš svećenika ili vjernike.<br />
Ministrant je pozvan da u župnoj zajednici<br />
služi s određenom zadaćom, kako i sam naziv<br />
službe govori. Latinska riječ “ministrare”<br />
znači služiti - ministrant je službenik oltara,<br />
aktivni je sudionik bogoslužja.<br />
Bogoslužje je posebno slavlje u čast samome Bogu. Biti u posebnoj blizini Božjoj<br />
nije samo posebna čast nego je to i odgovornost. Sveta misa je najuzvišenija<br />
molitva koju vjernici mogu prinijeti Bogu. Stoga od poslužitelja oltara se očekuje<br />
posebna pozornost i sabranost.<br />
Ministrantsko odijelo ne želi samo uljepšati osobu, već želi obogatiti liturgiju.<br />
Lijepo odjeven ministrant, uz svečano i ozbiljno ponašanje, je ukras liturgije.<br />
Dužnosti ministranata<br />
- služiti na veću slavu Božju.<br />
- redovito i točno sudjelovati u službi Božjoj i na sastancima,<br />
- doći barem petnaest minuta prije mise kako bi se pripremio za ministriranje,<br />
- pobožno i sabrano obavljati svoju službu kod oltara,<br />
- pristupiti što češće sv. pričesti,<br />
- čuvati i spremati ministrantsko odijelo. Isto tako spremati i čuvati sve crkvene<br />
predmete; stavljati ih na za to određeno mjesto.<br />
Svaki dan u kapeli bl. Alojzija Stepinca od 18.00 -18.30 postoji mogućnost za<br />
sv. ispovijed. U posebna vremena crkvene godine kao što su Došašće i Korizma<br />
najavi se posebni raspored ispovijedanja vjernika.<br />
Nedjelja je dan Euharistije - Sv. mise, pa stoga nije najpogodnije vrijeme<br />
za ispovijed. Vjernici trebaju koristiti druge prilike koje im se nude da se<br />
ispovjede.
Misijske poruke 2009./2010.<br />
KLANJANJE PRED PRESVETIM<br />
Novost kršćanskoga kulta, kojemu je izvor u Kristovu otkupiteljskom djelu,<br />
u Novome zavjetu orisana je slikom “klanjanja Bogu u duhu i istini” (Iv 4,24).<br />
Ipak, ta Isusova riječ ne može biti usko shvaćena kao de nicija kršćanskoga<br />
bogoštovlja, nego u najširemu smislu kao<br />
putokaz življenja vjere. Kršćanski je život<br />
poklonstvo pred Bogom, poklonstvo koje<br />
se izražava i klanjanjem. Klanjanje je tek jedan<br />
od oblika poklonstva pred Bogom.<br />
Pojam euharistijsko klanjanje kroz dugi niz<br />
stoljeća poglavito je označavao klanjanje<br />
pred euharistijom, pred Kristom uprisutnjenim<br />
u euharistijskim prilikama. Duh<br />
nove liturgijske obnove, koji zahvaća ne<br />
samo liturgijske čine nego i oblike pučke<br />
pobožnosti, posvješćuje nam da liturgijski<br />
čini ne mogu biti promatrani tek<br />
kao izričaji ljudskoga štovanja Boga, nego<br />
su “djelo Krista svećenika i njegova tijela<br />
koje je Crkva” (SC 7). Sakramentalno slavlje euharistije jest čin iskazivanja<br />
hvale nebeskome Ocu, i to “po Kristu, s Kristom i u Kristu”, kako to ispovijeda<br />
najsvečanija liturgijska doksologija. Prihvatimo li osnovna teološka i pastoralna<br />
usmjerenja, koja kazuju da euharistijsko klanjanje ima svoj izvor u slavlju euharistije,<br />
postaje nam razvidno da i euharistijsko klanjanje ima svoju usmjerenost k<br />
proslavi Oca koji nam je u Sinu darovao svoje spasenje. Zato euharistijsko klanjanje<br />
nije samo poklonstvo pred euharistijom ili motrenje euharistijskoga Krista.<br />
Euharistijsko klanjanje usmjerava život vjere da bude, poklonstven, i u klanjanju<br />
Bogu i slavljenju Boga, jednom riječju da bude euharistijski.<br />
SVETA MISA SVAKI DAN - Kapela bl. Alojzija Stepinca<br />
Svaki dan u kapeli bl. Alojzija Stepinca, Schwanthalerstr. 96/98, u 18.30 sati<br />
slavimo svetu misu.<br />
KLANJANJE PRESV. OLTARSKOM SAKRAMENTU<br />
Svakog četvrtka poslije večernje svete mise u kapeli bl. Alojzija Stepinca u 18.30<br />
sati naša zajednica ima klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom.<br />
Kroatischsprachige katholische Mission München<br />
9
Hrvatska katolička misija München<br />
10<br />
Misijske poruke 2009./2010.<br />
KRUNICA<br />
Krunica je vrlo omiljena molitva kod kršćana, a kao<br />
sredstvo, kao vijenac od kamenih ili drvenih kuglice,<br />
često je možemo zapaziti oko vrata kršćana, u rukama<br />
molitelja, u automobilima i na mnogim prikladnim<br />
mjestima u kršćanskim obiteljima. Krunica nije nastala<br />
odjednom kao gotova pobožnost, nego se je s vremenom<br />
razvijala. Korijene današnjeg načina moljenja<br />
možemo naći kod starih pustinjaka koji su običavali na<br />
zrna nizati svoje molitve.<br />
Početkom XIV. stoljeća krunica se, radi lakšega<br />
moljenja dijeli na petnaest desetica (tri puta po pet desetica). Kako se krunica sve<br />
više širi i popularizira - osobito pod utjecajem redovnika dominikanaca - njezin<br />
se način moljenja sve više pojednostavnjuje s nakanom da bi cijelom narodu bio<br />
što prihvatljiviji. Tako se brojne završnice, iako su se poput litanijskih zaziva<br />
lako mogle pamtiti, reduciraju na petnaest, združenih u tri skupine spasenjskih<br />
događaja: radosna otajstva, slavna otajstva i žalosna otajstva ili otajstva boli. Papa<br />
Ivan Pavao II. je na početku 25. godine svoga ponti kata, 16. listopada 2002. godine<br />
potpisao apostolsko pismo Krunica Djevice Marije i otvorio Godinu svete<br />
krunice. Pismom je dosadašnjim trima otajstvima krunice: radosnim, žalosnim i<br />
slavnim, nadodao i četvrto, otajstva svjetla.<br />
Krunica blažene Djevice Marije stoljećima zauzima povlašteno mjesto među<br />
različitim oblicima ne samo marijanske nego i sveukupne pučke pobožnosti<br />
u iskustvu Crkve. Ne smije se izgubiti iz vida da je molitva “krunice” u svom<br />
začetku bila u potpunosti kristološkoga sadržaja (psaltir Očenaša), a i u razdoblju<br />
kad je zadobila marijansku obojenost usredotočenost<br />
na Kristovo otajstvo spasenja čuvala se kroz kristološke<br />
zaključke koji su se dodavali na molitvu “Ave Maria”.<br />
U molitvi krunice vjernici razmišljaju o otajstvima spasenja,<br />
u bogoslužju pak doživljavaju otajstvo spasenja.<br />
Molitveno razmišljanje nad otajstvima krunice u liturgiji<br />
nalazi svoj izvor i nadahnuće, a sama liturgija teži da bude<br />
življena i premišljana kroz molitveni život Kristovih<br />
vjernika. Krunica, svetopisamski nadahnuta i s liturgijskim<br />
slavljima usklađena, pruža mogućnost izgrađujućega<br />
dijaloga između liturgije Crkve i pobožnosti njezinih<br />
vjernika.
