Info list župe Danilo GOD. VII. br. 18. 2010. - BOŽIĆ
Info list župe Danilo GOD. VII. br. 18. 2010. - BOŽIĆ
Info list župe Danilo GOD. VII. br. 18. 2010. - BOŽIĆ
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Prigodom proslave 900. obljetnice<<strong>br</strong> />
smrti hrvatskoga kralja Zvonimira<<strong>br</strong> />
u Biskupiji kod Knina, šibenski<<strong>br</strong> />
biskup je u proglasu pozvao da razmislimo<<strong>br</strong> />
o “temeljima vjere, kulture,<<strong>br</strong> />
državnosti i europskoga zajedništva<<strong>br</strong> />
našega naroda”. Kad se svijet istodobno<<strong>br</strong> />
spominje obljetnice poetka<<strong>br</strong> />
II. svjetskog rata, a hrvatski se narod<<strong>br</strong> />
sjea da je baš u ono doba bio<<strong>br</strong> />
uspio povratiti barem nešto od otete<<strong>br</strong> />
državnosti uspostavom Banovine<<strong>br</strong> />
Hrvatske, Zvonimir nas podsjea da<<strong>br</strong> />
smo se ve u njegovo doba uspješno<<strong>br</strong> />
pripremali za što potpunije sudjelovanje<<strong>br</strong> />
u europskomu zajedništvu.<<strong>br</strong> />
Onda je to bilo u sklopu katolike<<strong>br</strong> />
Europe koja je na elu s papom djelovala<<strong>br</strong> />
kao velika zajednica narodâ i<<strong>br</strong> />
državâ. Bez obzira na povjesnike<<strong>br</strong> />
inaice oko pojedinih vidova Zvonimirova<<strong>br</strong> />
vladanja i njegove politike,<<strong>br</strong> />
izvjesno je da je Zvonimir dalekovidno<<strong>br</strong> />
i mudro znao pravo mjesto svoga<<strong>br</strong> />
naroda u meunarodnim politikim,<<strong>br</strong> />
kulturnim i ekonomskim odnosima, a<<strong>br</strong> />
katolika Crkva izdašno pomagala<<strong>br</strong> />
hrvatskomu narodu i njegovoj državi<<strong>br</strong> />
da ravnopravno stane uz bok drugim<<strong>br</strong> />
lanicama europskoga zajedništva.<<strong>br</strong> />
Danas se nalazimo pred zovom Europe.<<strong>br</strong> />
Europa je doista drugaija nego<<strong>br</strong> />
što je onda bila. I ona i hrvatski<<strong>br</strong> />
narod kao njezin dio prošli su nepovratnim<<strong>br</strong> />
putovima razvitka, stekli<<strong>br</strong> />
su skupa i nezaobilazna iskustva.<<strong>br</strong> />
<<strong>br</strong> />
<<strong>br</strong> />
Z<<strong>br</strong> />
Z<<strong>br</strong> />
Z<<strong>br</strong> />
Z<<strong>br</strong> />
Danas Sveta Stolica nije u politikomu<<strong>br</strong> />
životu Europe ono što je bila u<<strong>br</strong> />
Srednjemu vijeku, ali je njezina uloga<<strong>br</strong> />
u novomu europskom zajedništvu<<strong>br</strong> />
ne manje važna. U tijeku stoljeâ<<strong>br</strong> />
ona je nauila izvornije, evaneoskije<<strong>br</strong> />
i stoga s Božjom pomou djelotvornije<<strong>br</strong> />
služiti svijetu za njegovo takoer<<strong>br</strong> />
ovozemno do<strong>br</strong>o. Sada, nakon<<strong>br</strong> />
II. vatikanskog koncila, Crkva<<strong>br</strong> />
doista mnogo odreenije zna svoju<<strong>br</strong> />
pravu ulogu i svoje pravo mjesto u<<strong>br</strong> />
meunarodnim zbivanjima, takoer<<strong>br</strong> />
u zauzimanju za slobodu te za kulturni<<strong>br</strong> />
gospodarski napredak svoga<<strong>br</strong> />
naroda. Postajui sve više evaneoskom,<<strong>br</strong> />
Crkva u svakomu narodu postaje<<strong>br</strong> />
sve više narodnom, u Europi sve<<strong>br</strong> />
više europskom. Kao takva zna da<<strong>br</strong> />
joj je pravo i dužnost skrbiti za narod,<<strong>br</strong> />
zauzimati se za osnovna prava<<strong>br</strong> />
ovjeka i naroda.<<strong>br</strong> />
Blagopokojni papa Ivan Pavao<<strong>br</strong> />
II. svojim neumornim zauzimanjem<<strong>br</strong> />
za europsko zajedništvo postigao je<<strong>br</strong> />
najviše uvažavanje središnjih ustanova<<strong>br</strong> />
toga zajedništva u Strasbourgu.<<strong>br</strong> />
Europa kakvu žele graditi suvremeni<<strong>br</strong> />
europski narodi, prihvaajui<<strong>br</strong> />
u tome specifino služenje Katolike<<strong>br</strong> />
Crkve, doista bi mogla biti dosad<<strong>br</strong> />
nevieno, zacijelo ne savršeno, društvo<<strong>br</strong> />
slobode, ravnopravnosti i najviše<<strong>br</strong> />
uzajamnosti mnogih naroda.