o_18rem9l8e13opo6d1c4i1htf1anaa.pdf

Primjer 1: 48 str
Tijelo se početnih dimenzija
sabija oblikovanjem na dimenzije
Potrebno je izračunati: 1.apsolutnu deformaciju, 2.deformaciju ε i 3.logaritamsku deformaciju φ
1. Apsolutna deformacija
2. Deformacije ε
3. Logaritamska deformacija φ:
a)
b)
Primjer 2: 49str
Potrebno je izračunati logaritamski stupanj deformacije ako je:
a)
b)
c)
Rješenje:
a)
b)
c)
1

Primjer: 51.str
Cilindar iz čelika Ck 10 ( i w slika 2.56) sabija se bez gubitka (μ=0) na pola svoje visine. Potrebno je
proračunati idealni i stvarni rad deformacije.
Poznato je:
Poprečni presjek
tj. visine su
Rješenje:
Logaritamska deformacija .
Iz dijagrama (slika 2.56) za materijal Ck 10 i
Volumen:
Idealni rad formacije:
Stvarni rad deformacije:
očitava se
Primjer: 53.str
Sabija se cilindar iz materijala Ck 10, početna visina i promjera na konačnu visinu
Kolika je maksimalna stvarna sila sabijanja ako pretpostavimo da je stupanj iskorištenja procesa
0,8?
Rješenje:
Početni presjek:
Volumen:
Konačni presjek:
Logaritamska deformacija:
Iz dijagrama (slika 2.56) za očitava se ,
Sila na kraju sabijanja (maksimalna stvarna sila)
Primjer: 54 str
Potrebno je izračunati srednje naprezanje plastičnog tečenja i potrebnu silu valjanja trake iz materijala Ck 10,
početnog presjeka na presjek . Promjer valjka 2R=180mm a
stupanj iskorištenja procesa procijenjen je na 0,7.
Rješenje:
Ploština površine početnog presjeka:
Ploština površine izlaznog presjeka:
Razlika visina:
Duljina luka u zahvatu:
Ploština površine oblikovanja:
Logaritamska deformacija:
Iz dijagrama za
očitava se
Srednje naprezanje plastičnog tečenja:
Stvarna sila valjanja:
2

Primjer: 55. str
Potrebno je stanjiti stjenku posude promjera dobivenu dubokim vučenjem sa na
. Materijal posude je Ck 10. Koliko je srednje naprezanje plastičnog tečenja i potrebna sila
provlačenja, ako se pretpostavi da je stupanj iskorištenja procesa 0,7.
Rješenje:
Početni presjek:
Konačni presjek:
Logaritamska deformacija:
Iz dijagrama očitava se za
Srednje naprezanje plastičnog tečenja:
Stvarna sila provlačenja:
na početku
na kraju:
Primjer: 56. str
Koliko je srednje naprezanje plastičnog tečenja i stvarna sila istiskivanja puškice promjera
uz
stanjene stjenke? Vanjski promjer na kraju istiskivanja je
, materijal Ck 10, stupanj iskorištenja
procesa je 0,5.
Rješenje:
Početni presjek:
Konačni presjek:
Logaritamska deformacija:
Iz dijagrama za
se očitava
Srednje naprezanje plastičnog tečenja:
Stvarna sila istiskivanja:
na početku
na kraju
Primjer: 64.str
Potrebno je odrediti vrijednost naprezanja plastičnog tečenja ako je poznato: aksijalno naprezanje 400 N/mm²,
tangencijalno naprezanje i radijalno naprezanje .
Rješenje:
Vrijednosti glavnih naprezanja su:
,
i
Naprezanje plastičnog tečenja iznosi:
3