Misijske poruke 2009./2010.<br />
HODOČAŠĆE<br />
Hodočašće je uvijek zauzimalo važno mjesto u životu kršćana. Tijekom povijesti,<br />
kršćanin je polazio na put slaviti svoju vjeru na mjestima koja čuvaju uspomenu<br />
na Isusa Krista ili na onim mjestima koja predstavljaju važne trenutke<br />
povijesti Crkve. Posjećivao je svetišta<br />
koja časte Majku Božju ili svetišta koja<br />
podržavaju živi primjer svetaca. Njegovo<br />
je hodočašćenje proces obraćenja,<br />
žudnja za intimnošću s Bogom, povjerljiva<br />
molitva za svoje materijalne i<br />
duhovne potrebe. U svim svojim mnogostrukim<br />
vidovima hodočašće je uvijek<br />
bilo za Crkvu čudesni dar. Osobito<br />
su danas hodočašćenja vrlo omiljela<br />
pobožnost vjernika.<br />
Hodočašće simbolizira iskustvo čovjeka<br />
kao putnika, koji tek što je izišao iz majčina krila već se upućuje na put vremena<br />
i prostora svojeg života. Hodočašće je po svojoj naravi obično vezano uz žrtve<br />
i odricanja. Dobro, odnosno, milost koju hodočasnik na svetom mjestu postiže<br />
upravo je nagrada i za ovakav izvršeni napor. Hodočašćenje je vrlo omiljena praksa<br />
među pobožnim svijetom. Povijest izabranoga naroda u Starome zavjetu zapravo<br />
je veličanstveno hodočašćenje na putovima vjere: izlazak iz Egipta, prolaz kroz<br />
Crveno more, putovanje kroz pustinju, kušnje i grijeh, ulaz u obećanu zemlju,<br />
hod u babilonsko izgnanstvo te povratak u staru domovinu. Izraelci su tri puta<br />
godišnje, za velike blagdane Pesah, Ševuot i Sukkot, hodočastili u sveti grad Jeruzalem.<br />
Kršćani pak odlaze u sveta mjesta na kojima se Bog objavio ili koja su povezana<br />
sa životom, mukom, smrću i uskrsnućem Isusa Krista i njegovih svetaca.<br />
Hodočašće se razlikuje od turizma: turizam je bijeg iz svakidašnjeg života u nešto<br />
neobično, nesvakidašnje, zabavno, a hodočašće je putovanje prema određenom<br />
cilju, putovanje bogato simbolizmom. Isus se predstavlja kao “Put, Istina i Život”<br />
te utjelovljenjem i rođenjem od Djevice kreće na put svojeg naroda i cijelog<br />
čovječanstva sjedinjujući se na neki način sa svakim čovjekom. Isus ne samo da<br />
pokazuje put kojim treba hodati do Boga nego i sam hoda tim putem. On je u<br />
svojoj osobi Put do Boga. Kršćanski je život predstavljen kao hodočašće prema<br />
nebeskom Jeruzalemu, hodočašće koje ima transcendentni cilj. Kršćanin je<br />
svjestan da je ovdje na zemlji “putnik, tuđinac i pridošlica”, njegova je “domovina<br />
na nebesima”.<br />
Kroatischsprachige katholische Mission München<br />
11
Hrvatska katolička misija München<br />
12<br />
Glas s raspela<br />
Krist nema ruke,<br />
Ima samo naše ruke<br />
Da danas čini svoja djela.<br />
Krist više nema nogu,<br />
Ima samo naše noge<br />
Da danas dođe ljudima.<br />
Krist više nema glasa,<br />
Ima samo naš glas<br />
Da danas govori o sebi.<br />
Misijske poruke 2009./2010.<br />
TERMINI RODITELJSKIH SUSRETA<br />
Susreti roditelja u 19.30 sati u prostorijama misije:<br />
1. Srijeda, 27. siječnja 2010. – fra Tomislav Dukić: Što je odgoj?<br />
2. Srijeda, 24. veljače 2010. – fra Daniel Stipanović: Brak u Bibliji<br />
3. Srijeda, 24. ožujka 2010. – fra Luka Livaja: Molitva u kršćanskom životu<br />
4. Srijeda, 21. travnja 2010. – fra Ante Jojo Marković: Euharistija – središnji<br />
događaj vjere<br />
5. Srijeda, 19. svibnja 2010. – fra Boris Čarić: Krizma - potvrda vjere ili<br />
rastanak s Crkvom<br />
Molitve roditelja u 18.00 sati u kapeli bl. Alojzija Stepinca:<br />
1. Subota, 30. siječnja 2010.<br />
2. Subota, 27. veljače 2010.<br />
3. Subota, 27. ožujka 2010.<br />
4. Subota, 24. travnja 2010.<br />
5. Subota, 22. svibnja 2010.<br />
TERMINI TEČAJEVA ZA ZARUČNIKE U 2010.<br />
01., 02. i 03. veljače 2010.<br />
12., 13. i 14. travnja 2010.<br />
17., 18. i 19. svibnja 2010.<br />
11., 12. i 13. listopada 2010.<br />
Krist više nema snage,<br />
Ima samo naše snage<br />
Da k sebi privede ljude.<br />
Početak tečaja je svaku večer u 19.30 sati, a završetak<br />
u 21.30 sati. Nije potrebna nikakva prijava, nego je<br />
potrebno samo doći u misiju u Schwanthalerstr. 96/98,<br />
80336 München gdje će biti prvu večer ujedno i prijava<br />
za tečaj.<br />
Krist više nema Evanđelja<br />
da bi se čitala.<br />
No, sve ono što rječju i djelom činimo,<br />
Sve to jest Evanđelje koje se još piše.<br />
Anonimni pjesnik (XV. st.)
