Info list župe Danilo GOD. VII. br. 18. 2010. - BOŽIĆ

Info list župe Danilo GOD. VII. br. 18. 2010. - BOŽI

I. Došaša 10,00 Danilo<br />

11,15 Kraljice<br />

2. Došaša 10,00 Danilo<br />

11,15 Slivno<br />

Sveti Nikola 11,00 Kraljice<br />


11,15 Biranj<br />



POLNOKE: 22,00 Biranj<br />


24,00 Danilo<br />


BOŽI 11,00 sv. Petar<br />

Sv. Stjepan: 10,00 Danilo<br />


Sv. Ivan 10,00 Slivno<br />

Nova Godina 10,00 Danilo<br />

02, I. 10,00 Danilo<br />


Tri Kralja 10,00 Danilo<br />



09. I. 10,00 Danilo<br />




Sv. Ante Opat 11,00 Kraljice<br />

Blagoslov prometala<br />





2. II. Svijenica 16,30 Sv. Petar<br />

Blagoslov svijea i grlianje<br />

06. II. 10,00 Danilo<br />






27. II. 10.00 Danilo<br />


06. III. 10,00 Danilo<br />


11. III. Put Križa 17,30? Kraljice<br />

13. III. - I. Kor. 10,00 Danilo<br />


18. III. Put Križa 17,30 Kraljice<br />

19. III. Sv. Josip 11,00 Kraljice<br />

20. III. - II. Kor. 10,00 Danilo<br />


25. III. Navj. G. 16,30 sv. Petar<br />

Put Križa 18, ? Kraljice<br />

27. III. - III. K. 10,00 Danilo<br />


01. IV. Put Križa 18,30 ? Kraljice<br />

IV. Korizmena 10,00 Danilo<br />


08. IV. Put Križa Kraljice

z<br />

<br />



zz<br />



zz<br />








z

c<br />




























C <br />




C







c <br />
































C

C<br />







C c <br />

















































c











Petra Blae ki Mate i Zorane Sulje krštena 8.8. 2010.<br />
























c
















c c <br />










Priredio: Ivan Pediš, prof.<br />















cc<br />














c











































cC<br />




























nastavak na str. 12

CRKVA U VREMENU APSOLUTIZMA I PROSVJETITELJSTVA - Stipe Kljai<br />

Pojava novih tehnologija,<br />

rast trgovine, širenje kolonijalnog<br />

imperija vodila je golemom rastu<br />

gospodarske moi država u 18. st.,<br />

koja pokušava maksimalno iskoristiti<br />

i kontrolirati sve segmente društva<br />

pa tako i Crkvu u cilju rasta bogatstava<br />

i prosperiteta države. Nakon<br />

završetka ratova i sukoba s protestantima,<br />

u 18. st. dolazi sve više<br />

do krize u odnosima izmeu Crkve<br />

i državnih vlasti u katolikim<br />

zemljama (Mletaka Republika, kome<br />

su pripadale naše Dalmacija i<br />

Istra, Sveto Rimsko carstvo njemakog<br />

naroda u kojem su bili sjeverna<br />

Hrvatska i Slavonija pod Austrijom,<br />

Španjolska i Francuska). Državna<br />

vlast svojom ideologijom prosvije-<br />

enog apsolutizma želi svojoj moi<br />

podvrgnuti Crkvu i kompletan<br />

crkveni život, te time uiniti od<br />

Crkve državno ministarstvo i javni<br />

servis potreban joj radi kontrole<br />

stanovništva. Ovakav politiki<br />

pragmatizam koji u Crkvi nije vidio<br />

božansku instituciju nego tek puki<br />

instrument u rukama državne vlasti<br />

oitovao se u razliitim pokretima<br />

kao što su bili galikanizam u Francuskoj<br />

(uenje o posebnom položaju<br />

francuske Crkve koji ograniava utjecaj<br />

papinske vlasti nad njom), febronijanizam<br />

(uenje da se što više<br />

umanji papinska vlast i da se povea<br />







vlast biskupa) u njemakim zemljama<br />

i jozefinizam u Austriji koji je<br />

prihvaao oba ova uenja.<br />

Zanimljivo da se jozefinistika<br />

doktrina nazvana po austrijskom<br />

caru Josipu I. posebno obraunala<br />

sa strogo kontemplativnim redovima<br />

smatrajui takvu karizmu<br />

Crkve nekorisnom za dobrobit države,<br />

jer takvi redovi posveeni strogo<br />

molitvenom i asketskom životu nisu<br />

sudjelovali u odgojno-obrazovnom<br />

sustavu. Takva politika država koje<br />

su se službeno proklamirale kao zaštitnice<br />

vjere, vodila je padu duhovnog<br />

života Crkve i slabljenju papina<br />

ugleda i autoriteta. Interesantan je<br />

dogaaj i iz naše povijesti nešto<br />

ranije iz 17. st. koji pokazuje štete<br />

koje državna vlast nanosila crkvenom<br />

životu kada su dalmatinski<br />

sveenici sastavili 1604. god. memorandum<br />

jednom rimskom kardinalu<br />

protivei se dovoenju<br />

stranih biskupa u dalmatinske biskupije.<br />

Sveenici su memorandumu<br />

tvrdili da dovoenje stranih<br />

biskupa koje je poticala mletaka<br />

vlast radi osiguranja svoje moi u<br />

našim krajevima, „šteti Kristovoj<br />

vjeri i kršanstvu jer takvi pastiri<br />

ne znaju jezik (op. a. hrvatski) ovaca“.


