Studijski program doktorskog studija u akademskoj 2011/2012

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU 

MEDICINSKI FAKULTET OSIJEK 

Poslijediplomski doktorski studij 

B I O M E D I C I N A I Z D R A V S T V O 

Osijek, 2011/2012.

Sadržaj 

1. UVOD/OPĆI DIO ....................................................................................................................................................... 4 

1.1. Naziv studija, znanstveno područje i polja kojima pripada................................................................................ 4 

1.2. Nositelj studija i suradne ustanove koje sudjeluju u pokretanju i izvođenju doktorskog programa ................. 4 

1.3. Cilj i svrha studija ............................................................................................................................................... 4 

2. OPIS PROGRAMA ..................................................................................................................................................... 5 

2.1. Struktura i organizacija doktorskog programa .................................................................................................. 5 

2.1.1. Struktura studijskog programa .................................................................................................................. 5 

2.1.2. Organizacija studijskog programa .............................................................................................................. 6 

2.2. Popis obaveznih i izbornih predmeta/modula s brojem sati aktivne nastave i ECTS bodovima ....................... 7 

2.2.1. Popis predmeta i praktikuma obaveznog modula "Temelji znanstvenoistraživačkog rada" i njihova 

bodovna vrijednost .................................................................................................................................... 7 

2.2.2. Popis predmeta i praktikuma obaveznog izbornog modula "Eksperimentalna biomedicina" i obaveznog 

izbornog modula "Klinička medicina" i njihova bodovna vrijednost ......................................................... 8 

2.2.3. Popis predmeta i praktikuma obaveznog izbornog modula Interdisciplinarana znanja i vještine i njihova 

bodovna vrijednost .................................................................................................................................... 9 

2.2.4. Popis izbornih modula i predmeta i njihova bodovna vrijednost ............................................................ 10 

2.3. Popis obaveznih i izbornih aktivnosti i kriteriji za njihovo izražavanje u ECTS bodovima................................ 16 

2.3.1. Obavezne aktivnosti (najmanje 90 ECTS) ................................................................................................. 16 

2.3.2. Izborne znanstvene, izvannastavne aktivnosti (najmanje 45 ECTS) ........................................................ 17 

2.4. Opis predmeta i praktikuma ............................................................................................................................ 20 

2.4.1. Obavezni modul "Temelji znanstvenoistraživačkog rada" ....................................................................... 20 

2.4.2. Obavezni izborni modul "Eksperimentalna biomedicina" ....................................................................... 28 

2.4.3. Obavezni izborni modul "Klinička medicina" ........................................................................................... 39 

2.4.4. Obavezni izborni modul "Interdisciplinarna znanja i vještine" ................................................................ 49 

2.4.5. Izborni modul "Neuroznanost" ................................................................................................................ 53 

2.4.6. Izborni modul "Organski sustavi i tkiva" .................................................................................................. 60 

2.4.7. Izborni modul "Genetika, molekularna i stanična medicina" .................................................................. 69 

2.4.8. Izborni modul "Reprodukcija, razvoj, sazrijevanje " ................................................................................ 76 

2.4.9. Izborni modul "Infekcija i imunost " ........................................................................................................ 84 

2.4.10. Izborni modul "Eksperimentalna i klinička onkologija" ........................................................................... 93 

2.4.11. Izborni modul "Suvremena dijagnostika i terapija " .............................................................................. 103 

2.4.12. Izborni modul "Kirurgiija i srodne znanosti " ......................................................................................... 114 

2.4.13. Izborni modul "Javno zdravstvo" ........................................................................................................... 128 

2.5. Ritam studiranja i obaveze studenata, uvjeti za napredovanje kroz studij (uvjeti za upis u sljedeći semestar i 

godinu studija, preduvjeti upisa pojedinog predmeta/modula ..................................................................... 142 

2.5.1. Ritam studiranja i obaveze doktorskih kandidata/studenata koji studiraju u punom radnom vremenu142 

2.5.2. Ritam studiranja i obaveze doktorskih kandidata/studenata koji studraju u dijelu radnog vremena ... 142 

2.5.3. Uvjeti za upis u sljedeći semestar i godinu studija ................................................................................. 143 

2.5.4. Preduvjeti upisa pojedinih predmeta/modula....................................................................................... 143 

2.5.5. Individualni plan studija ......................................................................................................................... 143 

2.6. Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij (način odabira studenta, obaveze studijskih savjetnika i voditelja 

doktorskih radova, te doktorskih kandidata) ................................................................................................. 144 

