Podbablje - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja

List župe sv. Luke - Podbablje 

God. XXIV. Božić, 2009. Br. 1 (39)

Raspored bogoslužja i 

blagoslova obitelji 

25. prosinca 2009. Petak- Božić- Rođenje Gospodinovo 

Polnoćka: u crkvama Sv. Ante i Sv. Luke u 24 sata 

Dnevne sv. mise: Sv. Luka i Sv. Ante u 9:30 sati 

Kraljica Hrvata i Sv. Mihovil u 11 sati. 

26. prosinca 2009. Subota- Sv. Stjepan prvomučenik 

Sveta misa u crkvi Sv. Ante u 10:30 sati. 

27. prosinca 2009. Nedjelja- Sveta Obitelj i Sv. Ivan apostol 

Svete mise: Sv. Luka i Sv. Ante u 10:30 sati 

Kraljica Hrvata i Sv. Marko u 11 sati. 

28. prosinca 2009. Ponedjeljak- Mladenci, Nevina dječica 

Sveta misa u crkvi Sv. Ante u 10:30 sati 

Poslije mise bit će podjela darova djeci 

29. prosinca 2009. Utorak- Blagoslov obitelji 

Podbablje Gornje 

30. prosinca 2009. Srijeda- Blagoslov obitelj 

Hršćevani i Podstrana (dio Druma do crkve Sv. Ante) 

31. prosinca 2009. Četvrtak- Blagoslov obitelji 

Drum 

1. siječnja 2010. Petak- Nova godina 

Svete mise u crkvama Sv. Ante i Sv. Luke u 11 sati 

2. siječnja 2010. Subota- Blagoslov obitelji 

Jonjići, Matkovići, Kujundžići (do Papkove škole) 

3. siječnja 2010. Nedjelja- 2. nedjelja po Božiću 

Svete mise u crkvama: Sv. Luke i Sv. Ante u 9:30 sati 

Kraljica Hrvata i Sv. Mihovil u 11 sati. 

4. siječnja 2010. Ponedjeljak- Blagoslov obitelji 

Vukovići, Karini i Žužuli 

5. siječnja 2010. Utorak- Blagoslov obitelji 

Ajduci, Kamenmost i Perića Brig 

6. siječnja 2010. Srijeda- Bogojavljenje- Sveta Tri Kralja 

Sveta misa i blagoslov vode u crkvi Sv. Luke u 10:30 sati 

10. siječnja 2010. Nedjelja- Krštenje Gospodinovo 

Svete mise u crkvama: Sv. Luke i Sv. Ante u 9:30 sati 

Kraljice Hrvata i Sv. Marka u 11 sati. 

Božićni pohod svećenika za blagoslov je blagoslov obitelji. Zbog toga je važno da se cijela obitelj 

nađe na okupu i da svi zajedno sa svećenikom mole. Za blagoslov je potrebno pripraviti na stolu križ sa 

svijećom i blagoslovljenu vodu s grančicom za škropljenje.

GODINA XXIV. BOŽIĆ, 2009. BROJ 1(39) 

-------------------------------------------------------------------------------- UVODNIK ------------------------------------------------------------------------------- 

Na Božić slavimo rođenje, rođenje božanskog 

djeteta, ali i svoje vlastito rođenje. 

Rođenje djeteta za ljude je oduvijek bila 

tajna. S riječju rođenje srodne su i riječi “nosiljka” 

i “teret”. Stoga rođenje i smrt spadaju skupa. Rađamo 

se da umremo. A umiranje ujedno znači: 

ponovno se roditi. Rođenje i trud (breme) ovise 

jedno o drugome. To nam govori i sama Biblija 

kad Bog ženi pri izgonu iz raja govori: “Trudnoći 

tvojoj muke ću umnožiti, u mukama djecu ćeš rađati” 

( Post 3, 16 ). 

Mi u Isusovu rođenju slavimo put svoga vlastitog 

rađanja. I u naš proces rađanja spadaju 

osamljenost, tuđina, noć, boli. Kad god se u nama 

rađa nešto novo, to najprije zadaje boli. Mi bismo 

htjeli živjeti i dalje kao do sada. Htjeli bismo novo 

zadržati u tijelu. Osjećamo doduše da smo “trudni”, 

da se nešto novo primiče. Plašimo se da to novo 

ne probije. Ne bismo ga shvatili. To novo moglo bi 

dijeliti sudbinu božanskoga djeteta za koje nije bilo 

mjesta u svratištu. Ne znamo kako opipati to novo. 

Osjećamo jedino da to staro tako dalje neće ići. 

Ali istodobno je u našemu rađanju i obećanje da 

će u nama sve postati novo. Ostavljamo iza sebe 

modele prošloga života U nama nastaje novi život. 

On je pri rađanju još sasvim nježan. Ali u nama će 

se snažno probiti kao i dijete u jaslama. 

Dragi župljani! 

Neke žene doživljavaju rađanje i kao radosno, 

bez velikih boli. Isto iskustvo smijemo ponekad 

imati i mi. Tu se u nama rađa nešto novo, a da to ne 

doživljavamo bolno. To je kao neko čudo. U nama 

je odjednom nastalo nešto novo, a da nismo svjesno 

ni zamijetili proces rađanja. Rađanje kazuje da 

ne moramo sve odraditi, da sam Bog čini u nama 

nove stvari. Biblija nam govori da se moramo uvijek 

iznova rađati, sve dok se u smrti ne rodimo zauvijek 

u Bogu. Isus je rekao Nikodemu: “Tko se ne rodi 

nanovo, o d o z g o , ne može vidjeti kraljevstva 

Božjega” ( Iv 3, 3 ). Dakle, bez novog rađanja 

nesposobni smo postati onaj za koga nas je Bog 

pozvao. Ne možemo vidjeti kraljevstvo Božje, ne 

možemo postati jedno s Bogom, ne možemo doći k 

sebi. Božje kraljevstvo znači da u nama vlada Bog, 

da smo sasvim slobodni od ljudske moći i da smo 

potpuno mi. Na našemu duhovnom putu potrebno 

je uvijek iznova novo rađanje, u kojemu će se slomiti 

stari model i u nama se jasnije javiti izvorna Božja 

slika. Ni Isus, Bog, ne bi se rađao u Belehemu da 

istočni grijeh nije iznakazio čovjeka, tu sliku Božju. 

Mistici govore ne samo o trajnom ponovnom 

rađanju kao putu prema sebi samima, nego i o 

rađanju Boga u ljudskoj duši. Na Božić slavimo u 

Isusovu rođenju i rađanje Boga u svome srcu. Ako 

se u nama ne rađa Bog, ostajemo stranci samima 

1

UVODNIK 

sebi. Angelus Silesius ( njem. pjesnik)je to ovako 

izrazio: “Da se Krist i tisuću puta rodi u Betlehemu 

a ne u tebi, ti ostaješ još uvijek zanavijek izgubljen”. 

Za Eckharta (njem. filozof–mističar) rađanje Boga 

događa se ovako: “U najintimnijoj biti duše, u iskri 

razuma, događa se rađanje Boga. U najčišćemu, 

najplemenitijemu, najnježnijemu što duša može 

ponuditi, tu mora biti: u onoj dubokoj šutnji, o kojoj 

nikada stvorenje nije steklo nikakvu sliku”. 

U meni, u tebi, cijenjeni čitatelju Mosta, je taj 

prostor čiste šutnje koji ne dotiče buka svijeta, koji 

ne dotiču mnoge misli i osjećaji koji nas neprestano 

nadjačavaju. U ovome prostoru šutnje u tebi se želi 

roditi Bog. Kad se Bog rodi u tebi, ti ćeš tada doći 

u doticaj i sa samim sobom, s onom netaknutom i 

neiskrivljenom slikom Boga u sebi. Tvoj život postaje 

tada istinski nov, spašen i sjajan. U tebi je tada izvor 

Jaslice u Drumu napravio je Denis Matković 

2 

života iz kojega uvijek iznova možeš ponovno crpiti 

duhovnu snagu. 

Potrudimo se i mi, unatoč našoj ljudskoj slabosti, 

sve učiniti da Božić ne slavimo samo kao 

tradicijski, običajni blagdan, nego kao sadržaj 

našega života. To ćemo moći ostvariti ako se ostavimo 

formalizma, hipokrizije, egoizma, moći, vlasti 

i karijerizma i u vjerskom i u društvenom životu. 

To će nam omugućiti rođeno betlehemsko Dijete, 

ako mu dopustimo da se rodi u nama. I recimo još 

jednom. Da se Krist i tisuću puta rodi u Betlehemu 

a ne u tebi, ti ostaješ zauvijek izgubljen! 

S ovim mislima, dragi naši župljani, u inozemstvu 

i tuzemstvu, žele vam sretno porođenje Isusovo 

i blagoslovljenu 2010. godinu vaši svećenici 

Fra Ivan Jukić 

................................................i Fra Vinko Gudelj

----------------------------------------------------------------------------- ZA NAšU DUšU ---------------------------------------------------------------------------- 

Božić je zapravo 

početak novoga svijeta 

Svima vama, dragi čitatelji «Mosta», svima vama 

i onima koji su vam dragi i životom blizi, pozdrav 

od Boga koji nam daruje svoga Sina: 

Sretan vam Božić! Gospodin koji upravlja svemirom 

i Dijete na skromnoj slamici, Bog koji je u svakoj stvari 

i svakom ljudskom tijelu, neka bude s vama! 

Iako mrkla Božićna je noć puna svjetla, koje 

je Bog upalio u našim srcima. Božićna je noć puna 

anđela. Zato i molimo Gospodina da se ne rodi 

bilo gdje, daleko od nas, nego da se rodi ovdje 

među nama, u našoj župskoj zajednici. Neka se 

rodi ovdje pa i onda ako nađe malo anđela i samo 

malo svjetla. U Božićnoj noći, po vjeri, možemo biti 

svi Isusovi, jer on se želi roditi u našem srcu i s nama 

proslaviti svoj i naš Božić. 

Bog s ljudskim srcem 

«U početku bijaše Riječ i Riječ bijaše u Boga i 

Riječ bijaše Bog...I Riječ tijelom postade». U Božićnoj 

noći, na ponoćnici slušamo to Evanđelje. Usred 

tamne noći te riječi prodiru do samog početka dana 

i vremena, do početka svih stvari. 

Bog koji je oblikovao prvoga čovjeka od praha 

zemaljskog postaje prahom naše zemlje. Lončar 

koji je oblikovao ljudsko biće kao zemljanu posudu, 

sam postaje glinenom posudom, svjetlo koje svijetli 

u zemljanoj uljanici. 

I ako moram plakati, On će me naučiti plakati. 

I ako moram umrijeti i On je osjetio gorčinu patnje i 

smrti. Samo Bog koji ljubi mogao se uputiti ovom stazom. 

Maleni i neznatni, koji u očima svijeta ništa ne 

znače, oni mu vjeruju. Oni koji imaju čisto srce vjeruju 

u Boga koji ima srce od krvi i mesa. I to je Božićna 

poruka: Bog ima ljudsko srce i potreban je svih naših 

srdaca da bi mogao živjeti, da bi mogao biti Bog. 

Ako se odjene u ta srca onda ima nove haljine, crvene 

od krvi, bijele od patnje. One su njegov ponos. 

Bog se utjelovljuje u srce koje ljubi, to je njegov 

ponos, tu je njegov dom. Svaka naša ljubav je 

njegovo utjelovljenje, jer Bog je ljubav i tko ostaje 

u ljubavi u Bogu ostaje i Bog u njemu (1 Iv 4, 16). I 

u tvom srcu Bog uči ljubiti. A ti u Bogu učiš nebesku 

ljubav. Ljubav se Božja ne čuva, ne skriva se ljubav, 

ljubav se dariva, ljubav razoružava, izlaže se pogibli. 

Bog se pokazuje u nevinom Djetetu, svoje 

božanstvo zaodijeva u ruho čovještva. Bog skriva 

svoje veličanstvo u našem, ljudskom tijelu. 

Bog ponizni, Stvoritelj skromni to je zapravo 

odlučna riječ kad je govor o Božiću. Bog ljubi ono 

što je maleno i neznatno. Ne skreće pozornost na 

ono što je veliko, poznato i sveto, nego na jedno 

Dijete u tamnom kutu kugle zemaljske. Skreće pozornost 

na ono maleno koje se ne može ni s čim 

drugim hvaliti do li da je ljudsko biće, čovjek i nište 

više. Jer biti čovjek to nije ništa loše, budući da je 

Bog sam htio postati čovjekom. 

Novi tok povijesti 

Sve do prvog Božića veliki kotač povijesti 

okretao se uvijek u istom smjeru: od malena prema 

velikom, od uboga i siromaha do onog koji uživa u 

izobilju, od onog koji ništa nema, do onog koji sve 

posjeduje, od slaba i potlačena do jaka i moćna. U 

Božićnoj noći veliki kotač povijesti je zastao, zaustavio 

se na čas u trenutku Isusova rođenja. Nakon toga 

veliki kotač povijesti počeo se okretati u suprotnom 

3

ZA NAšU DUšU 

smjeru, smisao povijesti okrenuo se u drugom smjeru. 

Bog je pošao prema čovjeku, Bog se zaputio prema 

nama. Kotač je povijesti krenuo od velikog prema 

malenom, od neba prema zemlji, od naseljena 

grada do prazne spilje, od kraljeva koji se klanjaju 

Djetetu, od moćnika koji su u službi malenih. 

U tom smislu Bog je ključ novoga svijeta koji 

ponovno nastaje iz njegove stvaralačke ruke. Ako 

to razumijemo, onda smo shvatili poruku Božića. Božić 

je zapravo početak. Nastao je jedan novi svijet, 

izrastao novi grad, nastalo je novo stvorenje. Nije 

istina da je svijet ostao bez Boga. Trudna je zemlja 

donijela svoj plod, riječ se oslobodila, vratila se iz 

sužanjstva. Božić označuje trenutak kad su se stvari 

počele odvijati na drugi način. Božić je ono što Bog 

misli o svijetu i ono što čini za nas i za naš svijet. 

Bog je pogledao naš svijet i učinio mu se nekako 

dalekim. Zbog toga je pošao drugim putom. 

Umjesto da osudi svijet, došao je na svijet da mu 

omogući nov početak. Zemlja ne pripada onima 

koji imaju vlast i novac. To je sudbina onih koji gube. 

Prava povijest pripada dobroti bez buke, ljubavi 

bez hvale, služenju bez interesa. 

Ako se Bog htio roditi u jednoj štali neće se 

sablazniti nada mnom, zbog nereda i grijeha koji 

4 

je u meni. Prebivat će u mojoj bijedi i nju će obasjati 

svojim svjetlom, boravit će u ovoj hrpi siromaštva, 

svjetla i sjene. Prebivat će u meni da me promijeni, 

da o Božiću postanem novo stvorenje. Jer on me 

uči da mnogo više vrijedi upaliti svjetlo, nego proklinjati 

tamu. 

Božićna čestitka 

U Betlehemu anđeli su pjevali: “Slava na visinama 

Bogu, a na zemlji mir ljudima miljenicima 

njegovim”. To je zapravo Božićna čestitka koju vam 

želim uputiti. Sretan Božić koji dolazi od Boga, mir 

koji silazi s neba. 

Sretan Božić svima vama koji se još uvijek 

bojite Boga, koji strahujete pred njim kao pred sucem 

konačne osude. I vama ovaj Božić poručuje: 

ljubav ne poznaje druge kazne osim one da sama 

sebe kazni ljubeći bespovratno. Bog nam dolazi 

kao Dijete. I nemoj mi reći da se bojiš Djeteta, tog 

nevina, bezazlena stvorenja koje se oslanja samo 

na ljubav i računa s ljubavlju, koje živi jer je ljubljeno, 

koje se hrani mlijekom i snovima. Ti ga možeš 

odbiti, ali Dijete te neće nikada odbaciti, to Dijete 

Božje ne može bez tebe.

Sretan Božić i vama koji ste Boga ostavili i 

zanemarili, vama koji kažete da ste izgubili vjeru u 

Boga. I onda kad ga ti izgubiš On te neće izgubiti. 

Nije se razočarao u ljubavi prema tebi, ne gubi 

povjerenje u te, ne gubi nadu koja je u tebi. 

Sretan Božić svima vama koji živite u krajnjem 

siromaštvu, vama koji ste ranjeni neuzvraćenom ljubavlju, 

vama koji se nadate novoj ljubavi. Vi ste kao 

i betlehemski pastiri, izvan zajednice, izvan mjesta, 

čeljad nečista jer su blagovali neopranih ruku, nikad 

nisu povirili u sinagogu, neprestano su išli za svojim 

ovcama. A upravo oni su bili prvi koji su primili radosnu 

vijest koju su im navijestili anđeli. Jer pred Bogom 

više vrijedi osoba nego zakon, više vrijedi ljudsko 

tijelo koji gladuje, nego obredni propisi. 

Mi gledamo na vanjštinu i sudimo po vanjštini. 

Bog naprotiv gleda u srce. Bog se utjelovio, postao 

je ljudsko biće s tijelom i srcem. Odjenuo se u naše 

srce iskreno i slomljivo. Gleda ga dobrostivo. Jer 

Bog je veći od našega srca, pa i onda kad nas srce 

može optužiti zbog mnogo čega. 

Sretan Božić svima nama koji smo samo 

ljudska stvorenja, koji smo samo tijelo, jer Bog je 

tijelom postao, obukao naše tijelo i utjelovio se. 

To je neuništiva snaga Božića, Boga koji ne gleda 

ono što je veliko, slavno, nedodirljivo, nego obraća 

pogled na Novorođenče koje se rađa u noći bez 

reflektora, koji se ne može s ničim drugim pohvaliti 

nego da je Dijete, samo Dijete i ništa više. Dovoljno 

je biti osoba da bi posjedovao najveće dostojanstvo. 

Tada će i sva milost Božja biti s tobom. Ne 

treba ti više od onog časa kad je Bog stavio svu 

svoju slavu u jedno Dijete. 

Sretan Božić svima vama koji čitate ove retke, 

koji ste možda bogati darovima koje ste primili, 

a siromašni u ljubavi. Sretan Božić svima koji su 

bogati nemirom, a siromašni mirom i tišinom. Neka 

nas novorođeno Dijete nauči da ima malo stvari 

koje su doista važne i vrijedne. Tako malene kao: 

malo mlijeka, vatre i vode i dvije ruke na koje nasloniti 

jedan čitav život. 

Sretan Božić svima vama koji ste umorni i 

opterećeni tamnim stranama života, nesposobni da 


shvatite smisao velike patnje. Sretan Božić svima 

vama koji ste previše trpjeli i još uvijek podnosite 

nepravdu. Isus, koji se i zbog vas rodio može vam 

udijeliti svjetlo i mir. Sami spomen njegova imena 

može vam okrijepiti život. Pogledajte gdje se On 

rodio. Spilja izgleda poput groba, to je tamno srce 

zemlje. Ali zlo ne može nikada slaviti konačnu pobjedu. 

Nešto novo nastaje, klija, dijete koje se rađa, 

glas koji se čuje. Nikad više nije bilo toliko anđela 

kao na onom izgubljenom komadiću zemlje. 

Sretan Božić vama koji gubite volju za život, 

jer vas ništa više ne može zadovoljiti, a ponajmanje 

uspjeh i obilje. Dijete koje se rodilo može vam udijeliti 

radost i slast života. Neka vam Božić daruje ono što 

vam nedostaje: ljepotu, radosnu spoznaju da ste 

ljubljeni i da možete ljubiti. Neka vam daruje tajnu i 

veliki komad neba, dobrotu koja je zakon, nevinost 

i poštenje, mudrost i prozračne staze budućnosti. 

Sretan Božić jer je Bog s nama, nismo sami i 

nikada nećemo biti sami. Na Božić, danas i zauvijek, 

Bog je s nama! što nam donosi dragi blagdan Božića? 

Možda netko od nas očekuje od Božića nešto 

velika, željan i opravdan uspjeh, pa ipak ostane 

razočaran. I to je moguće zbog nama nepoznata 

razloga, koji Bog poznaje i poštuje. Možda do 

nas nije doprijela Radosna Vijest koju se navijestili 

anđeli. Isto je tako moguće da su se nade mnogih, 

dao Bog svih nas, obistinile, jer smo shvatili i prihvatili 

Radosnu Vijest o Bogu koji nas ljubi, koji nas uzima u 

naručje, koji nas miluje rukom novorođenog Djeteta. 

On je Emanuel, Bog s nama i za nas. 

Gospodine Isuse, budi Božji život za one koji 

su umorni od života, budi put za one koji lutaju, budi 

istina svima onima koji te traže! 

Gospodine Isuse, budi Riječ Božja onima koji 

šute, oprosti nam naše grijehe, budi nam svjetlo na 

stazi života! 

Gospodine Isuse, budi snaga Božja za sve 

slabe, kruh života za sve gladne, ljubav Božja za 

sve koji su srca slomljena! 

dar-ko 

5


6 

Što ako se Božić 

danas dogodi... 

Mario: (sa svežnjem novina u naramku izvikuje): 

Čujte i počujte! Najnovije vijesti iz svijeta i 

okolice. Novorođenče nađeno u štali. Policija 

ispituje slučaj... Čujte i počujte! Najnovije s 

Bliskog i Dalekog Istoka. Službenici sa socijalnog 

istražuju pojedinosti. Uzmite i čitajte 

najnovije vijesti koje prenosi naše agencija, 

radio i televizija... 

Ivica: (kupuje novine i daje 7 kuna) Daj mi da vidim 

šta piše. (Čita na glas) Policija je privremeno 

uhapsila i privela u policijsku postaju nekog 

stolara iz Nazareta i mladu majku koju su 

zatekli s njim. 

Ankica: Svašta li se događa u našem svijetu. Nu 

poslušaj i ovo: (čita glasno) Betlehem Judeja, 

od našeg izvanrednog dopisnika: «U jutarnjim 

satima zabrinuti je građanin nazvao 

policiju i izvijestio da je u obližnjoj štali otkrio 

mladu obitelj koja se tamo sakriva. Izgleda 

da su se nezakonito tamo smjestili. 

Marina: S upaljenom sirenom došlo je policijsko 

auto na lice mjesta. Službenici sa socijalnog, 

u pratnji policije, bili su iznenađeni kad su štali 

otkrili Novorođenče koje je njegova majka, 

stanovita Maria S. iz Nazareta, povila u neke 

krpe, pelenice i položila na slamu u jasle. 

Mario: Kad su službenici pokušali privesti mladu 

majku, suprotstavio se neki čovjek, za kojeg 

se kasnije ustanovilo da se zove Josip S., i da 

je i on iz Nazareta. 

Antonija: Taj Josip S. je energično nastupio i nije 

htio dopustiti da službenici sa socijalnog 

oduzmu Novorođenče. U tomu su mu pomagali 

neki čobani i tri nepoznata došljaka, koji 

su po prvi put viđeni u ovom kraju. Stvorila 

se mala gužva koju je policija sretno riješila. 

Domagoj: Čitaj dalje, što stoji u izvješću. 

Mirjana: Nakon što su priveli Mariju S. i Josipa 

S., policija je uhapsila i trojicu stranaca koji 

su se predstavili kao mudraci, i da potječu 

iz jedne zemlje s Bliskog Istoka. Ministarstvo 

unutrašnjih poslova i Carina ispituju podrijetlo 

trojice došljaka, koji su, kako izgleda, ilegalno 

prešli granicu i kriomice ušli u zemlju. 

Ivica: Glasnogovornica betlehemske policije 

izjavila je novinarima da trojica nepoznatih 

došljaka nemaju putovnice, ni drugih osobnih 

dokumenta. Kod pretresa službenici SUP–a 

su kod njih pronašli manju količinu zlata, neke 

mirodije i druge čudne sastojke za koje se 

sumnja da bi mogli biti droga. 

Tihomir: Nadalje je glasnogovornica izjavila da 

su se trojica nepoznatih suprotstavila hapšenju 

i da su tvrdili kako im je Bog zapovjedio da 

se smjesta vrate kući, da izbjegavaju mjesne 

vlasti i da ne daju nikakve izjave za novine. 

Domagoj: Na pitanje o kakvim se sastojcima radi, 

glasnogovornica je izjavila da su kemikalije 

poslane na laboratorijsko istraživanje i kriminalističku 

obradu u nadležnu ustanovu. 

Ivica: A piše li u članku što se dogodilo s 

Novorođenčetom? 

Ankica: Novorođenče je privremeno zbrinuto. 

Mjesto njegova boravka drži se u strogoj

tajnosti. Službenici SUP–a smatraju da se 

ovaj čudan slučaj neće tako brzo riješiti. 

Antonija: Znatiželjni novinari potražili su daljnje 

pojedinosti na socijalnom uredu. Tamo im je 

glasnogovornica saopćila slijedeće: 

Marina: Otac djeteta je srednje dobi, izgledao je 

prilično nervozan. Sa sigurnošću se moglo 

ustvrditi da majka Djeteta još nije punoljetna. 

Mi smo u kontaktu s kolegama u Nazaretu 

kako bismo ustvrdili u kojem se odnosu njih 

dvoje nalaze. 

Domagoj: Čitam dalje što pišu novine. Marija S. 

iz Nazareta odvedena je u glavnu bolnicu. 

Tamo će biti podvrgnuta medicinskim i psihijatrijskim 

pretragama. 

Ankica: Slušaj ovo: Javno će tužilaštvo protiv 

Marije S. pokrenuti krivični postupak zbog 

zanemarivanja novorođenog djeteta. Psihijatar 

će podrobno ispitivati njeno duševno 

stanje, budući da je izjavila da je Djevica i da 

Novorođenče ne potječe od jednog čovjeka, 

nego od Boga. 

Antonija: Opet su znatiželjni novinari s televizije 

i radija otrčali u bolnicu i potražili službeno 

saopćenje s psihijatrije. Odgovor je bio 

slijedeći: 

Tihomir: Nije mi dužnost nalagati okrivljenima 

što će vjerovati. Ali ako ta njihova vjera vodi 

do toga – kao u ovom slučaju – da se jedno 

Novorođenče zbog hladnoće i neishranjenosti 

nađe u životnoj opasnosti, onda se mora 

utvrditi da su privedeni opasni pojedinci. 

Marina: Sama činjenica da su u štali pronađene 

droge, koje se vjerojatno raspačavali nepoznati 

stranci, zamršuje čitavi slučaj koji treba 

podrobno ispitati. S druge pak strane siguran 

sam da će svi sudionici ovog nemilog događaja, 

nakon nužnog obrađivanja i liječenja, 

za nekoliko godina biti normalni građani 

našega društva. 

Mario: Ima još jedna zanimljivost. Počujete što piše 

na kraju članka: 


Mirjana: Pastiri koji su se tamo zatekli, zaklinju se 

i preklinju da su vidjeli velika čovjeka u bijeloj 

haljini, da je imao krila na leđima i da im je zapovjedio 

da odu u štalu i da Novorođenčetu 

iskažu počast i čestitaju rođendan. 

Domagoj: Na to je glasnogovornik kriminalističke 

obradbe saopćio da u svom životu nije čuo 

blesavije izjave. 

Ankica: Zato, braćo i sestre, djeco, mladi i odrasli, 

budimo radosni da se to Dijete rodilo prije 

mnogo više vremena, kad nije bilo socijalne 

skrbi, ni kriminalističke obradbe, da se nije 

rodilo u strogo uređenoj zemlji koja se guši u 

svojim zakonima, a često zaboravlja bijedu i 

nevolju koja nas okružuje… 

Svi zajedno: Svima vama želimo sretan i veseo 

Božić i Božji blagoslov u Novoj godini. 

Prema evanđeoskom izvješću priredio: 

.........................................................Dinko Aračić 

7


8 

Doba perfekcionizma 

Što mislite kako će biti propovijedana povijest 

današnjeg vremena? Hoće li uopće biti propovijedana? 

Hoće li biti ispisana u knjigama? 

Možda će je nadolazeće generacije moći 

naći samo u nekim malim, tehnološkim kutijicama, 

nekim novim internetima. Možda će im knjige biti 

nešto nepoznato i fascinantno, što mogu vidjeti 

samo u muzejima. Danas učimo o nevjerojatnim, za 

današnje prilike gotovo smiješnim stvarima iz povijesti. 

Pitamo se kako je moguće da su ljudi ratovali 

štapovima da bi osvojili neka nova područja? Kako 

je moguće da su mislili da je Zemlja ravna ploča ili 

da je u središtu svemira? 

Kako je moguće da su tako slijepo vjerovali u 

razne bogove i božice, obraćali im se za pomoć, 

čak im i žrtve prinosili? 

Čudni su nam postupci i razmišljanja ljudi koji 

su živjeli stoljećima prije nas. Nismo ni svjesni da 

danas činimo i gore i smješnije stvari od praljudi. 

Mnogo su gori današnji psihički i verbalni ratovi od 

onih ratova sa štapovima, lukom i strijelom. I danas 

mislimo da znamo sve odgovore na pitanja o postanku 

Zemlje. Uzmimo u obzir sve osim onoga što 

nam uvijek stoji pred očima. I mi danas vjerujemo u 

razne ideale i bogove. Ako su ljudi prije vjerovali u 

boga Sunce, u boga Vjetar, u boga Oganj, boga

Nebo ili božicu Mudrost, i mi danas vjerujemo u 

iste bogove koje nazivamo drugačijim imenima. 

Danas su to: Bog Novac, bog Žurba, bog 

Častohleplje, bog BigBrother, bog Facebook, božica 

Pohlepa. 

I prije su im prinosili žrtve, i sad im prinose. 

Samo, današnje žrtve su veće i bogatije, a bogovima 

smo poklonjeni 24 sata dnevno. Vjerujem da 

danas živimo u novom Mračnom dobu, ali i vjerujem 

da će to doba proći i da će doći nova generacija 

moralno osviještena koja će živjeti i djelovati u 

dobu novih principa i uvjerenja dostojnih čovjeka. 

Je li ispravno vjerovati da će Bog providjeti 

nove generacije koje će se čuditi nama iz Mračnog 

doba? Naša povijest njima će biti smiješna. Naše 

doba zvat će doba kad je poslanica 

“Čovjek je čovjeku vuk “ promijenila značenje 

u “Čovjek je čovjeku čovjek”. 

A kako će nas zvati? Bezbožnici? Nemoralci? 

Ateisti? Ljudi koji su ukinuli granice? Sjećat će nas 

se po mnogim smiješnim zakonima, smiješnim vođama, 

te po nevjerojatnim viđenjima. Znam! Perfekcionisti! 

Da, tako će nas zvati! Perfekcionisti. Ljudi 


kojima je bilo stalo do savršenstva svega onoga 

što je vidljivo i materijalno. 

Bezosjećajni, hladni, mračni i šuplji Perfekcionisti! 

Oni koji su odobravali abortuse, umjetne 

oplodnje i eutanazije. 

Oni koji su divlje brakove i istospolne zajednice 

nazivali ljubavlju. Trebamo se sramiti što će 

biti zapisano da smo živjeli u ovom dobu. Svi će se 

čuditi kad saznaju za povijest našeg doba. Mučit 

će ih pitanje moralnosti kod Perfekcionista. Kako 

su profesori u školama djelovali bez Boga? Kako 

to da su i sve ostale ustanove djelovale bez imalo 

straha Božjega? Kako to da je bilo normalno maloljetnicima 

dijeliti prezervative puštajući im time da 

rade što ih je volja i da ljudsko dostojanstvo svode 

na užitak i nemoral? U povijesnim knjigama nadolazećih 

generacija bit će pisano o nekoj davno 

postojećoj tzv. civilizaciji koja je prestala postojati 

uništivši samu sebe i ugušivši se u vlastitim grijesima. 

A vi? Je li novom generacijom učite povijest, 

ili iako već znate svoj kraj, pokušavate opstati kao 

Perfekcionisti? 

................................................ Krešimir LONČAR 

9


U 

Lisabonu je živio čovjek koji nije mogao riječ 

izustiti, a da prije nje ne bi izrekao zakletvu, 

a nakon nje psovku. Ružno ga je bilo slušati 

i vjerniku i nevjerniku, jer su tolika zaklinjanja u sve 

i svašta, i tolika psovanja, svega i svačega, parala 

uši ljudima koji su imali obvezu s njim razgovarati. 

Uza sve ostalo, riječi u zagradama od zakletve, 

sprijeda, i psovke, straga, bilo je teško povezati u 

rečenicu, jer ih je najprije trebalo osloboditi zagrada, 

osloboditi od zakletve i psovke, pa tek onda 

povezati u rečenicu i pokušati u njima otkriti psovačevu 

misao. Ono što je bilo najgore, u zakletve nije 

unosio nikakvu predanost, što uvjerljiva zakletva 

10 

Psovka 

traži, ni u psovku ljutnju, što psovanje podrazumijeva, 

jer je p s o v a n j u b i j e s o t a c a l j u t n j a 

m a j k a . On je te psovke i zakletve sijao kao što 

sijač sije zrnje iz torbe. Nije ih izgovarao iz duše, 

otkuda svaka riječ izlazi, pa i riječ kojom se zaklinjemo 

i riječ kojom nešto grdimo. 

Čovjek iz Lisabona bio je trezvenjak i blage 

naravi, a ipak se zaklinjao i psovao. Za ništa tresne 

psovku i ostane živ. Zato su mu svi ljudi savjetovali, 

kad nije pijanica ni nasilnik, da se toga ostavi. On 

se branio da mu je to navika od djetinjstva i da se 

toga ne može odviknuti i da u njegovim zakletvama 

bez predanosti i psovkama bez gnjeva nema ništa

grešno ni prema ljudima koji to slušaju ni prema 

onima koje isprazno spominje u zakletvi i bezočno 

psuje u psovci. Ali nije nijekao da se toga ne bi 

rado odrekao i govorio kao što govore normalni i 

kulturni ljudi. Bez zakletve i psovke! Bi, odvikao bi 

se on toga, ali ne može! 

Jednoga dana ide čovjek iz Lisabona posred 

široke ulice. Na ulici nigdje živa čeljadeta. Ni psa 

ni mačke. Kad iz jednog portuna, kao da je roditeljima 

pobjeglo od kuće, iziđe pred njega dijete 

od tri godine. U bijeloj haljini i bijelim cipelicama, 

s rumenim obrazima. Čovjek se iz Lisabona zbuni 

i čisto prepade. što će dijete samo na pustoj ulici? 

Gdje su mu roditelji, baka i djed? Nema ih i on 

odluči dijete uzeti za ručicu. 

Želeći ga, prije nego ga za ruku uhvati, pitati 

čije je i kako se izgubio, on uz ta dva pitanja izreče 

hrpu kletava i psovki, pa dijete, kad ga psovač 

pokuša uzeti za ruku, izmače natraške i reče: 

“Odstupi od mene! Ti nisi dostojan dodira 

moje ruke!” 

Čim to reče, dijete podigne bijelu haljinu i 

golim koljenima kleče na kamenitu ulicu. A Lisaboncu 

reče: 

“Brate moj, nemoj se zaklinjati i nemoj 

psovati. Tvoja zakletva vrijeđa onoga u čije se 


ime zaklinješ, a tvoja psovka pravi ranu na srcu 

onomu koga si opsovao. Ne vrijeđaj i ne ranjavaj 

nikoga svojim riječima!” 

I čovjek se iz Lisabona nakon toga susreta odviknuo 

od zaklinjanja i psovanja. Tvrdio je da nije 

imao susret s djetetom od tri godine, jer trogodišnja 

djeca ne hodaju ulicama bez pratnje. Tvrdio je da 

je to bio susret s anđelom Božjim. Neki su u njegove 

tvrdnje povjerovali, neki i nisu, Ali, kad je, služeći se 

svojim primjerom, tvrdio da se čovjek može osloboditi 

onoga što s njim nije rođeno, onoga što je u tijeku 

života na njega nalijepljeno, ako to žarko želi onaj 

koga se to tiče, onda su mu povjerovali svi! Iako je to 

malo tko bez pomoći anđela mogao učiniti! 

Na našu veliku žalost, mi Hrvati smo psovački 

narod! Prema statistikama 84% Hrvata su katolici. 

Psovkom , kako kaže priča, pravi se rana na srcu 

onomu koga se psuje. Svjedoci smo žalosne činjenice 

da psuju i mala djeca koja još ne mogu dobro 

izgovoriti ni dragu riječ “mama ”. A već razgovijetno 

psuju velikoga Boga. “Čujte kako moj unuk 

već govori – hvali se djed ili baka – , dok mali psuje 

Boga a svi se oko njega smiju.” Žalosno, zar ne? 