Na strani kraljeva i državnih<br />

vlasti nerijetko su se znali nai i<br />

biskupi porijeklom iz aristokratskih<br />

krugova koji su bili interesno<br />

na razne naine povezani s kraljevskom<br />

kuom. Poseban predmet<br />

spora bila je Družba Isusova<br />

ili Isusovci protiv koji su se okrenuli<br />

katoliki kraljevi vidjevši u<br />

njima snagu papinskoga utjecaja<br />

u njihovim zemljama. Stoga je<br />

od strane kraljeva povedena<br />

kampanja za ukidanju toga crkvenoga<br />

reda, tako da su oni bili<br />

protjerani iz austrijskih zemalja,<br />

Francuske, Portugala, Španjolske<br />

i Napuljske kraljevine. Pod pritiskom<br />

kraljeva, papa Klement<br />

XIV. je 1773. godine ukinuo Isusovaki<br />

red koji je odigrao zna-<br />

ajnu ulogu u Crkvi u vrijeme<br />

katolike obnove i opasnosti širenja<br />

protestantizma.<br />

U toj opoj atmosferi pokušaja<br />

dovoenja Crkve pod državnu<br />

dominaciju i duhovne krize koja<br />

je zavladala katolikim svijetom,<br />

dok kršanski puk zadržava tradicionalnu<br />

pobožnost i kršansku<br />

vjeru, elitni krugovi društva,<br />

plemstvo i graanstvo sve se više<br />

udaljavaju od vjere. Središte snažnog<br />

i radikalnog odbacivanja<br />

kršanstva u tim višim slojevima<br />

društva dogodilo se u 18. st. u<br />

Francuskoj. Pojava prosvjetiteljstva,<br />

filozofskog pokreta koji je<br />

odbacio kršansku vjeru i objavljene<br />

Božje istine te je zanijekao<br />

postojanje nadnaravnoga svijeta.<br />

Veina lanova toga pokreta nije<br />

negirala postojanje Boga, ali je<br />

zagovarala deizam uenje po kojem<br />

je Bog stvorio svijet ali se<br />

potpuno udaljio od njega, te po<br />

kojem nije mogue da se Bog utjelovio<br />

i da je govorio ljudima<br />

rijeima kao u našoj vjeri. Jedan<br />

od vodeih ljudi toga pokreta<br />

Francois Marie Arouet Voltaire<br />

(1694-1778) „duša i mozak francuskog<br />

prosvjetiteljstva“ bio je<br />

veliki neprijatelj Crkve i kršanstva,<br />

tako da je uzvikivao „L' ecrasez<br />

infame“, što u prijevodu<br />

znai uništite bestidnicu, mislei<br />

na Katoliku crkvu. Osim toga<br />

njegova je životna ambicija bila<br />

uništiti kršansku vjeru, tako<br />

da je napisao slijedee: „<br />

Isus Krist je trebao dvanaest<br />

apostola da bi raširio kršanstvo,<br />

dokazat u kako je dovoljna<br />

samo jedna osoba da ga<br />

uništi“.<br />

slijedi>>>>>>

Poznati slogani prosvjetiteljstva<br />

poput „izlazak ovjeka iz<br />

maloljetnosti“ ili „razum protiv<br />

praznovjerja“, smjerali su na to<br />

da je kršanska vjera „<br />

maloljetna“ i “praznovjerna“ te<br />

da je neprijatelj ljudskoga razuma.<br />

Ovakva pogrešna teza ima<br />

još uvijek danas i imala je ogromni<br />

utjecaj u kasnijim razdobljima<br />

razvoja zapadne civilizacije,<br />

te je postala jedno od<br />