Misijske poruke 2009./2010.<br />
Izbori za Misijsko vijeće HKM München<br />
7. ožujka 2010.<br />
Misijsko vijeće (župsko vijeće) izravno na izborima biraju katolici jedne katoličke<br />
zajednice. Ono je od crkve priznat gremij vjernika laika. Misijsko vijeće ima veoma<br />
važnu ulogu u životu zajednice. U njemu se sabiru mnoge informacije iz života<br />
zajednice, pripremaju se važne odluke za život zajednice i umrežavaju različite<br />
grupe i inicijative. Misijsko vijeće je mjesto gdje se osjećaju želje, razočarenja, nadanja<br />
i novi pomaci u zajednici. Ono savjetuje i podupire rad župnika i pastoralnih<br />
suradnika u pastoralnim aktivnostima, kao što je priprema i slavlja euharistije,<br />
kod prve pričesti i krizme, crkvenih obreda i drugih slavlja i svih različitih<br />
aktivnosti zajednice. Ono raspravlja i savjetuje pastoralni team o vjerskom stanju<br />
i napretku zajednice, o društveno-političkim pitanjima, o kulturnim nastojanjima,<br />
o razvoju zajednice u konkretnim prilikama i neprilikama, o očuvanju svega<br />
stvorenoga.<br />
Najvažnija zadaća Misijskog vijeća jest stvarati takvo ozračje i okolinu da čovjek<br />
može rasti i razvijati se u čovještvu i vjeri. Zadaća Misijskog vijeća počiva na slici<br />
Crkve kao naroda Božjega. Tako zajednicu nose svi članovi Crkve. Svi su pozvani<br />
angažirati se. Svi su suodgovorni za to da vjernička zajednica napreduje.<br />
Pravo glasa na izborima za Misijsko vijeće imaju svi katolici od navršene 14 godine<br />
života, a pravo biti birani imaju svi katolici od navršene 16 godine života.<br />
Svi vjernici, koji žele, mogu se kandidirati za ove izbore priloživši vlastiti pro l. Izborna<br />
komisija predstavit će vjernicima kandidate. Rokovi i način predstavljanja<br />
kandidata bit će objavljeni u na našoj Internet stranici, putem župskih obavijesti<br />
kao i na posebno tiskanim listićima.<br />
Izbori će se održati u svim crkvama gdje slavimo sv. misu u nedjelju 7. ožujka<br />
2010.<br />
Cijela zajednica zahvaljuje dosadašnjim bivšim članovima Misijskog vijeća na<br />
suradnji i angažmanu u raznim prilikama života naše zajednice. Gospodin neka<br />
ih obaspe svojim blagoslovom za uloženo vrijeme i sposobnosti.<br />
aus Überzeugung<br />
k a n d i d i e r e n . w ä h l e n . m i t m a c h e n<br />
7. März 2010<br />
Kroatischsprachige katholische Mission München<br />
13
Hrvatska katolička misija München<br />
Misijske poruke 2009./2010.<br />
50. obljetnica smrti bl. Alojzija<br />
Stepinca<br />
Kako je umro kardinal Stepinac?<br />
Krašić. Bila je srijeda, 10. veljače 1960. 10 sati župnik i<br />
nazočne časne sestre htjeli su bolesniku prema prethodnom<br />
nalogu liječnika dati injekciju, no on prekine župnika i reče<br />
mu: “Znate što, župniče! Pustite vi injekciju. Idemo najprije<br />
na ono što je najvažnije. Uzmite štolu. Čemu se zavaravati?<br />
Sjednite ovdje pa idemo od početka. Osigurati se, pa što<br />
Bog dade”. Obavio je opću ispovijest. Nakon ispovijesti reče<br />
župniku: “Dajte mi svetu pomast. Ne zaboravite mi podijeliti<br />
i Papin blagoslov”.<br />
Sat na zidu otkucavao je 14 sati. Kardinal je teško disao i zamolio<br />
je časnu sestru, koja je bdjela i molila krunicu i bila najbliža<br />
njegovoj samrtničkoj postelji, riječima: “Donesite mi onu moju svijeću!” Svijeću je<br />
naime, tjedan dana prije, na samu Svijećnicu dao blagosloviti, uz napomenu da će mu<br />
uskoro trebati. Kada su mu sestre donijele i zapalile traženu svijeću, kako je krevet<br />
bio uza zid, a bolesnik je ležao na desnoj strani prema zidu uporno gledajući Gospinu<br />
sliku, stavili su mu svijeću u šaku lijeve ruke. Kada je ugledao zapaljenu svijeću, snažno<br />
ju je prihvatio i stisnuo šaku. Usnama je micao moleći i opetujući: “Fiat voluntas Tua!”<br />
- Neka bude volja tvoja!<br />
Srijeda, 10. veljače 1960., sat je pokazivao 14 sati i 15 minuta . “Fiat voluntas Tua”.<br />
Bile su to posljednje riječi koje su nazočni čuli iz umirućih usta hrvatskog kardinala i<br />
nadbiskupa zagrebačkoga, zatim Sluge Božjega, a danas Blaženika Alojzija Stepinca.<br />
Ispustio je svoju dušu, držeći čvrsto u ruci blagoslovljenu svijeću s kojom je vedro<br />
dočekao smrt. Krašički župnik vlč. Josip Vraneković, odmah je o kardinalovoj smrti<br />
izvijestio Kaptol zagrebački, a mještanima Krašića i milicijskoj straži to su najavila<br />
crkvena zvona. Vijest o kardinalovoj smrti brzo se širila na sve strane svijeta, mnogi su<br />
pohitali u Krašić, ali tamo milicijska straža nije dozvoljavala nikome pristup pokojniku.<br />
Zagrebački nadbiskup koadjutor msgr. dr. Franjo Šeper, koji je tada u svojstvu<br />
apostolskog administratora nastavio upravljati nadbiskupijom nakon što je obavijestio<br />
o smrti Svetog Oca papu Pia XII., spremao se odmah poći u Krašić. U nadbiskupske<br />
prostorije dolaze međutim predstavnici UDB-e i obavještavaju ga i upozoravju.<br />
UDB-a odlučuje gdje će se ukopati preminuli osuđenik. To upozorenje glasi: Kako je<br />
osuđeni zagrebački nadbiskup Stepinac umro prije nego mu je istekla izrečena kazna,<br />
koju nije u cijelosti izdržao, to vlast (komunistička) ima zakonsko pravo na “mrtvo<br />