Budimo molitelji i kulturnjaci a ne okorjeli psovači 

i .......! 

.......................................... Priredio: fra Ivan Jukić 

11


12 

O dođi, Spasitelju naš 

„Velika su i čudesna djela tvoja, Gospodine, Bože Svevladaru! 

Pravedni su i istiniti putovi tvoji, Kralju naroda! 

Tko da te se ne boji, Gospodine, tko da ne slavi Ime tvoje! 

Ti si jedini svet! 

I zato će svi narodi doći i klanjati se pred tobom, jer se očitovahu pravedna djela tvoja!“ 

Uskoro dolaziš Gospodine - koliko puta ponovno 

tražiš grešnike. Pitamo se do kada ćeš 

biti toliko strpljiv, ima li tvoja ljubav odmora, 

koliko nam želiš opraštati… 

Velik si Gospodine kad dolaziš kao čovjek u 

krilu Presvete Bogorodice. Postao si jedan od nas, 

da otkupiš grijehe naše. Svakom čovjeku omogućio 

si spasenje. Zato ti Kriste prikazujemo sve obitelji 

župe Podbablje. Posebno te molimo za naše mlade. 

Dovedi ih pod zaštitu presvetog srca Tvojega 

da ne postanu rasipni sinovi ovoga svijeta. U ovom 

milosnom vremenu molimo te i za sve naše svećenike, 

da radosno navješćuju riječ Božju. Oprosti 

svima nama koji te uvijek iznova pribijamo na križ. 

Budi hvala Božanskom Srcu Isusovu i Bezgrešnom 

Srcu Marijinu! 

04.12.1999. godine zbor župe Podbablje 

počeo je svoje okupljanje – pjesmom slaveći 

Boga. Ove godine slavimo 10 godina redovitog 

sudjelovanja u Presvetoj Euharistiji. Dao Bog da u 

milosnom vremenu u kojem smo započeli crpimo 

izvor iz kojega ćemo nalaziti snage za još dugo 

slavljenje sv.Mise. 

Milot nam Bože daj, da sve pjesme naše budu 

molitve Tebi. 

Veselite se kršćani jer Spasitelj nam dolazi! 

Tako se i svi članovi zbora vesele svakom novom 

članu jer nam Mali Isus iz jaslica poručuje:“Tko 

pjeva dvostruko moli.“ 

Sretan i blagoslovljen Božić svim žiteljima 

župe Podbablje i svem Božjem narodu! 

.................................................... Marija Perkušić

Mala Gospa u Vepricu 

Split, (IKA) - Na uočnicu blagdana Male Gospe, 

7. rujna, više tisuća vjernika i ove je godine 

iz svih krajeva Splitsko-makarske nadbiskupije, 

iz Makarskog primorja, Zagore, Neretvanske 

i Imotske krajine, susjednih otoka, Bosne i Hercegovine 

i šire hodočastilo je u šumovitu prodolinu 

nadomak Makarske, u marijansko svetište Vepric. 

Središnje misno slavlje predvodio je kotorski biskup 

Ilija Janjić u koncelebraciji s umirovljenim nadbiskupom 

Antom Jurićem te pedesetak svećenika. 

“Bili mi zdravi ili bolesni, bilo da živimo ili umiremo, 

s pravom kaže sv. Pavao, Gospodinovi smo! 

Iz ove naše vjerničke nade u Krista Gospodina nadam 

se boljemu. Ne samo da će biti bolje već s ovim 

iskustvom bolesti, iskreno želim, da i sam budem 

bolji! Sve vas srdačno pozdravljam dragi vjernici 

i zahvaljujem na molitvama i dobrim željama, župnih 

zajednica, obitelji i pojedinaca, svećenika i 

redovničkih zajednica. Doista smo postali još više 

Kristova Crkva – zajednica vjere”, riječi su koje je 

hodočasnicima uputio splitsko-makarski nadbiskup 

Marin Barišić a koje je pročitao upravitelj svetišta 

don Alojzije Bavčević. Nadbiskup Barišić poziva 

vjernike da nastave moliti za sve bolesnike po bolnicama 

i domovima te za liječnike, medicinske sestre i 

bolničko osoblje “koji su za nas bolesnike prisutnost 

dobrote, ljudskosti i ohrabrenja”. Čestitavši mladeži 

početak nove školske i vjeronaučne godine na sve 

je zazvao Božji blagoslov iz bolesničke postelje, 

koja je, kako reče, “svojevrstan oltar”. Pozdravivši 

nazočne te uz želju za što skorijim ozdravljenjem 

splitsko-makarskoga nadbiskupa, kotorski biskup 

je svoju propovijed započeo pjesmom u čast Gospi 

od škrpjela, svetištu u Boki Kotorskoj, povezavši 

tako Gospina svetišta. Došli smo ovdje otvoriti srce 

našoj Majci koja slavi rođendan i uteći se njezinom 


moćnom zagovoru. Osjećamo u sebi da smo Božje 

stvorenje i da smo stvoreni da budemo sretni. No, 

to nam često izmiče, ustvrdio je biskup Janjić, radi 

otrova prvoga čovjeka i sjemena razdora koje je 

posijao u našu ljudsku narav neprijatelj Boga i njegova 

stvorenja čovjeka, Sotona. U tom je surječju 

biskup govorio o važnosti spoznaje samoga sebe 

kako bismo upoznali tko smo, zašto smo stvoreni i 

kamo idemo? Blažena Djevica Marija je najbolje 

spoznala sebe u poniznosti srca, iako bez grijeha 

začeta svjesna je bila da je službenica Božja te se 

potpuno podvrgla Njegovoj volji. Ona je Majka 

koja se brine za svoju djecu, stoga nam je slijediti 

njezin primjer, istaknuo je biskup Janjić. Govoreći 

o društveno-kulturalnim gibanjima, o globalizmu, 

relativizmu, opuštenosti pa i globalnom zatopljenju 

biskup je ukazao na pogubne posljedice toga za 

pojedinca, obitelji ali i za društvo u cjelini. “Gubimo 

samopoštovanje i poštovanje prema drugome, 

obitelji su nam lomljive, brojne su rastave i svađe, 

ne rađaju se djeca, a toliki se boje ili ne žele sklopiti 

brak. Egoistični smo! Molimo Gospu da obnovi 

naše obitelji da budu svete, da njeguju zajedničku 

molitvu i imaju smisla za žrtvu, da poštuju nedjelju 

i sudjeluju u sakramentima te da želimo usrećiti 

jedni druge”. Na kraju propovijedi biskup Janjić 

upozorio je vjernike da ne nasjedaju na medijske 

napade na njihove pastire, nego da mole za svoje 

svećenike, biskupe i papu osobito u ovoj godini 

koja je na poseban način posvećena njima. Budući 

da ove godine kotorska biskupija slavi veliki jubilej 

1200 godina otkako su moći sv. Tripuna stigle 

u grad Kotor, kotorski je biskup pozvao nazočni 

Božji puk na središnju proslavu koja će biti 17. listopada 

u Kotoru dodavši: “Vaš dolazak bit će za 

nas, za našu malu biskupiju od 10.000 katolika, 

13


duhovni dobitak i znak da nismo zaboravljeni”. 

Nakon koncelebrirane biskupske mise, kroz veličanstven 

krajobraz svetišta krenula je euharistijska 

- marijanska procesija sa svijećama. Svetištem se 

orila molitva i pjesma. U procesiji više tisuća vjernika 

s upaljenim svijećama nošen je križ, grb svetišta 

Vepric, svijeća iz Lurda kao simbol povezanosti 

dvaju marijanskih svetišta, zavjetni darovi te zapisi 

o ozdravljenjima i milostima primljenima u Vepricu. 

Glazbom su slavlje rođendana Majke Božje uveličali 

zborovi makarskog dekanata, odnosno župe 

sv. Marka i Kraljice mira. Svečanoj misi prethodio je 

“Evo drvo križa...” 

14 

put križa, koji je animirao don Jure Vrdoljak, i krunica. 

Dok je biskup Juraj Carić zaslužan što Makarska 

danas stoljeće poslije ima svetište kojim se ponosi 

kao duhovni, kulturni i turistički grad, dosadašnji 

upravitelji svetišta zaslužni su za očuvanje prirodne 

ljepote ovog okoliša, uređenju krajobraza, primjereno 

prihvatu sve većeg broja hodočasnika. Najveće 

promjene u svetištu Vepric dogodile su se u 

posljednja dva desetljeća. U tom razdoblju svetište 

je prometno bolje povezano sa središtem grada, 

izgrađen je nogostup, otkupljeno je zemljište uz 

svetište gdje je uređeno parkiralište. Pozornost ljepotom 

plijene uređene staze, središnji trg na kojem 

je oltar, izgrađeni u potporni kameni zidovi kroz 

svetište, zasađeno cvijeće... Prije nekoliko godina 

izgrađena je i potpuno uređena kuća s kapelom 

za potrebe svetišta, duhovne vježbe i hodočasnike. 

Uređene su ispovjedaonice i drugi sadržaji 

primjereni svetištu kojeg o blagdanima pohode i 

deseci tisuća vjernika u jednom danu. Jedinstveno 

lijep krajobraz svetišta Vepric podsjeća na Lurdsko 

svetište. Sličnost svetišta još je veća u snazi zajedničke 

molitve svih naroda različitih kultura. Nije 

u Vepricu bilo ospinih ukazanja kao u Lurdu, no 

izgled svetišta inspirirao je njegova osnivača. Naime, 

1908. biskup Juraj Carić po povratku iz Lurda 

gdje se tada slavila 50. obljetnica, osnovao je u 

Makarskoj marijansko svetište. U Vepricu, gdje je 

utemeljio marijansko svetište, biskup Juraj Carić je 

i pokopan o čemu svjedoči nadgrobni spomenik. 

Skromno uređeno svetište Vepric, kojim je dominirala 

spilja pred koju su hodočasnici dolazili moliti 

i zahvaljivati Majci Mariji na uslišanim molitvama, 

pretvorilo se u reprezentativno! U ovoj oazi lijepog 

krajobraza, utočištu mira, kao stvorenu za molitve, 

do sada je prošlo tisuće hodočasnika sa svih strana 

svijeta. I nije samo izgled svetišta Vepric sličan Lurdu. 

Snaga zajedništva vjernika koji se utječu Mariji 

s vapajima za tjelesno i duhovno ozdravljenje, za 

radost i zahvalu povezuje vjernike cijelog svijeta i 

u Lurdu i u Vepricu. 

................................................... Silvana Burilović

Upoznajmo religije 

svijeta 

Tko misli da poznaje samog sebe, a ne poznaje 

ljude oko sebe, ne poznaje ni sebe! Tko misli 

da poznaje svoju religiju, a ne poznaje druge 

religije, ne poznaje zapravo ni svoju religiju! 

Tko misli da poznaje kršćanstvo, a ne poznaje 

druge religije svijeta, ne poznaje ni kršćanstvo! 

U prošlom broju Mosta obradili smo ukratko 

Židovstvo.U ovom broju obradit ćemo 

ukratko drugu monoteističku religiju – Islam. 

Tri su monoteističke religije (vjera u jednog Boga): 

židovstvo, kršćanstvo i islam. 

Islam 

Prema islamskoj vjeri, Alah je jedini pravi Bog, 

a Muhamed je Alahov poslanik. 

Religija islam nastala je u Meki, u Arabiji, 610. 

godine po. Kr. U Meki je živio čovjek po imenu 

Muhamed. On je bio vrsni trgovac, poznat po 

svom poštenju i pouzdanosti. 

U Meki je postojala građevina zvana Ćaba 

(Kaba). U noj se čuva crni meteorit. Govorilo se da 

je ona bila svetište od početka svijeta, ali da ju je 

ponovo podigao prorok Ibrahim. Ibrahim je onaj 

isti koji se u židovskim i kršćankim spisima zove 

Abraham. Abraham je pored Izaka imao još i sina 

Ismaila. U Muhamedovo doba ovo je svetište bilo 

puno idola. Mnogi ljudi koji su dolazili na molitvu u 

Ćabu bili su praznovjerni. Muhamed je bio istinski 

vjernik. Stoga se nije molio u Ćabi. 

(nastavak) 


Godine 610. po Kr., kad je Muhamedu bilo 

četrdeset godina, ukazao mu se anđeo Džibril te 

mu uputio riječi Alaha, Boga jedinoga. Muhamed 

se jako uplašio. Kad se vratio kući, njegova žena 

i rođak rekli su mu kako vjeruju da je to znak da je 

izabran za poslanika (proroka). 

Poslije susreta s anđelom Džibrilom nekolicina 

Muhamedovih prijatelja i njegova obitelj povjerovali 

su da Muhamed ima objaviti važnu poruku. 

Stoga su mu pomogli u zapisivanju anđelovih riječi. 

Prihvatili su islam slažući se oko slijedećeg: Alah je 

jedan, a Muhamed mu je Poslanik. 

Stanovnici Meke nisu prihvaćali Muhameda 

ni njegovo propovijedanje islama. Nakon mnogih 

neprilika Muhamed se sa svojim sljedbenicima 

622. god. odselio u Medinu. U Medini je poučavao 

svoje sljedbenike da mole okrenuti prema 

Meki, jer je čeznuo za povratkom. Na posljetku se 

i vratio sa svojim sljedbenicima. Od tog vremena 

Meka je postala središtem islama. 

Iz svoga doma u Medini Muhamed je pošao 

na zadnje hodočašće u Meku godine 632. Iste je 

godine umro te je pokopan u Medini. 

Do Muhamedove smrti, nakon velikih napora, 

mnogi su prihvatili islam. Za svoga je života 

Muhamed, kako sam tvrdi, primio mnoge Božje 

objave i zapisao ih uz pomoć svojih sljedbenika. 

Te su se poruke prihvaćale s velikim poštovanjem 

pa su sabrane u jednu knjigu, Kuran. 

15


• Islam je objavljen 610. god. po Kr., kad je Muhamed 

povjerovao da je pozvan za proroka 

odnosno poslanika. On je općenito poznat 

kao “Poslanik”. Riječ islam znači na arapskom 

pokornost Božjoj volji. 

• Sljedbenici islama zovu se muslimani (oni koji 

se pokoravaju volji Božjoj). Njihova sveta knjiga 

je Kuran, a Hadis (predaja) predstavlja 

također važan izvor učenja. 

• Petak je za muslimane sveti dan. Tada nijedan 

pravovjerni musliman ne radi. 

• Muslimani se sastaju u zgradi koja se zove 

džamija ili mošeja. 

• Predvoditelj molitve zove se imam. 

• Opći simbol islama je polumjesec i zvijezda. 

• Početak muslimanskog kalendara zove se 

hidžra (preseljenje). Hidžra je, dakle, islamska 

era. To je datum kad su Muhamed i njegovi 

sljedbenici bili omraženi u Meki pa su se preselili 

u Medinu. 

16 

Muslimani vjeruju da je Muhamed posljednji 

i najveći među Božjim poslanicima, u koje se ubrajaju 

Ibrahim (Abraham), Musa (Mojsije), Nuha 

(Noa) te Isa (Isus). Muslimani kažu da je godine 

621. po Kr. Džibril poveo Muhameda u Jeruzalem 

kako bi se sastao s drugim velikim poslanicima. 

Poslije toga uznesen je na nebo, potom je vraćen. 

Sve se to dogodilo jedne noći (Džamija Kupola 

na Stijeni u Jeruzalemu spomenik je Muhamedovu 

noćnom putovanju. Predstavlja nebeski svod i 

zemlju pod njim.). 

Muslimanska vjerovanja 

U srcu islama je vjerovanje da je Alah jedini 

pravi Bog; on je stvoritelj, svevideći, sveznajući; 

milostiv je, milosrdan, prašta. Svrha svakog čovjeka 

je služenje Alahu. 

Muslimani također vjeruju da je Alah jasno 

savjetovao ljude preko poslanika. Tvrde da je

Muhamed bio posljednji među mnogim poslanicima 

i da je on svijetu objavio Riječ Alahovu u Kuranu 

i Hadisu. 

Ni od koga se ne može očekivati da proživi 

život savršeno. Samo je Alah savršen. Stoga griješi 

svatko tko misli da se u savršenstvu može usporediti 

s Alahom. Čovjekov je cilj proživjeti život kako 

najbolje može. 

Iako svaki čovjek mora umrijeti, svi će na kraju 

vremena biti podignuti na sud te Alahu položiti račun 

za svoja djela. Zli će biti kažnjeni, a pravedni 

će zauvijek biti u dženetu – raju. 

• Kuran, sveta knjiga, napisana je na arapskom. 

Za muslimane to je knjiga koja sadrži riječi samoga 

Alaha. Pobožni muslimani uče je čitati, a 

mnogi je nastoje naučiti napamet.(Kuran koji 

je načinjen u 18. stoljeću za vrijeme marokanskog 

sultana nazvan je Kairski Kuran) 

• Hadis je druga važna knjiga za muslimane. 

Hadis govori o Muhamedovu životu, njegovim 

riječima i djelima. Autori Hadisa su Muhamedovi 

sljedbenici. Kuran i Hadis upućuju 

muslimane kako trebaju živjeti. 

• Muhamed je odbijao praznovjerno štovanje 

idola. Islam zabranjuje kipove i slike koje prikazuju 

ljudsko lice, kako bi se izbjegao pogrešan 

odnos prema njima. Umjesto toga, riječi 

iz Kurana, na arapskom, ukrašavaju mnoge 

džamije. Evo nekih riječi: “Pravi vjernici su oni 

koji vjeruju u Alaha i Njegova Poslanika. Oni 

ne sumnjaju i bore se na Božjem putu svojim 

imecima i svojim životima. To su oni iskreni (Kuran 

49. 15). Alah je svjetlo nebesa i zemlje 

....... Bog upućuje Svome svjetlu koga hoće 

(Kuran, iz sure 24). 

• Muslimani vjeruju da postoje nebeska bića, 

anđeli ili meleci , stvoreni zato da na ovom 

svijetu provode u djelo Alahov naum. Prema 

vjerovanju, svakog čovjeka nadziru dva anđela 

koji bilježe sve što on učini. 

• Dženet je raj. Muslimani vjeruju da će u dženet 

stići samo vjernici odani Alahu. 


• Džehenem (hebr. gehennem) je pakao. To je 

mjesto muka kamo nakon smrti odlaze nevjernici 

i grešnici. 

Živjeti kao musliman 

Muslimani moraju vjerno obavljati p e t 

d u ž n o s t i : svaka je čin bogoštovlja i iskazuje 

njihovu ljubav prema Alahu i poslušnost prema 

njemu. Tih pet dužnosti poznato je kao p e t s t u - 

p o v a i s l a m a . 

Musliman u svemu mora biti vjeran, pošten, 

uljudan i ljubazan. Mora vršiti svoju dužnost prema 

Alahu, prema drugim ljudima, prema svojoj zajednici 

i prema svojoj zemlji. 

Među muslimanima istinskim vjernicima obiteljske 

veze su jake, a svi članovi zajednice uzajamno 

se poštuju i brinu jedni o drugima. 

Muslimani moraju nastojati drugima prenijeti 

poruku islama, jer vjeruju da jedino musliman može 

zadobiti mjesto u raju. Vjeruju da su vjernost Alahu 

i ispravno življenje vrlo važni u nastojanju da bi se 

ljude privuklo islamu. 

Muslimanska se zajednica okuplja i moli u 

džamiji ili mošeji (a može ju se vidjeti i ispred džamije 

ili na otvorenom prostoru, ako je zajednica 

mnogobrojna). Muslimanski muškarci nastoje poći 

na molitvu u džamiju p e t k o m u p o d n e . Okreću 

se prema niši u zidu, mihrabu , koji je smješten 

tako da su molitelji okrenuti prema Meki. 

Pet stupova islama 

• Šehada – je muslimanska ispovijed vjere:“La 

ilaha ila ilah; Muhammadun rasul allah”, što 

znači: “Svjedočim da je Alah jedan, a Muhamed 

mu je poslanik.” Tim riječima također 

potvrđuju da će živjeti prema smjernicama 

koje je Alah objavio Muhamedu. 

• Salat – Musliman mora obaviti propisane 

molitve Alahu p e t p u t a d n e v n o , u 

određeno vrijeme. Osoba koja sa džamijskog 

17


minareta poziva vjernike, u određeno vrijeme, 

na molitvu zove se mujezin . 

• Saum – Musliman mora postiti od zore do sumraka 

tijekom islamskog mjeseca ramazana. 

To odricanje od određenih stvari je iskazivanje 

poslušnosti Alahu. Sveti mjesec završava se blagdanom 

koji se zove Id – al – Fitr ili Ramazanski 

blagdan. Tijekom islamskih blagdana izmjenjuju 

se čestitke: “Id mubarak!” znači “Blagoslovljen 

blagdan!” (ponekad se piše Eid mubarak). 

• Zekat – Musliman vjeruje da sve čovjekovo 

bogatstvo pripada Alahu. Mali dio mora se 

odvojiti i dati kao prinos za ono što je Alahu 

važno. Novcem od zekata obično se pomaže 

potrebitima. U islamu postoje banke koje čuvaju 

novac, ali nema kamata (riba) na novac. U 

islamu su zabranjena alkoholna pića, uživanje 

mesa “nečistih” životinja, kockanje (meysir) 

• Hadž – Svaki musliman mora jednom u životu 

hodočastiti u Meku, ukoliko je za to dovoljno 

imućan. Ako se za to ne zadužuje. Ako je dobra 

zdravlja i ako je hodočašće sigurno. Hodočašće 

završava blagdanom koji se naziva 

Kurban – bajram (arapska riječ kurban dolazi 

od hebrejske korban: žrtva, žrtvovanje). Ovaj 

je blagdan muslimanska žrtvena svetkovina o 

kojoj se kolje sitno i krupno blago (ovce, deve 

i sl.). On je spomen kad je Ibrahim (Abraham) 

18 

očitovao potpunu poslušnost Alahu, čak i veću 

od odanosti svojoj obitelji (Ibrahim je radi vjernosti 

Alahu /Bogu/ bio spreman žrtvovati sina 

Jišmaela. Alah ga je u tome spriječio, providjevši 

mu ovna kao žrtvu). Slave ga muslimani 

diljem svijeta. Na ovaj blagdan, svake godine, 

oko dva milijuna muslimana sudjeluje u hodočašću 

u Meki poznatom kao h a d ž . Blagdan 

pada na 10. dan mjeseca zulhidže. Taj dan 

i iduća tri dana čine blagdan idal – adha (u 

Turskoj Kurban – bajram ili hadžijski bajram). 

Hodočasnik se zove hadžija. 

• Kismet je Muhamedova nauka o sudbini, 

po kojoj nije moguće izmamknuti predodređenju 

, zajedno s dubokim uvjerenjem da će 

svakom ratniku koji pogine u boju za Alaha 

biti oprošteni svi grijesi i da će odmah prijeći 

u uživanje rajskih slasti, stvorili su izvrsnu psihološku 

predispoziciju za najsmionije ratne 

podvige. Stoga se sudjelovanje u boju protiv 

neprijatelja zove džihad tj. sveti rat. 

*Jedna zanimljivost: Ako se želite u islamskoj 

džamiji prekrižiti, kleknuti i kršćanski pomoliti, to možete 

učiniti u najvećoj džamiji u Damasku (Sirija), 

gdje se u centru džamije čuva odrubljena glava 

sv. Ivana Krstitelja. 

........................................................Fra Ivan Jukić

Frama - Put poziva 

Franjevačka mladež ili Frama, kako je ustaljeno 

zovemo je bratstvo mladih katolika koji se 

osjećaju pozvanima da žive svoje zajedništvo 

u svojim mjesnim bratstvima sudjelovanjem u različitim 

crkvenim i društvenim inicijativama i aktivnostima, 

zato nas i ne bi trebale čuditi kojekakve akcije 

mladih da pomognu sredini u kojoj žive. Mnogi 

ljudi osuđuju takve istupe smatrajući da Frama i 

Frami je mjesto u crkvi i da se ne bi trebala miješati u 

pojedine događaje jer tu su uostalom druge udruge 

koja im je i svrha u konačnosti baviti se svojim područjima. 

No to nije tako. Frama nije samo petkom 

navečer ili pak utorkom, možda srijedom, ovisno o 

terminu mjesnog bratstva. Frama je poziv koji traje 

godinu dana. Trenutak koji zovemo obećanja je 

svojevrsni sakramenat u Frami. Naime u trenutku 

kada pristupimo obećanjima i kažemo «Evo me», 


to je trenutak kada obećajemo Crkvi, kao zajednici 

vjernika, sebi, svojoj obitelji da ćemo kroz godinu 

dana slijediti primjer sv. Franje, a slijediti jednog 

takvog sveca i pokušavati što iskrenije i vjerodostojnije 

živjeti svoj život nije nimalo lako, a pritom 

se ne spotaknuti o svakodnevne kušnje i izazove 

modernog svijeta u kojem živimo, a istina je da 

živimo u zaista «napredno vrijeme», u vrijeme moćnih 

tehnologija i slobodnih stavova. Pritom ostati 

doslijedan sebi i donijeti pravu odluku je težak čin, 

ali ispravan. 

što se tiče strukture Frame, podijeljena je na 

tri razine: mjesnu, područnu i nacionalnu. Svaka od 

tih struktura ima svoje zadaće. Područno bratstvo je 

zajednica svih bratstava na određenom području 

koje koordinira i usklađuje zajedničke događaje i 

susrete. Naše Splitsko-dubrovačko područje broji 

19


dvanaest mjesnih Frama te sa svojim vijećem od pet 

članova i konferencijom duhovnih asistenata čini 

jednu sastavnicu Frame u cijeloj Hrvatskoj. 

20 

Planovi područnog bratstva 

za narednu, 2010. godinu: 

• PODRUČNA šKOLA ANIMATORA (siječanj) 

• REDOVITE PODRUČNE SKUPšTINE (travanj, 

studeni) 

• FRANJEVAČKI HOD (srpanj/kolovoz) 

• PODRUČNI SUSRET (listopad) 

Čestitke novoizabranom vijeću Frame Podbablje 

i zahvala što ste aktivni članovi svih naših 

događanja, a svim mještanima Čestit Božić i sretni 

nadolazeći blagdani!!! 

Ana Mikulić 

........................................područna predsjednica 

Možda ih prepoznate?

Dok službenik mito uzima 

O Bože što mogu učiniti ja? Ostaje mi samo 

molitva. 

Dok sudac presuđuje: „Pet su dva plus dva“. 


molitva 

Dok liječnik Hipokratovu zakletvu ignorira 


molitva 

Dok novinar po novcu istinu iščitava 


molitva 

“Pratrovo jezero” u fratarskoj ogradi 

Molitva 


Dok zakonodavac isto spolni brak odobrava 


molitva 

Dok se bivši jugoslaven u hrvatstvo kune 


molitva 

Dok poglavar Crkvu napada 


molitva 

.......................................................................Z.B. 

21


22 

Svevišnji, što nam to rade moćnici ovi, 

UDBE klete sinovi. 

O Bože kada ćeš konačno sotoni reći Ti: 

„Dosta je bilo, odlazi!“ 

Za pšenicu našu dadoše kunu, 

Za mekinje uzeše dvije. 



Srebro domovine naše strancu dadoše, 

škudice zato sebi dobiše. 



Zatri, uništi, ubij, nek’ mu spomena ne bude, 

on istinom uvrijedi tebe i bliže tvoje! 

U kojeg to boga vjerujemo mi kad nam je 

vrlina ubijati? 

Pored brojila ti uvijek premosti vod, umanji tako 

račun svoj, ne plaćaju sve ni brat, a ni susjed tvoj. 


vrlina krasti 

Dosta je bilo 

Vrlina 

Junaci naši žive u zabludi: 

„Dobro je da smo u mirovini!“ 



Vojnik proglašen umobolnim od sebe, 

Prava sutra imati neće! 



.......................................................................Z.B. 

U svakom trenutku sa nesretnicom budi spreman 

leći, ugled će ti među bezakonicima biti veći. 


vrlina bludničiti 

Na sudu se krivo zaklinji, izmišljaj, laži do 

mile volje, bližnjemu tvome za presudu biti će bolje. 


vrlina lagati 

.......................................................................Z.B.

Božić 

Božić je radostan blagdan. 

Tada slavimo Isusov rođendan. 

Isus nam se rodio u siromašnoj štalici. 

Na ponoćku idemo u crkvu. 

Kad dođemo kući čeka nas 

iznenađenje ispod bora. 

Marija Vujević 

.............................................uč. 2. razr. OŠ Drum 

Primanje novih članovo u Framu 


23


24 

Žvake za modne 

mačke 

Nedavno, datum nije bitan, ali bila je jesen, u 

kvartovskom dućanu, tik uz blagajnu (tamo 

gdje nas korak do vrata u oči bodu…kupite, 

kunu, dvije, pet, nije bitno, ovaj šareni paketić, 

ovu ćikuladu, žvake. Kupite!). Upravo na tome 

Detalj s Božićnog koncerta u Grubinama 

(muški rod, množina) 

eksponiranom mjestu, uz bok brendiranim markama, 

stoje, čini mi se, možda dobro ne vidim, paketi 

čunga–lunge u dosad neviđenom izdanju. 

Konkurencija je učinila svoje i ono što su nam 

nekada u seoskoj zadrugi nudili umjesto kusura,

ono što je u ustima proizvodilo okus pune tri sekunde 

(sličica je popravljala dojam, ali nije bila 

samoljepljiva…), osvanulo je na dućanskoj špici. 

Zašto ne, 2010. je godina. Svatko tko imalo 

drži do sebe napravio je barem nekoliko rebrandiranja 

i tržišnih repozicioniranja. Nema sumnje! Konačno, 

ispred mene u redu za blagajnu stoji modni 

mačak, taj em em lično. Em modni, em mačak (u 

čizmama preko koljena i strukiranom baloneru). 

Jasno, stara čunga–lunga nije mogla preživjeti 

u svijetu u kojemu em em vedri i oblači. 

Ugrizem se za jezik! Nije li prerano za takvu 

vrst nostalgije? „E, u moje vrijeme…“ Tri točke. 

Ne mogu vjerovati da sam počela s tim. U 

svoju obranu mogu reći da nisam izdvojen primjer. 

Starci moje i bližih generacija, sa svojih dvadeset i 


nekoliko godina, često zazivaju neko svoje vrijeme, 

kao da ih je to isto vrijeme pregazilo. Iako je za 

takvo nešto daleko prerano. 

Ili možda nije? 

Vrijeme je postalo prebrzo, golemo i ruši sve 

pred sobom. Možda će u dogledno vrijeme i srednjoškolci, 

umjesto buntovni, postati nostalgični.. 

Žao mi je što generacije srednjih i zlatnih godina 

gube ekskluzivu na „u moje vrijeme to nije bilo ovako…“, 

koja im je toliko prirasla srcu. 

Da, sve se brzo mijenja. Dolaze i mnoge 

dobre stvari. Samo sam ostala iznenađena radi 

čunga–lunge. 

I ne, modni mačak nije kupio čunga–lungu. 

Modernom pakiranju i špici unatoč. 

....................................................... Darija Vujević 

25

----------------------------------------------------------------------------- IZ ŽIVOTA ŽUPE ---------------------------------------------------------------------------- 

26 

2008 

1. prosinca 2008. - Župu je posjetio generalni 

vizitator fra Matija Koren, a tom zgodom je pregledao 

stanje i redovitost u vođenju župnih knjiga. 

6. prosinca 2008. - Sveti Nikola - Posebno se 

slavi u susjednoj župi Runovići, točnije u Podosoju 

kamo idu mnogobrojni vjernici naše župe. Župnik 

fra Vinko i fra Ivan Jukić bili su na raspolaganju 

runovićkom župniku fra Mladenu Proliću. 

Božićni koncert u Grubinama 

Kronika župe 

Podbablje 

7. prosinca 2008. - POČETAK MISIJA U 

NAšOJ ŽUPI 

Povodom velike obljetnice kojom slavimo 

osamstotu obljetnicu od osnutka Franjevačkog 

reda u mnogobrojnim franjevačkim župama diljem 

svijeta održane su i Pučke misije. Misije su 

započele sv. misama u Grubinama i Kamenmostu, 

a mise su predvodili fra Kristian Stipanović i fra 

Zoran Kutleša.

Poslijepodne u crkvi Sv. Ante fra Rafael Begić 

imao je susret s krizmanicima i njihovim roditeljima. 

Tom prigodom nazočni su imali prigodu pogledati 

i prigodni film o znamentom “Torinskom platnu”. 

8. prosinca 2008. - BEZGRJEšNO ZAČEĆE 

BDM - ujedno je i drugi dan Misija koje se održavaju 

u našoj župi. Ujutro u 10:30 sati održana je sveta 

misa u crkvi Sv. Luke, a poslijepodne u 15:30 sati 

pobožnost, a u 16 sati misa u crkvi Sv. Ante prilikom 

koje su se osnovnoškolska djeca zajedno sa svojim 

učiteljicama i roditeljima susreli s misionarom fra 

Rafom Begićem. 

9. prosinca 2008. - Treći dan Pučkih misija. 

U 15: 30 sati održali smo pobožnost u crkvi Sv. 

Marka, a nakon toga je uslijedila sv. misa. U isto 

vrijeme svi članovi pjevačkih zborova koji djeluju 

u našoj župi imali su susret s misionarom u crkvi Sv. 

Ante nakon čega je služena sv. misa. 

10. prosinca 2008. - U poslijepodnevnim satima 

u crkvi Kraljice Hrvata održana je pobožnost, 

a nakon nje sv. misa, dok je u isto vrijeme u Drumu 

održana također pobožnost i sv. misa, a nakon nje 

Klanjanje pred Presvetim Oltarskim sakramentom. 

11. prosinca 2008. - Misionari su se susreli 

sa članovima molitvenih zajednica koje djeluju u 

našoj župi. Danas je također služena misa u crkvi 

Sv. Marka u jutarnjim satima. 

12. prosinca 2008. - Poslijepodne u crkvi 

Kraljice Hrvata održana je pobožnost i sv. misa, a 

istovremeno je u crkvi Sv. Ante održana pobožnost 

i misa te susret misionara s članovima Franjevačke 

mladeži. 

13. prosinca 2008. - Pretposljednji dan Misija. 

Ujutro su misionari održali susret s prvopričesnicima 

i krizmanicima. 

Ujutro je održana Božićna ispovijed za župu 

Podbablje u crkvi Sv. Luke gdje je nazočilo mnoštvp 

vjernika koji su se ovom zgodom ispovjedili te tako 

okrunili ovogodišnje Pučke misije koje se održavaju 

povodom 800. obljetnice Franjevačkog reda. 

Poslijepodne u crkvi Sv. Ante održana je ispovijed. 

crkva je bila prepuna. Ispovijedanje je 

održano od 14 - 15 sati, a nakon toga sv. misa koju 

IZ ŽIVOTA ŽUPE 

je imao fra Zoran Kutleša, župnik, gvardijan i dekan 

u Imotskom. Na kraju sv. mise održan je svečani 

blagoslov s križem. 

14. prosinca 2008. - ZAVRšETAK MISIJA I 

POSVETA OLTARA. 

Najljepšim mogućim načinom zaključili smo 

Pučke misije koje su se održavale u našoj župi. 

Ovom prigodom posvetili smo novopostavljeni oltar 

u crkvi Sv. Luke na Kamenmostu, a tom prigodom 

održali smo i blagoslov spomen - obilježja ispod 

crkve Sv. Luke (opširnije na susjednim stranicama 

lista) 

23. prosinca 2008. - U organizaciji KUD 

Kolajna iz Grubina održan je veličanstveni Božićni 

koncert u crkvi Kraljice Hrvata. Na koncertu su 

nastupili mnogobrojni izvođači izvodeći tradicionalne 

božićne napjeve koje je došlo čuti oko 150 

osoba. 

25. prosinca 2008. - BOŽIĆ 

Tradicinalno su održane mise Ponoćke u crkvama 

Sv. Luke koju je predvodio fra Ivan Jukić te 

u Sv. Ante koju je predvodio fra Vinko Gudelj. Prije 

mise u Drumu članovi naše Franjevačke mladeži 

održali su prigodni glazbeno-scenski igrokaz. Ujutro 

mise u svim našim crkvama. 

26. prosinca 2008. - SV. STIPAN, prvomučenik 

U prepunoj crkvi Sv. Ante misu je predvodio 

fra vinko Gudelj, župnik uz koncelebraciju fra Ivana 

Jukića. 