Primjer: 67.str
Potrebno je odrediti naprezanje plastičnog tečenja ako je poznato: aksijalno naprezanje 400 N/mm²,
tangencijalno naprezanje -200 N/mm², radijalno naprezanje -150 N/mm².
Rješenje:
, ,
Primjer 1: 129.str
Treba odrediti iznos i mjesto specifičnog tlaka na kontaktnoj površini prizme, tlačene s visine 50 mm. Poslije
tlačenja visina iznosi 10 mm. Baza prije tlačenja iznosi
, a poslije tlačenja
. Sabijanje se obavlja u toplom stanju. Treba odrediti specifični tlak, radijalno naprezanje i
silu sabijanja za slučaj: a) kad započinje sabijanje i tečenje materijala, b) kad je sabijanje završeno. Faktor
kontaktnog trenja μ=0,125.
Rješenje:
a) kada započinje sabijanje i tečenje materijala
b) kad sabijanje završava
Primjer 2: 129. str
Koliko je iznosilo naprezanje plastičnog tečenja na početku hladnog sabijanja slobodno stojeće prizme ako su na
kraju sabijanja postignute dimenzije , baza . Specifični tlak na kraju sabijanja
je izmjeren i iznosi . Prilikom sabijanja ustanovljeno je očvršćenje materijala od 100%.
Kolika je vrijednost maksimalnog radijalnog naprezanja na kraju sabijanja?
Rješenje:
4

Primjer 3: 130.str
Koliko je maksimalno radijalno naprezanje na kraju sabijanja u slobodno stojećem punom cilindričnom tijelu
početne visine i promjera ako je ono sabijano na 50% prvobitne visine? Faktor
kontaktnog trenja iznosi 0,15 a naprezanje plastičnog tečenja na kraju sabijanja je 600 N/mm², pri čemu je to
dvostruko veća vrijednost od one što je bila na početku sabijanja.
Rješenje:
Primjer 4: 130. str
Sabija se prizma dimenzija , i na dimenzije . Pri tome je
omjer dimenzije i ostao isti kao što je bio na početku sabijanja. Sabijanje se obavlja kod 1000°C kod koje
je naprezanje plastičnog tečenja N/mm². Potrebno je izračunati:
a) kolike su stranice i ,
b) max. specifični tlak na početku i na kraju sabijanja.
Rješenje:
a) Stranice prizme su i
b)max. specifični tlak na početku i na kraju sabijanja
5

Primjer 5: 131. str
U jednoj fazi nekog proizvodnog postupka sabijanjem se sabija slobodno stojeća aluminijska prizma na konačne
dimenzije , i . Zbog efekta očvršćenja poraslo je naprezanje plastičnog
tečenja, pa kod postignutih konačnih dimenzija iznosi 120 N/mm². Kod sabijanja prvog komada izmjerena je
sila sabijanja 79700N, koja je porasla 5,35% nakon sabijanja 5000 komada. Kako se u ovoj fazi nije ništa
vidljivo mijenjalo, zaključuje se da je porast sila nastao zbog većeg udjela trenja. Koliko je povećan faktor
kontaktnog trenja nakon sabijanja 5000 komada?
Rješenje:
provjera (79700=79704)
provjera (83963=83965)
Trenje se povećalo za 50 %
Primjer 1: 139.str
Potrebno je odrediti broj matrica u kontinuiranom postupku provlačenja čelične žice početnog promjera
na konačni promjer
, bez protuvlaka. U svakoj se matrici postiže jednaka redukcija
površine presjeka . Kolika je sila provlačenja na izlasku iz 2. matrice i optimalni kut ako je
naprezanje plastičnog tečenja
i prolaskom kroz svaku matricu se povećava za 15%? Poznat
je faktor kontaktnog trenja (računati po Sachsu).
Rješenje:
Broj matrica
Logaritamska deformacija
Optimalni kut matrice
Sila provlačenja
6