osuđenikovo tijelo” i samo ona može odlučiti gdje će mrtvo kardinalovo tijelo biti<br />
sahranjeno. Nadbiskupu koadjutoru dr. Šeperu tada je rečeno da STEPINĆEVO
Misijske poruke 2009./2010.<br />
TIJELO MOŽE BITI SAHRANJENO BILO GDJE<br />
NA PODRUČJU KRAŠIĆKE ŽUPE. ALI U ZA-<br />
GREBU NIKAKO! Nadalje, da se još iste noći te srijede<br />
10. veljače, ima odvesti u Zagreb radi obdukcije,<br />
pri sudskom liječničkom pregledu. Krašić u srijedu,<br />
10. veljače od 18 do 20 sati. U Krašić su iz Zagreba<br />
doskora stigla mrtvačka kola s lijesom te neki pripadnici<br />
UDB-e pa i neki funkcioneri vlasti, a sa zagrebačke<br />
Šalate i neki liječnici sudske medicine na čelu sa svojim<br />
predstojnikom dr. Vladimirom Palmovićem.<br />
“I kada su i liječnici utvrdili da je u bolesnika nastupila<br />
smrt,” nazočni predstavnici vlasti naredili su da<br />
se mrtvo tijelo odmah otpremi na Institut za sudsku<br />
medicinu Medicinskog fakulteta na Šalatu u Zagrebu.<br />
10. veljače oko 20 sati kolona automobila kreće iz<br />
Krašića u Zagreb. Zatim su se uputili prema Zagrebu,<br />
mrtvačka kola s posmrtnim ostacima preminuloga<br />
kardinala Alojzija Stepinca, potom službeni auto s nadbiskupom<br />
koadjutorom msgn. dr. Šeperom, u pratnji<br />
pomoćnog biskupa Sali Sewissa i zatim liječnici iz Instituta<br />
za sudsku medicinu iz Zagreba te velik broj auta<br />
s članovima UDB-e i komunističke vlasti, koji su pratili<br />
kolonu ispred i iza mrtvačkih kola. U Zagrebu na<br />
Šalati, gdje je već svuda bila raspoređena vojska i milicija,<br />
u Institutu za sudsku medicinu i kriminalistiku<br />
zagrebačkog Medicinskog fakulteta bila je obavljena<br />
obdukcija, a tijelo je trebalo biti balzamirano. Sve je to<br />
imalo biti gotovo do 4 sata ujutro toga dana 11. veljače<br />
1960. No što se te noći u Institutu za sudsku medicinu<br />
dogodilo, saznat će se tek 33 godine kasnije, na dan<br />
ekshumacije 1993. u zagrebačkoj Prvostolnici, u povodu<br />
obvezne identi kacije u postupku beati kacije<br />
za proglašenje blago preminuloga kardinala slugom<br />
Božjim.<br />
U četvrtak, 11. veljače 1960. u ranim jutarnjim satima<br />
posmrtni ostatci kardinala Stepinca ponovno u<br />
Krašiću. U četvrtak 11. veljače 1960. u ranim jutarnjim<br />
satima vozeći velikom brzinom, mrtvačka kola dovezla<br />
su natrag iz Instituta za sudsku medicinu u Zagrebu<br />
Kroatischsprachige katholische Mission München
Hrvatska katolička misija München<br />
Misijske poruke 2009./2010.<br />
u Krašić “balzamirano” kardinalovo tijelo, gdje je ostalo<br />
izloženo u lađi župne crkve u Krašiću blizu svetišta sve<br />
do petka 12. veljače 1960. g., do 19,30 sati.<br />
KRAŠIĆ četvrtak, 11. veljače 1960. u Krašiću užurbane<br />
pripreme za ukop u župnoj crkvi. Dok se mrtvo tijelo<br />
nije vratilo iz Zagreba, prema dogovoru vjernika u župi<br />
odlučeno je da je jedino dolično mjesto za kardinalov<br />
ukop župna crkva, i to samo središte pred oltarom, gdje<br />
je pokojnik proveo tolike sate u molitvi i klanjanju od<br />
kako je u tijeku zadnjih 8 godina 2 mjeseca i 5 dana bio<br />
zatočenikom u svojoj rodnoj župi. Odmah se započelo s<br />
uklanjanjem poda da se uredi grobnica.<br />
ZAGREB - PRVOSTOLNI KAPTOL petak 12. veljače<br />
1960. u 12,30 sati. Nakon što je u petak, 12. veljače. u<br />
10 sati nadbiskup koadjutor dr. Šeper objavio odredbu<br />
kojom njega Sveta Stolica imenuje za apostolskog administratora Zagrebačke nadbiskupije<br />
u 12,30 sati dobiva iznenađujuću vijest, koju mu donosi predsjednik vjerske<br />
komisije komunističke vlasti koja glasi: “Da je ŽALBU službenog Kaptola ‘mjerodavna<br />
vlast’ usvojila te je zaključeno DA SE UKOP MOŽE OBAVITI U ZAGREBAČKOJ<br />
KATEDRALI i da dr. Šeper može po volji organizirati ukop.” Neočekivani obrat u<br />
samo nekoliko sati! Taj događaj mnogi smatraju i nazivaju prvim kardinalovim čudom.<br />
Međutim to nije i posljednje što se može nazvati “čudom kardinala Stepinca”.<br />
ZAGREB - Institut Šalata, noć 10. na 11 . veljače 1960. Što se zapravo dogodilo u<br />
noći 10. veljače 1960. na dan smrti kardinala Stepinca? “Na dan smrti 10. veljače<br />
1960. Stepinčevo mrtvo tijelo bilo je prevezeno iz Krašića radi obdukcije na Institut<br />
za sudsku medicinu na Šalatu u Zagrebu. Crkvene su vlasti zatražile da se kardinalovo<br />
tijelo balzamira (pri balzamiranju unutrašnji meki organi se uklanjaju jer se ne mogu<br />
balzamirati), a tadašnji apostolski administrator Zagrebačke nadbiskupije msgr. dr.<br />
Franjo Šeper zamolio je jednog liječnika koji je sudjelovao u obdukciji da sačuva kardinalovo<br />
srce u interesu Crkve, što je ovaj i učinio.“ (Te je večeri Šalata bila okružena<br />
vojnicima, a u Institutu je bilo bezbroj ondašnjih policajaca u odorama i UDB-aša i<br />
u civilu)<br />
KARDINALOVO SRCE SPALJENO. Dvije godine kasnije, točnije 1962., našao<br />
se iz sastava Instituta jedan izdajica koji je dojavio UDB-i kako msgr. Šeper “čuva”<br />
Stepinčevo srce. UDB-a je odmah, “pritisnuvši” tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa<br />
msgr. Šepera, došla do kardinalova srca, koje je u međuvremenu balzamirano, zatim<br />