27. prosinca 2008. - SV. IVAN, apostol 

U crkvi Sv. Ante pred nekoliko tisuća vjernika 

predvodio fra Ivan Juki uz koncelebraciju fra Vinka 

Gudelja. 

28. prosinca 2008. - MLADENCI 

Već nekoliko desetljeća ovaj dan svečano se 

slavi u Drumu u crkvi Sv. Ante. Budući da je danas 

“pala” nedjelja služili smo jutarnju misu u crkvi Sv. 

Luke na Kamenmostu koju je imao fra Ivan Jukić, te 

središnje misno slavlje u 10:30 sati u Sv. Ante koje 

je predvodio provincijal fra Željko Tolić. Prije mise 

podjelili smo petstotinjak darova koje smo skupili uz 

pomoć sponozora, a nakon toga je blagoslovljena 

nova knjižnica u Župnoj dvorani. 

27


28 

Ovogodišnji sponzori za nabavku 

darova bili su: 

OPĆINA PODBABLJE 

ŽUPNI URED 

CROIM - IVICA TOLIĆ ROKOVIĆ 

BRAVARSKI OBRT “MAN PERKUšIĆ” - MARIO I 

NEDILJKO PERKUšIĆ 

T.O. DRUM - DINKO DODIG 

DR. ANTE VUKSAN 

MAšA MILAS “LILIĆA” 

DARKO šUšNJAR “CRNI” 

PERE ZNAOR “RAIČEV” 

29. prosinca 2008. - BLAGOSLOV OBITELJI 

Danas smo započeli godišnji blagoslov kuća 

koji smo završili 6. siječnja 2009. Prvi dan pohodili 

smo Podbablje Gornje, drugi Hršćevane i Podstranu 

(Drum do crkve Sv. Ante), treći dan Drum. Iza 

Nove godine počeli smo blagoslivljati Jonjiće i 

Mračaj. Četvrti dan nastavili smo s blagoslovom u 

Vukovićima, Karinima i Žužulima zatim na Kamenmostu 

i Perića Brigu te posljednji dan u Podrogači. 

2009. 

1. siječnja 2009. - Uime Gospodnje započeli 

smo novu 2009. godinu. Služene su sv. mise 

u crkvama Sv. Luke i Sv. Ante, a preko tih misa pročitana 

je statistika za proteklu godinu. Donosimo 

neke brojčane podatke: 

KRŠTENJA 36 (lani 57) 

UMRLIH 42 (lani 47) 

VJENČANJA 11 (lani 20) 

PRVOPRIČESNIKA 47 (lani 33) 

KRIZMANIKA 65 (lani 40) 

POSJETA BOLESNICIMA 217 (lani 236) 

MINISTRANATA 40 

FRAMAŠA 60 

FSR 45 članova

6. siječnja 2009. SVETA TRI KRALJA 

Ujedno je i državni blagdan te neradan dan. 

Tradicionalno svečana sveta misa služena je u crkvi 

Sv. Luke na Kamenmostu u 10: 30 sati gdje je bilo 

mnoštvo vjernika. Pred nekoliko stotina vjernika svetu 

misu predvodio je fra Ivan Jukić uz koncelebraciju 

župnika fra Vinka Gudelja. Nakon mise održan je 

blagoslov vode. 

11. siječnja 2009. - Nedjeljom Krštenja Gospodinova 

završili smo Božićno vrijeme i započeli 

Vrijeme kroz godinu. 

17. siječnja 2009. - TOMBOLA 

U župnoj dvorani održana je tradicionalna 

tombola za naše ministrante koja je župnikova 

nagrada ovim dječacima koji revno sudjeluju kod 

euharistijskog stola. Na tomboli je bilo pedesetak 

nagrada tako da je svatko ponešto odnio kući. 

Među najsretnijima ipak su bili: Dario Vrljić šepić, 

Filip šušnjar Marijev i Jakov Tolić Ivičin. 

Ministranska tombola 


2. veljače 2009. - SVIJEĆNICA - Sveta misa 

u crkvi Sv. Luke na Kamenmostu, a predvodio ju je 

fra Vinko Gudelj, župnik. Poslije je održan blagoslov 

svijeća. 

7. veljače 2009. - U organizaciji našega 

župnika ovogodišnji krizmanici i njihovi roditelji 

susreli su se sa s. Klaudijom Todorić, diplomiranom 

pedagogicom. Susret je ostao posebno upečatljiv 

kako mladima tako i njihovim roditeljima koju su 

s oduševljenjem pratili izlaganje sestre Todorić. 

10. veljače 2009. - Blaženi Alozje Stepinac- 

U našoj župi ovaj dan posebno se štuje u Grubinama 

gdje je poslijepodne održana sv. misa koju 

je imao župnik. 

18. veljače 2009. - Jutros je osvanulo 25 cm 

snijega koji je izazvao znatne poteškoće u prometovanju 

tako da nastava nije održana u nijednoj 

našoj školi. 

20. veljače 2009. - Budući da je početkom 

mjeseca u Imotski došao Križ sv. Damjana koji 

29


obilazi franjevačke župe diljem svijeta, naši mladi 

framaši imali su zajedno sa svojim kolegama iz 

Imotskog, Prološca, Runovića, Vinjana i Zmijavaca, 

prigodno Klanjanje. 

25. veljače 2009. - Popravljene orgulje u 

crkvi Sv. Ante. 

27. veljače 2009. - Treba istaknuti kako je 

danas počela pobožnost Križnog puta koja se 

ove godine održavala izmijenjenim rasporedom. 

Zbog fra Ivanovih zdravstvenih problema petkom 

smo održavali Križni put u Podbablju Gornjem i 

Grubinama, a nedjeljom prije sv. mise u Drumu i na 

Kamenmostu. Kroz cijelu korizmu ova pobožnost 

bila je izvrsno posjećena. 

6. ožujka 2009. - Susret s članovima naše 

Frame održale su sestre franjevke splitske Provincije 

Krista Kralja. Tema susreta bila je: “Otajstvo Božje 

ljubavi”, a održale su ga s. Natanela, s. Danijela 

i s. Filipa. Mnoštvo framaša bilo je oduševljeno 

susretom. 

22. ožujka 2009. - križni put mladih imotskog 

dekanata. Procesija je pošla iz crkve Sv. Franje, 

ulicama grada prema Topani. Među mnoštvom 

mladih bilo je i mnogo naših framaša (oko 50). 

30 

25. ožujka 2009. - BLAGOVIJEST - Svetu 

misu u crkvi Sv. Luke predvodio je župnik fra Vinko 

Gudelj. 

28. ožujka 2009. - Članovi FSR iz naše župe 

zajedno sa ostalim “trećeredcima” iz Imotske krajine 

imali su susret sa s. Karolinom Bušić. Odaziv je 

bio dobar, a svi su se vratili ugodnog raspoloženja. 

29. ožujka 2009. - USKRSNA ISPOVIJED- 

Već se ustalilo da na Petu korizmenu nedjelju u 

našoj župi održi ispovijed koja je ujedno priprava 

za nadolazeći blagdan Uskrsa. Kako običavamo 

ujutro je ispovijed održana na Kamenmostu, a poslijepodne 

u Drumu. Mnoštvo svijeta skupilo se na 

obje sv. mise koje je predvodio fra Ivan Jukić. 

30. ožujka 2009. - Župnik blagoslovio je 

cvjetni prodajni vrt “Breza” mladog poduzetnika 

Hrvoja Biošića. Vrt se nalazi na Kamenmostu. 

31. ožujka 2009. - Fra Ivan Jukić i fra Vinko 

Gudelj započeli su ispovijed bolesnika povodom 

nadolazećeg blagdana Uskrsa. 

5. travnja 2009. - CVJETNICA 

Dan kada se sjećamo Kristova trijumfalnog 

ulaska u Jeruzalem svečano je proslavljen u našoj 

župi na Kamenmostu. Vjernici su se u jutarnjim 

satima počeli okupljati u župnoj crkvi Sv. Luke na 

Kamenmostu, a nakon toga je krenuo veličanstveni 

ophod koji se kretao glavnom cestom. Mnoštvo 

vjernika predvođena križem iza kojeg su koračali 

ministranti (njih čak 40) kretao se prema središnjem 

oltaru u groblju gdje je služena sv. misa koju 

je predvodio župnik. Tijekom mise otpjevana je 

Muka koju je svečano otpjevao fra Ivan Jukić koji 

je za ovu prigodu pjevače Župnog zbora mukotrpno 

pripremao gotovo mjesec dana. Tijekom mise 

svirao je Mislav Karin. 

Navečer u Imostskom Muka uživo. Na ovom 

doista jedinstvenom scenskom uprizorenju Kristovih 

posljednjih dana nazočilo je i veliko mnoštvo naših 

župljana. 

9. travnja 2009. - VELIKI ČETVRTAK - 

Ovaj dan posebno se slavi u našoj župi u crkvi 

Sv. Ante u 18 sati. Svečano misno slavlje predvodio 

je fra Vinko uz koncelebraciju fra Ivana. Tijekom

mise u spomen na veliki Kristov čin pranja nogu 

župnik je simbolično oprao ministrantima noge. 

Prije mise održano je izvlačenje ovogodišnjih 

križonoša. U Drumu se prijavilo 33 kandidata, iz 

Grubina 2, a iz Podbablja Gornjeg 2. Odlučeno 

je da će križ iz Druma nositi Ivan Vrljić - šepić, iz 

Grubina Svemir Jonjić, a iz Podbablja Gornjeg 

Vlade Gabelica i Ivan Gudelj. 

10. travnja 2009. - VELIKI PETAK 

Ovaj dan u našu župu privuče nekoliko desetaka 

tisuća vjernika koji idu u tradicionalnoj procesiji 

za križem. 

Dan lijep i sunčan. Prva procesija pošla je iz 

Podbablja Gornjeg iz crkve Sv. Mihovila, kroz selo, 

Gabelice do crkve Sv. Marka, a dalje preko Hršćevana 

i Radeža do župne crkve na Kamenmostu. 

Druge dvije procesije iz Druma i Grubina krenule 

su u 14:30 sati.Tijekom procesija kantalo je 

šezdesetak kantača,a kad su se sastala sva tri križa 

započeli su obredi Velikog petka. Pred nekoliko 

tisuća vjernika propovijedao je fra Ivan Jukić. 


Poslije je održana i večera za kantače u župnoj 

dvorani. 

11. travnja 2009. - VELIKA SUBOTA 

Blagoslov jela održan je u crkvi Sv. Luke u 18 

sati, a blagoslov ognja, bdijenje i sv. misa u crkvi 

Sv. Ante u 20 sati. Vjernika mnoštvo. 

12. travnja 2009. - USKRS 

Najveći kršćanski blagdan. Održane su sv. 

mise u svim našim crkvama. 

13. travnja 2009. - USKRSNI PONEDJELJAL 

Svete mise u crkvama Sv. Ante i Sv. Mihovila, 

a obje je predvodio fra Ivan Jukić.Župnik je bio 

na komemoraciji žrtvama Drugog svjetskog rata 

u Dobranjima. 

25. travnja 2009. - SVETI MARKO 

Svečano se slavi u Podbablju Gornjem koje 

danas slavi svoga zaštitnika. Misno slavlje predvodio 

je fra Rafael Begić, a prije mise održana 

je procesija i blagoslov ognja. Ovom prigodom 

posebno je uređen okoliš crkve zahvaljujući Mati 

Buljanu Bilom predsjedniku MO Podbablje Gornje. 

31


26. travnja 2009. - Misa u šušnjarima kod 

kapele Sv. Marka koja je izgrađena 1738. godine 

i najstarija je kapela u Imotskoj krajini. Svetu misu 

predvodio je fra Ivan Jukić. 

3. svibnja 2009. - PRVA SVETA PRIČEST - U 

crkvi Sv. Ante održana je prva sveta pričest za učenike 

trećeg razreda osnovno škole. Sve je započelo 

procesijom iz župnog dvorišta prema crkvi gdje je 

nastavljeno misno slavlje. 

Tijekom slavlja djeca su recitirala i animirala 

misno slavlje. Za ovu prigodu uvježbao ih je župnik 

koji im je i podijelio sakrament. 

7.svibnja 2009. - Asfaltiran parking ispred 

crkve Sv. Ante. Poslije održana kratka zakuska koju 

je organizirao Tonći Vuksan, načelnik. 

9. svibnja 2009. - Predvođeni predsjednicom 

Danijelom Blažić, šezdeset naših framaša sudjelovalo 

je na susretu mladeži u Livnu. Ondje je 

održano misno slavlje i prigodni susret, a povratak 

je uslijedio nakon razgledavanja Buškog blata. 

32 

16. svibnja 2009. - Ispovijed roditelja, kumova 

i krizmanika te susret krizmanika s ovogodišnjim 

krizmavateljem don Josipom Perišem. 

17. svibnja 2009. - KRIZMA I LOKALNI 

IZBORI 

Danas je don Josip Periš podijelio sakrament 

Potvrde našim krizmanicima, učenicima drugog 

razreda srednje škole. Misa je održana u crkvi Sv. 

Ante u 11 sati. Don Josip je u svojoj nadahnutoj 

propovijedi posebno istaknuo probleme današnjice 

i prigodnim ih savjetima uputio na rješavanje 

postojećih mladenački kriza. 

Danas su održani i Lokalni izbori. U izboru 

načelnika u drugi krug ušli su dr. Ante Vuksan i Tonći 

Vuksan, a rezultati za Vijeće su slijedeći: 

HDZ-HSLS (5 vijećnika) 

HSP-HČSP (4 vijećnika) 

HSS (2 vijećnika) 

HNS-DC-SDP (1 vijećnik) 

Nezavisna lista Ivan Tolić ( 1 vijećnik)

Ante do Ante i sv. Ante 

21. svibnja 2009. - Uzašašće - Održana je 

sveta misa u crkvi Sv. Luke u 10: 30 sati. 

31. svibnja 2009. - U drugom krugu izbora 

za načelnika općine Podbablje slavio je Tonći Vuksan 

koji je imao tristotinjak glasova više od svoga 

protukandidata Ante Vuksana. Dosadašnji načelnik 

nastavit će voditi općinu još četiri godine. 

11. lipnja 2009. - Tijelovo. Sveta misa i procesija 

održane su na Kamenmostu. Misu je predvodio 

župnik fra Vinko Gudelj. 

13. lipnja 2009. - SVETI ANTE - posebno se 

slavi u Drumu gdje je crkva posvećena istoimenom 

svecu. Jutarnju svetu misu predvodio je fra Ivan Jukić, 

a poslijepodnevnu na kojoj je bio i blagoslov 

djece i ljiljana župnik fra Vinko Gudelj. Prije obje 

mise održana je procesija oko crkve Sv. Ante. 

18. lipnja 2009. - Održana je konstituirajuća 

sjednica Općinskog vijeća općine Podbablje. Za 

predjednika Vijeća izabran je Momir Karin (HSS), 

a za dopredsjednika nezavsni vijećnik Josip šerić. 


19. lipnja 2009. - PRESVETO SRCE ISUSO- 

VO - Održana je svečana sveta misa sa procesijom 

u centralnoj podbapskoj crkvi Sv. Ante u Drumu u 

10:30 asti. Misu i procesiju održao je fra Vinko 

Gudelj. 

24. lipnja 2009. - SV. IVAN KRSTITELJ - Naš 

fra Ivan proslavio rođendan i imendan. Ovaj dan 

posebno se slavi u Runovićima, točnije na Sebišni 

gdje smo bili. Danas je pun autobus hodočasnika 

išao u Podmilačje. 

29. lipnja 2009. - Sveti Petar svečano je proslavljen 

u Drumu u Fratrovoj ogradi gdje se Sv. Petar 

slavi već 20 godina. Svečano slavlje započelo je 

okupljanje u crkvi sv. Ante, a nakon toga je započela 

procesija kroz Toliće prema Fratrovoj ogradi. 

Svetu misu predvodio je fra Marko Babić, profesor 

na KBF u Splitu. Poslijepodne održan je prigodni 

Pučki dernek. Tradicionalna utakmica Stari - Mladi 

te predstava “Cinco i Marinko” koja je okupila 

1000 posjetitelja. 

33


Dan uoči Sv. Petra šime Strikoman je snimio 

milenijsku fotografiju Drumljana. 

3. srpnja 2009. - Naši ministranti predvođeni 

fra Vinkom i Josipom šerićem išli na susret s vinjanskim 

ministrantima koje je odrganizirao vinjanski 

župnik fra Denis šimunović. 

34 

7. srpnja 2009. - Sprovod pok. Anti Lončaru 

bivšem gradonačelniku Imotskoga. Na sprovodu 

nazočilo devet svećenika i nekoliko tisuća vjernika. 

24. srpnja 2009. - Početak Devetnice Gospi 

od Anđela zaštitnici Imoćana i Imotske krajine. 

Prvi dan Devetnice ujedno je bio hodočasnički dan

naše župe. Misu je predvodio župnik fra Vinko Gudelj, 

a pjevao je naš Župni Zbor. 

2. kolovoza 2009. - Gospa od Anđela 

Zaštitnica i zagovornica Imoćana i Imotske 

krajine svečano je proslavljena središnjim misnim 

slavljem koje je na imotskoj tvrđavi Topana predvodio 

kardinal Josip Bozanić. Danas smo proslavili i 

800. obljetnicu Franjevačkog reda, a na sv. misi su 

bili i barjaci naše župe koje su nosili: Hrvoje Tolić, 

Toni Vrljić, Darijo Vrljić, Marko Perkušić i Zvonimir 

Perkušić. 

15. kolovoza 2009. - VELIKA GOSPA 

Svečano se slavi u Prološcu gdje su svećenici 

od ranih jutarnjih sati bili na raspolaganju. U našoj 

župi u crkvi Sv. Luke misu je imao fra Ivan Jukić. 

16. kolovoza 2009. - Sveti Roko svečano 

je proslavljen u Vinjanima gdje smo bili na 

raspolaganju. 

19.–21. kolovoza 2009. - TRODNEVNICA 

KRALJICI HRVATA 

Prva dva dana predvodio je fra Mafrio Jurišić, 

župnik u Zmijavcima, a posljednji dan fra Mijo šabić, 

župni vikar u Gospe od Zdravlja u Splitu. Prije 

mise svaku večer je održana krunica. Svijeta dosta. 

22. kolovoza 2009. - KRALJICA HRVATA 

Posebno se slavi u Grubinama gdje je lijepo 

uređen okoliš postao pravo malo svetište Imotske 

krajine. Ujutro sveta misa u 8 sati za sve majke i 

domaćice, a onda središnja u 10:30 sati koju je 

predvodio fra Zvonko Tolić, profesor na Klasičnoj 

gimnaziji u Sinju. 

Prije mise održana je procesija. Svijeta 

mnogo. 

24. kolovoza 2009. - Počeli smo s uređenjem 

interijera crkve Kraljice Hrvata u Grubinama. 

Radove izvode zaposlenici tvrtke “Ukras” iz Slivna. 

7. rujna 2009. - Pun autobus hodočasnika 

hodočastio je u Vepric. 

8. rujna 2009. - Autobus vjernika hodočastio 

je zajedno sa župnikom u Ramu (BiH). 


24. rujna 2009. - Naši župljani Marica i 

Ćipa Jonjić organizirali su hodočašće u Lurd. Dosta 

se vjernika odazvalo te sudjelovalo na hodočašću. 

27. rujna 2009. - Župnik proslavio imendan 

zajedno sa ostalim svećenicima. 

1. listopada 2009. - Počela je Listopadska 

pobožnost koju smo slavili u crkvama Sv. Marka, 

Sv. Ante i Kraljice Hrvata. 

10. listopada 2009. - Susret Franjevačke 

mladeži imotskog samostanskog okružja u našoj 

župi. (opširnije na susjednim stranicama lista) 

15. – 17. listopada 2009. - Trodnevnica uoči 

sv. Luke, zaštitnika župe. Prvi dan je predvodio gvardijan 

fra Zoran Kutleša, a druga dva fra Ivan Režić. 

Svijeta dosta. 

18. listopada 2009. - SVETI LUKA, zaštitnik 

župe 

Svečano misno slavlje predvodio je fra Željko 

Tolić, provincijal.Poslije mise otkriven spomenik dr. 

Franju Tuđmanu. (opširnije na susjednim stranicama 

lista) 

1. studenoga 2009. - SVI SVETI 

Budući da je ovaj dan zapao u nedjelju služene 

su mise u svim našim crkvama. Poslijepodne na 

Kamenmostu molili smo odrješenja na grobovima 

naših pokojnika. Za ovu prigodu pomogli su nam 

fra Mate Milas i fra Ivan Vuletić. 

2. studenoga 2009. - DAN MRTVIH 

Svete mise u 8, 9 i 10:30 sati predvodio je fra 

Ivan Jukić. Ujutro smo molili odrješenja na grobovima 

na Kamenmostu, a poslijepodne u Podbablju 

Gornjem. Lijep odaziv vjernika. 

20. studenoga 2009. - Obavili smo izbore u 

Frami. Umjesto dosadašnje predsjednice Danijele 

Blažić, mjesto čelnice podbapske frame preuzela 

je Ana Milas Cicina koja je s većinom glasova zaslužbeno 

postala nova predsjednica. 

35


36 

Popis ovogodišnjih 

prvopričesnika 

1. Ajduk Mario, Antin 

2. Ajduk Matea, Antina 

3. Blažić Ana, Branimirova 

4. Buljan Marija- Magdalena, Milivojeva 

5. Buljubašić Matea, Zoranova 

6. Ćapin Ante, Antin 

7. Ćapin Danijela, Ivičina 

8. Ćapin Jelena, Antina 

9. Ćapin Josip, Zdravkov 

10. Ćapin Sandra, Mirkova 

11. Erceg Ivan, Jerkov 

12. Gabelica Toni, Josipov 

13. Jerković Martina, Stipina 

14. Jonjić Ante, Brunov 

15. Jonjić Marija, Josipova 

16. Jonjić Marijo, Stipin 

17. Jonjić Nina, Antina 

18. Jonjić Kristijan, Javorov 

19. Karin Antonija, Antina 

20. Karin Marijo, Goranov 

21. Kasalo Ante, Ivanov 

22. Kujundžić Ana- Marija, Anđelkova 

23. Kujundžić Josip, Predragov 

24. Maršić Marko, Stipin 

25. Matković Antonela, Hrvojeva 

26. Matković Matea, Tomislavova 

27. Milas Ivana, Nediljkova 

28. Mišević Ante, Ivanov 

29. Mišević Josipa, Ivanova 

30. Patrlj Nina, Ivanova 

31. Perić Pavao, Jerkov 

32. Perkušić Darko, Antin 

33. Perkušić Ines, Tonćijeva 

34. Perkušić Ivan, Marijev 

35. šućur Katarina- Zlata, Željkova 

36. šušnjar Darko, Darkov 

37. šušnjar Dijana, Tinova 

38. šušnjar Karmen, Slavkova 

39. Tolić Mirjana, Antina 

40. Vrljić Ivan, Antin 

41. Vujević Iva, Miodragova 

42. Vuković Josipa, Lukina 

43. Vuković Marin, Perin 

44. Vuković Mate, Denisov 

45. Vuković Silvija, Lukina 

46. Znaor Marin, Antin 

47. Znaor Mirko, Mirov 

48. Znaor Katarina, Lukina 

49. Zovko Anita, Matina 

50. Žužul Ana, Ivanova 

51. Žužul Lucija, Antina 

Podbablje, 3. svibnja 2009. 

Vjeroučitelj: Fra Vinko Gudelj


37


1. Biošić Marijana, Željkova 

2. Biošić Mate, Željkov 

3. Buljan Ankica, Miroslavova 

4. Buljan Branimir, Ivanov 

5. Buljan Ruža, Antina 

6. Ćapin Andrea, Mladenova 

7. Ćapin Josip, Antin 

8. Ćapin Sanja, Rokova 

9. Dodig Ivan, Petrov 

10. Gabelica Marin, pok. Ivana 

11. Gudelj Ivana, Antina 

12. Jonjić Luka, Vjekoslavov 

13. Jonjić Mario, Javorov 

14. Jonjić Nensi, Nenina 

15. Jonjić Petar, Veliborov 

16. Jonjić Tomislav, Ivanov 

17. Karin Monika, Borisova 

18. Karin Nives, Ivanova 

19. Kasalo Ante, Damirov 

20. Lončar Duje, Marijanov 

21. Kujundžić Ivan, Marijanov 

22. Kujundžić Josipa, Nediljkova 

23. Kujundžić Krešimir, Marinkov 

24. Matković Magit, Ivanova 

25. Matković Zvonimir, Ivanov 

26. Milardović Mislav, Draženov 

27. Milas Antonija, Nediljkova 

28. Milas Hrvoje, Mirkov 

29. Mišević Luka, Antin 

38 

Popis ovogodišnjih 

krizmanika 

30. Mišević Marina, Ivanova 

31. Patrlj Ruža, pok. Blaža 

32. Patrlj Smiljana, Stipina 

33. Patrlj Milan, Svetin 

34. Patrlj Mirko, Svetin 

35. Perić Danijela, Marijeva 

36. Perkušić Danijel, Gerganin 

37. Perkušić Marko, Mirov 

38. šućur Marijo, Blagojev 

39. šućur Ivan, Brankov 

40. šušnjar Kristina, Ivanova 

41. šušnjar Ivan, Nediljkov 

42. šušnjar Sanja, Slavkova 

43. Tolić Hrvoje, Radomirov 

44. Vrljić Magdalena, Ivina 

45. Vujević Antonija, Peričina 

46. Vujević Tina, Tihomirova 

47. Vuković Marijana, Damirova 

48. Vuksan Marija, Markova 

49. Znaor Andrea, Daliborova 

50. Znaor Ivona, Željkova 

51. Znaor Zrinka, Vinkova 

52. Znaor Zvonimir, Borin 

53. Žužul Ante, Ljubomirov 

54. Žužul Nikola, Zvonimirov 

Podbablje, 17. svibnja 2009. 

Krizmatelj: Don Josip Periš


39


Cijeli blistam od radosti; 

Jedva čekam tu divotu! 

Kada ću se sa Isusom sresti 

Prvi puta u životu! 

Duša mi je puna sjaja, 

U bjelini blista; 

Kao da sam u sred raja 

Danas primam Krista! 

40 

Prva pričest 

Velik sam u toj sreći; 

I ponos sam obitelji cijeloj, 

Kada će mi Isus doći 

U hostiji bijeloj! 

Otvorit ću širom vrata; srca svoga 

Neka uđe dragi gost! 

Pa kad priđe preko praga, 

Vječno će mi s Bogom biti most. 

........................................................... Ante Zdilar

Riječ ministrant dolazi od latinske riječi ministrare-služiti, 

stoga za ministranta kažemo 

da je on poslužitelj. Ministranti se brinu oko 

priprave bogoslužja, a pomažu i da ono bude 

ljepše. Oni služe svećeniku, a samim time i Bogu. 

Spremnost za pomaganje i služenje jest plod naše 

vjere. Vjerom zapravo postajemo ljudi koji su spremni 

pomagati i služiti. Isus nam je u tome uzor. 

Nisam došao da mi služe, nego da služim. Preko 

oltarske službe ministranti pokušavaju sve bolje 

shvaćati i učiti kako će Bogu služiti cijelim svojim 

životom. ministrant je službenik oltara, stoga u 

Dio ministranata sa župnikom 

Ministranti 


bogoslužju sudjeluje u posebnom ministrantskom 

odijelu i smješten je u oltarni prostor odmah uz 

svećenika. Dok ministranti stoje oko oltara, oni 

često predstavljaju vjerničku zajednicu, za koju 

često puta nema dovoljno mjesta oko samog oltara. 

Ministranti nisu uvijek najbolji dječaci u župi, 

ali se trude da budu što bolji. Za svoje marljivo 

dolaženje budu i nagrađeni ljetovanjem na moru 

i na druge načine. Sve dječake, napose one od 

1. do 6. razreda koji su zainteresirani da nešto 

više saznaju o ministrantskoj službi ili da postanu 

ministranti pozivamo na susret 

41


42 

Susret s vinjančanima 

Završetak ljeta i početak nove školske godine 

ministranti iz župa Podbablje i Vinjani započeli su 

neobičnim hodočašćem. 

Vinjanski ministranti okupili su se tog sunčanog 

i toplog dana na Tomislavljevu odakle su 

poprečnim putem krenuli prema crkvi Sv. Ante u 

Vinjanima Grornjim koja nam je poznata po velikoj 

proslavi ovog sveca i velikim dernekom koji 

se održava ispred nje. Tu smo im se pridružili i mi 

sa našim voditeljima fra Vinkom Gudeljem i Josipom 

šerićem. Ondje smo nakon posjete toj lijepoj 

građevini krenuli dalje prema Jurošima odnosno 

kapelici Sv. Ivana gdje nam je naš župnik fra Vinko 

koji je nekoć bio i župnik u Vinjanima ispričao niz 

zanimljivosti koje se vežu uz ovu kapelicu. 

Put smo nastavili prema kapeli Srca Marijina 

u Nenadićima pa do Srca Isusova u Vidoša da 

bi kasnije preko Jovića došli do kapelice Blaženog 

Alojzja Stepinca u Kutlešama. Odatle smo 

krenuli dalje prema crkvi Sv. Roka u Vinjanima, a 

svoj ut smo završili u kapelici sv. Kate kod župne 

kuće. Ondje je fra Denis služio sv. misu, a fra Vinko 

ispovijedao. 

Poslije mise vinjanski fratri, fra Denis i fra Jakov 

su nas počastili velikim jambo pizzama te sokom. 

Susret je bio veoma lijep, a s njega smo ponijeli 

dosta iskustva. 

Četvrti razred iz Grubina “Božić sa sv. Franjom” 

Na susretu su iz Podbablja bili. 

Filip šušnjar, Ante Mišević, Marko šušnjar, 

Jakov Tolić, Ante Erceg, Ivo Perkušić, Darko šušnjar, 

Ivan Erceg ml., Ivan Erceg st., Mateo Erceg, Josip 

Erceg, Roko Tolić, Goran Mišević, Tino Mišević, 

Marko Maršić, Ivan Vrljić, Jakov Jonjić, Ivan Jonjić, 

Petar Jonjić, Mario Gabelica, Tiho Vujević i naš 

glavni ministrant Dario Vrljić 

.........................................Jakov Tolić i Ante Erceg

Frama Podbablje 

Godina je jedan relativno jako dug vremenski 

period i unatoč zabilješkama sa naših 

susreta i svih lijepih sjećanja koji su ostali u 

svakom framašu na svakome poseban način teško 

je prenijeti sve što se dogodilo i jedan list papira 

Vam ne može sve ispričati. No pokušat ćemo i zato 

počinjemo od onih općih i „dosadnijih“ podataka, 

a ipak se nadam da ću Vas uspjeti provesti kroz 

naš rad.. 

* Frama Podbablje broji: 81 član 

• od toga, uistinu jako velikog broja, redovito 

na našim susretima petkom navečer ih bude 

prosječno nešto više od 40-ak. 


* Broj obećanika: 18 

* Broj novih članova: 16 

U ovoj godini su bili ponovni izbori u frami 

i kao novu predsjednicu imamo Anu Milas; potpredsjednica: 

Marija Vuksan; tajnik: Ante Vrljić, 

blagajnik: Zrinka Znaor, voditelj formacije: 

Marijana Vuković te vijećnici: Andrea Ćapin i 

Nensi Jonjić. Za razliku od prošlogodišnjih izbora 

izabrali smo mlađe framaše jer se nadamo da će 

tako moći duže vrijeme biti u vodstvu i prilagoditi 

se svemu. Ne sumnjamo u to jer i naša Danijela 

Blažić je u samo jednoj godini framu odlično vodila 

no, nažalost našu, fakultet zove. SRETNO!!!! 

43


Framaši u Livnu 

U našoj župi Frama je dosta aktivna i mislim 

da su nas naši mještani uspjeli upoznati ,a to se 

može zaključiti i po tome što broj Framaša raste i 

samo to je dokaz da je više obitelji izravno uključeno 

u naš rad. Naime u protekle dvije godine smo se 

potrudili biti još aktivniji u našoj župi i uz redovno 

i aktivno sudjelovanje na uskrsnom bdijenju, na 

Susret framaša imotskog samostanskog okružja u Podbablju 

44 

polnoćki, na blagdanima naših svetaca- zaštitnika 

naše župe sv.Luke, Kraljice Hrvata, sv. Marka, sv. 

Petra i sv. Ante odlučili smo i uspjeli u odluci tako da 

smo aktivirali naš zbor i počeli smo svake nedjelje 

pjevati na misi u drugoj crkvi u župi. Uz zbor smo 

organizirali tj. nastavili smo održavati dramsku 

sekciju- koja je aktivna u pripremi predstava za 

Božić i Uskrs te literarnu sekciju koja je počela od 

pripremanja molitava vjernika. Da bismo uključili 

framaše malo više u rad Frame pripremu susreta petkom 

smo davali različitim osobama što do prošle 

godine nije bio običaj i to se dokazalo korisnim jer 

smo tako uspjeli vidjeti različita gledanja tih mladih 

koji su pripremali susrete. Mislim da je naša Frama 

poznata i po tome što imamo različite karitativne 

sekcije-paketi za Božić. Naime, redovito tj. svake 

godine za Uskrs i Božić radimo različite čestitke 

i aranžmane,u sklopu naše likovne sekcije, koje 

kasnije za neku simboličnu cijenu prodajemo našim

župljanima i od prikupljenog novca obradujemo 

one kojima je to najviše potrebno. Prošle godine 

smo za Božić sudjelovali u humanitarnoj akciji za 

Novo vodstvo Frame Podbablje 


operaciju jednoj curi iz župe (Aniti šušnjar), a za 

Uskrs smo na isti način prikupljali novce za dvije 

obitelji kojima je bila potrebna pomoć- naravno to 

45


smo doznali uz pomoć našeg duhovnog asistenta 

fra.Vinke Gudelja. 

Prošle godine smo od naše općine dobili i 

projektor koji nam je uvelike olakšao rad i susrete 

učinio zanimljivijima. Na nekoliko susreta su nam 

dolazili posjeti iz drugih frama, dolazio nam je 

održati susret i Fra. Kristijan, dvije časne, fra.Miro 

Ančić.. i to su susreti koji su nam se urezali u pamćene- 

svaki po nečemu posebnome pa zato sam 

imala potrebu da ih i spomenem. 

10.listopada 2009.godine je bio susret 

Frama Imotskoga dekanata koji se održao upravo 

u našoj župi Podbablje i jako smo zadovoljni 

46 

protekom cijelog susreta, drago nam je da smo 

uspješno ugostili veliki broj mladih ljudi i sve je prošlo 

u najboljem mogućem redu. 

*LIVNO 

(9.svibnja 2009.god) 

• susret Hrvatske Katoličke Mladeži 

Naših članova je bilo oko 40-ak i taj susret će 

nam isto ostati u sijećanju. 

Zaključak: 

Prošla godina je plodonosna godina za FRA- 

MU PODBABLJE, u globalu smo zadovoljni našim 

framašima koji su redoviti na susretima i na misama 

kroz čitanje i pjevanje. Naravno ovo preneseno na 

list papira izgleda savršeno no to su samo ciljevi 

koje smo postigli, što ne mora značiti i uistinu nije 

bilo lako doći do njih jer iako smo ponosni na veliki 

broj naših framaša to je ujedno i problem jer kaže 

ona dobra stara „sto ljudi, sto ćudi!“. Ipak smatramo 

da je važno ustrajati i sve drugo će doći samo 

po sebi zato ustrajemo i dalje! 

Lijepi pozdrav od Frame Podbablje 

..................................................... Marina Lončar 

Susret framaša imotskog 

samostanskog okružja 

Mnoštvo djevojaka i mladića pripadnika 

šest bratstava Franjevačke mladeži koja 

djeluju na području Imotskog dekanata 

(župe Imotski, Proložac, Vinjani, Zmijavci, Runovići 

i Podbablje) okupili su se na redovitom godišnjem 

susretu, ove godine 10. listopada u župi Podbablje, 

pod geslom “Iskustvom do molitve”. Četiristotinjak 

framaša počelo se okupljati već u jutarnjim satima 

u dvorištu župne dvorane u Podbablju gdje je sve 

nazočne riječima srdačne dobrodošlice pozdravio

domaći župnik fra Vinko Gudelj ujedno i jedan od 

organizatora susreta. Uslijedilo je pokorničko bogoslužje 

u podbapskoj središnjoj crkvi Sv. Ante koje 

su pripremili članovi Franjevačke mladeži iz župe 

Vinjani zajedno sa svojim duhovnim voditeljem fra 

Jakovom Udovičićem. Pokorničko bogoslužje ujedno 

je bila priprema za svečanu koncelebriranu misu 

na kojoj su nazočili i čelnici općine Podbablje, a 

koju je predvodio ovogodišnji mladomisnik i župni 

vikar u Imotskom fra Ivan Režić. U homiliji fra Ivan 

je istaknuo kako su mladi temeljna karika u uspjehu 

te su budućnost ovoga naroda ovoga društva. 