glavnih uporišta u odbacivanju<br />

kršanske vjere u 19. i 20. st. S<br />

druge strane, prosvjetiteljski je<br />

duh nakon protestantske krize oznaio<br />

novu i još dublju krizu krš-<br />




anstva i Crkve, ovaj put se nije<br />

radilo o krivom tumaenju krš-<br />

anske vjere, ve o otvorenoj pobuni<br />

i pokušaju uništenja kršanske<br />

vjere, na nain da su rijei<br />

prosvjetitelja pripremile put praktinim<br />

djelima Francuske revolucije,<br />

koja se nakon rušenja kralja<br />

i monarhije pretvorila u žestoki<br />

progon francuske Crkve. <br />

nastavak sa str. 9<br />

- LATINSKA EPIGRAFIJA<br />












cccc<br />


cc























































c

Na Coronelijevoj karti Šibenika<br />

i okolice iz 1688. brda Trtra<br />

su granica izmeu Turske<br />

Bosne i Mletake Dalmacije. U<br />

Gornjem Polju, kako se tada još<br />

uvijek naziva današnje Danilo,<br />

prikazane su i crkve sv. Jurja i sv.<br />

Danijela koje su djelovale veoma<br />

impozantno. Kraj crkve sv. Danijela<br />

se vidi jezero koje se nalazi i<br />

na Kolunievoj karti iz 1570. a<br />

otjecalo je u Morinjski zaljev<br />

(Jadrtovac). To jezero je, kako je<br />

priala moja baba Tonka odanilo<br />

i tako navodno nastalo ime Danilo.<br />

Po jednoj drugoj teoriji ime<br />

Danilo je nastalo u ast mletakoga<br />

upravitelja koji je po progonu<br />

Turaka na ove prostore doseljavao<br />

novo stanovništvo i dijelio<br />

im zemlju. Upravo s tim obavezama<br />

je djelovao Mletaki upravitelj<br />

Daniel Dolfin (1692./96.).<br />

Po treoj teoriji ime Danilo nastalo<br />

je po svetom Danijelu. Za Turske<br />

vladavine ovim podrujem,<br />

Gornje Polje je nenaseljeno, kako<br />

piše fra Stjepan Zlatovi. Don<br />

Krste Stoši piše da se nakon<br />

1688. mnogi iz Mandaline vratiše<br />

u danas Gornje Danilo, podigoše<br />

svoje kue i trajno nastaniše. Za<br />



Z<br />





Prikupio: Ive Blae<br />


razliku od njih, stanovništvo u<br />

današnjem Danilo Birnju boravilo<br />

je samo povremeno za poljskih<br />

radova nakon kojih bi se vraali<br />

svojim kuama u Varoš. P r v i<br />

konkretni podatci o stanovništvu<br />

Danilo Birnja su s poetka 19. st.<br />

u vremenu prve geodetske izmjere<br />

Dalmacije za osnivanje i parcelizaciju<br />

katastarskih opina, te<br />

iz Varoškog Anagrafa iz 1828. iz<br />

kojeg se vidi da je tada u Danilo<br />

Birnju bilo 28 katolikih kua i<br />

jedna pravoslavna. Preci današnjih<br />

Višnjia bili su jedina obitelj<br />

koja je tada još uvijek povremeno<br />

boravila u Danilo Birnju. Najbrojnije<br />

obitelji tada su bile obitelji<br />

Vrljac, njih ak pet, od<br />

kojih su kasnije 4 izumrle. Zatim<br />

su bile tri obitelji Blae, od kojih<br />

je jedna izumrla u muškom potomstvu.<br />

Moja obitelj Blae i obitelj<br />