ga je odmah spalila u malom krematoriju ondašnje SUP-ovske ambulante u<br />
Šarengradskoj ulici na Trešnjevci u Zagrebu, a pepeo bacila. Najavljeno 10. na 11.<br />
veljače 1962. balzamiranje kardinalovih smrtnih ostataka nije uopće obavljeno, već je
Misijske poruke 2009./2010.<br />
u mrtvo kardinalovo tijelo ulivena velika količina kiseline. Ta je kiselina imala zadaću<br />
razgraditi cjelokupni pokojnikov organizam, kako bi se izbrisali tragovi sustavnog trovanja<br />
tijekom njegova sužanjstva u zatvoru u Lepoglavi. To je utvrđeno prilikom ekshumacije<br />
kardinalova mrtvoga tijela u postupku proglašenja pok. kardinala Stepinca<br />
slugom Božjim u veljači 1993. god.<br />
SVEČANA SAHRANA U ZAGREBAČKOJ PRVOSTOLNICI ZAGREB, SUB-<br />
OTA 13. VELJAČE 1960. Odmah nakon saznanja da posmrtne ostatke preminulog<br />
kardinala Stepinca može ukopati po svojoj volji, zagrebački nadbiskup koadjutor<br />
msgr. dr. Franjo Šeper to je i učinio. U petak, 12. veljače nakon 19,30 sati iz Krašića u<br />
zagrebačku Katedralu dovezeno je kardinalovo mrtvo tijelo (tada su bili još svi uvjereni<br />
da je i balzamirano ), gdje je i prenoćilo. Istodobno se u sredini velike lađe iza<br />
samoga svetišta ubrzano uređivala grobnica. Već rano ujutro u subotu 13. veljače,<br />
Katedrala je bila puna vjernika. U 9 sati u njoj je bilo popunjeno i posljednje mjesto.<br />
Veliko mnoštvo vjernika moralo je ostati na trgu ispred Katedrale i u dvorištu oko<br />
same Katedrale.<br />
Katedrala u 10 sati - De profundis! Nešto iza 10 sati msgr. dr. Franjo Šeper započeo<br />
je svečanu zadušnicu, uz mrtvačku misu koju je pjevao katedralski zbor. Iza zadušnice<br />
msgr. Šeper je održao posmrtno slovo i oprostio se od pokojnog kardinala Stepinca.<br />
Zatim je uslijedio ukop u grobnicu u kojoj i danas počivaju u miru Božjem mučenički<br />
ostatci sluge Božjega i hrvatskog kardinala ALOJZIJA STEPINCA, čiji grob već<br />
50 godina i danju i noću nije nikada bez svježega cvijeća koje u znak zahvalnosti za<br />
prinesenu kardinalovu žrtvu polažu odani vjernici. Na grobu kardinala Stepinca u<br />
Katedrali već 50 godina vjernici mole i zavjetuju se. Kardinalov grob u zagrebačkoj prvostolnici<br />
postao je (a to je već punih 50 godina a i dan današnji) mjesto na kojemu se<br />
i prema svjedočenju samih njegovih progonitelja jugokomunističkih vlasti “spontano<br />
okupljaju mase vjernika” koji tamo mole i zavjetuju se i na njegov zagovor dobivaju<br />
uslišenje svojih molba, a grob je svakodnevno kićen svježim cvijećem.<br />
Uz ime preminulog kardinala Stepinca jugokomunističke su vlasti najradije dodavale<br />
“zločinac”. Zbog kleveta, laži i<br />
mržnje kojima je bio progonjen<br />
i suđen kardinal Stepinac<br />
proživljavao je mučeništvo<br />
srca. Unatoč tome kardinal je<br />
ostao čvrst, vedar, ustrajan i<br />
nepokolebljiv. Zato mu Crkva<br />
u Hrvata i hrvatski narod<br />
uzvraćaju odanim poštovanjem<br />
i pobožnošću.<br />
Kroatischsprachige katholische Mission München
Hrvatska katolička misija München<br />
18<br />
DAN DOGAĐAJ<br />
Misijske poruke 2009./2010.<br />
06. veljače Humanitarni koncert za gradnju crkve na Udbini - Oliver Dragojević<br />
10. - 14 veljače STEPINČEVO<br />
10. - 13. veljače Kapela (Schwanthalerstr. 96-98) Duhovna obnova - Dr. fra Ante Vučković<br />
17. veljače Pepelnica -18.30 sati - sv. misa uz obred pepeljavanja<br />
27. veljače - 6.<br />
ožujka<br />
TERMINI U 2010. GODINI<br />
Hodočašće u Svetu Zemlju - Izrael<br />
01. travnja VELIKI ČETVRTAK - St. Paul - u 19.30 sati Misa Večere Gospodnje s<br />
njemačkim vjernicima<br />
02. travnja VELIKI PETAK -10.00 sati - Križni put naroda - početak u crkvi St. Michael<br />
- u 18.00 sati OBREDI Velikog petka za Hrvate u crkvi St. Paul<br />
03. travnja VELIKA SUBOTA - 20.00 sati - St. Paul - Uskrsno bdijenje - blagoslov jela<br />
04. travnja NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODINOVA<br />
01. svibnja Cjelodnevni susret svih ministranata s područja Bavarske<br />
08. - 09. svibnja Hrvatski nacionalni susret mladih katolika u Zadru<br />
12. - 16- svibnja Ökumenicher Kirchentag in München<br />
16. svibnja Dan sjećanja u Bleiburgu - Misija organizira odlazak autobusima<br />
12. - 16. svibnja Hodočašće u Lourdes<br />
24. - 29. svibnja Hodočašće krizmanika u Rim<br />
03. lipnja Tijelovo - 8.00 - Marienplatz - Svečano euharistijsko slavlje - Procesija s<br />
Presvetim Sakramentom<br />
12. lipnja PRVA PRIČEST- 10.30 - St. Paul<br />
13. lipnja SV. ANTE - Sv. misa s blagoslovom djece i ljiljana u 17.00 sati u crkvi St.<br />
Paul.<br />
20. lipnja KRIZMA- 12.00 sati - St. Michael - Predvodi vrhbosanski nadbiskup i<br />
metropolita uzoriti gospodin Vinko kardinal Puljić<br />
27. lipnja Hrvatsko hodočašće u Altötting - misija organizira odlazak autobusima.<br />
03. svibnja Hodočašće Sv. Anti u Padovu<br />
04. listopada Sv. Franjo – Središnje slavlje u crkvi St. Michael u 12.00 sati<br />
01. studenoga Waldfriedhof - Molitve na hrvatskim grobovima - (10.00 sati Lorettoplatz)<br />
24. prosinca BADNJAK – Sv. misa Polnoćka St. Gabriel u 20.30 (Versaillerstr. 20) i St.<br />