2

2.6.1. Način odabira studenta i studijskog savjetnika (mentora) .................................................................... 144 

2.6.2. Obaveze studijskih savjetnika i voditelja doktorskog rada (mentor doktorata) .................................... 145 

2.6.3. Obaveze studenta/doktorskih kandidata .............................................................................................. 146 

2.7. Popis predmeta i modula koji studenti mogu izabrati s drugih poslijediplomskih doktorskih i specijalističkih 

studijskih programa ....................................................................................................................................... 147 

2.7.1. Predmeti koje studenti mogu izabrati s drugih poslijediplomskih doktorskih studija ........................... 147 

2.7.2. Predmeti ponuđeni studentima drugih poslijediplomskih doktorskih studija ...................................... 148 

2.8. Popis predmeta i modula koji koji se mogu izvoditi na stranom jeziku ......................................................... 148 

2.9. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova (bodovna vrijednost poredmeta izabranih s drugog studija na 

sveučilištu predlagaču ili drugom sveučilištu)................................................................................................ 148 

3

UVOD/OPĆI DIO 

1.1. Naziv studija, znanstveno područje i polja kojima pripada 

Naziv studijskog programa je Poslijediplomski doktorski studij Biomedicina i zdravstvo. Pripada 

znanstvenom području 3. Biomedicina i zdravstvo, znanstvenim poljima, 3.01 Temeljne medicinske znanosti, 3.02 

Kliničke medicinske znanosti, 3.03 Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, 3.07 Druge grane kliničke medicine 1 . 

Dopusnicu za izvođenje narečenog studija izdalo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa 14. veljače 2007. 

godine. 

1.2. Nositelj studija i suradne ustanove koje sudjeluju u pokretanju i izvođenju doktorskog programa 

Nositelj studija je Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Sveučilište povjerilo je organizaciju i 

izvođenje studija Medicinskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i njegovim nastavnim bazama. 

1.3. Cilj i svrha studija 

Cilj Poslijediplomskog doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo osposobljavanje je studenata za 

samostalni znanstvenoistraživački rad u znanstvenom području Biomedicine i zdravstva. Postiže se ovladavanjem 

suvremenom metodologijom znanstvenoistraživačkog rada, usvajanjem vještina i znanja temeljenih na novim 

znanstvenim spoznajama i tehnologiji, te usvajanjem stavova u skladu s najvišim etičkim normama koje vrijede u 

spomenutom znanstvenom području. 

Svrha studija je da studenta osposobi za samostalni znanstvenoistraživački i akademski rad na sveučilištu, 

znanstvenim institutima, sveučilišnim i kliničkim bolnicama zdravstvenim zavodima i institutima, kao i za rad u 

poslovnom sektoru, gdje se traži rješavanje radnih zadataka i donošenje odluka na znanstveni način (analiza, 

sinteza, evaluacija) i znanstvenim pristupom visoke razine (projekti, komunikacija, prezentacija). 

1 www.mzos.hr 

4

2. OPIS PROGRAMA 

2.1. Struktura i organizacija doktorskog programa 

2.1.1. Struktura studijskog programa 

Studijski program po kojem je ustrojen Poslijediplomski doktorski studij Biomedicina i zdravstvo sastoji se 

od organizirane nastave, neposrednog individualnog znanstvenoistraživačkog rada doktorskog kandidata na 

doktorskoj disertaciji uz sudjelovanje mentora te od izbornih, izvannastavnih znanstvenih i nastavnih aktivnosti. 

U primjeni europskog sustava prijenosa bodova (ECTS) u Poslijediplomskom doktorskom studiju 

Biomedicina i zdravstvo, sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti I visokom obrazovanju (u daljnjem tekstu: 

Zakon) i Statutu Medicinskog fakulteta Osijek Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (u daljnjem tekstu : 

Sveučilište), polazimo od dogovora prihvaćenog u čitavom europskom prostoru visokog obrazovanja, da rad 

potreban za savladavanje jedne akademske godine studija iznosi 60 ECTS bodova. Prema tome, za završetak studija 

i svih propisanih obaveza u najmanje 3 godine, svaki student stječe ukupno najmanje 180 ECTS bodova. 