Tome Blae umrlog 1824. od<br />

kojega potjeu danas obitelji Bla-<br />

e, reeni Stipelovii, Gavuni,<br />

Matešini, Burani, Centlini, Garini<br />

i Šimekini. Tri obitelji Svraak<br />

od kojih su 2 kasnije izumrle, a<br />

današnji Svraci potjeu od Frane<br />

umrlog 1869., dvije obitelji Zor-<br />

i od kojih je jedna kasnije

izumrla, te dvije obitelji Pilipac<br />

koje žive i danas. Tri obitelji Tudori,<br />

dvije obitelji Višnji, jedna<br />

obitelj Šerali koje su kasnije izumrle.<br />

Zatim po jedna obitelj<br />

Pavla Ronevi umrlog 1849. od<br />

kojeg potjeu svi današnji Ronevii<br />

D. Birnja, te po jedna obitelj<br />

Junakovi, Maglov, Skoi-<br />

Blae, Klarendi i Malenica koja<br />

je bila najbrojnija, brojei tada 17<br />

lanova kuanstva od kojih potje-<br />

u današnje obitelji Malenica.<br />

Nakon 1828. neke obitelji su<br />

izumrle, a neke se doselile, te postojee<br />

velike obitelji razdijelile<br />

pa ih se godine 1869. broj gotovo<br />

udvostruio. Fra Stjepan Zlatovi<br />

piše da je tada bilo 46 katolikih<br />

obitelji i pravoslavna obitelj Pavkovi<br />

koja je tada brojala ak 40<br />

lanova. Gradska uprava 1900.<br />

šalje dopis glavarima sela Danilo<br />

Birnja, Danilo Kraljica i Slivna -<br />

Perkovi da po svojim aušima<br />

na uobiajen nain dadu proglasiti,<br />

a zatim poslati potvrdu proglašenja<br />

o prikupljanju 264 krune za<br />

obnovu župnog stana u selu Danilo<br />

Kraljice, sa popisom svih gospodara<br />

obitelji obveznika davanja<br />

novca. Na tom popisu u Danilo<br />

Birnju tada je bilo ukupno 51<br />


obitelj. Zanimljivo da se na tom<br />

popisu nalaze, tada razdijeljene<br />

pravoslavne obitelji Pavkovi,<br />

kao obveznici davanja novca. Po<br />

prvi put se spominju i žene kao<br />

gospodarice kua, a bile su to tada<br />

Mara i Jela Svraak, Duma<br />

Ronevi i Tonka Crnjak kojoj<br />

se, kao i bratu, tada ne spominje<br />

izvorno prezime Junakovi.<br />

Za razliku od sedmorice Birnjana<br />

iz 19. st. koji su doživjeli<br />

80 godina, u 20. st. su mnogi doživjeli<br />

80 godina, a Šimun Pilipac<br />

je umro 1999. u 92-oj godini, a<br />

Luka Ronevi (+1959.) u 94-toj<br />

godini kao najstariji Birnjanin 20.<br />

st. Njega je ve 2001. stigao Jakov<br />

Višnji, koji je umro u 94-toj<br />

godini. Njih dvojicu je nadživio<br />

Ivan Junakovi (+2005.) u 95-toj<br />

godini. Tri Birnjanke iz 19. st.,<br />

koje su umrle u 98-oj godini do<br />

danas nije nadživjela nijedna, iako<br />

se nekoliko njih približilo.<br />

Stana Ronevi, Tona Klarendi,<br />

Mara Krni, Marica Višnji, Ika<br />

Blae doživjele su 90-tu. Tonka<br />

Malenica, Stana Blae i Marija-<br />

Duma Blae 91., Cvita Ronevi<br />

92., Ana Klrendi 93. (+1999.),<br />

Ana Pilipac 96.(+1995.), te Marija<br />

Blae 97.(+1979.)