Paul u 24.00 sata.<br />
25. prosinca SVETKOVINA ROĐENJA GOSPODINOVA - Svečana sv. misa u 12.00<br />
sati u crkvi St. Michael
Misijske poruke 2009./2010.<br />
SVETE MISE na hrvatskom jeziku<br />
MJESTO CRKVA ADRESA DAN VRIJEME<br />
Geretsried Maria Hilf Johann-Seb.-Bach-Str. 2 Subota 16.30sati *<br />
München Kapela Schwanthalerstr. 96 Nedjelja 10.00 sati<br />
München Maria Schutz Bäckerstr. 19 - (Pasing) Nedjelja 11.45 sati<br />
München St. Michael Neuhauserstr (Centar) Nedjelja 12.00 sati<br />
München St. Gabriel Versaillerstrasse 20 Nedjelja 12.00 sati<br />
München St. Paul St.-Pauls-Platz 10 Nedjelja 16.00 sati *<br />
Poing St. Michael Schulstr. 36 Nedjelja 12.00 sati<br />
Ebersberg Kreiskrankenhaus Pfarrer-Guggetzer-Str.3 Nedjelja 10.30 sati<br />
Emmering St. Johannes d. T. Kirchplatz 1a Nedjelja 16.00 sati *<br />
* Ljetno vrijeme: 17.00 sati<br />
München: St. Paul<br />
Geretsried: Maria Hilf<br />
Emmering: St. Johannes d. T.<br />
HODOČAŠĆA<br />
“SPOMENI SE DA SVETKUJEŠ<br />
DAN GOSPODNJI!”<br />
(Božja zapovijed)<br />
HODOČAŠĆE MAJCI AJCI BOŽJOJ LURDSKOJ - LOURDES<br />
Od 12. do 16. svibnja 2010. Polazak u srijedu, 12. svibnja 2010. u<br />
17.30 sati ispred misije. Cijena 285 €.<br />
HODOČAŠĆE SV. ANTI I SV. LEOPOLDU U PADOVU<br />
Polazak u petak, 2. srpnja 2010. u 23.00 sata sa eresienwiese.<br />
Cijena 85 €.<br />
HODOČAŠĆE U ALTÖTTING - 37. hrv. nacionalno hodočašće<br />
Polazak u nedjelju 27. lipnja 2010. u 7.30 sati ispred misije.<br />
Cijena 25 €.<br />
Hodočašće pješaka u Altötting - 25. lipnja 2010.<br />
Polazak iz Ebersberga u 9.00 sati.<br />
Biciklističko hodočašće u Altötting - 26. lipnja 2010.<br />
Polazak u 8.00 sati ispred misije.<br />
Lou Lourde rde rdes<br />
Kroatischsprachige katholische Mission München<br />
19
Hrvatska katolička misija München<br />
20<br />
Misijske poruke 2009./2010.<br />
RASPORED VJERONAUKA 2009./2010.<br />
Razred Vjeroučitelj Dan Sat Dvorana<br />
1. razred s. Nikolina Subota 11.00 sati Velika<br />
2. razred s. Nikolina Subota 10.00 sati Velika<br />
3. razred s. Viktorija Petak 15.00 sati Dvorana 3<br />
3. razred s. Viktorija Petak 16.00 sati Dvorana 3<br />
3. razred s. Viktorija Subota 10.00 sati Dvorana 3<br />
3. razred s. Viktorija Subota 11.00 sati Dvorana 3<br />
4. razred s. Viktorija Četvrtak 17.00 sati Dvorana 2<br />
5. razred đakon Mate Subota 10.00 sati Dvorana 2<br />
6. razred fra Ante Jojo Subota 11.00 sati Kapela<br />
7. razred fra Daniel Subota 11.00 sati Dvorana 2<br />
8. razred fra Boris Petak 15.00 sati Velika<br />
8. razred fra Boris Petak 16.00 sati Velika<br />
8. razred fra Boris Subota 11.00 sati Kapela<br />
8. razred fra Boris Subota 12.00 sati Kapela<br />
9.-12. razred fra Daniel Petak 19.00 sati Velika<br />
Studenti i mladi fra Boris Petak 20.00 sati Velika<br />
FRAMA fra Daniel Srijeda 19.00 sati Velika<br />
Katekumeni fra Tomislav Po dogovoru<br />
KNJIŽNICA<br />
Misija posjeduje vlastitu knjižnicu koja služi svim vjernicima za uzdizanje<br />
njihove duhovnosti i kulture. Fond knjiga povećava se nabavkom same Misije<br />
ili različitim donacijama knjiga. Svatko može darovati knjigu za misijsku<br />
knjižnicu. Svi koji posuđuju knjige sudjeluju u održavanju fonda knjiga time<br />
što ih čuvaju i na vrijeme vrate. Knjižnicu vodi gosp. Drago Šiprak.<br />
Radno vrijeme knjižnice:<br />
Srijeda: 16.00 - 18.30 sati<br />
Subota: 9.45 - 11.45 sati<br />
Prvi petak: 16.00- 18.00 sati<br />
Telefon: (089) 179581-34<br />
Napomena: U Misiji se mogu nabaviti knjige<br />
duhovnog sadržaja: Biblija, Katekizam<br />
Katoličke crkve, i drugi duhovni naslovi kao<br />
i različiti nabožni predmeti.
Misijske poruke 2009./2010.<br />
PJEVANJE, SVIRANJE, PLESANJE,<br />
SUSRETI 2009./10.<br />
SAT SKUPINA GDJE<br />
Pon. 20.00-22.00 Veterani folklora Velika dvorana<br />
Ut. 20.00-22.00 Mladi - Folklorna skupina A<br />
Fra Andrija Kačić Miošić<br />
Zadnji dio kapele<br />
19.00-21.00 Klapa Croatia (Sastav II) Dvorana br. 3<br />
Sr. 17.00-18.00 Tamburaška supina C/početnici Dvorana br. 2<br />
20.00-22.00 Klapa Croatia (Sastav I) Dvorana br. 3<br />
Čet. 19.00-21.00 Crkveni zbor Pasing Dvorana br. 3<br />
18.30-21.30 Misijski bend “Stigma” Podrum<br />
19.30-20.30 Priprema roditelja i<br />
kumova za krštenje<br />
Pet. 15.15-16.00 Dječji folklor “Bijeli golubovi”<br />
(4-7 god.)<br />
16.00-17.00 Dječji folklor “Bijeli golubovi”<br />
(8-11 god.)<br />
Velika dvorana<br />
Zadnji dio kapele<br />
Dvorana br. 2 i 3<br />
17.00-18.00 Dječji zbor “Hrvatski slavuji” Dvorana br. 3<br />
18.00-19.00 Dječji folklor B (12-15 god.) Dvorana br. 2<br />
19.00-21.00 Lira Dvorana br. 3<br />
19.00-20.00 Priprema odraslih za sakramente Ured<br />
20.00-22.00 Mladi - Folklorna skupina A<br />
Fra Andrija Kačić Miošić<br />
Zadnji dio kapele<br />
Sub. 14.00-16.00 Vježbe za orkestar - Tamburice Dvorana br. 2<br />
16.30-18.00 Tamburaška skupina mladih Dvorana br. 3<br />
18.00-20.00 Crkveni zbor St. Paul i St. Michael Dvorana br. 3<br />
19.00-21.00 Crkveni zbor St. Gabriel St. Gabriel<br />
Zadnji utorak u mjesecu<br />
19.00-21.00 Akademski krug Velika dvorana<br />