Ukupnih 180 ECTS bodova raspodjeljuje se na: 

 

 

 

organiziranu nastavu 45 ECTS bodova, odnosno 1/4 ukupnog broja bodova; 

individualni znanstvenoistraživački rad doktorskog kandidata na doktorskoj disertaciji valoriziran kroz 

njegove znanstvenoistraživačke publikacije vezane uz doktorat 90 ECTS bodova, odnosno 1/2 

ukupnog broja bodova; 

izvannastavnu, znanstvenu aktivnost 45 ECTS bodova, odnosno 1/4 ukupnog broja bodova. 

Organizirana nastava 

Iz organizirane nastave svaki doktorski kandidat/student mora steći ukupno najmanje 45, 0 ECTS bodova 

za dovršenje studija. Budući da metodologija izračuna ECTS bodova (detalji u daljnjim poglavljima) nije vezana 

isključivo uz satnicu aktivne nastave, 45 ECTS bodova iznosi, ovisno o izboru predmeta i praktikuma, 360 ± 45 sati 

kontaktne nastave. 

Svaki doktorski kandidat mora steći svih 15, 0 ECTS bodova iz obaveznog modula "Temelji 

znanstvenoistraživačkog rada". 

Iz obaveznog izbornog modula "Eksperimentalna biomedicina" i/ili obaveznog izbornog modula "Klinička 

medicina" svaki doktorski kandidat mora dodatno izabrati praktikuma i predmeta u vrijednosti od još najmanje 10, 

0 ECTS bodova. Od izabranih predmeta i praktikuma, svaki doktorski kandidat mora izabrati najmanje 3 praktikuma 

ili seminarskih radionica. Doktorski kandidat koji je završio diplomski studij medicine ili diplomski studij 

veterinarske medicine, diplomskom izobrazbom nije stekao vještine koje su preduvjet za praktični rad u 

laboratoriju. Stoga, ukoliko planira raditi doktorat u području eksperimentalne biomedicine, mora izabrati 

preparativni praktikum Opće laboratorijske vještine (računa se u 10, 0 ECTS bodova). 

Iz obaveznog izbornog modula "Interdisciplinarna znanja i vještine", svaki doktorski kandidat mora izabrati 

predmeta ili praktikuma u vrijednosti najmanje 5, 0 ECTS boda. 

Predmeti i praktikumi obaveznog modula i obaveznih izbornih modula upisuju se u Individualni plan 

studija, indeks i zapisnik o ispitima. 

Iz izbornih predmeta i praktikuma svaki doktorski kandidat mora steći razliku do 45, 0 ECTS bodova, što 

iznosi najmanje 15, 0 ECTS bodova (45, 0 – (15+10+5) = 15, 0). Predmeti i praktikumi izbornih modula upisuju se u 

Individualni plan studija, indeks i zapisnik o ispitima. 

Iznimno, doktorski kandidat može predmete i praktikume u organiziranoj nastavi zamijeniti samostalnim 

proučavanjem znanstvene literature sa završnim ispitom, ali najviše u vrijednosti do 8, 0 ECTS bodova. Samostalno 

proučavanje literature sa završnim ispitom odabire se u dogovoru sa studijskim savjetnikom. Namijenjeno je, u 

pravilu, za studente koji rade doktorski rad u uskoj, specifičnoj grani Biomedicine i zdravstva, za koju nema izbornih 

predmeta i praktikuma u predloženom studijskom programu i u studijskim programima fakulteta koji čine RH 

mrežu poslijediplomskih studija iz područja biomedicine i zdravstva. 200 stranica samostalnog proučavanja 

znanstvene literature sa završnim ispitom vrijedi 1, 0 ECTS bod. Zbog evaluacije sadržaja i razine, literatura koja se 

proučava mora biti uz kratko pismeno obrazloženje priložena voditelju studija. Završni ispit obavlja nositelj 

predmeta ili dva ispitivača koje imenuje voditelj studija. Vijeće za poslijediplomske doktorske studije, putem 

voditelja studija prima na znanje obrazloženje, literaturu i ispitivača. Samostalno proučavanje literature sa 

završnim ispitom, ukoliko ga student i mentor odaberu, oabvezno se upisuje u Individualni plan studija. 