U tijeku mise pjevao je framaški zbor župe Imotski 

koji je svojim voditeljem fra Kristijanom Stipanovićem 

i animirao misnim slavljem. Uslijedio je ručak 

koji su za sve mlade pripremili pjevači iz muške 

klape “Proložac” koji su pripremajući razne specijalitete 

pjevali poznate dalmatinske napjeve te 


samim time činili zanimljivost u ovogodišnjem programu. 

U poslijepodnevnim satima održan je rad 

po skupinama gdje su sudjelovali svi framaši podijeljeni 

po skupinama, a raspravljali su o tome kako 

biti drukčiji i postojaniji u ovim burnim događajima 

koje je i hrvatsko društvo kao kopija preuzeo od 

drugih globalnih društava, te kako uspjeti u društvu, 

školi, igri i kako biti drukčiji i zastupati katolička 

načela i put svetoga Franje. Prije završne molitve 

koju su pripremili članovi FRAMA-e Runović s voditeljem 

fra Mladenom Prolićem održan je i polusatni 

poučni igrokaz koji je pripremila dramska sekcija 

FRAMA-e Proložac zajedno sa svojim voditeljima 

župnikom fra Antom Madunićem i s. Filipom Smoljo. 

Ovakva vrsta susreta održava se drugu godinu 

zaredom zaslugom imotskih franjevaca na čelu sa 

gvardijanom fra Zoranom Kutlešom. 

Josip Šerić 

47


2009. godina je jubilarna godina tj. 800 godina 

potvrde Pravila i osnutka franjevačkog 

reda. Obilježavanje 800 godina Franjevačke 

karizme na osobit je način priznanje da je to 

dobar i pravi put. Sveti Franjo je posijao sjeme a 

kroz 8 stoljeća braća i sestre u sva tri reda snagom 

Duha Svetoga, koji vodi Crkvu Božju, pronosili su riječ 

Božju i svjedočili su svojim životom Isusov nauk. 

Kronologija djelovanja FSR-a Podbablje 

u 2009. Godini 

01.02.2009. u Imotskom je unesen Križ iz 

crkve svetog Damjana iz Asiza povodom proslave 

800 godina franjevavštva. Križ su u crkvu unijeli 

fra Krsto Vlašić ispred male braće, Ružica Budimir, 

ministra mjesnog bratstva Imotski, č. sestra Filipa 

i predsjednik Imotske frame Grančić. Slijedile su 

molitve, a zatim koncelebrirana sveta misa sa svim 

župnicima Imotske Krajine na čelu s fra Zoranom 

Kutlešom, imotskim gvardijanom. Križ u Imotskoj 

crkvi ostao je 30 dana. Svaki dan bio je program 

i molitva pred križem od najmanjih uzrasta djece, 

molitvenih zajednica, frame i FSR-a. Replika križa 

koji je obilježio Franjin život za nas je prilika za 

produbljenje naše duhovnosti i predanosti križu 

Isusa Krista. 

15.02.2009. u Imotskom u 16 sati bio je pohod 

svih mjesnih bratstava Imotske Krajine FSR-a križu 

sv. Damjana u crkvi sv. Franje uz nazočnost svih 

duhovnih asistenata mjesnih bratstava Imotskog, 

Zmijavaca, Podbabja, Vinjanja, Runovića i Prološca. 

Odazvao se i velik broj braće i sestara FSR-a. 

48 

Franjevački 

svjetovni red 

Molitveno razmatranje i čitanje svetopisamskih 

tekstova predvodio je imotski gvardijan fra Zoran 

Kutleša, fra Kristijan, č.sestra Filipa i Ružica Budimir 

koje je trajalo sat vremena. Nakon toga slijedilo 

je klanjanje i ljubljenje križa. Hvala Bogu za ovo 

milosno vrijeme provedeno u molitvi i zajedništvu. 

20.02.2009. bio je pohod sv.Damjana cijele 

frame Imotske Krajine. 

27.02.2009. održan je put križa s križem 

sv.Damjana u crkvi sv.Franje. 

28.02.2009. bdjelo se pred križem 

sv.Damjana i to frama, FSR, sve molitvene zajednice 

u Imotskom te svi vjernici koji su željeli prisustvovati 

bdijenju. Čitanje svetopisamskih tekstova, životopisa 

sv.Franje i pjevanje progodnih pjesama potrajalo 

je tri sata. Bdijenje su organizirali fra Zoran, 

fra Kristijan i fra Ivan. Framaši su svojim pjevanjem 

uveličali bdijenje. 

01.03.2009. put križa s križem sv. Damjana, 

sveta misa te oproštaj od križa koji je odnesen u franjevački 

samostan čudotvorne Gospe u Sinju. Hvala 

Bogu za sve milosti koje na udijeli kroz čašćenje 

svetodamjanskog križa u Imotskom kroz 30 dana. 

Korizmena duhovna obnova 

FSR-A 

28. i 29.03.2009. organizirana je trodnevna 

korizmena duhovna obnova FSR-a za sva 

mjesna bratstva Imotske Krajine. Ovo je već treća 

godina da se u korizmi organizira duhovna obnova. 

Održana je meditacija „Čisto srce stvori 

mi Bože“ pod vodstvom č.sestre Karoline Bašić.

Razmatranje se sastojalo od „5 faza Franjinog duhovnog 

puta“ uz video projekcije. 1.faza: kriza, 

mogućnost preobrazbe; 2.faza: čežnja; 3.faza: 

poslanje (poslušnost); 4.faza: odricanje (napuštanje); 

5.faza: nasljedovanje siromašnog i propetog 

Krista. S.Karolina je svaku fazu Franjinog života od 

obraćenja do same smrti razradila po etapama 

same duhovnosti i predanja u službu Božju. Sazrijevanje 

i otvaranje srca za Krista i za brata čovjeka, 

poslušnost, siromaštvo i čistoća po Evanđelju Franju 

dovodi do nasljedovanja propetog Krista. Svakog 

dana poslije predavanja imali smo rad u grupama, 

krunicu i sv.misu. Ovaj vid duhovne obnove kroz 

meditacije za nas je mala novost. U tišini, smirenosti 

i potpunom predanju u Boga, čovjek se sve više 

otvara Božjoj ljubavi i sve više gleda očima duha. 

Hodočašće Loretto-Asiz-Padova 

19.-21.06.2009. bratstva Imotske Krajine 

organizirala su hodočašće u ova sveta mjesta 


povodom 800 godina franjevavštva. Hodočašće 

su vodili fra Mario Jurišić, fra Jakov Udovičić, fra 

Ivan Macut te č.sestra Filipa Smoje. U hodočašću 

su sudjelovali članovi mjesnih bratstava Imotski, 

Proložac, Zmijavci, Podbabje i Vinjani, te imotski ministranti 

natjecatelji u ministranskom kvizu znanja. 

Devetnica Gospi od Anđela 

23.07.-02.08.2009. održana je devetnica 

Gospi od Anđela u Imotskom. Proslavljena je uz 

molitvu krunice, zavjetnih molitava, prigodu za 

sv.ispovijed te služenje sv.misa koje su predvodili 

svećenici iz župa Imotske Krajine. Naše bratstvo 

Podbablje sa župnikom fra Vinkom Gudeljom i pjevačkim 

zborom imali smo prvi dan devetnice. Na 

sam blagdan Gospe od Anđela svečanu procesiju 

s Gospinim kipom ulicama Imotskog i svečanu 

sv.misu predvodio je zagrebački kardinal Josip 

Bozanić, uz veliki broj svećenika Hercegovačke 

i Splitske provincije. 

49


50 

Hodočašće u Podmilačje (BIH) 

Pod geslom „Idi Franjo, popravi moju 

kuću“ Imotski samostan sv.Franje organizirao je 

30.08.2009. hodočašće u Podmilačje povodom 

800 godina Franjevačkog reda. U hodočašću 

su sudjelovali članovi mjesnih bratstava Imotske 

Krajine te frama iz Imotskog. Od svećenika je 

bio fra Ivan Režić te č.sestra Filipa Smoje. Ovo je 

bio susret sve braće i sestara iz Hrvatske i Bosne i 

Hercegovine. 

Devetnica u čast sv.Franje 

25.09.-04.10.2009. U Imotskom je drugi 

put održana devetnica u čast sv.Franje, zaštitnika 

Imotske Krajine. Uz molitvu krunice, zavjetnih molitava, 

prigode za sv.ispovijed te služenje sv.misa, 

obilježilo se 6 dana devetnice. U sklopu devetnice 

FSR i frama su imali trodnevnu duhovnu obnovu za 

sva Imotska bratstva. Tema trodnevnice bila je „što 

mi je činiti Gospodine“ koju je predvodio fra Vice 

Blekić. Uoči blagdana sv.Franje upriličen je i obred 

preminuća sv.Franje te bdijenje pred presvetim sakramentom. 

Na sam blagdan svečanu procesiju 

ulicama Imotskom s kipom sv.Franje i svetu misu 

predvodio je provincijal fra Željko Tolić. Odaziv 

članova FSR-a i frame bio je velik a također i ostalih 

vjernika Imotske Krajine i Hercegovine. 

Na početku osnutka franjevačkog reda Franjo 

je zapao u tjeskobu i zabrinutost za svoj red. 

Do njega su dopirali glasovi o umanjenju prvotnog 

žara i ljubavi za red. Franjo se obraća u molitvi 

Gospodinu koji ga nadahnjuje da nema mjesta 

za zabrinutost. Treba se prepustiti Božjoj ljubavi 

i brizi. Bog je ustanovio red, a ne Franjo. Bogu je 

daleko više stalo da taj red ustraje negoli Franji. 

Bog više ljubi taj red i braću nego Franjo. Prema 

tome, nema mjesta za tjeskobu i zabrinutost koja 

zarobljava srce i sputava duh. Gospodin nadahnjuje 

sv.Franju i on moli: 

Isuse, dolazim k tebi. Dolazim ti cijelim svojim 

bićem. Evo me ponajprije svojim tijelom. Često 

znam biti zabrinut za zdravlje. Neke tjelesne 

poteškoće toliko me zaokupljaju da ne mogu 

dovoljno mira i srca darovati tebi niti se posvetiti 

ljudima. Zabrinuto mislim na ishod bolesti, ishod 

operacije, posljedice nekih procesa u meni. Zar 

će se i meni dogoditi nešto slično kao i onima koje 

vidim nemoćne, stare, uzete i umorne? 

Isuse, često me brine moj duševni život. Nikako 

se ne pomičem naprijed. Uvijek sam isti. Ne 

usuđujem se katkad niti doći preda te, misleći da 

mi više ne vjeruješ kad želim opet obećati promjenu 

života. Postaje mi teška ispovijed jer se uvijek sve 

ponavlja. Hoće li biti nešto od mene? Možeš li mi ti 

uvijek iznova sve oprostiti? Kada ću već jednom biti 

svet? Dokle ćeš mi ti davati svoju milost? 

Isuse, zabrinut sam i za ljude s kojima živim. 

Od nekih sam već digao ruke. S njima se ne može. 

Premda sam pod istim krovom, znam ih tako vješto 

zaobilaziti jer ne vjerujem da se mogu promijeniti. 

Zar će moja obitelj, zar će moja zajednica uvijek 

ostati takva? Kada ćete ljudi potpuno shvatiti? Promijeniti 

svoj život? Krenuti za tobom? Isuse, učini 

nešto za moju braću i sestre! Što će biti sa svijetom? 

Kamo sve ovo vodi? Vidiš da me ni oni najbliži ne 

prihvaćaju, ni moje upute i poticaje… Što će biti s 

mojim mužem, mojoj ženom, djetetom, ocem… u 

svim križevima života. Kada će se N.N. obratiti? 

Kada će N. prestati piti, tući druge; kada će prestati 

psovati? 

Gospodine učini nešto. 

Dijete, sinko, kćeri, čemu toliko zabritunosti? 

Zar ti nisam rekao da Otac zna sve što vam treba? 

Zar sumnjaš i misliš da te moj Otac nedovoljno ljubi? 

Zar misliš da te je zaboravio? Može li majka zaboraviti 

plod utrobe svoje? Pa ako ona i zaboravi, 

ja tebe zaboraviti neću! Ne brini se stoga za svoje 

zdravlje i tijelo. Ja sam ti darovao sve što imaš i što 

jesi. Želim da me slaviš svojim tijelom i to uvijek, u 

zdravlju i u bolesti. A svoje brige prepusti meni, 

jer ja bolje znam tajne tvoga tijela i života nego ti. 

Nemoj nikada posumnjati u moju ljubav. Tvoji grijesi 

ne mogu ugušiti tu ljubav. Kad si najbijedniji, ja te 

isto tako volim. Ne sumnjaj u moć moga praštanja. 

Zato, nema mjesta malodušnosti kad doživiš nova

poniženja i opetovane padove. Ja te u svakome 

trenutku mogu i želim učiniti novim stvorenjem. Na 

tebi je da želiš i odlučuješ, a na meni da ti dadnem 

milosti i snagu. Ja sam zbog tebe ustanovio 

sakrament oproštenja da se mogneš uvijek uteći toj 

milosti. Ne brini, jer nema granice mojoj dobroti. 

Zar misliš da ti više voliš svijet, ljude, svoje najbliže 

nego što ih ja ljubim? Zar misliš da je tebi više stalo 

do dobra tvoga muža, žene, djeteta, brata, prijatelja, 

nego što je to meni stalo? Oni su ponajprije moji, a 

zatim sam ih povjerio tebi. I tu brigu daruj meni, uvijek 

iznova, da bi oslobođeni pogledom mogao promatrati 

ljude oko sebe. Na tebi je da ih ljubiš ali slobodnim 

srcem, bez zarobljavajuće zabrinutosti. Prihvati 

I kod nas se nešto radi... 


ih onakve kakvi jesu, a ja ću ih mijenjati ponajprije u 

tebi, da se onda plodovi pokažu i izvana. 

Nemoj klonuti duhom! Ljubav je moja vječna. 

Neka ništa na ovome svijetu ne ostane samo tvojom 

brigom, jer to pripada meni. Sve oko sebeprihvati 

kao zadatak ljubavi, jer na to te zovem. 

Uz ove retke meditativne molitve svetog Franje, 

dragi župljani i svi ljudi dobre volje u ime članova 

FSR-a Podbablje i duhovnoga asistenta fra Vinka 

Gudelja, želimo da vam rođenje Gospodinovo 

donese mir, blagoslov i sreću u 2010. godini! 

MIR VAM I DOBRO! 

Ministra FSR-a Podbablje 

..................................................... s. Ljuba Vujević 

51


52 

Posveta oltara i blagoslov 

spomenika braniteljima na 

Kamenmostu 

Drevna imotska crkva Sv. Luke u Podbablju na 

Kamenmostu dobila je novi ambon i oltar 

koji je u nedjelju 14. prosinca posvetio splitsko-makarski 

nadbiskup Marin Barišić. Novopostavljeni 

kameni oltar i ambon rad je akademskog 

kipara Vene Jerkovića iz Kaštela. Uvod u misno 

slavlje bio je kratki pozdrav župnika fra Vinka Gudelja, 

koji napravio i kratki presjek kroz bogatu 

povijest te crkve te sve vjernike upozorio kako se 

nalaze na mjestu koje je oduvijek bilo “mjesto molitve 

i vjere, te mjesto duhovne okrijepe svakome 

kršćaninu”. Nakon toga o značaju i važnosti oltara 

govorio fra Marko Babić, profesor na Katoličkom 

bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, koji je i 

vodio cjelokupni program. Nakon izlaganja započelo 

je misno slavlje koje je predvodio nadbiskup

Barišić uz koncelebraciju provincijala provincije 

Presvetog Otkupitelja fra Željka Tolića, župnika, 

gvardijana i dekana u Imotskom fra Zorana Kutleše 

te još nekoliko svećenika. Nadbiskup Barišić u propovijedi 

je spojio tri simbola koja na ovaj dan u ovoj 

župnoj zajednici posebno dolaze do izražaja, a to 

su: posveta oltara, kao posveta žrtvenika te simbol 

žrtve, zatim nedjelja Caritasa kao nedjelja ljubavi 

te radost koja se očituje u radosnom iščekivanju 

Božića. Nadbiskup je istaknuo kako u modernom 

svijetu ljudi često žele doći do radosti i ljubavi bez 

žrtve, a to je nemoguće, jer sve nastaje samo golemim 

odricanjem koje rezultira velikom žrtvom. 

Propovjednik je rečeno povezao i s Nedjeljom 

Caritasa koja još nosi i naziv “Materice”, a sve je 

potkrijepio i primjerom kako su nas i naše majke 

mogle roditi jedino velikom žrtvom. Nakon homilije, 

nadbiskup je blagoslovio vodu poškropivši cijelu 

crkvu i vjernički puk, a zatim je i pomazao oltarnu 

ploču svetim uljem. Svečano misno slavlje, na 


kojem su nazočili i mnogi predstavnici državnih i 

županijskih vlasti među kojima i splitsko-dalmatinski 

dožupan Luka Brčić, dodatno je uzveličao pjevanjem 

veliki župni zbor “Milost” pod ravnanjem Mislava 

Karina. Nakon liturgijskog slavlja u crkvenom 

dvorištu nadbiskup je blagoslovio novoizgrađeni 

spomen-park nad kojim dominira veliki brončani 

križ izrađen u radionici akademskog kipara Vene 

Jerkovića, a posvećen je svim poginulim braniteljima 

koji su svoje živote ugradili u temelje naše domovine, 

a koji su iz općine Podbablje. Tom zgodom 

završena je i temeljita obnova crkve Sv. Luke koja 

je građena još u predturskom razdoblju, a prvi put 

se spominje u fermanu Murata IV. iz 1562. godine. 

Sadašnji oblik dobila je 1705. godine. Građena je 

od srednjovjekovnih stećaka, nadgrobnih spomenika 

podbapskih predaka, a 1987. je dobila i status 

Spomenika kulture Republike Hrvatske. Godine 

2005., kada je proslavljen i jubilej “300. godine 

od gradnje crkve u današnjem obliku”, nadbiskup 

53


Barišić otvorio je radove na ponovnoj obnovi koja 

je vođena pod stručnim nadzorom Konzervatorskih 

odjela u Splitu i u Imotskom. Prilikom prve faze radova 

crkva je izvana isfugirana, tako da su danas 

vidljivi stećci od kojih je građena te je izvedena 

nova elekroinstalacija. Tijekom druge faze radova 

koja se provodila posljednje dvije godine, crkva je 

unutra ožbukana, te su izvršeni arheološki radovi 

u svetištu koji su pokazali tragove grobova koji se 

nalaze u crkvi, zatim puškarnice: pet na sjevernom 

zidu, dvije na zapadu, a četiri na južnom zidu, a 

koje nam svjedoče kako je crkva imala i obrambeni 

karakter u ono doba, te je rekonstruirana i zidna 

menza koja je poslužila kao priprema za izradu 

replike drvenoga oltara iz radionice “Rako” kakav 

je nekada postojao. U toj fazi izvršeno je i kameno 

popločanje crkve, a zatim i nabavka pet vitraja 

rad akademskog slikara Branimira Dorotića kao i 

novi oltar i ambon te nabavka klupa koje su nastale 

u drvodjelskoj radionici “Vučko” u Makarskoj. 

Uvod u ovu svečanost bile su i Pučke misije koje su 

održavane u ovoj župi od 7. prosinca, prigodom 

800. obljetnice utemeljenja Franjevačkog reda, 

54 

Borislav Znaor predsjednik Udruge Križ 

a predvodili su ih misionari fra Rafael Begić, fra 

Kristian Stipanović te fra Zoran Kutleša. 

............................................................ Josip Šerić

Proslava Mladenaca i 

blagoslov knjižnice 

Već više od pola stoljeća blagdan Nevine dječice 

koji je među katoličkim vjerničkim pukom 

poznatiji kao blagdan Mladenaca posebno 

svečano se slavi u drevnoj župi sv. Luke Evanđelista 

u Podbablju nedaleko Imotskog. Nekada je taj dan 

bio obilježen dernecima koji su privlačili na desetke 

tisuća vjernika pristiglih iz svih župa Imotske krajine, 

a njegovu veličinu nebrojeno puta u svojim djelima 

je znao opisati i veliki hrvatski pjesnik Tin Ujević, 

sin toga kraja. Ovogodišnje slavlje, pred nekoliko 

stotina vjernika u centralnoj podbapskoj crkvi Sv. 

Ante, predvodio je provincijal Franjevačke provincije 

Presvetog Otkupitelja fra Željko Tolić uz koncelebraciju 

domaćih svećenika fra Ivana Jukića i fra 

Vinka Gudelja. Provincijal je u propovijedi istaknuo 

važnost Božića, dana Isusova rođenja te događaja 

koji je razlomio svjetsku povijest na dva velika djela. 

Provincijal je nastavio kako su vjernici čekali Mesiju, 

moćnika i silnika, a on je došao u obliku djeteta, u 

štalici kao simbolu siromaštva i poniznosti. U homiliji 

se nadovezao i na slavljenje Svete obitelji te 

istaknuo kako i današnje obitelji pod utjecajem 

raznih moćnika napose medija bivaju napadani pesimizmom, 

strahom i crnilom, a kao najbolje oružje 

protiv toga je ponudio molitvu koja nas je spasila i u 

najtežim danima Domovinskog rata kada je simbol 

hrvatskog vojnika bila krunica oko vrata, a hrvatskog 

vjernika ista ta krunica oko ruku. Nakon mise 

koju je pjesmom uzveličao veliki mješoviti pjevački 

zbor “Milost” kojim je ravnao Mislav Karin, a na 

kojoj se krstilo i dvoje djece, župnik fra Vinko Gudelj 

podijelio je razdraganoj podbapskoj djeci više od 


500 darova koje u posljednjih šesnaest godina prikuplja 

župni ured Podbablje uz sponzorstvo brojnih 

poduzetnika iz župe, a nadasve općine Podbablje 

i načelnika Tonćija Vuksana koji je i ove godine bio 

generalni sponzor, tako da sva djeca u ovoj župi 

dobiju prigodni božićni dar. Uvod u misno slavlje 

bio je božićni igrokaz za djecu prigodom 800. 

obljetnice utemeljenja Franjevačkog reda “Božić sa 

svetim Franjom” Dinka Aračića koji su izvela osnovnoškolska 

djeca iz Grubina s učiteljicom Brankom 

Mikulić. Prije mise provincijal Tolić je blagoslovio 

i novu knjižnicu koja ima nekoliko stotina naslova, 

a koja će biti smještena u zapadnom dijelu župne 

dvorane te je prva takva na prostoru župe a bit će 

dostupna svima. Tom zgodom provincijal je župi 

uime cijele provincije darovao i jedno računalo na 

korištenje u knjižnici. 

................................................................. Josip Š. 

55


56 

za postaje križnog puta 

u crkvi sv. Luke na Kamenmostu 

1. Obitelj Ante i Jelene Karin-Lolin 

2. Obitelj Ante Žužul Turije 

3. Obitelj Jure Karin p. Jakova Paškić 

4. Obitelj Ante i Marije Matković 

5. Vera Perić p. Ivana 

6. Obitelj Rudolfa i Dragice šušnjar 

7. Obitelj Ante Karin Jegerov 

8. Nedjeljka Vrljić p. Ivana 

9. Obitelj Mirka Milas Mirkače 

10. Obitelj Ante i Nevenke Vuković Rigete 

11. Obitelj Ante i Zdenke Matković 

12. Obitelj Bose Jonjić 

13. Obitelj Ante i Sanje Perkušić 

Svečano proslavljen sv. 

Luka, zaštitnik župe 

Kroz brojna stoljeća mnogobrojni vjernički 

puk pristigao iz svih župa Imotske krajine i 

susjedne Hercegovine nadasve iz Duvanjskog 

i Livanjskog kraja okupio se u nedjelju, 18. 

listopada pored drevne crkve posvećene sv. Luki 

kako bi proslavili naslovnika i zaštitnika ove stare 

imotske župe. 

Od ranih jutarnjih sati služene su svete mise 

u staroj crkvi Sv. Luke koja se spominje još 1562. 

godine u povijesnim spisima, a koja je u današnjem 

obliku izgrađena od stećaka 1705. godine, da bi 

Darovatelji 

14. Obitelj Nede Znaor Manjina 

15. postaja -USKRSNUĆE-Oltar 

1. Ivo i Vesna Žužul 

2. Obitelj Zvonimira Žužul Zobe 

3. Obitelj Damira Vukovića 

4. Obitelj Ike Perić Lancić 

5. Obitelj Ante Kujundžića p. Nikole 

6. Obitelj Stipana i Zlate Žužul 

7. Martin Vuković Jozin 

8. Biošić Josip Antin 

9. Obitelj Tomislava Matkovića 

10. Danka Znaor 

11. Mate Gabelica 

12. Ljilja Vuković 

13. Braća Ante i Marijo Znaor(Pariz) 

14. Obitelj p. Ivana Vujevića Žuljevića 

15. Prvopričesnici 2009 

AMBON - Dar obitelji Ivana i Željka Ajduk 

središnje misno slavlje predvodio provincijal Franjevačke 

provincije Presvetog Otkupitelja sa sjedištem 

u Splitu dr. fra Željko Tolić uz koncelebraciju 

imotskog gvardijana, dekana i župnika fra Zorana 

Kutleše domaćeg župnika fra Vinka Gudelja te don 

Petra Čondića župnika u susjednoj župi Imotska 

Poljica. 

U svojoj inspiriranoj homiliji propovjednik 

Tolić pred nekoliko tisuća vjernika ukazao je na 

vezu između Hrvata i Crkve, koja se posebno očituje 

u povijesti Imotske krajine, nadasve svetišta i

crkve Sv. Luke koji su oduvijek bili važna spona u 

životu Imotske krajine. Provincijal Tolić kasnije se 

nadovezao i na aktualnu situaciju u kojoj se pod 

teretom ispraznosti simbol majčinstva i simbol žene 

sve više shvaća kao strast i čežnja za tjelesnim te 

da simbol očinstva mnogi očevi shvaćaju pasivno 

te istaknuo je kako rješenje za te probleme koji 

su vrlo važna spona u životu svakog čovjeka čini 

zajedništvo koje se očituje u ljubavi prema Bogu, 

bližnjem i domovini. 

Uoči svete mise tijekom koje je pjevao Mješoviti 

pjevački zbor župe Podbablje pod vodstvom 

Katarine Jonjić, župnik fra Vinko Gudelj sve nazočne 

pozdravio te istaknuo na povijesnu važnost 

mjesta na kojem se nalaze. 

Nakon svete mise uslijedio je blagoslov 

novosagrađenog spomenika prvom hrvatskom 

predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, velemajstorski 

rad akademskog kipara Ivana Kujundžića, koji je 

izrađen u bronci, a visok je čak tri metra, koji podižu 

čelnici općine Podbablje uz sponzorstvo brojnih 

poduzetnika iz župe, a koji će krasiti dvorište župne 

crkve i zgrade općine. 

Na tom simboličnom mjestu odakle su mnogi 

Imoćani odlazili u odlučne bitke Domovinskog 

rata, sve nazočne pozdravio je općinski načelnik 

Tonći Vuksan, zatim predstavnik Županije dožupan 

splitsko- dalmatinski Luka Brčić. 

O povijesnoj ulozi dr. Franje Tuđmana kao 

prvog hrvatskog predsjednika govorio je povjesničar 

dr. Josip Jurčević, a u ime obitelji Tuđman, 

predsjednikov sin Miroslav. U svom obraćanju rekao 

je: „Da je u vrijeme pokojnog predsjednika u 

Hrvatskoj vladalo zajedništvo i domoljublje, što 

sada nije slučaj. Danas smo zemlja sa 40 milijardi 

eura duga, peta zemlja po zaduženju u svijetu, 

četvrta po iseljavanju, naši generali su po zatvorima, 

vrijednosti Domovinskog rata blijede. Jedini 

put nam je vraćanje na one vrijednosti koje je tako 

brižno gajio pokojni predsjednik. Zahvaljujem pučanstvu 

Imotske krajine koji nije zaboravilo ulogu 

i lik Franje Tuđmana, istaknuo je Miroslav Tuđman. 

Na kraju sve je pozdravio i autor spomenika Ivan 


Kujundžić te gđa. Gordana Turić koja je i otkrila 

spomenik nakon čega je uslijedio blagoslov oca 

provincijala. 

Uvod u proslavi bile su mise koje su služene 

tri dana uoči svečeva blagdana, a predvodili su 

ih gvardijan fra Zoran Kutleša i ovogodišnji mladomisnik 

fra Ivan Režić. Imotskoj krajini. Njezin 

prvi spomen seže iz davne 1575. godine, a ime je 

dobila po brdu Baba visokom 546 m. Nekada je 

obuhvaćala gotovo cijeli južni dio Imotske krajine, 

a danas se dijeli na pet sela: Drum, Grubine, Hršćevani, 

Kamenmost te Podbablje Gornje. U župi 

se nalazi i pet crkava, uz župnu crkvu Sv. Luke tu 

su još i centralna Sv. Ante te filijalne crkve posvećene 

sv. šimunu, sv. Marku te Mariji Kraljici Hrvata. 

Župa je pitomo i pogodno tlo za duhovni rast, a o 

tome vjerno svjedoči i postojanje župnih zborova, 

Franjevačke mladeži, Franjevačkoga svjetovnog 

reda. U župi, u kojoj pastoralni skrb vode dva svećenika 

franjevca, člana franjevačke provincije Presvetog 

Otkupitelja fra Ivan Jukić i fra Vinko Gudelj, 

živi nešto više od 3100 stanovnika, odnosno oko 

780 obitelji. 

............................................................ Josip Šerić 

57


58 

Obitelj - izvor života 

Iako se u mnogim župama diljem Hrvatske, a nadasve 

u župama Dalmatinske zagore broj novorođenih 

naglo smanjuje, a prirodni priraštaj sve 

više opada, naša župa može se pohvaliti dobrim 

brojem krštenja, ali i sve većim obiteljima. 

Tako smo ove godine imali čak šest krštenja 

u obiteljima s više od četvero djece. Kao poticaj 

ostalima roditeljima donosimo njihova imena: 

Dana 8. veljače 2009. godine u crkvi Sv. 

Ante kršten je Antoni Buljan (rođen 1. siječnja 

2009. u Imotskom), četvrto dijete u obitelji Antonia 

Buljana i Ivane r. Perkušić. Kumovi na krštenju 

bili su Petar Buljan i Boro Tomić, a krštenje 

je obavio fra Ivan Jukić. 

Obitelj Milas 

Nedjelju nakon krštenja Antonija, kršten je 

15. veljače 2009. u crkvi Sv. Luke na Kamenmostu 

kršten je Tihomir- Ivan Patrlj (rođen 22. studenoga 

2008.), četvrto dijete u obitelji Ivana 

Patrlja i Marije r. Karoglan. Kumovi na krštenju 

bili su: Ana Popović, Mario Puljić, Mario Brečić 

i Vladimir Vodanović, a krštenje je obavio fra 

Ivan Jukić. 

Istu nedjelju, 15. veljače 2009. u crkvi Sv. 

Ante kršten je Ante Milas (rođen 1. siječnja 

2009.), četvrto dijete u obitelji Nediljka «Cice» 

Milasa i Snježane r. Buljan. Kum na krštenju bio 

je Ante Bajić, a obred krštenja obavio je župnik 

fra Vinko Gudelj.

U nedjelju, 26. srpnja 2009. u crkvi Sv. 

Ante kršten je i Marko Perkušić (rođen 20. lipnja 

2009 u Imotskom.), četvrto dijete u obitelji 

Ante Perkušiča «Gongića» i Sanje r. Kiš. Kum 

na krštenju bio je Ivan Vujević, a obred krštenja 

obavio je fra Ivan Jukić. 

Dana 25. listopada 2009., u crkvi Sv. Ante 

krštena je Petra Erceg (rođena 11. rujna 2009. u 

Imotskom), četvrto dijete u obitelji Mirka Ercega 


i Ivane r. Prgomet. Kuma na krštenju bila je Ivana 

Vujević, a krštenje je obavio fra Vinko Gudelj, 

župnik. 

Istog dana, 25. listopada 2009. kršten je 

u crkvi Sv. Ante Josip Vuković (rođen 8. lipnja 

2009. u Imotskom), peto dijete u obitelji Radomira 

Vukovića i Ankice r. Kafadar. Kum na 

krštenju bio je Ivan Žužil Rabićev, a krstio ga je 

fra Vinko Gudelj. 

800 godina 

franjevačkog reda 

Ove godine franjevačka obitelj proslavlja 

800. godišnjicu utemeljenja triju franjevačkih 

redova koje je osnovao sv. Franjo. 

Kroz povijest Gospodin je u teškim vremenima 

odmetnuća od Boga intervenirao preko Božjih 

odabranika, koji su kao produžena Božja ruka 

činili veliki zaokret u obraćenju i povratku k Bogu. 

Oni su za sobom poveli mase istomišljenika. Jedan 

od takvih Božjih ugodnika bio je sveti otac Franjo. 

Franjo je bio sin bogatog trgovca i svoj život je 

provodio na raskalašen način. Htio je postati vitez, 

dokazati se kao imućan i u tome pokazati svijetu 

svoju veličinu i nadmoć. No to se nije dogodilo jer 

je to krivi put za pravu sreću. 

U crkvi sv.Damjana Isus s križa Franji 

progovara:“Franjo idi i popravi moju crkvu koja 

se ruši.“. Isus nije mislio na crkvu građevinu, već 

živu crkvu t. Božji narod. On je toliko snažno dotakao 

Franju i ispunio snagom Duha Svetoga da 

Franjo ostavlja sve raskoši i bogatstvo ovoga svijeta 

i postaje slobodan za Boga i njegov plan s 

njim. Za Franjom idu mase istomišljenika. Osniva 

tri reda: prvi muški, drugi ženski i treći za ljude u 

svijetu (franjevački svjetovni red). Franjo živi svoju 

vjeru više nego što o njoj priča. Upirao je prst u 

sebe i svoju vlastitu slabost i nedostatke umjesto 

zanimanja za propuste drugih. Franjo se okrenuo 

Bogu napustivši život ispunjen slavom i bezbrižnim 

nevjerovanjem. Želio je sve više izbliza slijediti 

Gospodina, kao što je to napisao u svojem Pismu 

općem saboru braće:“Svemogući, vječni, pravedni 

i milosrdni Bože, podaj da mi slabi radi tebe vršimo 

ono što znamo da ti hoćeš i da uvijek hoćemo što se 

tebi sviđa, da iznutra očišćeni, iznutra prosvijetljeni 

i raspaljeni ognjen Duha Svetoga, uzmognemo 

slijediti stope tvoga Sina Gospodina našega Isusa 

Krista, i da samo po tvojoj milosti dođemo k Tebi…“ 

Franji je bilo odurno susresti gubavca a znamo 

da je u susretu s njim sišao s konja i poljubio ga. U 

svakom patniku vidio je samoga Isusa. Shvatio je 

da istinski živjeti znači darivati se, posvetiti se bližnjemu, 

osobito čovjeku u nevolji od kojega se ne 

može nadati nikakvom uzdarju. Njegova je veličina 

u tome što je shvatio da ozbiljno tražiti Krista ne 

znači prihvatiti da ga priznajemo i ljubimo ondje 

gdje nama odgovara, nego prihvatiti da ga susrećemo, 

ljubimo i poslužujemo ondje gdje nam je on 

sam rekao da je stvarno prisutan i potreban naše 

59


ljubavi i pažnje. Čovjekovo obraćanje događa se 

u konkretnom susretu s čovjekom u nevolji. Franjo 

je živio i propovijedao Evanđelje mira. Mir se rađa 

u ljudskom srcu i taj je mir dar Duha Svetoga koji 

se izlijeva u srce pojedinca. Pravi mirotvorci su oni 

koji uza sve što na ovome svijetu pretrpe čine radi 

ljubavi prema Gospodinu našemu Isusu Kristu, i u 

svim trpljenjima sačuvaju mir u duši i u tijelu. 

