27.10.2013 Views

Info list župe Danilo GOD. VII. br. 18. 2010. - BOŽIĆ

Info list župe Danilo GOD. VII. br. 18. 2010. - BOŽIĆ

Info list župe Danilo GOD. VII. br. 18. 2010. - BOŽIĆ

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Prigodom proslave 900. obljetnice<<strong>br</strong> />

smrti hrvatskoga kralja Zvonimira<<strong>br</strong> />

u Biskupiji kod Knina, šibenski<<strong>br</strong> />

biskup je u proglasu pozvao da razmislimo<<strong>br</strong> />

o “temeljima vjere, kulture,<<strong>br</strong> />

državnosti i europskoga zajedništva<<strong>br</strong> />

našega naroda”. Kad se svijet istodobno<<strong>br</strong> />

spominje obljetnice poetka<<strong>br</strong> />

II. svjetskog rata, a hrvatski se narod<<strong>br</strong> />

sjea da je baš u ono doba bio<<strong>br</strong> />

uspio povratiti barem nešto od otete<<strong>br</strong> />

državnosti uspostavom Banovine<<strong>br</strong> />

Hrvatske, Zvonimir nas podsjea da<<strong>br</strong> />

smo se ve u njegovo doba uspješno<<strong>br</strong> />

pripremali za što potpunije sudjelovanje<<strong>br</strong> />

u europskomu zajedništvu.<<strong>br</strong> />

Onda je to bilo u sklopu katolike<<strong>br</strong> />

Europe koja je na elu s papom djelovala<<strong>br</strong> />

kao velika zajednica narodâ i<<strong>br</strong> />

državâ. Bez obzira na povjesnike<<strong>br</strong> />

inaice oko pojedinih vidova Zvonimirova<<strong>br</strong> />

vladanja i njegove politike,<<strong>br</strong> />

izvjesno je da je Zvonimir dalekovidno<<strong>br</strong> />

i mudro znao pravo mjesto svoga<<strong>br</strong> />

naroda u meunarodnim politikim,<<strong>br</strong> />

kulturnim i ekonomskim odnosima, a<<strong>br</strong> />

katolika Crkva izdašno pomagala<<strong>br</strong> />

hrvatskomu narodu i njegovoj državi<<strong>br</strong> />

da ravnopravno stane uz bok drugim<<strong>br</strong> />

lanicama europskoga zajedništva.<<strong>br</strong> />

Danas se nalazimo pred zovom Europe.<<strong>br</strong> />

Europa je doista drugaija nego<<strong>br</strong> />

što je onda bila. I ona i hrvatski<<strong>br</strong> />

narod kao njezin dio prošli su nepovratnim<<strong>br</strong> />

putovima razvitka, stekli<<strong>br</strong> />

su skupa i nezaobilazna iskustva.<<strong>br</strong> />

<<strong>br</strong> />

<<strong>br</strong> />

Z<<strong>br</strong> />

Z<<strong>br</strong> />

Z<<strong>br</strong> />

Z<<strong>br</strong> />

Danas Sveta Stolica nije u politikomu<<strong>br</strong> />

životu Europe ono što je bila u<<strong>br</strong> />

Srednjemu vijeku, ali je njezina uloga<<strong>br</strong> />

u novomu europskom zajedništvu<<strong>br</strong> />

ne manje važna. U tijeku stoljeâ<<strong>br</strong> />

ona je nauila izvornije, evaneoskije<<strong>br</strong> />

i stoga s Božjom pomou djelotvornije<<strong>br</strong> />

služiti svijetu za njegovo takoer<<strong>br</strong> />

ovozemno do<strong>br</strong>o. Sada, nakon<<strong>br</strong> />

II. vatikanskog koncila, Crkva<<strong>br</strong> />

doista mnogo odreenije zna svoju<<strong>br</strong> />

pravu ulogu i svoje pravo mjesto u<<strong>br</strong> />

meunarodnim zbivanjima, takoer<<strong>br</strong> />

u zauzimanju za slobodu te za kulturni<<strong>br</strong> />

gospodarski napredak svoga<<strong>br</strong> />

naroda. Postajui sve više evaneoskom,<<strong>br</strong> />

Crkva u svakomu narodu postaje<<strong>br</strong> />

sve više narodnom, u Europi sve<<strong>br</strong> />

više europskom. Kao takva zna da<<strong>br</strong> />

joj je pravo i dužnost skrbiti za narod,<<strong>br</strong> />

zauzimati se za osnovna prava<<strong>br</strong> />

ovjeka i naroda.<<strong>br</strong> />

Blagopokojni papa Ivan Pavao<<strong>br</strong> />

II. svojim neumornim zauzimanjem<<strong>br</strong> />

za europsko zajedništvo postigao je<<strong>br</strong> />

najviše uvažavanje središnjih ustanova<<strong>br</strong> />

toga zajedništva u Strasbourgu.<<strong>br</strong> />

Europa kakvu žele graditi suvremeni<<strong>br</strong> />

europski narodi, prihvaajui<<strong>br</strong> />

u tome specifino služenje Katolike<<strong>br</strong> />

Crkve, doista bi mogla biti dosad<<strong>br</strong> />

nevieno, zacijelo ne savršeno, društvo<<strong>br</strong> />

slobode, ravnopravnosti i najviše<<strong>br</strong> />

uzajamnosti mnogih naroda.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!