Kroatischsprachige katholische Mission München<br />
21
Hrvatska katolička misija München<br />
22<br />
Dušobrižnici:<br />
fra Tomislav Dukić, župnik<br />
fra Luka Livaja<br />
fra Bože Ančić<br />
fra Ante Jojo Marković<br />
fra Daniel Stipanović<br />
fra Boris Čarić<br />
Mate Kutleša, đakon<br />
2009. godina<br />
Broj krštenih: 139<br />
Broj prvopričesnika: 148<br />
Broj krizmanika: 109<br />
Broj crkveno vjenčanih: 20<br />
Broj povratnika u crkvu: 4<br />
Broj umrlih: 14<br />
2008. godina<br />
Broj krštenih: 146<br />
Broj prvopričesnika: 124<br />
Broj krizmanika: 84<br />
Broj crkveno vjenčanih: 14<br />
Broj povratnika u crkvu: 1<br />
Broj umrlih: 18<br />
2007. godina<br />
Broj krštenih: 152<br />
Broj prvopričesnika: 105<br />
Broj krizmanika: 66<br />
Broj crkveno vjenčanih: 27<br />
Broj povratnika u crkvu: 4<br />
Broj umrlih: 34<br />
Misijske poruke 2009./2010.<br />
PASTORALNO OSOBLJE<br />
Pastoralne suradnice:<br />
č. s. Viktorija Vukančić<br />
č. s. Nikolina Bilić<br />
č. s. Nada Pavlović<br />
Tajništvo:<br />
č. s. Blaga Vojković<br />
Gđa. Marija Šibenik<br />
STATISTIKA<br />
HRVATSKE KATOLIČKE MISIJE MÜNCHEN<br />
2006. godina<br />
Broj krštenih: 163<br />
Broj prvopričesnika: 116<br />
Broj krizmanika: 73<br />
Broj crkveno vjenčanih: 13<br />
Broj povratnika u crkvu: 6<br />
Broj umrlih: 19<br />
2005. godina<br />
Broj krštenih: 168<br />
Broj prvopričesnika: 99<br />
Broj krizmanika: 86<br />
Broj crkveno vjenčanih: 16<br />
Broj povratnika u crkvu: 4<br />
Broj umrlih: 3<br />
2004. godina<br />
Broj krštenih: 150<br />
Broj prvopričesnika: 63<br />
Broj krizmanika: 102<br />
Broj crkveno vjenčanih: 21<br />
Broj povratnika u crkvu: 7<br />
Broj umrlih: 22<br />
Napomena:<br />
Statistički podatci obuhvaćaju samo ono što je zabilježeno u misijskim knjigama.<br />
Mnogi drugi hrvatski vjernici vode se po njemačkim župama i župama u<br />
Domovini.
Misijske poruke 2009./2010.<br />
CARITAS - SOCIJALNA SLUŽBA<br />
Socijalna služba za radnike iz Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije<br />
CZ Innenstadt - Herr Strujić<br />
Landwehrstr. 26/II; Tel.: 089/23 11 49 65; Fax: 089/23 11 49 38<br />
Stadtbezirke: Altstadt-Lehel, Ludwigsvorstadt, Maxvorstadt, Neuhausen-Nymph.,<br />
Bogenhausen, alkirchen-O’sendl.<br />
S-Bahn, U-Bahn, Trambahn do Karlsplatz Stachus<br />
CZ Au-Haidhausen - Frau Čolak<br />
Hohenschwangaustr. 24 ; Tel.: 089/69 390 824 ; Fax: 089/69 390 826<br />
Stadtbezirke: Au-Haidhausen, Berg am Laim, Trudering-Riem, Ramersdorf-Perlach,<br />
Obergiesing, Untergiesing-Harl.<br />
U2 ili S1, S2 do Giesing , Tram 27 do Schwanseestr<br />
CZ Ost - Herr Blažević<br />
Kreillerstraße 24; Tel.: 089/43 669 614; Fax: 089/43 669 620<br />
Stadtbezirke: Schwabing-Moosach, Milberstsh. Am Hart, Schwabing-Freim., Allach-<br />
Untermenz., Feldmoch.-Hasenb.<br />
U2 Feldmoching<br />
CZ Innenstadt (im Westend) - Herr Mihaljević<br />
Schrenkstr. 3; Tel.: 089/ 500 355- 31; Fax: 089/ 500 355-13<br />
Stadtbezirke: Sendling, Sendling-Westpark, Schwanthalerhöhe., Hadern, Pasing-Obermenz.,<br />
Aubing-Lochhausen, Laim<br />
U4 und U5 do Schwanthalerhohe, Tram 18 i 19 do Schrenkstrasse.<br />
Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Berlinu<br />
Ahornstr. 4; 10787 Berlin<br />
Tel.: 030 / 21 91 55 14 ; Fax: 030 / 23 62 89 65<br />
Generalni konzulat Republike Hrvatske<br />
Oberföhringerstr. 6; 81679 München<br />
Tel.: 089 / 90 90 16 50; Fax: 089 / 98 31 62<br />
Generalni konzulat Bosne i Hercegovine<br />
Karlstr. 60; 80333 München<br />
Tel.: 089/98 28 064; Fax: 089/98 28 079<br />
Kroatischsprachige katholische Mission München<br />
23
Hrvatska katolička misija München<br />
24<br />
GRAD ADRESA ŠKOLE<br />
Misijske poruke 2009./2010.<br />
Nastavna mjesta na kojima se održava hrvatska nastava šk. god. 2009./10.<br />
www.hrvatska-nastava-bavarska.de<br />
Augsburg St. Georg Volksschule, Auf dem Kreuz 25, 86152 Augsburg<br />
Wittelsbacher Volksschule, Elisenstr. 5, 86159 Augsburg<br />
VS Aug.Centerville – Süd, Columbusstr. 12, 86156 Augsburg<br />
Bad Reichenhall Karlsgymnasium, Salzburger Straße 28, 83435 Bad Reichenhall<br />
Buchloe Hauptschule Buchloe, Münchener Straße 22, 86807 Buchloe<br />
Freising Hauptschule Lerchenfeld, Moosstr. 46, 85356 Freising<br />
Fürstenfeldbruck GS am Niederbronner Weg, Niederbronner Weg 3, 82256 Fü.<br />
Ingolstadt GS Auf der Schanz, Auf der Schanz 28, 85049 Ingolstadt<br />
Karlsfeld GS Karlsfeld, Krenmoosstr. 50, 85757 Karlsfeld<br />
Kolbermoor GS Kolbermoor, Rainerstr. 2, 83059 Kolbermoor<br />
Landshut GS St. Nikola, Nikolastr. 2, 84034 Landshut<br />
Meitingen HS Meitingen, Hauptstr. 35, 86405 Meitingen<br />
München GS an der Plinganserstr., Plinganserstr. 28, 81369 München<br />
Rupprecht-Gymnasium, Albrechtstr. 7, 80636 München<br />
GS Karl-Marx-Ring 63 , 81735 München<br />
omas-Mann-Gymnasium, Drygalski Allee 2, 81669 M.<br />
GS a.d. Tumblingerstraße, Tumblingerstr. 6, 80337 München<br />
GS an der Hugo-Wolf-Straße 70, 80937 München<br />
GS /HS Schrobenhausener Str. 15, 80686 München<br />
Weißenseeschule, Weißenseestr. 45, 81539 M - Obergiesing<br />
Nersingen Anton Miller VS, Klassenhartweg 2, 89278 Nersingen - Straß<br />