5

Sukladno već spomenutom sporazumu Dekana medicinskih fakulteta RH, upisivanjem, slušanjem i 

polaganjem ispita iz predmeta i praktikuma na drugim fakultetima organiziranim u RH mrežu poslijediplomskih 

studija iz područja biomedicine i zdravstva (Medicinski fakulteti u Zagrebu, Rijeci i Splitu) može se steći najviše 45% 

ukupnog broja bodova predviđenih za organiziranu nastavu, što iznosi 20, 0 ECTS bodova. Tih 20, 0 ECTS bodova, u 

pravilu, se može steći u kategoriji izbornih predmeta i praktikuma ili predmeta i praktikuma generičkih, 

interdisciplinarnih vještina. Isto vrijedi, u pravilu, za upisivanje, slušanje i polaganje ispita iz predmeta i praktikuma 

studija "Molekularne bioznanosti" nositelj koga su Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku i Institut "Ruđer 

Bošković". Upisivanje predmeta na drugim srodnim studijima u zemlji nije obavezno. Međutim, ukoliko doktorski 

kandidat, u dogovru s mentorom, planira upisati predmete na drugom fakultetu i ti se predmeti obavezno upisuju 

u Individualni plan studija, indeks i zapisnik o ispitima. 

Upisivanjem, slušanjem i polaganjem ispita iz predmeta i praktikuma na biomedicinskim i srodnim 

poslijediplomskim doktorskim studijima u inozemstvu, također se, u pravilu, može steći 45% ukupnog broja ECTS 

bodova predviđenih za organiziranu nastavu, što u našem slučaju iznosi 20, 0 ECTS bodova. Ukoliko odslušana 

nastava nije bodovana ECTS sustavom, Vijeće za poslijediplomske doktorske studije izvršit će, na temelju priložene 

dokumentacije (Dodatak diplomi ili slični dokument; okvirni sadržaj, satnica aktivne nastave, oblici nastave, 

literatura za ispit, način polaganja ispita). 

Za prijelaznike sa poslijediplomskih sveučilišnih studija prema starom zakonu (Znanstvenog 

poslijediplomski studij Biomedicina i zdravstvo i slični), Vijeće poslijediplomskih doktorskih studija može odrediti 

predmete koji se priznaju jednakovrijednim, ali i razlikovne predmete i praktikume koje pristupnik mora upisati i 

odslušati u prijelaznoj (razlikovnoj) godini. 

U kliničkim medicinskim znanostima nije neuobičajeno paralelno upisivanje i pohađanje specijalističkog 

(prema starom Zakonu, stručnog poslijediplomskog) i doktorskog (prema starom Zakonu, znanstvenog) 

poslijediplomskog studija. Za polaznike takvih paralelnih poslijediplomskih studija, Vijeće za poslijediplomske 

doktorske studije također može odrediti predmete koji se priznaju jednakovrijednim. 

Jednakovrijedni predmeti, razlikovni predmeti i praktikumi, upisuju se u Individualni plan studija. Ukoliko 

odslušana nastava nije bodovana ECTS sustavom, Vijeće poslijediplomskih doktorskih studija izvršit će, na temelju 

priložene dokumentacije (okvirni sadržaj, satnica aktivne nastave, oblici nastave, literatura za ispit, način polaganja 

ispita. 

INDIVIDUALNI ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD NA DOKTORSKOJ TEZI 

Vidi pod 2.3.1 

IZVANNASTAVNA, ZNANSTVENA AKTIVNOST 

Vidi pod 2.3.2 

2.1.2. Organizacija studijskog programa 

Studij se organizira u dva oblika: studij u punom radnom vremenu ("full time", za znanstvene novake 

zaposlene u sustavu znanosti i visokog obrazovanja) i studij u dijelu radnog vremena ("part time", doktorski 

kandidati zaposleni izvan sustava znanosti i visokog obrazovanja, npr. u sustavu zdravstva). Zbog doktorskih 

kandidata koji studij pohađaju u dijelu radnog vremena, studij se organizira u poslijepodnevnim satima, u pravilu, s 

početkom u 15.00 sati. 

Sukladno Zakonu i Statutu, te preporukama rektorskog zbora poslijediplomski doktorski studij 

Biomedicina i zdravstvo u punom radnom vremenu traje najmanje 3 godine ili 6 semestara, a studij u dijelu radnog 

vremena, u pravilu, najmanje 5 godina ili 10 semestara. 

Doktorski kandidati koji studiraju u punom vremenu i doktorski kandidati koji studiraju u dijelu radnog 

vremena dužni su steći jednaki broj ECTS bodova. Ukupno najmanje 180, 0 ECTS bodova za završetak studija, 

strukturiranih na način kako je to objašnjeno pod 2.1.1 Doktorski kandidati koji studiraju u dijelu radnog vremena, 

u dogovoru sa studijskim savjetnikom i rukovoditeljem ustanove u kojoj rade, raspodjeljuju vrijeme za 

znanstvenoistraživački rad na dulji vremenski period (90,0 ECTS bodova za znanstvenoistraživački rad na doktorskoj 

tezi ekvivalent je radu u punom radnom vremenu u trajanju od najmanje 3 semestra). Ritam studiranja i obaveze 

studenata za dva oblika studija opisan je u točki 2.5.1 i 2.5.2. 