Fraljevački put mira hodi kroz uska vrata križa. 

Takav hod nije lagan, ali nije ni neostvariv. Cijeli 

Franjin život bio je obilježen ranama. S ranama 

je započeo svoj put svetosti, s ranama se borio 

tijekom života, a vrhunac i kruna životnog puta bile 

su rane Kristove, u obliku stigmi na njegovu tijelu. 

Pogled na Kristove rane otkrivaju Franji smisao za 

svoj poziv, da liječi rane svijeta. Postaje svjestan 

da onaj na križu nije mrtav nego živ, da Njegove 

rane nisu pobijedile život nego ga osnažile. Prigrliti 

siromaštvo znači opredijeliti se za onoga tko je 

ugrožen i tko je potreban pomoći. što više imaš 

odgovorniji si, jer Sveto Pismo kaže da će se više 

tražiti od onoga kome je više dano. Za njega svi 

ljudi imaju isto dostojanstvo jer smo svi djeca Božja. 

Ređenje Đakona u Prološcu 

60 

Bio je čovjek kojemu je priroda govorila o Bogu i 

koji je prirodi govorio o Bogu. Znao je da je čitav 

svijet povezan Božjom ljubavi i milosrđem i da smo 

sinovi i kćeri istog Oca na nebesima. Zbog toga 

nas ni jedna rana na licu drugoga ne može ostati 

ravnodušnim, ni jedna suza ne smije pasti a da 

mene ne pogodi, da svaki krik, vapaj i patnja su 

upućeni i meni i traže moj angažman. Franjo se 

zaista suobličuje s Kristom i poput Njega prolazi 

zemljom čineći dobro. 

Sveti Franjo nam je pravi poticaj da se sami 

razvijamo u normalne i odgovorne osobe, i da 

drugima to dopustimo. Zajedničkim radom na njivi 

Gospodnjoj pridonosimo boljitku crkve i društva. 

Nastojmo svojim životom a ne samo riječima 

svjedočiti vjeru u Krista i pomagati onima koji su 

najugroženiji i tako pokazati da smo dostojni nasljednici, 

sinovi i kćeri sv.Franje. 

Braćo i sestre „dok ima vremena činimo dobro“! 

(sv.Franjo) 

MIR VAM I DOBRO FSR Podbablje 

........................................................ Ljuba Vujević

Četrnaesti turnir u 

Podbablju Gornjem 

U 

predvečerje Dana pobjede i domovinske 

zahvalnost, 4. kolovoza 2009. godine, u 

Podbablju Gornjem je otvoren četrnaesti po 

redu malonogometni turnir koji se igra u spomen 

na Milana Trutina šilju. 

Predivni ambijent i mnoštvo gledatelja privukli 

su i ove godine značajan broj ekipa iz Imotske krajine 

i cijele Splitsko-dalmatinske županije. 

U finalu turnira prvo mjesto nakon pobjede 

4:1 u finalnoj utakmici protiv „Vran company sv. 

Ekipa ŠD Rizik Drum 


Ante Podstrana” pripalo je „ZZ gradnji Zmijavci” 

čiji je igrač Ante Krištić Bili proglašen najboljim strijelacem 

i igračem turnira. Titula najboljeg golmana 

pripala je golmanu drugoplasiranih Perici Perici. 

Pobjedom nad ekipom „Satarluk Podosoje” 

8:5 treće mjesto je osvojio „Rizik Drum”. 

Prvo mjesto nakon pobjede 4:1 u finalnoj utakmici 

protiv „Vran company sv. Ante Podstrana” 

pripalo je „ZZ gradnji Zmijavci” čiji je igrač Ante 

Krištić Bili ujedno najbolji strijelac i igrač turnira. 

61


Titula najboljeg golmana pripala je golmanu drugoplasiranih 

Perici Perici. 

62 

Malonogometni turnir u Drumu 

Završnom utakmicom između ekipa šD Rizik 

Drum i ekipe šD Lug okončan je malonogometni 

turnir Drum 2009. godine. 

Uvertira u finale bila je utakmica za treće mjesto 

u kojoj su se sastale ekipe IN VINO VERITAS 

i PNS Zmijavci. Favorizirana ekipa PNS Zmijavci 

uvjerljivo je slavila te tako osigurala novčanu nagradu 

i pehar za treće mjesto koju joj je uručio g. 

Ivan- Ivica Tolić. 

U finalnoj utakmici sastale su se ekipe šD Rizik 

Drum te ekipa šD Lug, a ekipa iz Luga zasluženo 

je slavila u utakmici bez rezultatske neizvjesnosti 

sa visokih četiri prema nula. Nagradu za drugo 

Stećak pored mosta 

mjesto uručio je g. Veljko Tolić predsjednik Udruge 

dragovoljaca veterana Domovinskog rata Imotske 

krajine. Nagradu za prvo mjesto uručio je g. Damir 

Kljenak tajnik NK Kamen. 

Najboljim strijelcem turnira proglašen je igrač 

ekipe PNS Zmijavci Vid Karoglan, a nagradu mu je 

uručio g. Zdenko Tolić, nogometna legenda Druma 

dok je najbolji vratar Zvonimir Tolić iz ekipe šD 

Rizik Drum koju mu je uručio Miroslav Tolić. 

Uoči utakmice pehar za Fair-play dobila 

je ekipa Obama, a nagradu je uručio Marko 

Vuksan. 

Posebne zasluge za održavanje ovoga turnira, 

kojega organiziraju članovi Frame Podbablje, 

idu g. Ivici i Mati Tolić te župniku fra Vinku Gudelju 

koji su nesebično pomogli prilikom realizacije 

turnira. 

...........................................................Hrvoje Tolić

Nekadašnji običaji u 

župi Podbablje 

Običaji kao događaji ili vršenje i činjenje 

pojedinih ponašanja koji su upravo svojim 

dugotrajnim ponavljanjem prerasli u obvezatna 

pravila općepoznatog ponašanja važno 

mjesto zauzimaju u životu svakog pojedinca, zajednice, 

države ali i Crkve. 

Mnogi svjetski filozofi u nadi da bar približno 

definiraju pojam običaja koristili su razne izreke i 

konstatacije. Tako je poznati njemački filozof, filolog 

i psiholog Friedrich Nietzsche rekao: “U stvarima 

gdje ne zapovijeda nikakav stari običaj nema 

ćudorednosti; a što je život manje određen starim 

običajima, to je manje okružje ćudorednosti”, te 

“Stari običaj je viši autoritet kojem se čovjek pokorava 

ne zato što zapovijeda nešto za nas korisno 

nego stoga što zapovijeda.” 

Gledajući današnje običaje veoma je teško 

zamisliti da su nekoć u našoj župi Podbablje 

postojali razni običaji koji su danas upravo zbog 

nekakvih praktičnih razloga ili nedovoljnog ponavljanja 

u konačnosti iščezli, a njih su zamjenili noviji 

i praktičniji običaji. 

Listajući Običajnik župe Podbablje koji je 

1956. godine napisao tadašnji župnik fra Bernardin 

Radonić možemo primjetiti mnoštvo zanimljivih 

slavlja te ih usporediti sa današnjim slavljenjem 

pojedinih dana. 

Tako je primjerice prije svake svete mise, podbapski 

puk molio sedam Očenaša, Zdravomarija i 

Slava ocu na čast sedam radosti i želaosti Blažene 

Djevice Marije. 


Nakon toga molili su pet Očenaša na čast pet 

rana Isusovih te tri očenaša na čast što je “Isus visio 

tri ure na križu”. Jedan očenaš vjernici Podbablja 

su molili za obraćenje svih griješnika te pojedan 

za zdravlje onih koji nisu mogli doći te za one koji 

su odsutni iz župe. Ove molitve su se naređivale 

prije svete mise. 

Nova godina 

Na Novu godinu misa bi bila u župnoj crkvi 

Sv. Luke na Kamenmostu gdje bi svećenik prije svete 

mise ispovjedio svijet da bi se mogao pričestiti. 

Kao i danas i nekoć bi se pročitala župna statistika. 

Poslije mise redovito bi bio blagoslov s Presvetim 

te bi se ispjevalo “Tebe Boga hvalimo” umjesto 

litanija. Iza mise održao bi se i blagoslov djece, a 

sprovodni obredi bili su strogo zabranjeni. 

Sveta tri kralja 

Uz običaje koji su se održali do danas na 

ovaj dan bilo je posebno što bi se obred blagoslova 

vode odvijao ispred crkve Sv. Luke, točnije kod 

glavnih vrata gdje bi se u kamenicu “staru više od 

sto godina” ulila voda, a nakon toga bi svećenik 

izvršio blagoslov vode. 

Korizma 

Korizma je bila značajna po tome što bi 

se svakog petka održavala pobožnost križnog 

puta kao što se to i danas radi. Međutim, kako u 

63


Veliki Petak, polazak procesije iz Druma 

centralnoj crkvi Sv. Ante koja još upotpunosti nije 

bila ni izgrađena, nisu postojala stajališta, ispred 

glavnog oltara bio se ispjevale sve kitice pjesme 

“Puna tuge”, a potom bi se izmolilo šest očenaša 

te puk blagoslovilo križem. 

64 

Veliki tjedan 

I prije pedesetak godina Cvjetnica se obilježavala 

slično kao i danas, samo što nije postojao 

vanjski oltar tako da se cjelokupno bogoslužje odvijelo 

unutar male crkve Sv. Luke. Na taj dan uvijek 

bi došlo mnogo svijeta. Na Veliki četvrtak ujutro nije 

bilo sv. mise. Večernja sveta misa bi se održala u 

crkvi Sv. Luke na Kamenmostu u 19:30 sati. Međutim, 

zbog prostranosti crkve u Drumu kasnije je 

slavljenje ovoga dana prebačeno u Drum “radi 

groba i ostalih funkcija”. Zanimljivo je napomenuti 

kako je na ovaj dan održavana i velika procesija 

s Presvetim koja se kretala kroz Fratrovu ogradu, 

dalje ispod Vuksana kuća, na Perkušiće i dalje u 

crkvu Sv. Ante. Ova procesija održavala se dugi niz 

godina. Obredi su počinjali kad bi se smračilo tako 

da se procesija odvijala skoro u potpunom mraku. 

Na Veliki petak tradicionalno se uvijek skupljalo 

mnoštvo vjernika. Na Veliki petak se uvijek 

tražila dozvola tadašnjih Vlasti za održavanje procesije. 

ujutro ne bi bilo nikakve mise, a poslijepodne 

u 15 sati bi krenula procesija iz crkve Sv. Ante preko 

Tolića, Krnjevica, spod Perića kuča prema crkvi Sv. 

Luke. Obredi su gotovo u potpunosti ostali isti, samo 

što onda nije bilo procesija iz svih naših crkvi nego 

samo iz crkve Sv. Ante 

Na Veliku subotu kroz jutro nije bilo nikakvih 

obilježavanja, nego samo navečer. Sveta misa, 

odnosno Bdijenje i blagoslov vode započinjali su u 

crkvi Sv. Luke u 23 sata. Kasnije je običaj prebačen 

u crkvu Sv. Ante gdje je tražena dozvola odrdinarijata 

da se misa prebaci kad zađe sunce. Ordinarijat 

je dozvolio tako da je bdijenje počinjalo oko

Križonoše na Veliki Petak 

20 sati. Kasnije je opet vraćeno u 23 sata da bi 

prije nekoliko godina Bdijenje opet započinjalo u 

20 sati kao što je i danas. 

Na Uskrs bi bila jedina sveta misa koja bi se 

održavala u crkvi Sv. Luke na Kamenmostu. Poslije 

svete mise bio bi blagoslov sa Svetotajstvom. 

Sveti Marko 

Na sv. Marka blagoslov polja je u brdu. Misa 

je uvijek bila u crkvi Sv. Ante, a prije mise bila bi 

održana procesija. Procesija bi počela na Tolića 

gradini, na Miševićeće i šušnjarevu kapelu. Nakon 

toga procesija je išla preko Vrljića na Vrljića 

gomilu. Nakon blagoslova u Vrljića procesija je išla 

dalje kroz Perkušiće u crkvu. Za dozvolu se trebalo 

obratiti “Kotaru za odobrenje” odnosno Ispostavi 

unutrašnjih poslova u Imotskom. Na uredbu se 

stavljao biljeg sa 250 dinara. 

Prva nedjelja Jurjeva 


To je prva nedjelja nakon Sv. Marka. Sveta 

misa uvijek je bila u crkvi Sv. Ante u Drumu i tada 

je blagoslov polja u brdu. Procesija bi započela u 

9:30 sati, a išla je od Ćapinove gomile kroz Ćapinovo 

selo, Milasovu lokvu te u crkvu Sv. Ante. 

Odmah slijedeću nedjelju po sv. Marku bio 

je blagoslov polja u Grubinama te misa u crkvi 

Sv. Luke na Kamenmostu. Procesija je počinjala 

od Karina do Jonjića, kroz Ajduke prema crkvi 

Sv. Luke. Na Uzašašće blagoslov polja bio bi na 

Kamenmostu. 

Budući da je tada dio župe Zmijavci pripadao 

našoj župi procesija bi se neodređeno kad je lijepo 

vrijeme održala od Gvozdenog mosta, Krvavica, 

Bublina prema crkvi Sv. Luke. Ta dionica duga je 

oko 3 km. 

65


66 

Srce Isusovo 

Na današnji dan prije pedesetak godina misa 

je uvijek bila u crkvi Sv. Ante gdje se ovaj dan posebno 

slavio. Djevojke bi nosile sliku Srca Isusova 

u procesiji koja se kretala od crkve Sv. Ante kroz 

Fratrovu ogradu, Perkušiće pa natrag u crkvu Sv. 

Ante. Skupio bi se veliki broj vjernika. 

Sveti Ante 

Na sv. Antu misa bi bila samo u crkvi Sv. Ante 

u jutarnjim satima. Ova misa prikupila bi nekoliko 

tisuća vjernika, posebno iz Podbablja, Poljica i Zmijavaca 

gdje su mnogi dolazili na zavjet. Procesija 

bi počela iz crkve Sv. Ante dalje kroz Toliće prema 

državnoj čatrnji preko Vuksana do Perkušića gdje 

bi se vjernici kasnije uputili u crkvu Sv. Ante. Župnik 

navodi kako je 1954. godine održana velika procesija 

za sv. Antu gdje je početak procesije bio u Vuksana, 

a zadnju kraj kod Tolića. Kasnije je procesija 

ukinuta tako da se danas održava samo oko crkve. 

Sveti Petar 

Zanimljivo u trenutku pisanja ovog običajnika 

jedina sv. misa bila je kod Sv. Luke na Kamenmostu. 

Kasnije je crkva u Drumu preimenovana u crkvu Sv. 

Fra Ivan Režić predvodi misu u našoj župi na susretu Frame 

Petra tako da se misa održavala samo u toj crkvi. 

Bio bi i dernek. 

Sveti Luka 

Sveti Luka je zaštitnik župe tako da se njegov 

dan uvijek slavio posebno. Zanimljivo je istaknuti 

da su se nekoć na sv. Luku služile svete mise u 4, 

5, 6, 7, 8, 9 i 10:30 sati te poslijepodnevna u 17 

sati. Blagoslov stvari se obavljao svako pola sata. 

Svi Sveti 

Na današnji dan mias bi bila uglavnom u crkvi 

Sv. Luke, no zanimljivo je da bi se svijeta okupilo 

doista malo, oko pedesetak osoba. Razlog tome je 

dernek koji se na ovaj dan održavao u Zmijavcima. 

Dan mrtvi 

Na san mrtvi sve tri mise bile bi u crkvi Sv. Luke 

na Kamenmostu. 

Prva misan započinjala je u 3 sata ujutro, a 

druga misa započinjala je u 4 sata, a treća u 5. 

Nakon završenih misa održana bi četiri sprovoda 

na svakom kutu groblja. 

............................................................ Josip Šerić

Deseta obljetnica 

Zbora 

Kraj jednog desetljeća, kraj stoljeća, kraj 

jednog milenija, ali početak nečeg novog, 

nečeg hvalevrijednog. Upravo tim riječima 

nekadašnji je podbapski župnik fra Dinko Bošnjak 

u Župnu kroniku započeo pisati objašnjenje uz datum 

7. prosinca 1999. 

Taj nadnevak bio je označen početkom nove 

liturgijske godine, prve nedjelje Adventa ali i još 

nečega puno značajnijeg za našu župu. Naime, 

Zbor prije deset godina, Božić 1999. 


tog dana u našoj župnoj zajednici, slikovito rečeno, 

rodio se novi pjevački zbor, sastavljen od odraslih 

vjernika naših majki i očeva. I tko bi rekao upravo 

ove godine slave veliki jubilej “Deset godina svoga 

djelovanja”. 

Njihovo spontano, ali hrabro okupljanje bilo 

je tiho, pa za neke čak i smiješno. Mnogi su se čudili 

vidjevši grupu odraslih žena majki, domaćica, službenica 

koje su okružene nekolicinom muškaraca 

67


tiho pjevali teško se snalazeći u moru nota, notnih 

zapisa, povisilica i snizilica. No, uz nastojanje 

svoga voditelja fra Josipa Gotovca, nekadašnjeg 

podbapskog kapelana, a danas župnika u šibeniku 

(šubićevac) broj naših zboraša polako je ali 

stidljivo rastao. 

Pastoralne promjene koje su se zbile u ljeto 

2000. godine, donijele su i promjene u župi 

Podbablje. Na mjesto župnika došao je fra Vinko 

Gudelj, a za župnog vikara fra Dalibor Grčić. 

Od strane župnika te je godine za zborovođu 

imenovan tadašnji novopečeni bogoslov fra Denis 

šimunović koji je zboraše podučavao pjevanju 

naredne četiri godine. Bilo je tu i pjesme i animiranja 

misnog slavlja, doprinosa crkvenim potrebama, 

prije svega se misli na nove orgulje, do 

izleta na Visovac, u šibenik, Međugorje, široki 

Brijeg, gostovanje u Unešiću. U tom vremenu zbor 

je napredovao te postajao istinski identitet mjesta. 

Od stidljive grupice odraslih ljudi postali su istinski 

Zbor danas, Gospa od Anđela 2009. 

68 

vjernici koji su hvaleći Boga pjesmom često bili i 

desna ruka svećenika. 

Nakon fra Denisa, zbor su vodili i fra Josip Sušić, 

fra Ivan Macut, no mnoštvo truda i odricanja u 

djelovanje zbora ostavili su, te tim načinom zadužili 

cijelu župu i Jelena Znaor, Dobrila Jonjić, Nikolina 

Buljan te Barbara Milas koji su žrtvujući svoje slobodno 

vrijeme veliki obol dali ovoj velikoj obljetnici. 

A danas, opet su tu. Danas još i mnogobrojniji, 

hrabriji, pouzdaniji i tečniji. Uz mnogo truda 

Mislava Karina i Katarine Jonjić, njihovih sadašnjih 

voditelja te Snježane Perkušić njihove animatorice 

pjevaju i dalje te liturgiju oplemenjuju lijepim crkvenim 

pjesmama. 

Dragi zboraši, čestitamo Vam obljetnicu 

i proslavite je dostojno, onako kako je slave svi 

sa velikom i lijepom tradicijom. I pjevajte nam još 

najmanje jedno tisućljeće, jedno stoljeće i jedno 

desetljeće. 

...........................................................Hrvoje Tolić


69


70

------------------------------------------------------------------------ KULTURNA BAšTINA ----------------------------------------------------------------------- 

Narodne izreke o sreći 

Ako hoćeš biti sretan jedan dan - napij se, 

ako hoćeš biti sretan tjedan dana - oženi se, 

ako hoćeš biti sretan cijeli život - uzgajaj cvijeće. 

(indijska izreka) 

Ako ih ne znaš čuvati, novci i sreća brzo odlaze. 

(hrvatska izreka) 

Ako sreća dođe, tko neće doći; 

ako ne dođe, tko će doći? 

(kineska izreka) 

Ako želiš biti sretan, promijeni svoje mišljenje. 

(židovska izreka) 

Ako ti sreća dođe gola, ogrni je svojim najboljim 

ogrtačem. 

(ruska izreka) 

Bio sam bijesan što nemam cipele, a onda sam 

sreo čovjeka bez nogu i bio sam sretan svojom 

sudbinom. 


Bogataš ima puno prijatelja, a siromah ponizno 

pristaje uz Boga. 

Sitna duša- velika Nevolja. 

Mali grijeh izaziva veći, a malo ljudskoga 

milosrđa, stvara izljev Božjega blagoslova. 

Izreke 

Čudna je sreća ljudi koji nemaju neprijatelja. 

(danska izreka) 

Dobre nakane već su polovica sreće. 

(turkmenska izreka) 

I najsretniji život završava smrću. 

(njemačka izreka) 

Dobri roditelji, sretna ženidba; 

dobri sinovi, lijep pogreb. 


Dok sreća sjedi za stolom, sjede i prijatelji. 

(njemačka izreka) 

Kad pohlepa uđe na jedna, 

sreća iziđe na druga vrata. 

(tajlandska izreka) 


Čovjek treba biti poput stožera. Uspravan u 

fizičkom i u duhovnom pogledu, jer ako nije uspravan, 

puca i lomi se pod teretom života. 

Isto tako treba bili i fleksibilan, elastičan kako 

bi lakše kročio naprijed i savladao prepreke kroz 

život. 

71

KULTURNA BAšTINA 

Prijateljstvo u kojem Duh Sveti nije sama srž- 

nestalno je i brzo propada. 

Ako se zao glas dalje čuje- onda to kazuje 

da su ljudi zluradi. 

što Bogu nije ugodno- čovjeku nikako ne 

koristi. 

Uzaludno je prepirati se s onim tko je u sukobu 

sa samim sobom. 

Tko ne živi po načelu Vječne istine, sam sebe 

negira. 

Čovjek će i istinu proglaswiti neistinom i 

obratno. 

Biti čovjekom istovjetno je kao biti raspetim 

Bogom. 

72 

Norveški kralj Enok 

ENOKU, norveškomu kralju, dojadilo tituliranje 

moćni kralju , odavno ustaljeno na kraljevskom 

dvoru, iako je Enok i molio i zapovijedao 

da se ono moćni iz titule izbaci i ostane samo k r a 

l j u . Sva su njegova nastojanja ostala uzaludna. 

I on da ih odvikne od te loše navike, na koju mu 

se gadilo, zakaza za taj i taj dan skup dvorana 

i svih viđenih ljudi u kraljevstvu koji su ga, kad su 

god uhvatili priliku, mučili tim moćni kralju . Stoga 

ih je želio dozvati pameti i dokazati im da on nije 

moćan. Odveo ih je jednoga dana na obalu mora 

gdje je dao prenijeti iz svoje kraljevske dvorane 

kraljevsko prijestolje okićeno bjelokošću, ukrašeno 

dragim kamenjem, pozlaćeno zlatom te pozvao 

sve norveške velmože. Došlo je silno mnoštvo velmoža 

tj moćnika. Kralj se popeo na prijestolje, a 

ispred njega i oko njega u redove se svrstaše velmože. 

Velmože su u sebi i između sebe govorili da 

je njihov moćni kralj izgubio pamet kad ih je doveo 

u ovu pustoš. Ali kralj je kralj, trebaju ga slušati. 

Bože! Oprosti nam naše misli i naše nerazborite 

riječi. Svo zemaljsko zlo potječe od njih. 

Kada bismo oplemenili našu misao i jezik 

nastao bi jedan čisti, kristalno čist RAJSKI SVIJET. 

Mislim da duša još na Nebu odabere kakav 

zemaljski život želi, i stoga smo odrgovorni. 

Produhovljen čovjek razmišlja o Duhu, a 

neobrazovan pojedinac povodi se za svojim 

nagonima. 

Zločesta se čovjeka ne treba bojati, ali ga 

treba izbjegavati. 

......................................................... Mario Jonjić 

More je bilo tiho dok se na obzoru nije pojavio 

jedan mračni oblak. Vjetar je počeo puhati sve 

jače. Morski valovi bivali su sve to veći. “Stvarno 

je naš kralj poludio kad nas drži ovdje”, govorahu 

ispod glasa. Kad je vjetar postao orkan, a more 

bjesnilo tako da su svi bili mokri do pojasa, a neki 

se već napili mora te ga iskašljavali, da mu vjetar 

ne bi odnio krunu kralj ju je skinuo i čvrsto držao 

u ruci. Tada je kralj izgovorio ove riječi: “Oblače 

mrki, Enok, moćni kralj norveški, zapovijeda ti da 

prestaneš mračiti nebo i da se povučeš iza obzora 

otkuda si se i pomolio. Vjetre, koji si izgubio pamet, 

urazumi se i stišaj. A vi, valovi morski, primirite se!” 

I tek što Enok, moćni kralj, to izreče, s pučine 

se dovalja val veći od ikojeg do tada i nasrnu na 

kralja, na njegovu krunu od zlata, na njegovo prijestolje 

ukrašeno draguljima i na sve njegove dvorane 

i velmože. Svi su osjetili hladnoću morske vode 

po glavama. I kralj je pljuvao more iz usta. I dok 

je držao krunu u rukama, borio se divovski protiv

neprijatelja: oblaka, vjetra i vode. No, i vjetar i 

valovi bivahu i jači i viši, vjetar postade prava oluja. 

Pokisle i promrzle velmože tj. moćnike kralj 

pozove na svoj dvor. Sušili su se tri dana.Tada im 

kralj uputi ove riječi: “Sazvao sam vas, uvaženi 

gosti, tamo na obalu kako biste se sami uvjerili da 

nema nikakva smisla zvati me moćni kralju , a ovdje 

u prijestolnu dvoranu kako bih vas zamolio da to 

više nikada ne činite. Odsad ćete me zvati samo 

kralju , a hoćete li tom kralj dodavati nešto sprijeda 

ili straga, primjerice, moj, ubogi, milostivi, srčani 

ili dobri, od volje vam budi da to dodajete ili ne 

dodajete. Ali ono, moćni kralju da više nisam čuo! 

I sam zaziv kralju sadrži u sebi svu moć koju imam, 

ali bogme, i svu nemoć , i sav jad i sve nedoumice 

koje i kralj i svaki drugi čovjek u sebi nose.” 

Enok je, izrekavši svoju želju, zašutio. šutjeli su 

i drugi, ali se u zraku, iako nije bilo izgovoreno, osjetila 

jaka pitanja zašto kralj to čini, zašto im oduzima 

tu slatku riječ, koju su, kad bi je izgovarali, dijelili s 

kraljem napola. Ako si podanik moćnog kralja, 

i sam postaješ moćni dvoranin ili moćni velmoža! 


“Došao sam do spoznaje, a na vas sam je 

htio prenijeti kad sam vas izložio udarima valova 

na morskoj obali, da se moćnim kraljem ne može 

zvati ni jedan kralj zemaljski. Jer ni jedan od njih ne 

može utišati oluju, jer ni jednoga od njih ne slušaju 

nebesa, zemlja i more. Samo onaj koga slušaju 

vjetrovi, mora i oblaci, a zemlja mu se i nebesa 

klanjaju, može se zvati moćnim kraljem. 

A svi mi kraljevi zemaljski manji smo od praha što 

se hvatao za njegova stopala, kad je ubog kao i 

svaki čovjek, hodao po pustinjskom trnju i pijesku.” 

To reče Enok, moćni kralj norveški, diže se s prijestolja, 

zbaci dolamu od samurovine i prebaci je preko 

naslona prijestolja. Skide i krunu s glave i stavi je na 

gornju križnicu raspela. I nikada više nije oblačio kraljevsku 

dolamu niti stavljao kraljevsku krunu na glavu! 

• I sv. Otac Papa, Benedikt XVI., zamijetivši 

eroziju u suvremenom društvu, nedavno ( IX. 

2009.) upozorio je i ljude iz crkvenih struktura 

da se ne kite vlašću, karijerom i moći. što je više 

kićenja i formalizma, slabija je i naša vjera u 

Kralja kraljeva. 


73


74 

200 Godina od ustanka 

Junački ustanik Zažabac 

Osnutkom Ilirskih provincija Francuzi namjeriše 

po drugi put zavladati Dalmacijom 

godine 1809., kada Imoćani odmah digoše 

ustanak, na poticaj Austrije, koja je zamišljala 

da bi općim ustankom u hrvatskim pokrajinama 

vezala dio francuskih trupa i tako oslabila vojnu 

moć Napoleona I. Bonapartea u srednjoj Europi. 

Vođa pobune bijaše Martin Pavlović Zažabac, 

kome austrijski general Petar Knežević dade sve 

upravne i izvršne ovlasti. Njegov tajnik bijaše Frane 

Gudelj. Obojica bijahu Imoćani, Pavlović je rođen 

iznad Crvenog jezera u Glavini Gornjoj, a Gudelj 

Spomenploča Pavlović Zažabac 

u Podosoju. Uspjeh ustanika bijaše brz i efikasan. 

Osvojiše Imotski i smijeniše francusku i uvedoše 

austrijsku upravu. Otiđoše u Omiš, osvojiše ga bez 

borbe, a nakon toga i Makarsku. Vrgorac također 

pade u ruke ustanika. Puni borbenog poleta, uputiše 

se osvojiti Norinsku Kulu u dolini Neretve, pa 

dalje prema Dubrovniku „ako Bog da i sreće junačka“. 

Tada im stiže vijest da prestanu s borbama i da 

se vrate kući jer je Austrija mirom u Schonbrunnu 14. 

listopada 1809. predala Dalmaciju Francuzima. 

Na te vijesti Zažabac raspusti ustanike, a on 

s osam ljudi ostade na konaku kod serdara Budalića 

u Krstaticama. Serdar Vučemilović-Markić

iz Imotskoga, pristaša Francuza, posla u Vrgorac 

Antu Budalića i Marijana Vrdoljaka da provjere 

jesu li Zažabac i Gudelj tamo. Posla Markić pismo 

harambaši Ivanu Vodanoviću da dovede Zažapca 

i njegova tajnika Franu Gudelja žive ili mrtve. 

Saznao je Vodanović gdje je Zažabac i Gudelj, te 

isti dan i dolazio k njima u Krstatice u kuću serdara 

Budalića, razgovarao s njima, ali im nije htio ništa 

reći. Da bi bio sasvim siguran gdje se zapovjednik i 

tajnik nalaze, serdar Vodanović pošalje u ponoć isti 

dan Miju Ninkovića i Luku Padrova da provjere jesu 

li pobunjenici zaista kod serdara Budalića. Ova 

dvojica mu jave da su tamo, nakon čega Markić 

posla oružnike da ih ubiju gdje ih sretnu. 

Vjerojatno krajem mjeseca studenoga 1809. 

petorica ustanika, među kojima bijahu Martin 

Pavlović Zažabac, Frane Gudelj, pukovnik Franjo 

Danese, Marko Milas i neki Urlić iz Drašnica, išli 

su putem niz Osoje, a koji je Imoćanima i dijelu 

susjedne Bosne i Hercegovine služio kao jedini put 

za Makarsku, ali i za Primorje preko 200 godina. 

Zapovjednik Zažabac i tajnik Gudelj su sigurno 

jahali na konjima, znali su da je to kraj njihove 

borbe, da su prepušteni sami sebi i da im je život u 

opasnosti. Gudelj se nije se smio svratiti kući, koja 

mu je bila tu blizu jer je valjda računao da ga tamo 

čeka zasjeda. Kod kapelice sv. Nikole u Podosoju 

rastanu se s Daneseom i Milasom, koji krenu u 

Podbablje, a Zažabac, Gudelj i Urlić prema Ovčarinama. 

Nakon kraćeg vremena Milas i Danase 

začuju pucnjeve i odmah pomisle da su napadnuti 

zapovjednik i tajnik, te požure u Podbablje. Svrate 

se u Milasa u Podbablju, a potom krenu u Bosnu, 

gdje je već prebjeglo više ustanika. Na Vran planini 

se onesvijesti Danese, a Milas ga stavi na leđa i 

ponese u Bagarića u Duvno. Tu onesviještenoga 

Danesea stave među ovce, koje ga „upušu“ i on se 

osvijesti. Pita on Milasa kako se zove ona planina 

gdje se onesvijestio od hladnoće, a ovaj će: „Vran 

planina“. Na to će Danese: „Vran planina, Vran 

planina vrag je odnio“ (prema narodnoj predaji). 

Prema predaji, koja se priča u Milasa u 

Zmijavcima, Markić je našao dvojicu koji će ubiti 


zapovjednika i tajnika. Jedan se zvao Krpo Budalić 

iz Krstatica, a drugi Pulja Galić iz Vinjana. Kad su 

se sreli na putu, po starinskom običaju, poljubili su 

se i napili rakije iz buraće. Kada su prošli Zažabac 

i Gudelj mimo njih, oni s leđa zapucaju u njih i ubiju 

ih. Tu večer brat Martina Pavlovića ubije brata 

Pulje Galića u Vinjanima u ognjenici kraj komina i 

odseli kraj Koprivnice. Tamo su Pavlovići potomci 

od Martinova brata (prema narodnoj predaji). Nađeni 

dokument u nekoj odbačenoj knjizi iz jedne 

knjižnice iz Imotskog o tome piše slijedeće: Naiđe 

Zažabac i Gudelj na prvu zasjedu u kojoj je bio 

„kapo“ (šef. tal.) Ante Budalić sin Jure. Upitaše ga 

zapovjednik i tajnik što ima nova, na što im on srdito 

odgovori da ga ništa ne pitaju, neka idu svojim 

putem. Malo naprijed pođoše, a sačeka ih druga 

busija koju sačinjavaše Marijan Galić, Marijan 

Vrdoljak i Petar Čale. Njih trojica i Ante Budalić 

su se zakleli da će ubiti Zažapca i Gudelja. Oni 

su bili šefovi od „krvi do ubistva“ i neki Telenta 

Udiljak? I on je bio sukrivac njihova ubojstva, stoji 

u dokumentu. 

Današnji put je ograđen zidovima, ali tada 

je to bila „muša“ i nije bilo zidova. Iza jedne hrpe 

kamena koju su mi pokazivali (neki stariji Gudelji) 

prije tridesetak godina, Marijan Vrdoljak je iz puške 

ubio Zažapca, vjerojatno s leđa, pričaju oni. Kada 

je ovaj pao s konja, Frane Gudelj skrene s konjem s 

puta i pokuša pobjeći, na što Ante Budalić poviknu 

Marijanu Galiću: „Udri Marijane, uteče Gudelj“. 

Opali iz puške Galić i ubi Franu Gudelja, koji odmah 

padne mrtav s konja na zemlju. „Udariše ga 

tri balote (olovna zrna) pod perčin“, gdje ga veže. 

Urlić uteče između njih kad ova dva padoše mrtva. 

Mjesto gdje su ubijeni Zažabac i Gudelj zove se 

„Vrandukov greb“, što je ušlo u katastarske mape. 

Tako se i danas zove. Put se više ne koristi pa je 

sasvim zapušten, a kamena gomila iza koje je pucano 

na Zažapca zarasla je u grabovinu i nisam 

je mogao prepoznati, iako mislim da je jedna od 

onih blizu njihovih grobova. 

Crkvenog sprovoda urotnika nije bilo pa njihova 

imena nisu zabilježena u knjigama umrlih, 

75


Fra Ivan Jukić 12. prosinca 2009. pomolio se na nad spomen pločom za duše dvaju ustanika te svih 

mučenika za hrvatsku slobodu, a nazočila je i rodbina i potomci Martina Pavlovića Zažapca 

koja se sada nalaze u HAZD-u. Vjerojatno su nakon 

pada Napoleona I. pet godina kasnije kosti obojice 

zakopane u Gudeljev grob na Kamenmostu 

(prema kazivanju Pavlovića i Gudelja). Da se ne bi 

zaboravila ova junačka epopeja naših Imoćana, 

koji su se od pamtivijeka borili protiv tuđina za svoju 

slobodu, 2004. sam postavio spomen obilježje 

na njihovu prvotnom grobu. Uz nazočnost dosta 

svijeta, TV izvjestitelja i novinara, župnik fra Vinko 

Gudelj je molio za duše naših mučki ubijenih junaka. 

Ja sam otkrio spomen obilježje na kojemu piše: 

Na ovom mjestu su mučki ubijeni i pokopani 

krajem 1809. sinovi Imotske krajine Martin 

Pavlović Zažabac i njegov tajnik Frane Gudelj. 