cc <br />




















Kameni reljef s likom boga Silvana









































































c

Prigodom proslave 900. obljetnice<br />

smrti hrvatskoga kralja Zvonimira<br />

u Biskupiji kod Knina, šibenski<br />

biskup je u proglasu pozvao da razmislimo<br />

o “temeljima vjere, kulture,<br />

državnosti i europskoga zajedništva<br />

našega naroda”. Kad se svijet istodobno<br />

spominje obljetnice poetka<br />

II. svjetskog rata, a hrvatski se narod<br />

sjea da je baš u ono doba bio<br />

uspio povratiti barem nešto od otete<br />

državnosti uspostavom Banovine<br />

Hrvatske, Zvonimir nas podsjea da<br />

smo se ve u njegovo doba uspješno<br />

pripremali za što potpunije sudjelovanje<br />

u europskomu zajedništvu.<br />

Onda je to bilo u sklopu katolike<br />

Europe koja je na elu s papom djelovala<br />

kao velika zajednica narodâ i<br />

državâ. Bez obzira na povjesnike<br />

inaice oko pojedinih vidova Zvonimirova<br />

vladanja i njegove politike,<br />

izvjesno je da je Zvonimir dalekovidno<br />

i mudro znao pravo mjesto svoga<br />

naroda u meunarodnim politikim,<br />

kulturnim i ekonomskim odnosima, a<br />

katolika Crkva izdašno pomagala<br />

hrvatskomu narodu i njegovoj državi<br />

da ravnopravno stane uz bok drugim<br />

lanicama europskoga zajedništva.<br />

Danas se nalazimo pred zovom Europe.<br />

Europa je doista drugaija nego<br />

što je onda bila. I ona i hrvatski<br />

narod kao njezin dio prošli su nepovratnim<br />

putovima razvitka, stekli<br />

su skupa i nezaobilazna iskustva.<br />







Danas Sveta Stolica nije u politikomu<br />

životu Europe ono što je bila u<br />

Srednjemu vijeku, ali je njezina uloga<br />

u novomu europskom zajedništvu<br />

ne manje važna. U tijeku stoljeâ<br />

ona je nauila izvornije, evaneoskije<br />

i stoga s Božjom pomou djelotvornije<br />

služiti svijetu za njegovo takoer<br />

ovozemno dobro. Sada, nakon<br />

II. vatikanskog koncila, Crkva<br />

doista mnogo odreenije zna svoju<br />

pravu ulogu i svoje pravo mjesto u<br />

meunarodnim zbivanjima, takoer<br />

u zauzimanju za slobodu te za kulturni<br />

gospodarski napredak svoga<br />

naroda. Postajui sve više evaneoskom,<br />

Crkva u svakomu narodu postaje<br />

sve više narodnom, u Europi sve<br />

više europskom. Kao takva zna da<br />

joj je pravo i dužnost skrbiti za narod,<br />

zauzimati se za osnovna prava<br />

ovjeka i naroda.<br />

Blagopokojni papa Ivan Pavao<br />

II. svojim neumornim zauzimanjem<br />

za europsko zajedništvo postigao je<br />

najviše uvažavanje središnjih ustanova<br />

toga zajedništva u Strasbourgu.<br />

Europa kakvu žele graditi suvremeni<br />

europski narodi, prihvaajui<br />

u tome specifino služenje Katolike<br />

Crkve, doista bi mogla biti dosad<br />

nevieno, zacijelo ne savršeno, društvo<br />

slobode, ravnopravnosti i najviše<br />

uzajamnosti mnogih naroda.