Primjer 2: 140.str
Provlači se Al žica početnog promjera na konačni promjer postupkom kontinuiranog
provlačenja kroz matrica, tako da se u svakoj matrici obavlja jednaka redukcija presjeka žice. Potrebno je
odrediti redukcije presjeka u postocima. Koliki je promjer žice na izlasku iz 3. matrice i njezin optimalni kut,
ako je poznat faktor kontaktnog trenja μ=0,05?
Rješenje:
Redukcija nakon n=9 prolaza
Promjer nakon treće matrice
Logaritamska deformacija
Optimalni kut matrice
Primjer 3: 141.str
Treba odrediti najmanji mogući izlazni promjer matrice s polukutom konusa α =9° za provlačenje okruglog
profila početnog promjera
. Na profil djeluje i sila protuvlaka koja uzrokuje naprezanje upola
manje od vrijednosti naprezanja plastičnog tečenja . Proces teče bez očvršćenja i uz faktor kontaktnog trenja
μ =0,05. Koliki je optimalni kut matrice?
Rješenje:
Uvjet maksimalne redukcije je
7

Primjer 4: 142.str
Treba provjeriti da li je moguće provlačenje čelične žice promjera na promjer ako
raspolažemo matricom polukuta uz poznati faktor trenja . Ako je provlačenje moguće,
izračunati silu provlačenja. Naprezanje plastičnog tečenja na izlasku iz matrice je
(izračunati
po Siebelu).
Logaritamska deformacija
Sila provlačenja
8

Primjer 1: 147.str
Dubokim vučenjem okrugle posude iz čeličnog lima vlačne čvrstoće i debljine lima s= 1
mm dobivene su dimenzije unutarnjeg promjera
i visine posude H= 250 mm. Matrica je
izvedena iz sivog lijeva s polumjerom zaobljenja
. Za sve tarne površine vrijedi faktor kontaktnog
trenja μ= 0,2.
Treba odrediti:
1. početni promjer rondele
2. potreban broj operacija dubokog vučenja
3. da li je potreban tlačni prsten
4. veličinu sile tlačnog prstena
5. veličinu sile žiga (samo za prvu fazu dubokog vučenja)
Poznato je:
Rješenje:
Početni promjer rondele
Potreban broj operacija dubokog vučenja
usvaja se
usvaja se
Potrebne su tri operacije dubokog vučenja
Provjera da li je potreban tlačni prsten
Tlačni prsten je potreban
Veličina sile tlačnog prstena:
Veličina sile žiga:
9

Primjer 2: 149. str
Dubokim vučenjem okrugle posude od čeličnog lima maksimalne vlačne čvrstoće
postignuto je nakon prve faze vučenja s maksimalno dopuštenom redukcijom unutarnjeg promjera
i vanjskog promjera
. Matrica je izvedena od sivog lijeva s polumjerom zaobljenja ruba
. Za sve tarne površine vrijedi faktor kontaktnog trenja μ= 0,1. Izmjereno je naprezanje u limu zbog
plastične deformacije prijelaza iz rondele u cilindrično tijelo i uslijed sile trenja tlačnog prstena te ovo
naprezanje iznosi
. Poznato je srednje naprezanje plastičnog tečenja
i
Treba odrediti:
1. početni promjer rondele
2. specifični tlak tlačnog prstena za vrijeme procesa dubokog vučenja
3. silu tlačnog prstena
4. silu žiga
Rješenje:
Početni promjer rondele
Specifični tlak tlačnog prstena
Sila tlačnog prstena
Sila žiga
10

Primjer 3: 150.str
Iz okrugle rondele promjera
i debljine s= 1,5 mm izrađuje se postupkom dubokog vučenja
posuda promjera . Materijal rondele je mekani čelik vlačne čvrstoće . Matrica
je alata izvedena iz sivog lijeva i ima polumjer zaobljenja
. Faktor kontaktnog trenja za sve tarne
površine je μ= 0,1. Poznato je N/mm²; . Treba izračunati:
1. da li je moguće posudu izraditi u jednoj ili treba više faza
2. da li je u postupku dubokog vučenja potreban vlačni prsten
3. kolika se naprezanja javljaju u materijalu
4. kolika je sila na žigu alata
Rješenje:
Broj faza dubokog vučenja:
posudu je moguće izraditi u jednoj operaciji
Da li je potreban tlačni prsten:
Potreban je tlačni prsten
Naprezanja u materijalu:
Sila žiga
11