Martin Pavlović bijaše zapovjednikom 

i upraviteljem ustaničkih četa između Cetine 

i Neretve koje su se borile protiv francuske 

okupacijske vlasti za vrijeme Napoleona I. 

76 

Prisjećanje na 200. obljetnicu ustanka protiv 

Francuza održali smo uz prigodne govore i vjerski 

obred na Vrandukovom grebu iznad Podbablja 

Gornjeg 12. prosinca 2009. godine. 

Nakon pada Napoleona Franjo Daneze je 

postao generalom austrijske vojske i jednog dana 

došao s vojskom na Pavekića ledinu (na Hršćevanima, 

kraj Znaorovih kuća - prema narodnoj predaji). 

Pitao on za Marka Milasa, što je s njim (prema 

narodnoj predaji). Kada su mu rekli da je umro, on 

naredi da mu dođu sinovi. Tada mu stariji sin Marko 

(rođen 1799.), koji je orao u polju, dođe na njegov 

poziv. Pita ga Danese tko je glavar sela, ovaj odgovori: 

stric Luka Gugilova „ereda“. Gugile su Milasi, 

ali kako nisu imali muške djece tu se priženio Piplica 

i sada su tamo. Danese mu reče da će on biti glavar 

sela, na što mu Marko odgovori da je on mlad. Prođe 

neko vrijeme i Marko dobije „dekret“ iz Zadra

Mijo Milas na Vrandukovu grebu 

da će biti glavar. To je u stvari oznaka s tri pera, 

koja se nosila na kapi. Zvali su ga „Srzento“. Bio je 

glavarom sela oko 35 godina. Umro je 1855. i pokopan 

ispred crkve sv. Luke na Kamenmostu. Umro 

je od kuge, koja je tada harala. U zadarskom arhivu 

spominje mu se žena Cvita (Flora) rođ. Ujević, kao 

priručna babica i to preko 20 godina. Ostala su 

mala djeca, susjedi proglase da se „povukozlačio“ 

i da lupa „sindžirima“ i plaši svijet. Naravno da to 

nije bila istina, nego su djecu strašili da noću ne bi 

smjeli izlaziti i vidjeti da naše okrajke u Tušanuši 

(Tavšanuša) pasu noću Lončinovi volovi i krave. 

Podrastao Marko-Markoč i jedne noći naoštri kolac 

i ode u Tušanušu, isprobada volove pa oni više nisu 

pasli u našem okrajku volove ni krave. Eto kakve 

sudbine. Joko Ivišev (Joko Milas pok. Ivana) bijaše 

krsni kum našem poznatom hrvatskom književniku 

Imoćaninu Ivanu Raosu. Ispričao mi priču o Marku 

Milasu koji se „povukozlačio“ i on ju je zapisao u 

svom slavnom romanu „Prosjaci i sinovi“ (str. 78). 

...................................................... Dr. Mijo Milas 


Mač Jurasa Vejića koji je nosio Martin Pavlović 

Zažabac 

77


78 

Ganga – duhovna baština 

Ganga kao izvorni pučki način pjevanja u 

Imotskoj krajini upisana je krajem srpnja 

2009. u popis zaštićene nematerijalne 

kulturne baštine Ministarstva kulture Republike 

Hrvatske. Gangu sam počeo proučavati, snimati 

i bilježiti kako bih je zaštitio od nas samih, koji smo 

se, ne znajući je dostojno pjevati, s njom rugali i 

obezvrjeđivali je, a sada slijedi duga borba za 

upis gange u svjetsku duhovnu baštinu UNESCOa, 

najavio nam je Tomislav Matković, zaljubljeni 

u gangu, koji već nekoliko godina uređuje i internetsku 

stranicu www.ganga.net na kojoj se mogu 

pronaći svi tekstualni zvučni i video zapisi o gangi. 

Taj upis na UNESCO-vu listu bi se ubrzao ukoliko 

bi ga podržala i druga država – BiH, budući da 

se ganga pjeva i na području Hercegovine, no pitanje 

je koliko Sarajevo ima sluha za to tradicijsko 

hrvatsko pjevanje u kojem ljudski glas oponaša 

glazbalo. 

Stoga se gange ne smijemo stidjeti, ona je 

naša duhovna iskaznica, i poduprimo one koji je 

lijepo pjevaju, a u gangi je podjednako važan i 

tekst, jer su pučki deseterci i prava suvremena narodna 

književnost koja još živi.

Nažalost, više nema Festivala gange u Biorinama, 

čiju je ulogu preuzelo kolovoško druženje 

folkloraša u Slivnu. Ove smo godine dobili i tri CD-a 

sa zvucima gange i gusala. To je snimka slivanjskog 

Festivala te prvi album guslara Ante Biočića, koji su 

ljetos objavljeni kao dodatak mjesečniku Imotske 

novine, koje su ponovno zbog novčanih nedaća 

prestale redovito izlaziti. 

A Kulturno umjetničko društvo Kolajna iz Grubina 

objavilo je prvi CD Ivana Jonjića „Ljoljića“ 

(rođen 1951. u Grubinama, koji je od oca Stipe 

naučio svirati gusle u petnaestoj godini, no tada su 

svi omalovažavali gusle, slušajući modernu disko 

glazbu, no dođe ura da se vraćamo svojim korijenima. 

Ivan je u studiju AgoArt snimio šest pjesama 

koje je čuo od starijih svirača, jedna je o Mijatu 

Tomiću i Turskim vremenima, druga o tragičnoj ljubavi 

Vlade i Nevena, a ostale su duhovite pjesme o 

životu suvremenih gastarbajterskih obitelji, šaljivih 

nesporazuma između roditelja i djece, sinova i nevjesta, 

a u jednoj se guslarskoj pjesmi spominju i sva 

imotska sela. Ivan je 23. studenoga 2009. nastupio 

i i u programu Imota u Lisonskom u Zagrebu. 

Evo nekoliko gangi zapisanih među vedrim 

hrvatskim pukom! 

................................................... Mladen Vuković 

Korizma je, oprosti mi Bože, 

bez pivanja živit se ne može. 

Da sam iša učiti za pratre, 

ko bi cure okrića kraj vatre. 

Da se nisam oženio lani, 

još bi bilo cura milovani. 

Bećar pije po nedjelju dana, 

pa ga nikad ne zaboli glava. 

Ide Božić, idu sveti dani, 

ne ćeš, mala, proći kao lani. 

Mi smo braća, ne hrani nas ćaća, 

već nas društvo djevojačko plaća. 

Dođi, dragi, u koje ćeš doba, 

moja ti je otvorena soba. 

Puna lampa izgorila gaza, 

dok mi, draga, svoje jade kaza. 

Ne ću majko, iz svog sela lole, 

da mi čuva svaku večer dvore. 

Kudilo me dvadeset i troje, 

opet mene voli zlato moje. 

O Božiću i Svetoj Kati, 

onda žene postanu ‘dvokati. 

Žen’ se, dragi, od mene ti prosto, 

dogodine ti udovac osto. 

Ti udovac, a ja djevojčica, 

opet bila tvoja vjerenica. 

Ja se, dragi, zaljubila u te 

ko velika švera u minite. 

Sveti Ivan u Grabu je jedan 

ja momaka prominila sedam. 

Daleko mi moja lola osta 

priko vode koja nema mosta. 

Ja malena, kotula šarena, 

svaka kocka oće da se bocka. 

Podbablje su malo selo eko, 

tamo nema svinjske gripe seko. 

Selo moje najlipše je diko, 

svinjsku gripu ne imade niko. 


79


80 

Nove imotske knjige 

Na koncu svake godine u našem listu ukratko 

bilježimo sve knjige o Imotskom ili imotskih 

autora koje su objavljene u proteklih 

dvanaestak mjeseci, i često se taj broj popne i do 

tridesetak naslova godišnje. Tako je i ove godine, 

pa krenimo redom, najprije duhovno i vjersko štivo, 

od kojeg nismo sve stigli predstaviti u prošlogodišnjem 

broju Mosta. 

Knjiga don Ivana Bodrožića objavljena u 

nakladi „Naših ognjišta“ iz Tomislavgrada zbirka 

je propovijedi nastalih kao plod rada na Hrvatskom 

radiju Radio Splitu, na čijim valovima je don 

Ivan Bodrožić iz tjedna u tjedan, tijekom tri godine 

(2003.-2006.), u istoimenoj rubrici tumačio 

nedjeljno Evanđelje. KRIŽNI PUT SA SVETIM 

PAVLOM - … TADA - LICEM U LICE! - naslov je 

nove knjige don Ivana Bodrožića, objavljene u nakladi 

„Glas koncila“ iz Zagreba. Knjiga, u povodu 

proslave godine Apostola Pavla, donosi autorova 

promišljanja o korizmenim načelima i postajama 

Kristove muke. 

Fra Petar Lubina, urednik splitskog katoličkog 

mjesečnika Marija i poznati publicist na području 

mariološke znanosti i marijanske pobožnosti, zadnjih 

godina počeo je prikupljati pjesme i marijanske 

molitve koje je objavio u dvjema zbirkama BO- 

GORODICI DJEVICI (2005.) i MAJCI MILOSRĐA 

(2006.) te treći nastavak POMOĆNICI KRŠĆANA 

(2008.) u kojoj je uvršteno stotinjak izabranih pjesama-molitvi 

iz pera 84 autora iz Hrvatske i svijeta, 

a koje su nastajale u novom vijeku od polovice XVI. 

do polovice XX. stoljeća. 

U nakladi Matice hrvatske – Ogranak Split 

objavljena je knjiga pod nazivom KRITIČKE PRO- 

SUDBE – O DJELIMA S. MARIJE OD PRESVETO- 

GA SRCA (ANKE PETRIČEVIĆ), književnice u samostanu 

klarisa. U knjizi na 696 stranica sabrano 

je sto i četrdeset i pet kritika, osvrta, eseja, pa čak 

i diplomskih radova o pjesništvu sestre Marije, 

kao i o njezinim prozno-esejističkim i drugim duhovno-teološkim 

djelima. U biblioteci Symposion 

Samostana sv. Klare u Splitu objavljena je i knjiga 

književnih studija i ogleda s. Marije od Presvetog 

Srca NA NAšIM IZVORIMA II. s esejima o trideset 

i pet hrvatskih pisaca, osvijetlivši pisanu riječ naše 

Moderne. 

Monografija RUNOVIĆKI VJERSKI OBJEKTI 

filmskog snimatelja Ivana Jukića jedna je od grafički 

luksuznijih knjiga u kojoj se tekstom i fotografijom

ilježe svi sakralni objekti i umjetnine u mjestu, od 

Liskovca i desetak drugih ilirskih gradina, starih 

groblja, bunara, do današnje četiri crkve i deset 

kapela i kapelica. Na 270 stranica pokazana su 

svjedočanstva kako su Runovićani pravi vjernički 

puk, tvrde Kristove pobožnosti, koji je i u neimaštini 

znao pomagati izgradnju crkvenih zdanja. Ovo je 

prva monografija koja predstavlja sakralno blago 

jedne župe, i to s razlogom, jer su runovićke crkve 

otvorena enciklopedija suvremene hrvatske likovne 

umjetnosti, s radovima Marije Ujević Galetović, 

Kuzme Kovačića, Ante Jurkića, Anđelka Odaka 

(8 uklada na ulaznim vratima), Jure Žaje (vitraji), 

Ine i Vene Jerkovića, Ante Ljubičića Cara, Nenada 

Lešina i drugih manje znanih umjetnika. I kako na 

crkvi piše da je „sagradi sklad sela“, tako i ovu zanimljivu 

Jukićevu monografiju objavi sklad odseljenih 

Runovićana u Zagrebu. 

Studenčanin teolog Ante Udovičić, tajnik 

Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja u 

Splitu, koji se bavi i slikanjem, nakon zbirke pjesama 

ISPOVIJEDI, objavio je knjigu stihova, crtica 

i promišljanja SLIKE U JEDNOM DANU, kao 

duhovna kronika života 24 sata. 

Viktor Vito Grabovac autor je iznimno vrijedne 

povijesne monografije PROLOŽAC KROZ 

VJEKOVE, u nakladi imotskog ogranka Matice hrvatske 

te Državnog arhiva iz Zadra. U 18 poglavlja 


na 500 stranica velikog A4 formata u luksuznom 

izdanju autor donosi sve povijesne spomene te brojne 

do sada neobjavljivane arhivske dokumente i 

preslike mletačkih katastara iz Prološca (koji se pod 

81


današnjim imenom prvi put spominje 1444. godine). 

Prvi put su tiskani i defteri iz turskog doba pa je 

knjiga zanimljiva za povijest cijele Imotske krajine. 

Nakon knjiga o podbapskim i vinjanskim prezimenima, 

splitski publicist Ante Ivanković objavio 

je još dvije knjige s imotskim onomastičkim temama 

- DOBRANJE LJUDI I TLO u nakladi splitske 

Naklade Bošković, te PREZIMENA ŽUPE RIČICE 

u izdanju splitske tiskare Majumi, u kojima je autor 

opisao povijest svih prezimena, tih „pokretnih 

spomenika“ koji danas žive u tim naseljima, kao i 

o onima koja su nedavno nestala odseljavanjem ili 

odumiranjem. Ivanković je objavio i knjigu NAZIVI 

NASELJA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE, 

u kojima je, među 351 naselja (16 gradova i 39 

općina s 296 sela, od kojih je 11 na zadnjem popisu 

stanovništva 2001. godine ostalo bez ijednog 

stalnog stanovnika), objasnio (mogući) nastanak 

imena i svih imotskih sela. 

Pjesnik Ivan Babić, knjižničar zaposlen u 

Sesvetama u Zagrebu, nakon dviju zbirki lirskih 

stihova, priredio je STUDENAČKI RJEČNIK, koji 

82 

je objavio Župni ured Studenci. Na 553 stranice 

je zapisano preko 12 tisuća riječi novoštokavskog 

ikavskog govora jugozapadnog tipa. Pohvalno je 

da su riječi akcentuirane, što će pripomoći raspoznavanju 

posebnosti naglašavanja studenačkog 

govora u Imotskoj krajini. 

U nakladi Književnog kruga Split, koji je priredio 

dr. Anđelko Mrkonjić, objavljen je treći zbornik 

ZAVIČAJNA BAŠTINA, koji pratio bienalni međunarodni 

znanstveni skup o kulturnoj baštini i razvoju 

turizma u Zabiokovlju. Na 340 stranica tiskan je 

21 znanstveni i publicistički tekst o fenomenologiji i 

pretpostavkama održivog razvoja te promišljanja o 

nekim konkretnim djelatnostima i granama razvoja 

Dalmatinske zagore. 

U izdanju mjesečnika Imotske krajine posthumno 

je objavljena knjiga KRUNOSLAV ZUJIĆ – DO- 

BRI DUH IMOTSKE KULTURE. Uz pripomoć Krunine 

supruge Eleonore, iz bogatog opusa svestranog 

kulturnog djelatnika, novinara, pisca, glazbenik ai 

karikaturista Krunoslava Zujića (1929. – 2009.) izabrane 

su ponajbolje pjesme, humoreske, zdravice i


rječnik starih zavičajnih riječi, a toj drugoj Zujićevoj 

knjizi (prva je ratna kronika Imotske krajine 1941. – 

1945.) priložene su i brojne karikature i fotografije 

iz života imotskih glazbara i kazališnih amatera. 

Imotski ogranak Matice hrvatske, u sunakladništvu 

Općine Lovreć, objavili su ponajljepšu 

knjigu NARODNA NOŠNJA IMOTSKE KRAJINE – 

KNJIŽEVNI OPISI I LIKOVNI PRIKAZI autora Ante 

Babića i Milana Glibote. Na 150 stranica otisnutih 

u boji prvi put su sabrani svi putopisni zapisi te 

crteži, slike, ilustracije i fotografije imotskih nošnji 

koji se pouzdano odnose na Imoćane. Babić je 

popisao je sve književne spomene imotske nošnje, 

od slavne narodne pjesme Asanaginice, zapisa 

domaćih i stranih putopisaca, do etnografa Vinka 

Tolića i fra Silvestra Kutleše, koji je najopsežnije 

predstavio narodnu nošnju u svom etnografskom 

djelu ŽIVOT I OBIČAJI U IMOTSKOJ KRAJINI, 

objavljenom tek 1993. godine. Glibota je predstavio 

sve dostupne likovne prikaze imotske nošnje, od 

83


najstarijeg akvarela F. Füllera iz 1833. godine, a 

slijede grafike i slike što su ih u raznim prigodama 

izradili Högelmüller, Carrara, Zečević, Arsenović 

i drugi putujući slikari. 

Voditeljica Zavičajnog muzeja Imotski profesorica 

Snježana Tonković pokrenula je tiskanje 

niza kataloga o duhanskoj zbirci u tom muzeju. 

Prvi svezak posvećen je lularskom obrtu na prostoru 

Imotske krajine. Katalog o duhanskoj zbirci 

donosi 59 izložaka u Zavičajnom muzeju (lule, 

grebači, burmutice, tabakere, kutije, rezači, kamiši, 

kresiva, vage - kantari, vlagomjer, pečatnjak, preša, 

isprave…), a posebno su opisane proizvodnje 

glinenih (zemljavica, zagvožđanka, zelovka…) i 

drvenih lula (đuzelača) koje su imale svoja osebujna 

ukrašavanja. 

Još tri političko-publicistički naslova! U povodu 

70. rođendana Brune Bušića te 20. obljetnice 

pada Berlinskog zida i dolaska višestranačja u 

Hrvatskoj, našijenac profesor Ivan Vujević objavio 

je u nakladi Imotske krajine knjigu MUČENIK 

I VIZIONAR BRUNO BUŠIĆ – SVJEDOČENJE 

VREMENA u kojoj promišlja političku misao i ekonomske 

poglede Bušića, s kojim je sjedio u istoj 

84 

klupi u imotskoj gimnaziji. Vujević je objavio i knjigu 

VREMENA I MIJENE: HRVATSKA STVARNOST 

(1835.–1939.), prvi dio prethodno objavljenog 

drugog sveska dvoknjižja (s pregledom hrvatskih 

povijesnih događanja do 1990.). 

Zagrebački odvjetnik Tomislav Jonjić, urednik 

časopisa Politički zatvorenik, autor knjige Hrvatska 

vanjska politika 1939. – 1942., suautor knjige 

Hrvatska povijest, istaknuti povjesnički publicist, 

objavio je u nakladi kuće Trpimir knjigu HRVATSKI 

NACIONALIZAM I EUROPSKE INTEGRACIJE. 

Osim najdužeg, naslovnog ogleda o Hrvatskoj i 

europizmu, u knjizi je sabrano još 28 autorovih 

kraćih članaka i komentara o našoj aktualnoj društvenoj 

i političkoj zbilji objavljivanih u proteklih deset 

godina u časopisu Hrvatskog društva političkih 

zatvorenika. 

Pridodajmo imotskom književnom krugu i Maricu 

Bodrožić, po ocu i ranom djetinjstvu Imoćanku, 

koja danas piše na njemačkom jeziku. Objavila je 

na njemačkom jeziku nagrađivane knjige poezije,

priča, eseja i roman, a na hrvatskom su joj tiskane 

knjige priča TITO JE MRTAV i roman TIŠINA, RA- 

STANAK, u izdanju zagrebačke Frakture, u kojem 

piše svoje autobiografske uspomene na život u 

Svibu i Hercegovini. 

Trogiranin Ante Raos, nećak književnika Ivana 

Raosa, poznati je humanitarni djelatnik i upravitelj 

Zaklade „Kap za slap“. Ante se nesretnim slučajem 

kao mladić postao osoba s invaliditetom. Od tada je 

pokretač i nositelj mnogih akcija i udruga za pomoć 

invalidnim osobama. U izdanju Općine Lovreć i imotskog 

ogranka Matice hrvatske objavio je prvu zbirku 

stihova SLAP DOBROTE, u kojoj ima i prisjećanja 

na imotsko djetinjstvo „dječaka iz kamena i drače“. 

Trideset pjesama u rimi i slobodnom stihu te proznih 

zapisa autorove su molitve za bolji i ljepši svijet. 

Nakon knjige eseja, priča i crtica KRIK, u nakladi 

HKD Napredak Split, Grada Imotskoga i Općine 

Lokvičići, Mara Ožić-Bebek Imotica objavila je i novu 

knjigu likovnih zapisa PRIČE S PALETE o susretima, 


razgovorima i sjećanjima na poznate i manje znane 

imotske i druge hrvatske slikare, ukupno 22. Uz fotografije 

Joška Vukosava, predgovor Stanka špoljarića, 

knjigu je u primamljivo grafičko ruho uvio Vicko Kavelj. 

Osječki Lokvičićanin odvjetnik Lujo Medvidović 

objavio je dvadesetčetvrtu knjigu, svoj prvi roman 

CASTUS I PRAVDA. Glavni junak te povijesne priče 

je rimski ratnik Lucius Artorius prozvan titulom Castus 

(neokaljani pravednik), zapovjednik britanskih legija, 

koji je ušao u legendu kao prvi engleski kralj Artur, 

osnivač reda vitezova Okruglog stola, i po legendi u 

nastajanju rođen je na Delabelinu putu između Salone 

i Narone, a pokopan je u Petuntiumu, današnjoj 

Podstrani pokraj Splita. To je hibridna knjiga u kojoj 

autor miješa književne žanrove, oživljene legende 

stapa u realne esejističke zapise, a fiktivnu prozu 

prožima sonetnim vijencima. 

Na 8. kijevskim književnim susretima (kod Knina) 

ovog je ljeta bilo riječi o životu i djelu Ivana Raosa 

(1921.-1987.) pa je tiskan ZBORNIK RADOVA 

I STIHOVA sudionika skupa koji je obogatio pogled 

na Ivanovo veliko prije svega prozno prozno djelo 

prožeto pučkom mudrošću. U Zborniku su i pjesme 

dvadesetak autora posvećene Raosu, kojemu će 

sljedeće godine u Kijevu biti otkrivena i bista (prije 

nego u Imotskom!). 

Hrvatsko kulturno društvo Napredak iz Splita 

objavio je prvu knjigu nedavno preminulog glumca 

splitskog HNK-a Ilije Zovka (1941.-2009.). Pod 

naslovom POKER LIŠINA sabrana su njegova četiri 

duhovita dramska djela s gastarbajterskim temama 

– „Francuzica“ i „Ženici“ te monodrame „Oprosti, 

Stipe“ i „Priredba“. Zanimljivo je da su sve četiri 

predstave napisane i izvedene tijekom proteklih 

sedam godina. 

U povodu međunarodne godine jezika 

(2008.), krajem prošle godine tiskano je dopunjeno 

izdanje zbirke pjesama BRZAC Mladena 

Vukovića, u izdanju Matice hrvatska, Ogranak 

Imotski, s nizom stihova s jezičnim igrama, brzalicama 

i brojalicama. Ilustrirana je crtežima Stanka 

Bešlića, Miše Gusića i Ante Vukovića. Inače, Vukovićeva 

pjesma „Hrvanje po Hrvatskoj“ uvrštena 

85


86 

je u hrvatsku čitanku za 8. razred u izdanju zagrebačkog 

Ljevaka. 

Proložani objaviše još tri knjige. Mario Bilić 

u zbirci PROLOŠKO BLAGO, u izdanju Udruge 

Proložana u Zagrebu, u dva ciklusa po 26 pjesama 

posvećuje dragim preminulim prološkim ljudima, 

legendama, i prepoznatljivim mjesnim kantunima, 

toplo i nadahnuto kako to Mario umije. 

Splitski novinar Ante Tomić, „naš poznati 

pisac“ kako mu samoironično piše na posjetnici, 

objavljuje novi humoristički roman ČUDO U PO- 

SKOKOVOJ DRAGI, u nakladi Ljevak. Nakon prethodnog 

kraćeg romana LJUBAV, VODA, STRUJA & 

TELEFON, koji se događa u Splitu, radnja ovog duhovitog 

romana o neženjama ponovno se događa 

u zaselku sela Smiljeva u zabiti Dalmatinske zagore 

(dijelom i u Splitu), nakon Domovinskog rata (uz 

poneke nelogičnosti i naivnosti), pa je ovo svojevrsni 

nastavak ekraniziranog romana ŠTO JE MUŠ- 

KARAC BEZ BRKOVA? Sada su junaci priprosti

„western-odmetnici“ Jozo Poskok sa četiri svoja sina 

(sa starim hrvatskim imenima), a najpozitivnija je 

uloga jedne žene. Humor je lijek, a preživjet će naš 

seljak i pokoje ovakvo sprdanje s njime! 

Posthumno je objavljena knjiga TEMPIKOVE 

KLJUKE Ante Kokića Tempika (1942.–1995.), legendarnog 

prološkog golmana, trgovca i zapisivača 

narodnih zgoda. Tempiko je svoje pučke viceve 

i anegdote objavljivao na zadnjoj stranici Imotske 

krajine od 1974. do 1991. godine, i sve one su 

konačno sabrane u knjizi koju su predgovorima popratili 

Tomislav Božinović, Drago Maršić i Mladen 

Vuković. Karikature u knjizi objavljuje Žarko Luetić. 

Sve u sve, skoro tridesetak knjiga, više od dvije 

knjige mjesečno u svim beletrističkim i publicističkim 

vrstama iz pera autora imotske krvi, unatoč recesiji, 

kazuju kako se slava prastare Imote i nadalje 

promiče knjigama, i kako „na papiru“, naš imotski 

kraj nimalo ne zaostaje za hrvatskim dosezima. 


Moj Kamen Most 


Hranila me pura motika mog ćaće 

šijavica ganga sića na te dane 

jednom ću se vratit kući među drače 

da otvorim škure brokvom zakovane. 

I Vrljika ladna još i danas teče 

krtolom smo rake vatali do mraka 

na silo su momci išli svaku večer 

vraćajuć se zorom mokri opanaka. 

Zauvik te volim rodni Kamen moste 

što me dugo nema nek mi dragi proste 

od zlata su tkane sve lipote tvoje 

to si vrlo mog život ti si duša duše moje. 

Ni bukare nema, tikve ispod ruke, 

Markićuše stare i ujma, niti mlina, 

derneka na cesti isprid svetog Luke, 

ujlo nas je vrime sve nas manje ima. 

Didovo mi guvno šaka uspomena 

Tvrtkov komin stari još ribon miriše 

o kako su bila lipa ta vrimena 

vratiti se neće nikad više. 

Pere Picukarić 

(Pjesmu na glazbu Dražena Žanka pjevala 

Matea Picukarić na Etno festivalu Neum 2009) 

87


88 

Lokalni izbori 2009 

Ove godine su na razini cijele Republike 

Hrvatske održani peti demokratski izbori 

za lokalnu samoupravu, prvi put su se 

neposredno birali načelnici općina, gradonačelnici 

i župani. Za arhivu i buduće naraštaje proučavatelja 

naše povijesti evo rezultata izbora za 

Općinu Podbablje, u kojoj nije bilo iznenađenja, 

jer je sve ostalo „po starome“. 17. svibnja 2009. 

održan je prvi izborni, a i 31. svibnja 2009. drugi 

krug glasovanja za načelnika općine između 

dvaju kandidata koji su dobili najviše glasova u 

prvom krugu. 

Izbori za načelnika Lista Glasovi I. krug II. krug 

TONĆI VUKSAN HDZ, HSLS 893 35,12 53,37 

ANTE VUKSAN, dr. med. HSP, HČSP 862 33,90 45,04 

MOMIR KARIN HSS 479 18,84 - 

MATE šUšNJAR HNS, SDP, DC 163 6,41 - 

ANTE VUKOVIĆ (pok Luke) nezavisni 77 3,03 - 

Ukupno: 2.474 100 % 100 % 

Izbori za Općinsko vijeće Lista Glasovi Postotak 

ANTE BLAŽIĆ HDZ, HSLS 924 37,06 

LJUBOMIR KLJENAK HSP, HČSP 743 29,80 

MOMIR KARIN HSS 401 16,09 

PREDRAG VRLJIĆ HNS, SDP, DC 199 7,98 

IVAN TOLIĆ NEZAVISNA LISTA 160 6,42 

MILA ŽUŽUL NEZAVISNA LISTA 66 2,65 

Ukupno: 2.495 100 %

10 godina od smrti 

Prvog hrvatskog 

predsjednika 

Imoćani najveći štovatelji Tuđmana 

U 

proteklih deset godina detuđmanizacije 

hrvatskog društva, od 2000. do danas, 

u Hrvatskoj i u svijetu postavljeno je 56 

spomenika, poprsja i bista prvom hrvatskom predsjedniku 

dr. Franji Tuđmanu (1922. – 1999.), a 

da spomen-ploče, ulice, trgove, dvorane i druga 

zdanja s njegovim imenom i ne spominjemo. Četiri 


spomenika su u inozemstvu, tri poprsja u Australiji 

(Brisbane, Canberra i Sydney) i jedan spomenik 

u Bosni i Hercegovini (u širokom Brijegu, rad 

splitskog akademskog kipara Kažimira Hraste). 

Zanimljiva je hrvatska topografija Tuđmanovih 

spomenika. Više ih je na područjima koja su bila 

okupirana u Domovinskom ratu, kao i u manjim 

naseljima negoli u velikim gradovima, koji su bili 

Tuđman u Berinovcu Tuđman u Bušanjima Hraste 

89


podalje od prvih crta bojišnica. Od 52 spomenika 

u Hrvatskoj, najzapadniji je u Brdovcu nadomak 

slovenske granice, najistočniji je u šarengradu, 

najsjeverniji je u rodnom mu Velikom Trgovišću, 

najjužniji je u Igranima kod Makarske. U Slavoniji 

je postavljeno 16 Franjinih spomenika, u Lici i Gorskom 

kotaru 6, u Zagrebačkoj županiji 4, i tako 

Tuđman na Kamenmostu 

90 

Tuđman u Runovićima 

redom, ali ni jedan u Istri, kao i u južnoj Dalmaciji 

(u Dubrovačko-neretvanskoj županiji!). 

Sudeći po broju spomenika, najveći štovatelji 

Tuđmanova političkog djela su Dalmatinci, gdje su 

podignuta 23 spomen-obilježja, gotovo polovica 

od ukupnih njegovih spomenika. Deset su na obali, 

dva su na otocima (Novalja na Pagu i Selca na Braču), 

a čak 11 ih je u Dalmatinskoj zagori. Gledano 

po autorima, najviše Tuđmanovih bista izradio je 

akademski kipar Anto Jurkić (14, no nisu svi isti 

odljevi), po četiri su izradili Kruno Bošnjak i Kažimir 

Hraste, a dvije su autorice – Dijana Iva Sesartić i 

Maja Reberski. Spomenici su većinom od bronce, 

šest ih je izrađeno od kamena i betona. Najviši je 

u Pridragi, ukupno s postoljem 6 metara, autor mu 

je samouki kipar Ivan Iće Malenica, a još su četiri 

u nadnaravnoj veličini.

Najviše spomenika je u Imotskoj krajini – čak 

šest! Općina Proložac jedina u Hrvatskoj ima dva 

javna spomena na Franju! Prvi su u Hrvatskoj podigli 

bistu u Prološcu Donjem (Bošnjakov rad, otkriven 

20. 12. 2000.), a drugu bistu 2008. u Bušanjama 

(Proložac Gornji, a rad je Kažimira Hraste). Jedna 

je (Bošnjakova) bista postavljena u Lovreću. 

Poprsje u Lokvičićima izradio je Stjepan Kolarić, 

a u Runovićima je betonski spomenik u prirodnoj 

veličini izradio akademski slikar Ante Ljubičić Car. 

U nedjelju, 18. listopada 2009. dobismo šesti spomenik 

na imotskom području, u promjeru od samo 

dvadesetak kilometara! 

18. listopada, na blagdan sv. Luke, zaštitnika 

općine i župe Podbablje, u Kemnmostu otkriven je 

spomenik prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji 

Tuđman u Lovreću Tuđman u Prološcu 


Tuđmanu. Spomenik pokraj općinske zgrade i nasuprot 

crkve sv. Luke otkrila je majka poginulog 

hrvatskog branitelja Gordana Turić. Autor tri metra 

visoke skulpture je mladi imotsko-zagrebački akademski 

kipar Ivan Kujundžić, koji je htio tim kipom 

odati počast i svim hrvatskim braniteljima koji su 

stvorili neovisnu samostalnu hrvatsku državu. Kažiprst 

na Tuđmanovoj skulpturi pokazuje mjesto gdje 

su se imotski bojovnici postrojavali prije nego su 

odlazili u rate pobjede oslobađanja južnog bojišta. 

Skulptura je postavljena uz glavnu regionalnu 

prometnicu Trilj-Cista-Imotski, u pozadini joj se vidi 

kameni grad na gori Imotski i jedno od najdubljih 

europskih jezera Crveno jezero pa se lijepo uklopio 

u taj krški prostor. 


91


Dr. Ante Vuković, 

specijalist stomatološke protetike 

92 

Zubi kao izlog zdravlja 

Vremena se mijenjaju. Negda su Vukovići iz 

Grubina bili poznati kovači, zatim su na glasu 

kao dobri vozači, kamiondžije i bageristi. 

No, u novije doba u plemenu Vukovića brojni su i 

ugledni liječnici, od pedijatara do medicine rada. 

U ovom broju predstavljamo poznatog zubara dr. 

Antu Vukovića «Džolu», čijim su uslugama u njegovu 

stomatološkom uredu na splitskim Bačvicama 

mnogi zadovoljni. Uz ostale zubne stručnjake, s 

Antom radi i njegova kći Ivna Vuković-Kekez. 

• Zbog čega su zdravi zubi važni i preduvjet 

općeg zdravlja ljudi? 

- Zubi, kao sastavni dio usne šupljine, kad su 

zdravi i u punom broju, čine funkcijsko jedinstvo 

organa – usta, te tako izravno utječu na cijeli organizam, 

važan su dio funkcijske cjeline ljudskog 

tijela. Brigom o svojim zubima tjeramo od sebe 

mnoge nedaće i zubobolju. A svi ćemo se složiti 

da zdravi i lijepi zubi preduvjet za lijepi osmijeh, 

koji otvara mnoga vrata, a pruža i samopouzdanje 

svakoj osobi.

• Znanost i nove tehnike krupnim koracima napreduju 

i u stomatologiji. Kakva je razlika biti 

stomatolog prije tridesetak godina, kada ste 

vi počeli raditi, i danas? 

- Velika, zapravo ogromna, kako s aspekta novih 

tehnologija te novih pristupa, tako i određenih 

saznanja u stomatološkoj znanosti i praksi. Pomaci 

se opažaju gotovo iz dana u dan i te blagodati 

čovjek treba koristiti i uživati. 

• Ponekad se tvrdi da su stare, crne amalgamske 

plombe štetne za zdravlje. Koliko su točne te 

tvrdnje? 

- Tvrdnje do kraja nisu točne. Izravnih dokaza 

o štetnosti nema. Vrijedan amalgamski ispun, dobro 

uređen i ispoliran, ima svoju ulogu i, kroz moju dugu 

praksu, mogu reći da ga još i danas ostavljam u 

zubu jer nema nikakvih posljedica. Neminovnost 

novih tehnologija, opravdano dobrih, ipak ga potiskuje 

iz prakse. 

• Vaša ordinacija jedna je od rijetkih u Dalmaciji 

koja ovlašteno ugrađuje implantate. Kakva 

su iskustva? 

- Protetika na implantate (usađene titanske 

forme u usnu kost) nije novost. Prateći i uspoređujući 

dugi niz godina određene sustave implantata, 

odlučio sam se za Astra Tech Implant System koji 

je u samom svjetskom vrhu kakvoće, već skoro 8 

godina. Iskustva su izvrsna; na oko 1000 implantiranih 

pacijenata, neuspjeh je svega 0,08 posto. 

Jednostavnije rečeno, tek u svakom osmom pacijentu 

od tisuću taj novougrađeni korijen zuba ne 

uspije ostati u desni. 

• Koje još specijalizirane poslove Vaš stručni tim 

osobito dobro radi? 

- Moja ordinacija u svom svojstvu ima 4 liječnika 

stomatologije te specijaliste prema potrebi; 

parodontolog, ortodont, oralni kirurg… Glavnina 

je preventiva, edukacija, kurativa te posebno klinička 

i funkcijska dijagnostika i terapija, od djece 

do starih osoba. 


• Razlika, prednosti i mane između privatnih i 

društvenih stomatoloških ordinacija? 