Stoga su kršani po svojoj vjeri pozvani<br />

suraivati u tome djelu - svaki<br />

u okviru svojih mogunosti i sposobnosti.<br />

Mi hrvatski katolici imamo u<br />

kralju Zvonimiru poseban poticaj na<br />

takvo zauzimanje. Šteta što ovo ne<br />

može više postati prilikom za zakasnjelu<br />

kanonizaciju toga najzauzetijeg<br />

djelatnika onodobnoga europskog<br />

zajedništva. Da je potrajala hr-<br />


vatska narodna dinastija, bez sumnje<br />

bi joj bilo uspjelo da Zvonimir<br />

bude proglašen svetim, kako se to<br />

dogodilo mnogim maarskim i drugim<br />

europskim kraljevima onoga<br />

doba. No to je još jai poticaj da mi<br />

danas što bolje prouimo Zvonimira<br />

i njegovo djelo i da njegov lik uinimo<br />

zaštitnim znakom našega ulaska<br />

u europsko zajedništvo.<br />
























c




































































c





























































3. 7. - zlatni pir: Luka i Ana Ronevi

da je naša najpopularnija adventska<br />

pjesma “Padaj s neba<br />

roso sveta” nastala u Slavoniji<br />

(akovo - Vrpolje). I rijei i glazbu<br />

napisao je sveenik Josip<br />

Wallinger. <br />


da australijska životinja koala<br />

tijekom cijelog života ne popije<br />

ni kap vode. Svu potrebnu<br />

tekuinu dobije jedui liše eukaliptusa,<br />

koje je puno tekuine. Samo<br />

ime koala u jeziku domorodaca<br />

Aboridžana znai “onaj koji ne<br />

pije”.<br />

da je Dalmacija, ini se, svoje<br />

ime baštinila od ovaca. U albanskom<br />

jeziku, koji je nasljednik<br />

nekih ilirskih govora, ovca se i<br />

danas zove delmë.<br />

da su svi kneževi dalmatinske<br />

Hrvatske i svi hrvatski kraljevi,<br />

od Tomislava do Zvonimira, bili<br />

Dalmatinci.<br />


da Zadar ima ak pet svetaca<br />

zaštitnika: sv. Krševana, sv.<br />

Stošiju, sv. Zoila, sv. Šimuna i<br />

sv. Donata.<br />

Da je prvi hrvatski pripadnik<br />

papinske švicarske garde<br />

Željko Pavelka. Otac mu je rodom<br />

iz Ivankova, a majka iz<br />

Šopota kraj Benkovca.<br />







da psee srce kuca brže od<br />

našeg. Tijekom mirovanja ono<br />

kuca oko 120 puta u minuti, a<br />

ovjeje “tek” oko 80 puta.<br />

da je ženama 1926. bilo zabranjeno<br />

trati maratone jer se<br />

mislilo da može izazvati neplodnost.<br />

da žirafe rastu velikom brzinom<br />

u prvih nekoliko dana života.<br />

Mladune raste brzinom od<br />

ak 1,25 cm na sat.<br />

da se Dalmacija spominje u<br />

Bibliji u 2. poslanici Timoteju<br />

sv. Pavla<br />

da su se napojnice davale još u<br />

17. st. Na ulazima u restorane bile<br />

su kutije u koje su gosti, ako su<br />

brzo željeli hranu, ostavljali novac<br />

prije nego što bi sjeli.<br />

da Hrvatska obiluje rijekama,<br />

rjeicama i potocima. Njih 32 duže<br />

su od 50 km.<br />

da se najkraa rijeka na svijetu<br />

nalazi u hrvatskoj - Ombla - duga<br />

samo 30-tak metara.<br />

da je Jack Churchill bio jedini<br />

britanski vojnik u Drugom svjetskom<br />

ratu koji je ubio neprijateljskog<br />

vojnika lukom i strijelom.