6

2.2. Popis obaveznih i izbornih predmeta/modula s brojem sati aktivne nastave i ECTS bodovima 

2.2.1. Popis predmeta i praktikuma obaveznog modula "Temelji znanstvenoistraživačkog rada" i njihova 

bodovna vrijednost 

Svaki doktorski kandidat mora upisati, slušati i polaganjem ispita steći svih 15, 0 ECTS bodova iz 

obaveznog modula "Temelji znanstvenoistraživačkog rada". 

Cilj modula "Temelji znanstvenoistraživačkog rada" je stjecanje temeljnih znanstvenih vještina, znanja i 

stavova neophodnih za istraživački rad u znanstvenom području biomedicine i zdravstva. Svrha modula je 

osposobljavanje doktorskih kandidata u teorijskim i praktičnim aspektima koji su preduvjet za uspješno 

savladavanje doktorskog studija i izobrazbu za znanstvenoistraživački rad. 

1. OBAVEZNI MODUL "TEMELJI ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKOG RADA" 

Koordinator modula: prof.dr.sc. J. Barbić 

Zamjenik prof.dr.sc. I Drenjančević 

KOD 

KOLEGIJA 

NAZIV PREDMETA ILI PRAKTIKUMA I NOSITELJ P S V P+S+V ECTS 

MOP101 

MOP102 

Sustav znanosti, izobrazba znanstvenika i etika u 

biomedicini (prof.dr.sc. J. Barbić/prof.dr.sc. G. 

Miličević/prof.dr.sc. I. Drenjančević) 

Što jest, a što nije medicina utemeljena na 

dokazima? (prof.dr.sc. S. Kurbel) 

16 8 / 24 3, 0 

6 6 / 12 1, 0 

MOP103 Praktikum: Biostatistika (doc.dr.sc. V. Ilakovac) 6 6 24 36 6, 5 

MOP104 

MOP105 

MOP106 

Praktikum: Pretraživanje znanstvene literature 

putem interneta (doc. dr.sc. M. Štefanić) 

Praktikum: Kako napisati izvorni znanstveni članak? 

(prof.dr.sc. D. Kadojić/prof.dr.sc.I. Mihaljević) 

Praktikum: Kako pripremiti poster i održati usmenu 

prezentaciju na znanstvenom skupu? (prof.dr.sc. R. 

Radić) 

/ / 8 8 1, 5 

2 2 8 12 1, 5 

/ / 8 8 1, 5 

UKUPNO 100, 0 15, 0 

7

2.2.2. Popis predmeta i praktikuma obaveznog izbornog modula "Eksperimentalna biomedicina" i obaveznog 

izbornog modula "Klinička medicina" i njihova bodovna vrijednost 

Ovisno o polju i grani biomedicine i zdravstva u kojoj radi doktorat, svaki doktorski kandidat iz obaveznog 

izbornog modula "Eksperimentalna biomedicina" i/ili obaveznog izbornog modula "Klinička medicina" mora 

izabrati predmeta, praktikuma, radionica u vrijednosti dodatnih 10, 0 ECTS bodova, od kojih najmanje 3 moraju biti 

praktikumi i/ili seminarske radionice. Doktorski kandidati koji su završili diplomski studij medicine ili diplomski 

studij stomatologije ili diplomski studij veterinarske medicine u diplomskoj nastavi nisu stekli vještine (volumetrija, 

upotreba pehametra, rad s analitičkom vagom, centrifugiranje bioloških uzoraka, vođenje dokumentacije o 

eksperimentu, sigurnost u laboratoriju, rad s radioaktivnim nuklidima) koje su preduvjet za praktični rad u 

laboratoriju te, ukoliko planiraju raditi doktorat u području temeljnih biomedicinskih znanosti, moraju izabrati 

preparativni praktikum Opće laboratorijske vještine, koji im se računa u 10, 0 ECTS bodova. 

Cilj obaveznih izbornih modula je usvajanje praktičnih znanstvenih vještina, tehnika i metodologije iz 

temeljnih medicinskih (2.A Eksperimentalna biomedicina) i kliničkih znanosti (2.B Klinička medicina). Svrha modula 

je da osposobi doktorskog kandidata za neposredno izvođenje eksperimentalnog rada, odnosno za samostalno 

prikupljanje, obradu i analizu ekperimentalnih podataka uz doprinos mentora. 