Neufahrn VS am Fürholzer Weg, Am Fürholzer Weg 5, 85375 Neufahrn<br />
Nürnberg Wiesenschule, Wiesenstr. 68, 90443 Nürnberg<br />
HS Insel Schütt, Hintere Insel Schütt 5, 90403 Nürnberg<br />
Poing GS an der Karl-Sittler-Straße, Karl-Sittler-Str. 12, 85586 Poing<br />
Regensburg Von der Tann Schule, Von der Tann Str. 27, 93047 Regensburg<br />
Rosenheim HS Mitte, Wittelsbacher Str. 16, 83022 Rosenheim<br />
Straubing St. Josef GHS, Von Leistner Str. 40, 94315 Straubing<br />
Traunreut Süd Sonnenschule, Pestalozzistr. 14, 83301 Traunreut<br />
Unterhaching GS an der Jahnstraße, Jahnstr. 1a, 82008 Unterhaching<br />
Würzburg GS Würzburg – Stadtmitte, Hofstr. 16, 97070 Würzburg
Misijske poruke 2009./2010.<br />
U SLUČAJU SMRTI ČLANA NAŠE ZAJEDNICE?<br />
“Sahranjujući svoje sinove i kćeri Crkva puna vjere slavi Kristovo vazmeno<br />
otajstvo sa željom da oni koji su krštenjem postali sutjelesnici Krista<br />
umrloga i uskrsloga, s njime po smrti prijeđu u život, i to tako da u duši<br />
budu očišćeni te sa svetima i izabranima budu na nebo uzeti, a u tijelu<br />
da čekaju blaženu nadu - dolazak Kristov i uskrsnuće od mrtvih. Stoga,<br />
Crkva za preminule prikazuje euharistijsku žrtvu Kristova Vazma te<br />
uzdiže molitve za njihov pokoj da bi, uslijed uzajamna zajedništva svih<br />
Kristovih udova, ono što jednima pribavlja duhovnu korist drugima<br />
donosilo utjehu nade.” (Obrednik za pokojne) Pogođeni i iznenađeni<br />
smrću svojih najbližih vjernici ipak znaju da oni i njihovi dragi pokojnici<br />
pripadaju u jedno zajedništvo kršćanske vjere. U vjeri treba promatrati<br />
i smrt članova svoje obitelji i svoje kršćanske zajednice.<br />
Stoga, potrebno je da članovi obitelji s nekim dokumentom o smrti<br />
vjernika i osobnim dokumentom pokojnika (znati adresu stanovanja,<br />
telefon) dođu u misiju javiti smrt koja će se upisati u knjige misije. U<br />
kapeli bl. Alojzija Stepinca slavit će se sveta misa za pokojnika i izvršiti<br />
dostojan ispraćaj, ako se tijelo pokojnika vozi u Domovinu. Nakon što<br />
misija posjeduje sve vjerodostojne informacije o smrti svojih članova<br />
razglasit će se na svim svetim misama u misiji te će se cijela zajednica<br />
moliti za njihovu dušu. Ako se sprovodni obredi obavljaju u Njemačkoj,<br />
također je potrebno javiti se u misiju i dogovoriti sve pojedinosti oko<br />
dostojnog sprovoda.<br />
Napomena:<br />
Prijave o smrti primaju se isključivo u uredu misije u Schwanthalerstr.<br />
96-98 i to od najbližih članova obitelji uz priložene dokumente<br />
o smrti osobe. Neće se primati prijave u sakristijama crkava prije ili<br />
poslije svetih misa. Objava smrti članova misije na nedjeljnim svetim<br />
misama uslijedit će nakon prijave u uredu misije.<br />
Kroatischsprachige katholische Mission München<br />
25
Hrvatska katolička misija München<br />
26<br />
Misijske poruke 2009./2010.<br />
MISIJSKE PORUKE OD 2005. DO 2009.<br />
Misijske poruke 2009./2010.<br />
Informativni list - Infoblatt - 2009./2010. - Broj 8<br />
Hrvatska katolička misija<br />
KROATISCHSPRACHIGE KATH. MISSION<br />
Schwanthalerstr. 96/98<br />
D-80336 München UREDOVONO VRIJEME:<br />
Tel.: 089 / 179 581 - 0 09.00 - 12.00 sati<br />
Fax: 089 / 179 581 -11 16.00 - 17.30 sati<br />
E-mail: info@hkmm.de Subotom i nedjeljom<br />
www.baykro.de ured ne radi!<br />
Impressum<br />
Izdavač Hrvatska katolička misija München<br />
Herausgaber<br />
Urednik: fra Tomislav Dukić<br />
Bankverbindung LIGA Bank<br />
Spendekonto Kto.-Nr.: 2020203<br />
BLZ: 75090300
Misijske poruke 2009./2010.<br />
SADRŽAJ<br />
Uvodna riječ 2<br />
Sažetak Papina pisma za svećeničku godinu 3<br />
Križni put 5<br />
Krštenje 5<br />
Post 6<br />
Krizma 6<br />
Čitači i pjevači 7<br />
Prva pričest 7<br />
Ministranti 8<br />
Mogućnost za ispovijed? 8<br />
Klanjanje pred Presvetim 9<br />
Sveta misa svaki dan 9<br />
Krunica 10<br />
Hodočašće 11<br />
Glas s raspela 12<br />
Termini roditeljskih susreta 12<br />
Termini tečajeva za zaručnike u 2010. 12<br />
Izbori za misijsko vijeće KHM München 13<br />
50. obljetnica smrti bl. Alojzija Stepinca 14<br />
Termini u 2010. godini 18<br />
Svete mise na hrvatskom jeziku 19<br />
Hodočašća 19<br />
Raspored vjeronauka 2009./2010. 20<br />
Knjižnica 20<br />
Pjevanje, sviranje, plesanje, susreti 21<br />
Pastoralno osoblje 22<br />
Statistika HKM München 22<br />
Caritas - socijalna služba 23<br />
Konzulati RH i BiH 23<br />
Hrvatska nastava 24<br />
U slučaju smrti člana naše zajednice? 25<br />
LITERATURA<br />
Ivan Šaško, Liturgijski simbolički govor, Zagreb 2005.<br />
Ante Crnčević - Ivan Šaško, Na vrelu liturgije, Zagreb 2009.<br />
Naslovna stranica: Višeslavova krstionica (prijelaz iz 8. u 9. stoljeće)<br />
Zadnja stranica: Hrvojev misal (hrvatska glagoljica, 1403/07. godine)<br />
Kroatischsprachige katholische Mission München<br />
27
Hrvatska Hrv Hrvats ats atska ka ka ka ka ka katolička kat kat kat kat kat katoli oli oli oli oli olička čka misija mi misij sij sija a München M MMünc<br />
ünc ünchen hen<br />
Misijske Mis Misijs ijs ijske ke poruke por poruke uke 2009./2010.<br />
20 2009. 09. 09./20 /20 /2010. 10.