1. FILIP TURK, sin Aurelija<br />

i Katarine r. Malenica<br />

2. ANA ERCEG, ki Tomislava<br />

i Marijane r. Džepina<br />

3. LUCIJA KLISOVI, ki<br />

Ivana i Ivane r. Gundi<br />

4. ANELA RONEVI, ki<br />

Ivana i Borke r. Ronevi<br />

5. PETRA BLAE, ki<br />

Mate i Zorane r. Sulje<br />

6. FRANE TOMI, sin<br />

Filipa i Katarine r. Blae<br />





BLAGOSLOV OBITELJI<br />

26. XII.: Crljen, Stani, Erceg<br />

27. XII.: Perkovii do Celia<br />

28. XII:: Petrovani i Norilj<br />

29. XII.: Kraljice, Bedrice do<br />

župske kue<br />

30. XII.: Spahije prema duanu<br />

31. XII.: Grubišii i Vukšii<br />

Pilipci (kod crkve)<br />

3. I.: S. Blae do Malenica<br />

4. I.: Malenice i Ronevii<br />

Preskoene obilazim 2. I.<br />

Prigodom blagoslova bolesnici<br />

i starci se mogu ispovjediti

17. VI. Stigle nove postaje Križnog puta (poliester) za crkvu sv. Ivana K.<br />

19. VI. Obojena (struno) crkva sv. Ivana K.. Zalijepili otpale crjepove na<br />

crkvi, za restauriranu veliku sliku napravili mramornu nišu. Iznad oltara<br />

svod oslikali sa oko 150 zlatnih zvjezdica. Obojili troja crkvena vrata.<br />

Popravili oltar gospe od Zdravlja. Trošak 49.300 Kn<br />

24. VI. Sv. Ivana Krstitelja i 100 godišnjicu oltara sveano proslavili u Slivnu.<br />

Nove postaje blagoslovio bivši župnik fra Stjepan Poljak, a propovijedao<br />

je don Krešo Gaina župnik Grebaštice i Jadrtovca. Za tu prigodu pjevao<br />

“zbor” mladih Slivnjana - muzikalno nadarenih. Stigao novi broj “Ridera”<br />

26. VI. Mons. Ante Ivas sv. Krizmom pomazao 21 pripravnika.<br />

30. VI. Godišnji izlet sveenika naše biskupije. Put ih je vodio i preko Dani<br />

la, gdje su im prezentirane iskopine starog Ridera.<br />

02. VII. Niko Braica besplatno uredio struju u crkvi sv. Ivana Krstitelja<br />

3. VII. Ana i Luka Ronevi sv. Misom proslavili zlatni pir (50 g.)<br />

09. VII. Završilo bojenje crkve sv. Danijela. Oltarni svod urešen sa 150<br />

zvjezdica. Župnik vratio postaje i slike na zidove.<br />

20. VII. Završili graevinski radovi na crkvi sv. Ante na Kraljicama. Žbuka<br />

nje izvana i postavljanje sepa, ureenje zvonika, te oblaganje crkve iznu<br />

tra gips ploama. Ostaje još bojenje iznutra. (46.930 Kn)<br />

21. VII. Sv. Danijel - Propovjednik za ovaj blagdan bio je magistar bogoslova<br />

fra Domagoj Runje (Split). Koncelebranti: fra Ivan Nimac, gvardijan<br />

Šubievac, don Ivica Boko ražinski dekan, fra Mate Topi, fra Božo urija<br />

i župnik. Na bratskom ruku preko 20 fratara.<br />

05. VIII. sa zvonika crkve sv. Petra Andrija, Dane i Stipe skinuli zvona kako<br />

bi zamijenili drvenu konstrukciju koja je istrunula.<br />

19. VIII. dao konzervatorima u Splitu da urede raspelo iz crkve sv. Ivana K.<br />

koje datira s kraja 18. st.. Poelo bojenje crkve sv. Ante na Kraljicama.<br />

25. VIII. Siniša Spahija oistio i popuno sljubnice na sakristiji sv. Danijela<br />

05. IX. Blagoslovljena kapelica na Kraljicama. Peta u zadnje tri godine.<br />

02.-03. X. Misionar u Kongu fra Ilija Bariši boravio u našoj župi.<br />

29. X. Dopremljen kamen: menza i postolje, za novi oltar u crkvi sv. Ante<br />






Z

1. Šime Kozi 100<br />

2. Jere p. Frane Klisovi 200<br />

3. Zorka Stani 50<br />

4. Zorka Maglov 50<br />

5. Ivan Maglov 50<br />

6. Ive Vrljac 100<br />

7. Nevenka Ramadža 30<br />

8. Jure Vuenovi 100<br />

9. Drago Ronevi 50<br />

10. + Marko Vukši 100<br />

11. Dane p. J. Vuenovi 200<br />

12. Ljiljana Mrdeža 50<br />