- Svaka ordinacija koja radi savjesno i puno 

se brine o svojim pacijentima je dobra, bila ona 

privatna ili u društvenom sustavu: privatna daje 

veće mogućnosti terapije i može više vremena posvetiti 

pacijentu, a mnogi ne vole gužve u velikim 

zubarskim ambulantama. 

• Imati dobre i lijepe zube danas je, u ovo vrijeme 

krize, mnogima luksuz. Treba li “štedjeti” 

na zubima? 

- Isključivo ne! Zubi kao bitni dio usne šupljine 

su od velike važnosti. Opće zdravlje je u redu ako 

svi sustavi u tijelu funkcioniraju pa tako i stomatološki 

sustav. Ukoliko nemamo takvu kakvoću, 

onda sustav parafunkcionira, a potom nastupa 

disfunkcija što dovodi do bolesnog stanja, tj. bolesti, 

narodski rečeno, i od lošeg zubala se zdravlje 

može urušavati. 

• Vaša poruka - kako najbolje čuvati zdravlje 

zubi! 

- Dobra i pravilna prehrana majke, trudnice 

te djeteta, koje već od 2,5 godine života treba biti 

na prvoj kontroli zubi, te rast i razvoj zubi i čeljusti 

do starije dobi treba biti pod stalnim nadzorom. 

Naravno, neizostavno je i pravilno održavanje 

higijene usne šupljine, dakle pravilno i redovito 

četkanje i pranje zuba, najmanje 2 puta dnevno, 

ujutro i navečer. Kako mi to kažemo, ujutro za 

ljepotu, navečer za zdravlje. Iako bi optimalno 

bilo kad bi se zubi prali nakon svakog obroka, a 

posebno nakon slatkog međuobroka, pogotovo 

kod djece. I naravno, redovite kontrole kod svog 

stomatologa, barem 2 puta godišnje, dakle svakih 

6 mjeseci. 

.....................................................................M. V. 

93


94 

Bez Golgote nema uskrsnuća 

Neka ovi kamen novi 

ta imena ovjekovi, 

naraštaji neka znaju, 

čije kosti počivaju. 

Profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 

dr. Stipe Botica objavio je knjigu NOVI 

HRVATSKI EPITAFI (školska knjiga, Zagreb, 

2007.) u kojoj je obradio kompozicijsku, leksičku 

i tekstualnu stranu nadgrobnih spomenika. Kao 

mentor sa svojim studentima, potaknuo je zapisivanje 

šest tisuća epitafa, od čega je za ovu knjigu 

odabrao 1800 natpisa s 200 groblja. Epigrafe 

je podijelio u tri vrste – najbrojnije nominalne (samoimenovanje 

pokojnika), paremiološke (natpisi 

s mudrom poslovicom) i literarizirane u kojima se 

citiraju Biblija i druga književna djela. Natpisi nad 

našim grobovima počinju se uklesavati od sredine 

19. stoljeća, to su mali pučki panegirici kršćanstva, 

a na spomenicima su česti i stihovi koje je ispisao 

onaj koji diže spomenik, ili se navode poznati 

stihove pa se tako dvadesetak puta citira Matoš, 

Tin... Alegorija je najčešća književna figura koje 

se koristi u porukama natpisa pa se tako metonimijski 

grob naziva drugim literariziranim imenima 

– stan ledeni, hladna tiha raka, kuća moga truda, 

vječna kuća, sveto mjesto, teška crna gruda, 

tvrd ležaj, tamni dvor, podsjetnik ovozemaljskom 

životu… Bez Golgote nema uskrsnuća – trajna je 

Uz Dan mrtvih 

poruka živim čitateljima nad grobovima, življenje 

je trpljenje, a smrt odrješenje. Tko umire mlad Bogu 

je drag – utješna je poruka na grobovima prerano 

preminulih. 

U Botičinoj knjizi o našoj kulturi smrti uvršteni 

su i natpisi sa svih imotskih grobišta. Epitafe 

na groblju sv. Petra u Cisti Provo, sv. Jakova u Cisti 

Velikoj, Gospe od anđela u Imotskom, sv. Luke na 

Kamenmostu, sv. Marka u Podbablju Gornjem, sv. 

Ante u Lokvičićima, sv. Ane u Poljicima, Gospe od 

Karmela i Svetog Mihovila u Runovićima, sv. Ilije 

u Studencima, sv. Ante i sv. Roka u Vinjanima, svih 

Svetih i sv. Josipa u Zmijavcima zapisala je Ines 

Rebić, studentica kroatistike Filozofskog fakulteta 

u Zagrebu. Izabrali smo neke epitafe s groblja na 

Kamenmostu i Podbablju Gornjem. 

.....................................................................M. V.

---------------------------------------------------------------------------- NAšE ZDRAVLJE ---------------------------------------------------------------------------- 

Svinjdemija gripe 

– Influenca pandemica 

Pandemija je naziv za globalni proboj novog 

tipa virusa influence A, podtipa H1N1, koji je identificiran 

u travnju 2009.godine. Ova influenca je 

poznata i pod nazivom ‘svinjska gripa’, a virus se 

prenosi sa čovjeka na čovjeka. 

Smatra se da je ovaj virus nastao mutiranjem, 

ili točnije kombiniranjem četiri poznata tipa virusa 

influence A, podtipa H1N1, i to jednog koji je 

endemičan kod ljudi, jednog kod ptica i dva tipa 

karakteristična za svinje. 

Stručnjaci sada pretpostavljaju da se virus 

najvjerovatnije pojavio kod svinja u Aziji i da se 

prenio u Sjevernu Ameriku preko zaraženih ljudi. 

Postoje još neki dokazi koji ukazuju na to da se virus 

pojavio prvo kod svinja, moguće čak i na više kontinenata, 

i da se tako širio prije nego što se prenio 

na čovjeka. 

Ono što je bitno jeste da se sada sve infekcije 

dešavaju s čovjeka na čovjeka; kuhani proizvodi 

od svinjskog mesa su potpuno bezbjedni za 

konzumaciju i virus se ne može prenijeti putem 

hrane. 

Epicentar svinjske gripe 

Prvi slučaj pronalaska virusa svinjske gripe 

prijavljen je kod dvoje američke djece u ožujku 

2009., ali zdravstveni dužnosnici tvrde da su prve 

osobe zaražene u Meksiku još u siječnju ove godine. 

Zaraza je prvi put izbila u Mexico City-ju 

sredinom ožujka 2009. 

Kako se svinjska gripa širila diljem Meksika 

i SAD, znanstvenici su se trudili da shvate zašto je 

tako velika smrtnost u Meksiku dok su infekcije u 

SAD i Kanadi relativno blage i nisu naročito opasne 

u usporedbi sa sezonskom gripom. 

‘’Ako se nastavi ovako’’, pisao je Washington 

Post, ‘’to bi moglo pomoći da se objasni misteriozno 

velika smrtnost u Meksiku’’. List je naveo da je ‘’moguće 

da je Meksiko već imao stotine, tisuće pa možda 

čak i milione slučajeva zaraze virusom H1N1, 

ali da su svi osim onih najtežih ostali skriveni u sjeni 

postojećih oboljenja prenaseljene populacije’’. 

95

NAšE ZDRAVLJE 

Dodali su ‘’da je činjenica da je većina zaraženih 

pacijenata iz drugih zemalja nedavno bila 

u Meksiku – ili u direktnom kontaktu sa nekim ko je 

tamo boravio – indirektan dokaz da se u ovoj zemlji 

epidemija svinjske gripe neprimijećeno širila već 

mjesecima. Studija objavljena 11.svibnja 2009. 

godine u časopisu Science procijenila je da je sam 

Meksiko imao oko 23000 pacijenata oboljelih od 

svinjske gripe do 23.travnja 2009, dana kada je 

proglašena epidemija. 

Novi podaci iz Meksika, epicentra pandemije 

svinjskom gripom potvrđuju da mlade osobe 

imaju najviši rizik da se zaraze A(H1N1) virusom 

no starijima, ako obole, prijeti naviši rizik da od 

bolesti umru. 

Epidemiolozi pod vodstvom meksičkog 

stručnjaka dr. Victora Borja-Aburtoa pregledali 

su podatke o 63.479 osoba koje su bile tretirane 

zbog simptoma sličnih gripi u javnim klinikama od 

početka pandemije u travnju pa sve do kraja lipnja. 

Od 6.945 slučaja koji su se pokazali pozitivnim na 

test H1N1, 56 posto njih bile su osobe u dobi od 

10 do 39 godina, dakle grupa s visokim rizikom 

prijenosa bolesti društvenim kontaktom. 

Daleko manje slučaja bilo je kod starijih 

osoba što sugerira da su stariji u svojoj prošlosti 

96 

bili izloženi srodnom virusu današnje svinjske gripe 

i možda zadobili djelomičnu otpornost, tvrde 

autori. 

No kad su analizirali smrtnost među oboljelima 

učestalost fatalnih ishoda okrenuo se naglo na 

štetu starijih. Među pacijentima u dobi od 60 do 

69 godina stopa smrtnosti iznosila je 5,7 posto, a 

kod onih u dobi od 20 do 29 tek 0,9 posto. Ljudi s 

kroničnim bolestima posebno su ugroženi - među 

njima je stopa smrtnosti 6 puta veća nego kod drugih 

bolesnika. 

Svjetska zdravstvena organizacija izvijestila 

je više od 482.300 potvrđenih slučajeva bolesti 

koje izvještavaju zemlje članice širom svijeta i najmanje 

6.071 smrti koje su posljedica svinjske gripe. 

Broj oboljelih znatno premašuje službene statistike 

jer su mnoge zemlje prestale brojati induvidualne 

slučajeve bolesti. Ne izvještavaju se oni s blagim ili 

gotovo nevidljivim simptomima koji niti ne odlaze 

liječniku. 

Način prenošenja virusa 

Novi se virus širi kao i virus sezonske gripe. 

Možete se zaraziti u izravnom kontaktu sa zaraženom 

osobom, ili neizravno, npr, ako dotaknete 

predmete koje je neposredno prije dotaknuo zaraženi, 

a nakon toga sa prljavim rukama dodirnete

oči, usta, nos, i time omogućite ulazak virusa u 

organizam. 

Upravo zbog toga je jedan od najboljih 

načina sprečavanja bolesti često pranje 

ruku! 

Osoba koja je zaražena može prenositi infekciju 

danima prije nastanka simptoma, i do 7 dana 

nakon pojave simptoma. 

Simptomi svinjske gripe su isti kao i simptomi 

sezonske gripe, koja se pojavljuje svake zime u 

našim krajevima, a uključuju vrućicu, kašalj, bol u 

grlu, neodređene bolove u mišićima, glavobolju i 

opći umor. U nekim slučajevima se pojavio proljev 

i povraćanje. 

Ovi simptomi pojavljuju se i u mnogim drugim 

bolestima, a to znači da se dijagnoza ne može potvrditi 

samo na temelju simptoma, nego je potrebno 

podrobno laboratorijsko ispitivanje. 

Kako se liječi svinjska gripa? 

Novi virus je osjetljiv na postojeće lijekove, 

kao što su Tamiflu® i Ralenza®. CDC preporučuje 

ove lijekove u prevenciji i liječenju, najučinkovitiji 

su ako se uzmu 48 sati od početka simptoma. Ali, 

ne trebaju svi lijekove! Većina ljudi koja je i bila 

zaražena, izlječila se je bez lijekova. Ne zaboravimo 

da su virusne bolesti samograničavajuće, i da 

obično same i prolaze. 

A cjepivo?.. 


Za proizvodnju cjepiva potrebno je neko vrijeme, 

tako da cjepiva za novi soj gripe u trenutku 

pisanja ovog članka još nema na tržištu. 

U cjepivu kojim ste se cjepili ove zime protiv 

gripe, nije bilo novog soja gripe, tako da cjepivom 

nitko nije zaštićen. 

Također postoji zabrinutost da bi virus mogao 

mutirati u drugoj polovici godine i postati više zarazan 

i otporan na bilo koje novo cjepivo. 

Ova zabrinutost je dijelom rezultat sjećanja 

na ono što se desilo 1918. godine tokom pandemije 

gripe koja je usmrtila između 40 i 100 miliona ljudi, 

a prethodio joj je blaži val epidemije u proljeće. 

97


98 

Bolje spriječiti nego liječiti ! 

CDC je izdao jednostavne smjernice kojima 

možemo izbjeći zarazu virusom svinjske gripe, ali i 

mnogobrojnim drugim virusima, koji se prenose na 

isti način. Držimo li se toga, godišnja doba poput 

jeseni i zime, proći će puno bezbolnije, bar što se 

infekcija tiče: 

Perite ruke često, sa sapunom i vodom, naročito 

nakon kašljanja i kihanja. Kao zamjena mogu poslužiti 

i maramice za higijensko čišćenje na bazi alkohola. 

Izbjegavajte blizak kontakt sa zaraženim 

Izbjegavajte doticanje ustiju, nosa ili očiju sa 

rukama tijekom dana 

Ako imate infekciju, ostanite doma! Dok kišete 

i kašljete pokrijte usta i nos sa papirnatom maramicom. 

Nakon toga, bacite maramicu, i operite ruke. 

Svinjska ujdurma –panik pandemija 

Ako pandemijom smatramo “epidemiju velikih 

razmjera”, koja “zahvaća više zemalja, kontinent 

ili čitav svijet”, nema sumnje da je ovogodišnje 

izvanredno izdanje gripe virusa A, soja H1N1, 

pandemija koja je krenula iz Meksika i zahvatila 

popriličan broj zemalja u svijetu. 

Ali, po tom istom kriteriju svake godine imamo 

pandemiju gripe, koju zovemo naprosto epidemijom, 

iako na svome pohodu s Dalekog istoka 

obvezatno pohodi sav svijet, zaokruživši globus. 

U Italiji, na primjer, svake godine umre oko 

8000 osoba koje je prvo pohodila gripa a onda 

zahvatila neka od uobičajenih komplikacija, ili im 

je organizam bio već tako slab da je srce popustilo. 

Isto ih toliko najviše pomre od sezonske (zimske) 

gripe svake godine u podjednako napučenoj Velikoj 

Britaniji. U prosjeku: nešto više od 1 na 10.000, 

dakle oko 0,01 posto populacije. 

To je do te mjere uobičajeno da nikada nitko 

o tome ne piše, žrtve se ne broje niti nabrajaju iz 

dana u dan, tek se zbirovi nađu u statistici, stručnim 

člancima, i samo ponekad u nekome novinskom 

tekstu o gripi. Vrlo je vjerojatno da ni ove godine 

žrtava sezonske zimske neće biti manje. 

Kao i svake godine dio pučanstva će se cijepiti, 

dio će pasti u postelju na nekoliko dana i medijski 

svijet će se vrtjeti baš kao i dotad, posvećujući mnogo 

više pažnje onim pojedincima koji će poginuti 

na cesti, ili desecima u nekoj katastrofi, praktički ne 

mareći za one tisuće koje će umrijeti u krevetu ako 

im je gripa, na primjer, prešla u upalu pluća i ako 

im je od toga popustilo srce. 

U jeku ove pak izvanserijske gripe, koju nazivaju 

svinjskom, možda je jedina svinjska ujdurma 

u tome što nas glasila iz dana u dan bombardiraju 

podacima prvo o svakome oboljelome, a sada pak 

o svakome podleglome, imenom i prezimenom. 

S jedne strane tu su katastrofističke teorije 

urote, tipa: “ove epidemije izlaze iz laboratorija 

da bi nas natjerali uzeti cjepivo koje služi samo 

za zaradu farmaceutskoj industriji a zapravo je 

štetnije od virusa”. S druge popriličan informacijski 

kaos. S treće ipak spoznaja da “svinjska gripa” ne 

ostavlja toliko posljedica kao što je obećano. Sve to

je pripomoglo da izbjegavanje cijepljenja poprimi 

razmjere bojkota, uza sav strah od zaraze. U Italiji, 

ne tipičnoj, ali nama sličnoj, dosad je cijepljeno 

samo 3 posto populacije. Donekle zato što cjepivo 

kasni, donekle i zato što se ne kupuje u ljekarnama 

(poput onoga za sezonsku gripu) nego valja 

u dom zdravlja i ondje se satima gužvati s drugim 

mogućim ponosnim nosiocima tih i inih virusa, ali 

ponajviše zbog dobro ucijepljene sumnjičavosti. 

Da zaključimo, situacija je ispočetka izgledala 

zlokobno. Pandemijski virus se očekuje već 

godinama, i cjelokupna zajednica se sprema za 

pandemiju. Veliku zahvalu za širenje masovne panike 

ovaj put su preuzeli mediji, svih vrsta, prilično 

nesavjesno, nekritično, i neprofesionalno, kao što 


se često radi kad je u pitanju medicinska problematika. 

Mjere za izbjegavanje infekcije su prilično 

jednostavne, i nema potrebe za samolječenjem, 

pogotovo kupovinom antivirusnih lijekova u ljekarnama, 

na vlastitu ruku. 

Budite sigurni da su epidemiološke službe 

spremne za pojavu pandemijskog soja. Uz prevenciju, 

kojom se može spriječiti većina infekcija, 

na raspolaganju nam stoje i antivirusni lijekovi, ali 

i cjepivo koje će uskoro izaći na tržište. Mjesta za 

masovnu paniku u današnje doba nema. 

............................................ Mate Kasalo dr.med 

Izvor: 

• National Strategy for Pandemic Influenza,” 

Homeland Security Council,2009. 

• “HHS Pandemic Influenza Plan,“ United 

States Department of Health and Human 

Services,2009. 

• World Health Organization Web site, http:// 

www.who.int/csr/disease/avian_influenza/ 

country/cases_table_2008_03_11/en/index.html, 

accessed on March 13, 2008. 

• http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/16421/Svinjska-gripa.html 

• Hrvatski zavod za javno zdravstvo,Služba za 

epidemiologiju zaraznih bolesti 

99

------------------------------------------------------------------------ NAšI POKOJNICI ----------------------------------------------------------------------- 

100 

Umrli u 2009. Godini 

1. Josip Žužul, p. Josipa «Uca» (3. listopada 

1914.- 2. siječnja 2009.) 

2. Ljuba Matković, ž. Ivana- Luke (20. svibnja 

1934.- 7. siječnja 2009.) 

3. Nediljka Šušnjar, ud. Marka ( 4. svibnja 1930.- 

17. siječnja 2009.) 

4. Ana Znaor, ud. Mate (19. veljače 1923.- 18. 

siječnja 2009.) 

5. Ante Perkušić, p. Jure «Lekušić» (15. rujna 

1927.-22. siječnja 2009.) 

6. Marija- Danka Picukarić, ud. Branka (16. srpnja 

1926.- 11. veljače 2009.) 

7. Luka Mišević, p. Luke «Lukiša» (28. kolovoza 

1940.- 19. veljače 2009.) 

8. Branko Maršić, p. Marijana (14. rujna 1938.- 

24. veljače 2009.) 

9. Ruža Dodig, ud. Mirka (10. lipnja 1924.- 13. 

ožujka 2009.) 

10. Ljubomir Zovko, p. Stipana (14. svibnja 1925.- 

13. ožujka 2009.) 

11. Ante Šućur, p. Ante «Zele» (26. listopada 

1921.- 20. ožujka 2009.) 

12. Zdenko Krištić, p. Mate (10 prosinca 1958.- 25. 

ožujka 2009.) 

13. Marija Žužul, ž. Slavka (17. listopada 1939.- 

25. ožujka 2009.) 

14. Nevenka- Neva Erceg, ud. Ante ( 1930- 2. 

travnja 2009.) 

15. Mara Žužul, ud. Ivana (27. kolovoza 1921.- 7. 

travnja 2009.) 

16. Bogoslav Jonjić, pok. Ante (26. veljače 1941.- 

18. travnja 2009.) 

17. Nediljka- Mara Vuković, ž. Ante (20. siječnja 

1924. -23. travnja 2009.) 

18. Vlade Gudelj, pok. Ilije «Čović» (7. srpnja 

1942.- 27. travnja 2009.) 

19. Josip Vuković, p. Mate «Barunov» (19. ožujka 

1926.- 29. travnja 2009.) 

20. Miro Tolić, p. Mate «Trzić» (1. siječnja 1936.- 

30. travnja 2009.) 

21. Marija Pijanović, ud. Mirka (2. veljače 1939.- 

25. svibnja 2009.) 

22. Milan Vujević, p. Petra «Usin» (10 veljače 

1935.- 26. svibnja 2009.) 

23. Ivan Vujević, p. Jure «Žuljević» (26. rujna 

1931.- 27. svibnja 2009.) 

24. Ana Erceg, ud. Ante (12. siječnja 1922.- 4. lipnja 

2009.) 

25. Nediljko Jonjić, p. Mate (6. lipnja 1938.- 28. 

lipnja 2009.) 

26. Ana Blažić, ud. Josipa (18. travnja 1928.- 30. 

lipnja 2009.) 

27. Ante Lončar, Ivanov (26. rujna 1964.- 5. srpnja 

2009.) 

28. Myriam Buljan- Ramirez (14. ožujka 1965.- 21. 

svibnja 2009.) 

29. Mirko Sarić, p. Mladena «Kiko» (31. ožujka 

1954.- 21. kolovoza 2009.) 

30. Luca Gaeblica, ud. Ivana (28. ožujka 1919.- 31. 

kolovoza 2009.) 

31. Miro Gabelica, p. Ivana (22. srpnja 1952.- 2. 

rujna 2009.) 

32. Ante Lončar, p. Marka «Lucić» (19. siječnja 

1919.- 24. rujna 2009.) 

33. Ana Lončar, p. Ivana «Levanova» (16. listopada 

1927.- 2. listopada 2009.) 

34. Iva Kasalo, ud. Josipa (1. siječnja 1920.- 23. 

listopada 2009.) 

35. Mate Vrljić, p. Ante (19. rujna 1944.- 2. studenoga 

2009.) 

36. Slavko Blažić, p. Stipana (20. srpnja 1936.- 1. 

studenoga 2009.) 

37. Nediljko Patrlj, p. Ivana «Žukić» (1. ožujka 

1959.- 16. studenoga 2009.) 

38. Mijo Matković, p. Mije «Šimušin» ( 6. srpnja 

1946.- 30. studenoga 2009.) 

39. Ana Perkušić Vidovac ud. Nikole (1918. - 12. 

prosinca 2009.

MILAN VUJEVIĆ 

1935.-2009. 

S ljubavlju tvoji najmiliji: supruga, djeca i unučad 

NAšI POKOJNICI 

Prošla je i druga tužna i duga godina 

a da sa nama niji naš voljeni i 

nezaboravljeni 

DRAGO TOLIĆ 

2007.-2009. 

Sve što je lijepo i dobro otišlo je s 

tobom. Dio nas si ponio sa sobom. 

Na spomen tvog imena oči same 

plaču, a srce stišće bol i tuga. Samo 

mi znamo koliko nam fališ ti. Samo 

ti znaš koliko te volimo mi. Počivao u Miru Božjem. Tvoji najmiliji. 

MIRKO PERKUŠIĆ- MARUŠELIĆ MARIJA PERKUŠIĆ MARA PERKUŠIĆ “MARUŠELA” 

Dana 30. travnja 2009. 

nakon duge i teške bolesti napustio 

nas je naš najdraži: 

MIRO TOLIĆ “TRZIĆ” 

1936.-2009. 

Živjeti s tobom bila je radost. 

Život bez tebe težak je, a ljubav prema tebi vječna je. 

MARIJANA VUKOVIĆA 

„GVARDU“ 

1936.-2004. 

Tvoji: supruga Krsta, sin Luka 

s obitelji, kći Mladenka s 

obitelji. 

IVAN GLAVAŠ “LASUŠIĆ” MARIJA GLAVAŠ “MAJOR” 

Branko s obitelji. 

101


obiteljima! 

102 

IVAN GABELICA 

KLINČIĆ 

1952.-2008. 

Hvala Bogu što nam je dao 

vrijeme da smo s tobom mogli 

živjeti i priliku tebe voljeti. 

Supruga, sin i kćeri s 

MARA VRLJIĆ 

VUKSANUŠA 

1989.-2009. 

Za tebe se mole i sjećaju tvoj 

sin Jadran s obitelji. 

VERONIKA KOSA 

MATKOVIĆ 

1922.-2008. 

Zahvalna djeca: Ante, 

Mira, Marija, Rina i Tinka s 

obiteljima. 

Sjećanje na naše: 

DANICU I TOMISLAVA-LUKU- 

VUKOVIĆA 

TONKA VRLJIĆ 

18.10.1913.-5.10.2008. 

Tvoji najmiliji! 

Počivaj u miru Božjem.

--------------------------------------------------------------------------------- DODATAK --------------------------------------------------------------------------------- 

Telefonski imenik 

Važniji telefonski brojevi: 

Osnovna škola Grubine 670-057 

Informacije 988 

Centar za obavješćivanje 985 

Autobusni kolodvor 841-268 

Dom zdravlja 841-744 

Ljekarna 841-127 

Elektroprivreda 841-400 

Hotel Imota 841-402 

Veterinarska stanica 841-405 

Općina Podbablje 848-064 

Policija 841-124 

Vatrogasci 92 

Župni ured Podbablje 848-475 

Župni uredi imotskog dekanata 

Aržano 724-411 

Biorine 726-020 

Cista Provo 722-064 

Dobranje 726-333 

Grabovac 720-123 

Imotski 841-178 

Krstatice 855-633 

Lokvičići 853-600 

Lovreć 723-255 

Medov Dolac 723-811 

Podbablje 848-475 

Poljica 852-250 

Proložac 846-025 

Ričice 854-045 

Runovići 849-000 

Slivno 855-100 

Studenci 725-506 

Svib 725-174 

Vinjani 841-791 

Zagvozd 847-029 

Zmijavci 840-148 

DRUM I HRŠĆEVANI 

Naziv pretplatnika: Tel.: 

BIOšIĆ MARKO P. JOSIPA 848-662 

BIOšIĆ MILJENKO 848-661 

BIOšIĆ SLAVKO MATIN 848-660 

BIOšIĆ ŽELJKO P. MATE 848-483 

BLAŽIĆ ANTE 848-679 

BLAŽIĆ ANTE ČVRKA 848-675 

BLAŽIĆ IVAN P. ANTE 848-673 

BLAŽIĆ IVAN P. IVANA CRNI 848-645 

BLAŽIĆ IVAN P. JOSIPA 848-670 

BLAŽIĆ IVAN P. MARKA 848-643 

BLAŽIĆ LJUBO P. IVANA 848-650 

BLAŽIĆ MARIJAN P. IVANA 848-646 

BLAŽIĆ MATE P. MATE 848-647 

BLAŽIĆ NEDILJKO P. JOSIPA 848-649 

BLAŽIĆ NEDO P. MATE 848-644 

BLAŽIĆ PETAR P. ANTE 848-642 

BLAŽIĆ SLAVKO P. STIPANA 848-648 

BUšIĆ BOSILJKA 848-489 

DIVIĆ DANE 848-663 

DODIG ANA UD. ANĐELKA 848-541 

DODIG ANA UD. DINKA 848-420 

DODIG ANTE P. ANTE TALE 848-310 

DODIG ANTE P. MATE BATIĆ 848-479 

DODIG ANTE P. MIRKA 848-387 

DODIG ANTE P. NEDILJKA 848-312 

DODIG ANTE P. PETRA CAR 848-307 

DODIG BRANKO ANUšIN 848-309 

DODIG DINKA 848-476 

DODIG DINKO P. MATE 848-306 

DODIG DINKO 848-305 

DODIG IVAN P. ANTE 848-502 

DODIG IVAN P. MIRKA 848-463 

DODIG JOSIP P. JOSIPA 848-418 

DODIG KARMA 848-545 

103

DODATAK 

DODIG LJUBO P. NEDILJKA 848-419 

DODIG MILAN P. LUKE 848-377 

DODIG MILJENKO KOPČIĆEV 848-308 

DODIG NEVA 848-332 

DODIG RUŽA UD. MIRKA 848-521 

DODIG PETAR CAROV 848-368 

DODIG ŽIVKO 848-383 

ERCEG ANTE P. MARKA NARANČIĆ 848-472 

ERCEG ANTE P. MATE CIGIĆ 848-471 

ERCEG IVAN P. ANTE ČAVE 848-748 

ERCEG IVAN P. MATE ŽIŽIĆ 848-600 

ERCEG IVAN P. MIRKA IKELJA 848-346 

ERCEG MARIJA UD. JERKA 848-345 

ERCEG MILA 848-500 

ERCEG VINKO P. PETRA 848-344 

GLAVAš BRANKO LASUšIĆ 848-340 

GLAVAš DRAGICA P. IĆE 848-342 

GLAVAš MIRJANA 848-667 

GLAVAš NEDILJKO LASUšIĆ 848-339 

GLAVAš NEDILJKO P. ANTE 848-343 

GLAVAš NENAD 848-518 

GLAVAš PETAR-MARTIN 848-436 

GUDELJ KATA 848-665 

GUDELJ LJUBO GABRIĆ 848-628 

GUDELJ MARIJAN GABRIĆ 848-490 

KASALO ANTE P. IVANA 848-651 

KASALO IVAN P. IVANA 848-658 

KASALO IVAN P. JOSIPA 848-656 

KASALO IVAN P. PETRA 848-652 

KASALO LUKA MATIN 848-654 

KASALO MARINA R. BANDIĆ 848-577 

KASALO MATE P. PETRA 848-438 

KASALO MIJO P. JOSIPA 848-657 

KASALO NEDILJKO MATIN 848-653 

KASALO NEDILJKO P. IVANA 848-659 

KASALO RUŽA UD. MATE 848-655 

KRIšTIĆ ANTE P. ANTE ČIBO 848-638 

KRIšTIĆ BRANKO MARIJANOV 848-640 

KRIšTIĆ DANICA UD. MATE 848-488 

KRIšTIĆ DINKO P. JOSIPA 848-636 

KRIšTIĆ LUKA P. ANTE 848-481 

KRIšTIĆ LJUBO P. MATE 848-639 

KRIšTIĆ MATE 848-567 

104 

KRIšTIĆ MIRKO P. DANE 848-637 

KRIšTIĆ NEDILJKO P. A. ČUBIĆ 848-641 

KRIšTIĆ SLAVKO P. STIPE 848-564 

KRIšTIĆ ZDENKO VICKOV 848-444 

KUJUNDŽIĆ MIšEVIĆ ANTE P. ANTE 848-416 

KUJUNDŽIĆ MIšEVIĆ PETAR 848-430 

MARGETA ANĐELKO VEKO 848-413 

MARGETA ANTE P. JOSIPA 848-414 

MARGETA TOMISLAV 848-441 

MATKOVIĆ SLAVA UD. NEDILJKA 848-634 

MATKOVIĆ SVETO 848-426 

MATKOVIĆ ANA UD. ANTE 848-671 

MATKOVIĆ ANTE P. MATE GRUIĆ 848-672 

MATKOVIĆ DANKA UD. IVANA 848-633 

MATKOVIĆ DRAGO P. MIJE 848-629 

MATKOVIĆ IVAN P. MATE 848-632 

MATKOVIĆ MARTIN P. ANTE 848-635 

MATKOVIĆ PATAR JELIĆ 848-676 

MATKOVIĆ TONE NEDIN 848-585 

MIKULIĆ ANTE ČIKA 848-372 

MIKULIĆ PERE PAVELIĆ 848-373 

MILAS ANA UD. MARKA 848-491 

MILAS ANTE BUBIĆ 848-544 

MILAS ANTE P. TADIJE 848-354 

MILAS ANTE SANSIĆ 848-353 

MILAS ANTE 848-322 

MILAS DOMINIK JOSIPOV 848-476 

MILAS IVAN MUTIĆ 848-348 

MILAS IVAN P. ANTE 848-355 

MILAS IVAN ŽIVONJIĆ 848-350 

MILAS MAšA P. IVANA 848-349 

MILAS MILAN P. ANTE PURKO 848-351 

MILAS MILAN šULJIĆ 848-434 

MILAS PETAR P. STIPANA 848-356 

MILAS PETAR SANSIĆ 848-352 

MIšEVIĆ ANTE P. IVANA MEH. 848-304 

MIšEVIĆ ANTE P. IVANA 848-423 

MIšEVIĆ BRANKO 848-303 

MIšEVIĆ IKO 848-403 

MIšEVIĆ IKO ANTIN 848-301 

MIšEVIĆ IVAN 848-590 

MIšEVIĆ LJUBAN 848-301 

MIšEVIĆ MIRKO P. IVANA 848-440 

MIšEVIĆ MLADEN 848-422 

MIšEVIĆ NEDILJKO 848-678

PARLOV IVAN BORISLAVA 848-669 

PERKUšIĆ ANČICA 848-420 

PERKUšIĆ ANTE GONGIĆ 654-154 

PERKUšIĆ ANTE MATIN MIČIĆ 848-316 

PERKUšIĆ ANTE P. IVANA BARIšA 848-327 

PERKUšIĆ ANTE P. JURE LEKUšIĆ 848-421 

PERKUšIĆ ANTE PEZIĆ 848-391 

PERKUšIĆ ANTE TONE 848-325 

PERKUšIĆ DAMIR 848-424 

PERKUšIĆ DANE P. PETRA 848-318 

PERKUšIĆ IVAN JABUKA 848-378 

PERKUšIĆ IVAN NEDILJKOV 848-323 

PERKUšIĆ IVAN RIGIĆ 848-477 

PERKUšIĆ IVICA KALUDŽIĆ 848-501 

PERKUšIĆ JADRANKA GONGIĆA 848-330 

PERKUšIĆ JOSIPA P. MARIJANA 848-324 

PERKUšIĆ JOSIP JOKAN 848-547 

PERKUšIĆ LJUBOMIR ANTIN 848-338 

PERKUšIĆ MARKO P. NIKOLE 848-478 

PERKUšIĆ MATE 848-557 

PERKUšIĆ MIRKO MLAĐI 848-347 

PERKUšIĆ MIRKO P. ANTE 848-320 

PERKUšIĆ MIRKO MARUšELIĆ 848-462 

PERKUšIĆ MIRO NEDILJKOV 848-393 

PERKUšIĆ MLADEN P. JAKOVA 848-328 

PERKUšIĆ NEDILJKO ANTIN 848-376 

PERKUšIĆ NEDILJKO IVANOV 848-379 

PERKUšIĆ NIKšA P. MARKA 848-321 

PERKUšIĆ PETAR SOLIĆ 848-315 

PERKUšIĆ RANKO P. BRANKA 848-329 

PERKUšIĆ RANKO 848-499 

PERKUšIĆ RUŽA UD. ANTE 848-503 

PERKUšIĆ TOMISLAV 848-319 

PERKUšIĆ TONĆI P. ANTE 848-326 

PERKUšIĆ VLADE MAČKOV 848-317 

POPIĆ ANTE 848-415 

POPIĆ TIHOMIR 848-417 

ŠUšNJAR ANTE P. LUKE 848-505 

šUšNJAR ANTE P. MARKA PELA 848-680 

šUšNJAR AUGUSTIN 848-464 

šUšNJAR DARKO RIZIK 848-407 

šUšNJAR IVAN MARKOV 848-410 

šUšNJAR JADRANKO 848-306 

šUšNJAR LUKA AUGUSTINOV 848-412 

šUšNJAR LUKA P. LUKE LUINA 848-543 

DODATAK 

šUšNJAR LUKA P. LUKE 848-406 

šUšNJAR MARKO P. MARKA 848-409 

šUšNJAR MILA 848-517 

šUšNJAR SLAVEN 848-408 

šUšNJAR STANKA 848-386 

TOLIĆ ANTE GAĆIN 848-398 

TOLIĆ ANTE TRZIĆ 848-508 

TOLIĆ ANTE ZANIN 848-335 

TOLIĆ BRANKO 848-579 

TOLIĆ DRAGOMIR P. MATE 848-334 

TOLIĆ VLADE - PETAR 848-374 

TOLIĆ MIRKO P. JOSIPA 848-474 

TOLIĆ MIRO TRZIĆ 848-556 

TOLIĆ MIROSLAV MILANOV 848-395 

TOLIĆ MIROSLAV MIRKOV 848-389 

TOLIĆ RADOSLAV TOMISLAVOV 848-390 

TOLIĆ RATKO MILJENKOV 848-392 

TOLIĆ TOMISLAV 848-522 

TOLIĆ VELJKO 848-337 

TOLIĆ ZDRAVKO DANIN 848-473 

TOLIĆ ZLATIBOR P. MATE 848-336 

VRLJIĆ ANTE IVANOV šEPIĆ 848-366 

VRLJIĆ DANE DANIN 848-442 

VRLJIĆ STIPE POK. šEPE 848-504 

VRLJIĆ IVAN /ŽAN/ 848-542 

VRLJIĆ IVANKA 848-580 

VRLJIĆ IVO P. IVANA 848-582 

VRLJIĆ JADRAN STIPIN 848-369 

VRLJIĆ MARIJO 848-382 

VRLJIĆ MILA UD. IVANA 848-446 

VRLJIĆ MILAN P. MARIJANA 848-380 

VRLJIĆ MILAN PETROV 848-365 

VRLJIĆ NIKOLA 848-539 

VRLJIĆ NADA 848-583 

VRLJIĆ PREDRAG 848-370 

VRLJIĆ RADOSLAV 848-425 

VRLJIĆ TOMISLAV MIĆA 848-371 

VRLJIĆ VLADE P. PETRA 848-367 

VUJEVIĆ ANA UD. JURE 848-384 

VUJEVIĆ ANTE DUDANOVIĆ 848-450 

VUJEVIĆ DRAGAN TUJIĆ 848-361 

VUJEVIĆ DRAGO PETROV 848-381 

VUJEVIĆ IVAN JUKIN 848-364 

VUJEVIĆ IVAN P. ANTE 848-360 

105

DODATAK 

VUJEVIĆ IVAN P. JURE ŽULJEVIĆ 848-470 

VUJEVIĆ JURE BRKIĆ 848-362 

VUJEVIĆ JURE P. LUKE JUGO 848-509 

VUJEVIĆ MATE P. MATE ČUĆAN 848-375 

VUJEVIĆ MILA UD. MILANA 848-363 

VUJEVIĆ MILAN P. JURE 848-359 

VUJEVIĆ MILAN USIĆ 848-358 

VUJEVIĆ MIODRAG 848-357 

VUJEVIĆ PERICA 645-636 

VUJEVIĆ TONE ŽUJIN 848-566 

VUKSAN ANTE 848-399 

VUKSAN DANIJEL 848-404 

VUKSAN IVAN P. LUKE 848-519 

VUKSAN IVAN P. SLAVKA 848-385 

VUKSAN KARLO 848-401 

VUKSAN MARKO ANTIN 848-394 

VUKSAN IVICA 848-403 

VUKSAN TONE 848-452 

VUKSAN ZDRAVKO MATIN 848-506 

VUKSAN ZORAN 848-402 

ZNAOR ANA UD. MARIJANA 848-609 

ZNAOR ANA UD. MATE 848-601 

ZNAOR ANTE IVANOV ANTUšICA 848-617 

ZNAOR ANTE MIRKIN 848-618 

ZNAOR ANTE P. ANTE TONĆI 848-622 

ZNAOR ANTE P. IVANA IKIČIĆ 848-414 

ZNAOR ANTE P. MATE BADŽO 848-612 

ZNAOR ANTE P. MATE SKOKO 848-620 

ZNAOR ANTE TOLUšIĆ 848-679 

ZNAOR BORISLAV 848-448 

ZNAOR BORO MIRKIN 848-619 

ZNAOR BRANKO P. MARIJANA 848-614 

ZNAOR DALIBOR 848-489 

ZNAOR IVAN DANIN ITAN 848-623 

ZNAOR IVAN P. ANTE CRNI 848-611 

ZNAOR IVAN P. MARIJANA JAUšIN 848-613 

ZNAOR IVO P. IVANA 848-674 

ZNAOR MARIJAN P. MARIJANA 848-664 

ZNAOR MIJO P. IVANA 848-602 

ZNAOR MILAN MATIN 848-668 

ZNAOR MIRKO BRICO 848-565 

ZNAOR MIRKO P. ANTE MIDO 848-615 

ZNAOR MIRKO P. IVANA ĐANOVIĆ 848-607 

ZNAOR MIRKO P. MARIJANA 848-603 

ZNAOR NEDILJKO ĐILE 848-677 

106 

ZNAOR NEDILJKO P. ANTE VICE 848-604 

ZNAOR NEDILJKO P. MARIJANA 848-608 

ZNAOR NEDILJKO 848-314 

ZNAOR NEDO VRANCUZ 848-352 

ZNAOR NIKOLA P. MARKA 848-487 

ZNAOR PETAR P. JURE 848-621 

ZNAOR PETAR RAIČEV 848-626 

ZNAOR STIPE 848-624 

ZNAOR VINKO P. ANTE 848-616 

ZNAOR ŽELJKO NEDILJKOV 848-605 

ZNAOR ŽELJKO PIĆIN 848-627 

ZOVKO MILA 848-405 

ŽUPNI URED 848-475 

GRUBINE 

BUBALO PEPICA 858-114 

BULJAN IVAN MILANOV 858-075 

BULJAN MILAN 858-060 

BULJAN NEDILJKO MILANOV 858-076 

JONJIĆ ANA P. MARKA 858-147 

JONJIĆ ANA Ž. VELJKA 858-049 

JONJIĆ ANTE DELIĆ 858-068 

JONJIĆ ANTE ILIJIN 858-055 

JONJIĆ ANTE P. JOSIPA 858-212 

JONJIĆ ANTE P. MATE 858-032 

JONJIĆ ANTE ŽARKO 858-037 

JONJIĆ BOGOSLAV 858-161 

JONJIĆ BOJšA 858-058 

JONJIĆ BRANKO MIRKOV 858-009 

JONJIĆ DANE DELIJIN 858-068 

JONJIĆ DARKO 858-121 

JONJIĆ DANE DELIĆ 858-158 

JONJIĆ DINKO MARKOV 858-035 

JONJIĆ DINKO SRHOV 858-031 

JONJIĆ DRAGAN MIMIĆ 858-162 

JONJIĆ FILIP NEDILJKOV 858-023 

JONJIĆ IVAN MARKOV 858-300 

JONJIĆ IVAN P. ANTE 858-067 

JONJIĆ IVAN P. BRANKA 858-071 

JONJIĆ IVAN P. STIPE LJOLJIĆ 858-029 

JONJIĆ IVAN ZELIĆ 858-028 

JONJIĆ IVO BOSIĆ 858-026 

JONJIĆ JAVOR 858-151

JONJIĆ JOSIP LJULJIN 858-008 

JONJIĆ JOšKO P. BRANKA 858-022 

JONJIĆ LOZANA 858-108 

JONJIĆ LUKA LUNDŽIĆ 858-160 

JONJIĆ LUKA PANTIN 858-003 

JONJIĆ LJILJE P. JOSIPA 858-007 

JONJIĆ LJUBA 858-063 

JONJIĆ MARA 858-155 

JONJIĆ MARIJO MARKANOV 858-004 

JONJIĆ MARINKO BILIĆ 858-051 

JONJIĆ MARINKO BILIN 858-165 

JONJIĆ MARKO BABIN 858-027 

JONJIĆ MARKO MARSEL 858-148 

JONJIĆ MARKO TUDIN 858-052 

JONJIĆ MILA UD. JOSIPA 858-006 

JONJIĆ MIRKO CVAJTEROV 858-062 

JONJIĆ MIRKO SRKOV 858-021 

JONJIĆ MIRKO šUCIĆ 858-025 

JONJIĆ MIRKO 858-017 

JONJIĆ MIRO 858-143 

JONJIĆ NADA 848-053 

JONJIĆ NEDJELJKO JUKO 858-064 

JONJIĆ NEDJELJKO P. MATE 858-024 

JONJIĆ NENO 858-013 

JONJIĆ PETAR DUJIN 858-056 

JONJIĆ PETAR LAGANOV 858-036 

JONJIĆ ROSA 858-054 

JONJIĆ STIPE ĆIPA 858-119 

JONJIĆ STIPE LUCIN 858-020 

JONJIĆ TITO 858-215 

JONJIĆ VELIBOR IVANOV 858-115 

JONJIĆ VELJKO P. MILANA 858-033 

JONJIĆ VJEKO ZELIĆ 858-200 

JONJIĆ VINKO SIMIĆ 858-030 

JONJIĆ VJEKO P. LUKE 858-157 

JONJIĆ ZDRAVKO VICKOVIĆ 858-122 

JONJIĆ ŽARKO 858-213 

JONJIĆ ŽELJKO MATIN 858-164 

KARIN ANDRIJANA 858-033 

KARIN ANTE DANIN 858-226 

KARIN ANTE DEDAGIN 858-048 

KARIN ANTE JEGEROV 858-050 

KARIN ANTE P. MARINKA 858-073 

KARIN ANTE MLADENOV LOLIN 858-083 

KARIN ANTE TONI 858-010 

DODATAK 

KARIN ANTE 858-123 

KARIN BORIS 858-124 

KARIN DANE P. IVANA 858-189 

KARIN DARKO MIRKOV 858-182 

KARIN FILIP 858-333 

KARIN IKO LOLIN 858-109 

KARIN IVAN ANTIN HEROJEV 858-181 

KARIN IVAN ANTIN 858-192 

KARIN IVICA ANTIN 858-071 

KARIN JAKOV JAKI 858-410 

KARIN JAKOV PAšKIĆ 858-185 

KARIN JOSIP IVANOV KRTIČIN 858-188 

KARIN JOSIP LUKIN 858-178 

KARIN LUKA LUKICA 858-045 

KARIN LJUBO P. IVANA 858-116 

KARIN IKO P. MARIJANA 858-209 

KARIN MARINKO P. NEDILJKA 858-074 

KARIN MILANKA MIKA 858-097 

KARIN MILJENKO FILIPOV 858-425 

KARIN MIRKO PAšKIĆ 858-186 

KARIN MIRKO 858-046 

KARIN MLADEN LOLIN 858-077 

KARIN MLADENKO 858-333 

KARIN NADAN NIKOLIN BARIšIN 858-072 

KARIN NEDILJKO BAĆIREV 858-018 

KARIN NEDILJKO BIBO 858-227 

KARIN NEDILJKO ČIKIČEV 858-125 

KARIN PETAR MILANOV 858-177 

KARIN PETAR P. PETRA 858-193 

KARIN TOMISLAV BAĆIREV 858-058 

KARIN TOMISLAV P. PETRA 858-180 

KARIN VELJKO DUKA 858-019 

KARIN VICE JOSIPOV 858-187 

KARIN ZRINKO P. STJEPANA 858-183 

KARIN ŽELJKO FILIPOV 858-334 

KUJUNDŽIĆ ANTE P. BARIšE 858-176 

KUJUNDŽIĆ ANTE TURKIN 858-326 

KUJUNDŽIĆ AUGUSTIN šUNTIĆ 858-413 

KUJUNDŽIĆ DRAGAN šUNTIĆ 858-308 

KUJUNDŽIĆ IVO GROF 858-324 

KUJUNDŽIĆ MARINKO 858-316 

KUJUNDŽIĆ LUKA 858-319 

KUJUNDŽIĆ MARIJAN TURKIN 858-318 

KUJUNDŽIĆ MARIJO TURKIN 858-329 

KUJUNDŽIĆ MARKO 858-178 

KUJUNDŽIĆ MATE BAGIN 858-330 

107

DODATAK 

KUJUNDŽIĆ MATKO 858-312 

KUJUNDŽIĆ MILAN ČIKIN 858-126 

KUJUNDŽIĆ MIRO PATIN 858-325 

KUJUNDŽIĆ NEDILJKO BAGIN 858-328 

KUJUNDŽIĆ NEDILJKO POLO 858-264 

KUJUNDŽIĆ PREDRAG 858-038 

KUJUNDŽIĆ STANKO 858-314 

KUJUNDŽIĆ VELE BAGIN 858-327 

KUJUNDŽIĆ VJENCESLAV 858-315 

KUJUNDŽIĆ ŽELJKO BREKUšIN 858-145 

KUJUNDŽIĆ ŽIVKO 858-313 

LIVAJIĆ LUKA 858-317 

LONČAR ANTE P. ANTE 858-364 

MATKOVIĆ ANTE BOŽIN 858-360 

MATKOVIĆ ANTE JAKOVLJEV 858-077 

MATKOVIĆ ANTE P. ANTE 858-359 

MATKOVIĆ ANTE P. ANTE 858-365 

MATKOVIĆ ANTE P. BARIšE 858-368 

MATKOVIĆ ANTE P. PETRA 858-311 

MATKOVIĆ BRANIMIR P. PETRA 858-310 

MATKOVIĆ DANE JOGUNOV 858-380 

MATKOVIĆ IVAN P. JOSIPA 858-372 

MATKOVIĆ IVAN P. JOZE 858-371 

MATKOVIĆ IVAN P. JOZE 858-140 

MATKOVIĆ JURE P. ANTE 858-362 

MATKOVIĆ MARIJAN ANTIN 858-379 

MATKOVIĆ MARKO BOŽIN 858-367 

MATKOVIĆ MILAN DANIN 858-366 

MATKOVIĆ STIPE MATANOV 858-378 

MATKOVIĆ TOMISLAV P. MATE 858-369 

MATKOVIĆ TONĆI IVANOV 858-363 

PERKUšIĆ ANA 858-240 

SMOLJKO IVAN MATIN 858-069 

SMOLJKO LUKA MATIN 858-065 

SMOLJKO MATE MATIĆ 858-066 

ŠKOLA GRUBINE 670-057 

UHVDR 858-300 

VUKOVIĆ ANTE DŽOLE 858-127 

VUKOVIĆ ANTE LUKIN 858-166 

VUKOVIĆ ANTE GAGA 858-034 

108 

VUKOVIĆ ANTE GRGIN 858-172 

VUKOVIĆ ANTE TONCULOV 858-047 

VUKOVIĆ BARIšA VINKOV 858-170 

VUKOVIĆ DAMIR MILANOV 858-110 

VUKOVIĆ DANE PEĆUšIN 858-015 

VUKOVIĆ DRAGICA UD. PERIšE 858-016 

VUKOVIĆ IVAN INJA 858-128 

VUKOVIĆ IVAN P. LUKE 858-169 

VUKOVIĆ IVAN PIVANOV 858-191 

VUKOVIĆ IVICA TONCULOV 858-129 

VUKOVIĆ JOSIP BARUNOV 858-133 

VUKOVIĆ JOSIP IVANOV JOPULA 858-040 

VUKOVIĆ JOSIP P. MARTINA 858-043 

VUKOVIĆ JOSIP PROF. 858-409 

VUKOVIĆ JURE P. JOKE 858-044 

VUKOVIĆ JURE P. LUKE 858-171 

VUKOVIĆ LUKA DRAGO 858-061 

VUKOVIĆ LUKA IVANOV 858-220 

VUKOVIĆ LUKA P. MARIJANA 858-174 

VUKOVIĆ MARINKO PETROV 858-175 

VUKOVIĆ MARIN SVETIN 858-307 

VUKOVIĆ MATE ANTIČEV 858-059 

VUKOVIĆ MATE PAVKOV 858-131 

VUKOVIĆ MATE PEČUšIN 858-014 

VUKOVIĆ MILE MILANOV 858-112 

VUKOVIĆ MIRKO BARUNOV 858-113 

VUKOVIĆ MLADEN VINKOV 858-049 

VUKOVIĆ NEDA UD. LJUBE 858-134 

VUKOVIĆ NEDILJKO NENO 858-090 

VUKOVIĆ PETAR MARINKOV 858-039 

VUKOVIĆ RADOMIR LUKIN 858-144 

VUKOVIĆ SLAVKO P. LUKE 858-173 

VUKOVIĆ TEREZA 858-132 

VUKOVIĆ ZDRAVKO P. JOKE 858-168 

VUKOVIĆ ŽELJKO IVANČEV 858-167 

ŽUŽUL ANA UD. VINKA PAšIĆ 858-218 

ŽUŽUL ANTE ANĆO 858-179 

ŽUŽUL ANTE JOSIPOV 858-331 

ŽUŽUL ANTE LUKIĆ 858-412 

ŽUŽUL ANTE P. IVKE 858-120 

ŽUŽUL ANTE TURIJA 858-088 

ŽUŽUL ANTE 858-085 

ŽUŽUL ANTUSA 858-081 

ŽUŽUL BARIšA 858-103 

ŽUŽUL ĆIPA BRAJIN 858-097

ŽUŽUL DOMAGOJ KILOV 858-811 

ŽUŽUL IKO RABIĆ 858-104 

ŽUŽUL IVAN LUKIN 858-107 

ŽUŽUL IVAN MIRKOV 858-079 

ŽUŽUL IVAN NIKOLIN 858-089 

ŽUŽUL IVAN P. ANTIĆA 858-117 

ŽUŽUL IVOTA MURATOV 858-087 

ŽUŽUL JOKO GROBAR 858-271 

ŽUŽUL JOSIP šALDOV 858-424 

ŽUŽUL JOZO šALDOVIĆ 858-118 

ŽUŽUL LJUBO 858-082 

ŽUŽUL MARIJAN BRAJO 858-002 

ŽUŽUL MARIJAN JELIN 858-042 

ŽUŽUL MARIJAN MANJO 858-091 

ŽUŽUL MARIJAN MARKIČIN 858-005 

ŽUŽUL MARIJAN UCA 858-001 

ŽUŽUL MARINKO 858-156 

ŽUŽUL MARKO 858-094 

ŽUŽUL MARKO PAšIN 858-101 

ŽUŽUL NADAN 858-092 

ŽUŽUL NIKOLA KULJIN 858-096 

ŽUŽUL SLAVKO KULJIN 858-305 

ŽUŽUL STIPE P. DANE 858-141 

ŽUŽUL STIPE MILI 858-084 

ŽUŽUL STIPICA CAREV 858-086 

ŽUŽUL STJEPAN P. MARIJANA 858-233 

ŽUŽUL TVRTKO 858-093 

ŽUŽUL VICE LETIN 858-080 

ŽUŽUL VINKO SELJO 858-041 

ŽUŽUL VJEKOSLAV PETROV 858-057 

ŽUŽUL ZDRAVKO 858-098 

ŽUŽUL ZVONIMIR NIKOLIN 858-255 

ŽUŽUL ZVONIMIR PAšIN 858-102 

ŽUŽUL ŽELJKO “LOĆO” 858-105 

ŽUŽUL ŽIVKO 858-197 

KAMENMOST 

AJDUK ANA UD. MATE 848-083 

AJDUK ANTE PAJDO 848-209 

AJDUK DALIBOR P. JOSIPA 848-020 

AJDUK IKO P. JOSIPA 848-034 

AJDUK IKO P. JOSIPA 848-087 

AJDUK IVAN P. IVANA 848-033 

AJDUK IVAN P. MATE 848-023 

DODATAK 

AJDUK JOSIP P. JOSIPA 848-107 

AJDUK LUKA LUKIN 848-084 

AJDUK MARA UD. JOSIPA 848-021 

AJDUK MARKO IVANOV 848-032 

AJDUK MARKO P. JAKOVA 848-035 

AJDUK NEDILJKO BARIšA 848-108 

AJDUK NEDILJKO P. JAKOVA 848-037 

AJDUK ŽELJKO 848-211 

BAšIĆ ANTE P. LUKE 848-002 

BRADARIĆ NIKO 848-163 

BULJUBAšIĆ ANTE P. ANTE 848-010 

BULJUBAšIĆ ZLATA 848-015 

BULJUBAšIĆ ZORAN 848-045 

ĆAPIN ANTE DANIN 848-136 

ĆAPIN MIRKO P. DANE 848-138 

GABELICA MILIVOJ 848-014 

GABELICA VITO 848-025 

GRBAVAC ANTE P. MARIJANA 848-024 

GUĆ MATE 840-579 

HPT POšTA KAMEN MOST 848-179 

848-080 

JALOVČIĆ ĐURO 848-086 

KNEZOVIĆ LUKA LUJO 848-017 

KNEŽEVIĆ DANILA RAJO 848-085 

KNEŽEVIĆ PETAR 848-169 

KORDIĆ ŽELIMIR 848-077 

KUJUNDŽIĆ ANĐELKO LUKIN 848-026 

KUJUNDŽIĆ ANTE P. NIKOLE 848-007 

KUJUNDŽIĆ MARIJA UD. LUJE 848-088 

KUJUNDŽIĆ MILAN 848-089 

KUJUNDŽIĆ NIKOLA P. ANTE 848-090 

KUJUNDŽIĆ VELJKO P. MATE 848-019 

KUJUNDŽIĆ VINKO P. NIKOLE 848-064 

LONČAR BOŽE MILANOV 848-029 

LONČAR ĐURO 848-079 

LONČAR ILIJA 848-028 

LONČAR JOVICA 848-082 

LONČAR LUKA 848-072 

LONČAR MARKO 848-096 

LONČAR MATE P. IVANA 848-097 

109

DODATAK 

LONČAR VERA 848-060 

ODOVIĆ DRAGINJA 848-135 

ODOVIĆ ILIJA LAZAROV 848-065 

ODOVIĆ ILIJA NIKOLIN 848-030 

ODOVIĆ ILIJA 848-031 

ODOVIĆ MLADEN 848-076 

ODOVIĆ VASO 848-081 

ODOVIĆ ŽELJKO 848-073 

OPUVA NAĐA P. ĐURE 848-131 

PATRLJ DRAGICA UD. LJUBE 848-094 

PATRLJ MATE VINKOV 848-022 

PATRLJ PETAR P. JURE 848-095 

PATRLJ STIPE DANIN 848-161 

PATRLJ VJEKOSLAV IVANOV 848-124 

PEKANOVIĆ SPO ZMIJAVCI 848-132 

PERIĆ ANTE P. ANTE 848-156 

PERIĆ ANTE JURIN 848-005 

PERIĆ ANTE LUKIN 848-006 

PERIĆ ANTE MARKOV 848-122 

PERIĆ ANTE P. CVITANA 848-128 

PERIĆ ANTE STIPANOV 848-009 

PERIĆ ANTE TONI 848-016 

PERIĆ DANE P. MARKA 848-150 

PERIĆ IKO LUKIN 848-177 

PERIĆ IKO P. IVANA 848-091 

PERIĆ IVAN ANDRIJIN 848-146 

PERIĆ IVAN ANTIN 848-162 

PERIĆ IVAN P. MARKA 848-147 

PERIĆ JERKO PAVLOV 848-144 

PERIĆ JURE P. IVANA 848-126 

PERIĆ LUKA MATE 848-154 

PERIĆ MAJA 848-212 

PERIĆ MARIJA MEšINICA 848-171 

PERIĆ MARIJA PERINA 848-185 

PERIĆ MARIJAN 848-186 

PERIĆ MATE P. IVANA 848-127 

PERIĆ MATE P. LUKE 848-158 

PERIĆ MATE P. MARKA 848-167 

PERIĆ MATE STIPANOV 848-008 

PERIĆ MATE šARIĆUšIN 848-129 

PERIĆ MIJO P. MIJE MATE 848-093 

PERIĆ MIJO MIKI 848-184 

PERIĆ MIJO ZELE 848-092 

PERIĆ MIRKO P. JOSIPA 848-157 

110 

PERIĆ MIRKO P. MATE 848-123 

PERIĆ MIRO 848-054 

PERIĆ MIRO P. GALE 848-159 

PERIĆ NEVEN LUKIN 848-155 

PERIĆ PETAR P. CVITANA 848-145 

PERIĆ PETAR ZELIN 848-187 

PERIĆ SLAVA UD. ANTE 848-137 

PERIĆ ŽELJKO PAVLOV 848-160 

PERKUšIĆ ANTE 848-066 

PERKUšIĆ MARKO MIRKOV 848-036 

PERKUšIĆ MATE 848-178 

PICUKARIĆ KATICA 848-221 

PICUKARIĆ ZVONKO P. IVANA 848-120 

PIJANOVIĆ BORISLAV 848-174 

PIJANOVIĆ DUšAN 848-172 

PIJANOVIĆ MIRKO 848-175 

PIJANOVIĆ MOMO 848-130 

PIJANOVIĆ NIKOLA JOVIN 848-173 

PIJANOVIĆ PREDRAG 848-133 

RADOVČIĆ SVETOZAR 848-070 

RADOVIĆ ILIJA P. MILANA 848-164 

RADOVIĆ ILIJA 848-061 

RADOVIĆ NEDILJKO ĐINO 848-134 

RAJIČ ANTE 848-001 

RAKO TONĆI P. MARIJANA 848-153 

ŠINDIK ANA 848-063 

šUĆUR IVAN P. MIJE 848-027 

šUĆUR IVO LUKIN 848-152 

šUĆUR MARA P. JAKOVA 848-151 

šUĆUR MATE 848-141 

šUĆUR MLADEN P. IVANA 848-003 

šUĆUR VIKTOR 848-062 

šUĆUR ŽELJKO P. MATE 848-140 

šUšNJAR MARA UD. MARKA 848-121 

TONKOVIĆ FRANO 848-018 

VRANKIĆ JADRANKO 846-861 

PODBABLJE GORNJE 

BULJAN ANTE PAVLOVIĆ 853-238 

BULJAN BRANKO VUGIĆ 853-121 

BULJAN DRAGA P. MIRKA 853-167

BULJAN IVAN ĐIVIĆ 853-119 

BULJAN IVAN VUGIĆ 853-109 

BULJAN LJUBO JOSIPOV 853-190 

BULJAN LJUBO MIšO 853-195 

BULJAN MARIJAN TIČIĆ 853-262 

BULJAN MATE BILI 853-208 

BULJAN MILAN P. MARKA 853-169 

BULJAN MIRKO BRKO 853-130 

BULJAN MIRKO P. MARKA 853-126 

BULJAN NEDA UD. IKANA 853-334 

BULJAN NIKOLA IVANOV 853-125 

ĆAPIN ANA P. NEDJELJKA 853-117 

ĆAPIN ANTE BAĆA 853-112 

ĆAPIN ANTE BARIšIĆ 853-120 

ĆAPIN ANTE BISKUPOVIĆ 853-207 

ĆAPIN ANTE P. STIPANA 853-114 

ĆAPIN ANTE šOLE 853-123 

ĆAPIN IVA 853-313 

ĆAPIN IVICA IKANOV 853-113 

ĆAPIN IVICA, KORDA 853-254 

ĆAPIN JADRANKO P. ANTE 853-131 

ĆAPIN JAKIšIĆ MIRKO 853-148 

ĆAPIN JOSIP MARIJANOV 853-105 

ĆAPIN MARKICA P. ZELE 853-124 

ĆAPIN MARKO TRUTINUSIN 853-127 

ĆAPIN MIRKO MRKI 853-115 

ĆAPIN MLADEN 853-202 

ĆAPIN NADA UD. MIRKA 853-122 

ĆAPIN NEDILJKO ZORIĆ 853-138 

ĆAPIN NEDJELJKO TONKUšIĆ 853-192 

ĆAPIN NIKOLA TONKUšIĆ 853-193 

ĆAPIN ROKO 853-129 

ĆAPIN VINKO KORDA 853-132 

ĆAPIN VINKO P. MATE 853-128 

ĆAPIN ŽELJKO ŽEGERA 853-264 

GABELICA MIRO PUCIĆ 853-186 

GABELICA ANTE FILIPOV 853-158 

GABELICA ANTE LUKIN 853-154 

GABELICA ANTE TONCUL 853-135 

GABELICA ANTE TONCUL 853-275 

GABELICA BORO JOKIČIN 853-137 

GABELICA BORO LIVAJUšIĆ 853-136 

GABELICA BRANKA UD. IVANA 853-155 

GABELICA IVAN ADAM 853-168 

DODATAK 

GABELICA IVAN ĐIVIĆ 853-330 

GABELICA IVAN SUšIĆ 853-184 

GABELICA JOSIP PUCIĆ 853-152 

GABELICA LJUBO šIšKIĆ 853-182 

GABELICA LJUBO šUSTEROV 853-150 

GABELICA MARIJAN KLINČIĆ 853-156 

GABELICA MARKO LUCIĆ 853-151 

GABELICA MATE CRNKOVIĆ 853-134 

GABELICA MIJO PAšKIĆ 853-153 

GABELICA MIJO 853-282 

GABELICA MILAN P. MATE 853-237 

GABELICA MILAN šUSTEROVIĆ 853-280 

GABELICA MLADEN PERVAN 853-271 

GABELICA NEDILJKO šIšKIĆ 853-179 

GABELICA NEDILJKO 853-266 

GABELICA NEDO JANJIĆ 853-157 

GABELICA VINKO P. STIPANA 853-189 

GABELICA VLADE PEšIĆ 853-172 

GUDELJ ANTE TETIĆ 853-110 

GUDELJ BOŽICA 853-265 

GUDELJ DANE 853-211 

GUDELJ DRAGAN 853-196 

GUDELJ IVAN ČOVIĆ 853-215 

GUDELJ IVAN ĐURIĆ 853-229 

GUDELJ IVAN P. MIJE 853-279 

GUDELJ JAKOV 853-194 

GUDELJ JELKA 853-312 

GUDELJ JOSIP ĐURIĆ 853-160 

GUDELJ MARIJAN RAšKIĆ 853-161 

GUDELJ MATE RAšKIĆ 853-161 

GUDELJ MILAN ČOVIĆ 853-108 

GUDELJ NEDJELJKO JUSIĆ 853-218 

GUDELJ NEDJELJKO RAšKIĆ 853-201 

JERKOVIĆ ANTE KRZIĆ 853-222 

JERKOVIĆ ANTE 853-177 

JERKOVIĆ PETAR PERICA 853-221 

KASALO ANTE 853-231 

KASALO LJUBO 853-199 

KASALO LJUBOSLAV 853-216 

KASALO MIRKO 853-263 

LONČAR ANTE P. MIRKA 853-101 

LONČAR ANTE PADINČIĆ 853-171 

LONČAR BOSILJKA 853-277 

111

DODATAK 

LONČAR BRANKO KUJUNDŽIĆ 853-173 

LONČAR BRANKO P. MIRKA 853-102 

LONČAR DRAGAN KUSONJIĆ 853-181 

LONČAR DRAGO ISAKUšIĆ 853-183 

LONČAR IKO BULJUBAšIĆ 853-107 

LONČAR IKO SRGONJIĆ 853-104 

LONČAR IVAN SAKUšIĆ 853-268 

LONČAR JOSIP 853-303 

LONČAR JOZO 853-214 

LONČAR LUKA KRIVIĆ 853-159 

LONČAR LJILJA UD. ANTE 853-165 

LONČAR MARIJAN DUšANOV 853-209 

LONČAR MARIJAN NIKOLIN 853-162 

LONČAR MARKICA BULJUBAšIĆ 853-106 

LONČAR MATE UČITELJ 853-235 

LONČAR MILAN GALIN 853-203 

LONČAR MIRKO JURIĆ 853-170 

LONČAR MIRKO KRIVIĆ PROF 853-253 

LONČAR MLADEN P. MARIJANA 853-103 

LONČAR NEDILJKO LASUšIN 853-250 

LONČAR NEDILJKO ZEKO 853-174 

LONČAR RUŽA UD. šIMUNOVIĆA 853-333 

LONČAR SLAVKO šKAMPIĆ 853-236 

LONČAR VINKO RAKUšIĆ 853-198 

PATRLJ GORDANA 853-146 

PATRLJ NEDJELJKO ŽUKIĆ 853-147 

PATRLJ SVETO 853-149 

RAJIĆ ZDRAVKO 853-273 

ŠUĆUR ANTE ĐED 853-233 

šUĆUR ANTE KELIĆ 853-228 

šUĆUR ANTE TUSA 853-234 

šUĆUR BLAGOJE 853-145 

šUĆUR DRAŽENKO 853-232 

šUĆUR IVAN DRININ 853-144 

112 

Prijatelji lista 

Dane Perić 150 kn, Iko Zovko p. Ante 100 

kn, Ante Bašić 200 kn, Frane Vrljić 200 kn, Ana 

Tolić ud. Drage 100 kn, Branko Glavaš 100 kn, 

Mara Tolić ud. Mira 100 kn, Tino šušnjar 200 

kn, Neda Vrljić 100 kn 

šUĆUR IVAN IVIČIN 853-141 

šUĆUR IVAN MURLO 853-142 

šUĆUR IVAN šIRIN 853-187 

šUĆUR IVO BANJO 853-139 

šUĆUR MARA ĆIPINA 853-191 

šUĆUR MARIJA PERKUšUšA 853-230 

šUĆUR MATE, IVIĆEV 853-256 

šUĆUR NEDILJKO P. PETRA 853-278 

šUĆUR SLOBODAN 853-226 

šUĆUR STIPE CIVARIN 853-140 

šUĆUR STIPE ĐONIN 853-138 

šUĆUR VJEKO GUMIĆ 853-227 

šUĆUR ZDRAVKO BENBELJA 853-143 

šUĆUR ZDRAVKO 853-252 

TRUTIN ANTE P. MIRKA KEŽIĆ 853-178 

TRUTIN IVA 853-305 

TRUTIN MARIJAN BILOšUšIĆ 853-197 

TRUTIN MATE KEŽIĆ 853-217

Sadržaj 

UVODNIK 

Dragi župljani! ...........................................................................................................................................................................1 


Božić je zapravo početak novoga svijeta ...............................................................................................................................3 

što ako se Božić danas dogodi... ............................................................................................................................................6 

Doba perfekcionizma ................................................................................................................................................................8 

Psovka .......................................................................................................................................................................................10 

O dođi, Spasitelju naš .............................................................................................................................................................12 

Mala Gospa u Vepricu ...........................................................................................................................................................13 

Upoznajmo religije svijeta ......................................................................................................................................................15 

Frama - Put poziva ...................................................................................................................................................................19 

Molitva ......................................................................................................................................................................................21 

Dosta je bilo ............................................................................................................................................................................ 22 

Vrlina ........................................................................................................................................................................................ 22 

Božić ........................................................................................................................................................................................ 23 

Žvake za modne mačke ......................................................................................................................................................... 24 


Kronika župe Podbablje ........................................................................................................................................................ 26 

Popis ovogodišnjih prvopričesnika ........................................................................................................................................ 36 

Popis ovogodišnjih krizmanika .............................................................................................................................................. 38 

Prva pričest .............................................................................................................................................................................. 40 

Ministranti .................................................................................................................................................................................41 

Frama Podbablje .................................................................................................................................................................... 43 

Susret framaša imotskog samostanskog okružja.................................................................................................................. 46 

Franjevački svjetovni red ........................................................................................................................................................ 48 

Posveta oltara i blagoslov spomenika braniteljima na Kamenmostu ................................................................................. 52 

Proslava Mladenaca i blagoslov knjižnice .......................................................................................................................... 55 

Darovatelji .............................................................................................................................................................................. 56 

Svečano proslavljen sv. Luka, zaštitnik župe ....................................................................................................................... 56 

Obitelj - izvor života ............................................................................................................................................................... 58 

800 godina franjevačkog reda ............................................................................................................................................. 59 

Četrnaesti turnir u Podbablju Gornjem ..................................................................................................................................61 

Nekadašnji običaji u župi Podbablje ................................................................................................................................... 63 

Deseta obljetnica Zbora ........................................................................................................................................................ 67 


Narodne izreke o sreći ...........................................................................................................................................................71 

Izreke ........................................................................................................................................................................................71 

Norveški kralj Enok ................................................................................................................................................................ 72 

200 Godina od ustanka .........................................................................................................................................................74 

Ganga – duhovna baština .................................................................................................................................................... 78 

Nove imotske knjige ............................................................................................................................................................... 80 

Lokalni izbori 2009 ................................................................................................................................................................ 88 

10 godina od smrti Prvog hrvatskog predsjednika ............................................................................................................. 89 

Dr. Ante Vuković, specijalist stomatološke protetike ....................................................................................................................................................92 

Uz Dan mrtvih ..........................................................................................................................................................................94 


Svinjdemija gripe .................................................................................................................................................................... 95 


Umrli u 2009. Godini ..........................................................................................................................................................100 

DODATAK 

Telefonski imenik ..................................................................................................................................................................103 

Prijatelji lista ............................................................................................................................................................................112 

MOST – List župe sv. Luke Podbablje 

Izdavač: Župni ured Podbablje, 21262 Kamen Most, tel: 021/848-475 

Uredničko vijeće: fra Vinko Gudelj, fra Ivan Jukić, Vladislav Perić, Josip šerić 

i Mladen Vuković. 

Glavni i odgovorni urednik: fra Vinko Gudelj, župnik 

Korice: Božićni motiv 

Na zadnjoj korici: Milenijska fotografija (šime Strikoman) 

Tehnički urednik: Silvio Družeić 

Kunski račun: Župa sv. Luke, Podbablje, PRIVREDNA BANKA ZAGREB 2340009 - 1100055565

Podbablje - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?