13. Denis Ronevi 100<br />

14. Mladenko Rak 200<br />

15. Jerko Klarendi 50<br />

16. Dane Mišura 50<br />

17. Antula Vukši 30<br />

18. Dragica Blae ž. M. 100<br />

19. Nada Junakovi 50<br />

20. Mile p. K. Mišura 100<br />

21. Vjera Vuenovi 100<br />

22. Denis Vuenovi 100$<br />

23. Borka Ronevi 50<br />

24. Ivica Klisovi 100<br />

25. Janja Klisovi 130<br />

26. Boško Blae 50<br />

27. Joso Malenica 50<br />

28. Zlata Vuenovi 50<br />

29. Niko Blai 50<br />

30. Anelka Ramadža 40<br />

31. Zdenko Grubišii 100<br />

KUMSTVA<br />

lanovi naše župe preuzeli su<br />

kumstva nad 25 djece iz Konga.<br />

Oni e ih svojom donacijom od<br />

50 pratiti kroz 6 godina koliko<br />

traje osnovno obrazovanje. Jedna<br />

od tih donacija ide za izobrazbu<br />

jednog sveenikog kandidata.<br />

Bog neka im plati zdravljem duše<br />

Molimo za dobrotvore naše!<br />

Udostoj se, Gospodine, sve koji nam<br />

dobro ine, poradi imena svoga<br />

nagraditi životom vjenim.<br />

Svojim doprinosom ukljuite se<br />

i vi u društvo prijatelja i dobroinitelja.<br />


18. XII. 17,00 - Biranj<br />

18,00 - Danilo<br />

“RIDER” * Informativni list župe “Sv. Danijela” * Danilo<br />

Izdava: Župni ured Danilo, Riderska - 15 - 22205 Perkovi<br />

Glavni i odgovorni urednik: fra Stanko Dotur, župnik<br />

Tel. & Fax.:022/ 779 581, Mob. 098 9298015 - E-mail: stanko.dotur @ si.t-com.hr<br />

List izlazi povremeno uz dopuštenje crkvenih i redovnikih poglavara<br />

Tisak: Franjo Kluz - Omiš<br />

List “Rider” uzdržava se dobrovoljnim prilozima<br />

Žiro raun: Jadranska banka d.d. 2411006 - 1100110092

POKOJ VJENI DARUJ IM GOSPODINE!<br />

24. VI. Ivan Perkovi, 04. VII. Luka Crljen, 23. VII.<br />

Vice - Šime Jakoliš, 23. VII. Tona Rak, 07. VIII. Marija<br />

Malenica, 22. VIII. Danica Ramadža, 20. IX. Ive-Ante<br />

Spahija, 27. IX. Jelka Varnica, 16. X. Marko Vukši, 20. X. Slavko -<br />

Lovre Klisovi, 26. X. Zorka Sulje, 04. XI. Zorka Celi,<br />

Umjesto cvijea za crkvu sv. Ante (22. VIII. Danica Ramadža)<br />

Ana ud. Mile Jose Jakoliš 100, Dijana Ramadža 150,<br />

Siniša Peran 250, Bože Vlastelica 100, Nikola Vlastelica<br />

100, Ratka Pavlovi 150, Blaženka Jelovi s obitelji 200,<br />

Umjesto cvijea za crkvu sv. Danijela<br />

(20. IX. Ive-Ante Spahija) Drago p. Jure Spahija 150,<br />

Umjesto cvijea za crkvu sv. Ivana<br />

(27. IX. Jelka Varnica) Olga Blaževi 150, Miljenko i<br />

Sanja Divi 100, N. N. 40, Drago Veraja 300, Marko xy 270,<br />

Ana Milutin s ob. 100, Zdenka Sladi s ob. 100, Drago Varnica 250, Cvita<br />

Janji 100 Mate Parlov 100, Stanko Crljen 100, Kata Crljen 150, Nediljko<br />

Livaja (Mia) 150, Joso Pai 50, Mirjana Putnik 50,<br />

Misionar<br />

u Kongu:<br />

fra Ilija<br />

Bariši<br />

U subotu 2. X.<br />

susreo se s<br />

vjerouenicima,<br />

a 3. X.,<br />

slavio sv.<br />

Misu<br />

na Danilu<br />

i u Slivnu

iz života iz života<br />

Procesija prigodom proslave 100. g. oltara sv. Ivana Krstitelja u Slivnu, 24. VI. 2010.<br />

Kraljice, 5. 8. ´10.: Blagoslov kapelice u ast Roenja Marijina (donator Mile Mišura)<br />

Siniša Spahija priprema materijal za popunu<br />

sljubnica na sakristiji crkve sv. Danijela<br />

Andrija Junakovi,<br />

Dane Maglov<br />

i Stipe Blae<br />

zamjenjuju<br />

drvenu<br />

konstrukciju<br />

zvona na crkvi<br />

sv. Petra<br />

5. VIII. 2010.

Info list župe Danilo GOD. VII. br. 18. 2010. - BOŽIĆ

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?