2.A OBAVEZNI IZBORNI MODUL "EKSPERIMENTALNA BIOMEDICINA" 

Koordinator modula: prof.dr.sc. M. Heffer-Lauc 

Zamjenik: prof.dr.sc. LJ. Glavaš-Obrovac 

KOD 

KOLEGIJA 

MOP201 

MOP202 

MOP203 

MOP204 

MOP205 

MOP206 

MOP207 

MOP208 

MOP209 

MOP210 

NAZIV PREDMETA ILI PRAKTIKUMA I NOSITELJ 

Preparativni praktikum: Opće laboratorijske 

vještine (prof.dr.sc. M. Baus – Lončar) 

Praktikum: Biokemijske metode (prof.dr.sc. M. 

Heffer ) 

Praktikum: Imunokemijske i elektroforetske 

metode (prof.dr.sc. M. Heffer) 

Praktikum: Tehnologija rekombinantne DNA i 

kloniranja gena u biomedicinskim istraživanjima 

(prof.dr.sc. Lj. Glavaš-Obrovac) 

Praktikum: Kultura stanica u biomedicinskim 

istraživanjima (prof.dr.sc. Lj. Glavaš - Obrovac) 

Praktikum: Suvremeni postupci proučavanja građe 

stanica i tkiva (prof.dr.sc. Lj. Kostović – Knežević) 

Pokusne životinje u biomedicinskim istraživanjima 

(prof.dr.sc. M. Heffer) 

Otkriće lijekova (prof.dr.sc. M. Mesić/prof.dr.sc. M. 

Merćep) 

Regulacija rasta i diobe stanice u fiziološkim i 

patološkim uvjetima (prof.dr.sc. S. Volarević) 

Odabrane teme iz koštane biologije (doc.dr.sc. I. 

Kalajzić/prof.dr.sc. J. Milas Ahić) 

P S V P+S+V ECTS 

5 5 20 30 4, 5 

10 6 8 24 2, 5 

4 2 6 12 1, 5 

8 8 8 24 3, 0 

8 8 8 24 3, 0 

5 6 6 17 2, 0 

12 4 4 20 2, 0 

8 4 0 12 1, 0 

8 4 0 12 1, 5 

6 12 0 18 2, 0 

UKUPNO 193 23 

8

2.B OBAVEZNI IZBORNI MODUL "KLINIČKA MEDICINA" 

Koordinator modula: prof.dr.sc. J. Čulig 

Zamjenik:prof.dr.sc. D. Primorac 

KOD 

KOLEGIJA 


MOP301 Uvod u klinička istraživanja (prof.dr.sc. J. Čulig) 6 6 0 12 1, 0 

MOP302 

Seminarska radionica: Klinički terapijski pokus 

(prof.dr.sc. J. Čulig) 

15 15 0 30 3, 0 

MOP303 Praktikum: Klinička biostatistika (doc.dr.sc. V. 

Ilakovac) 

MOP304 Epidemiološke metode u biomedicini (prof.dr.sc. D. 

Puntarić) 

5 5 15 25 4, 0 

8 4 0 12 1, 0 

MOP305 

MOP307 

MOP308 

Molekularni temelji bolesti, dijagnostike i liječenja 

(prof.dr.sc. D. Primorac) 

Telemedicina (prof.dr.sc. I. Klapan, doc.dr.sc. Ž. 

Vranješ) 

Kvantitativne metode u kliničkim istraživanjima 

(akademik S. Gamulin) 

18 12 6 36 3, 5 

18 12 0 30 3, 5 

6 14 0 20 2,0 

MOP 309 Populacijska genetika (doc.dr.sc. M. Štefanić) 4 

10 

1 

6 

20 

2 

2,0 

2 

UKUPNO 185 20,0 

2.2.3. Popis predmeta i praktikuma obaveznog izbornog modula Interdisciplinarana znanja i vještine i njihova 

bodovna vrijednost 

Svaki doktorski kandidat mora izabrati predmeta i praktikuma u vrijednosti dodatnih 5, 0 ECTS bodova iz 

obaveznog izbornog modula "Interdisciplinarna znanja i vještine". 

2. OBAVEZNI IZBORNI MODUL "INTERDISCIPLINARNA ZNANJA I VJEŠTINE" 

Koordinator modula: Akademik P. Rudan 

Zamjenik: prof.dr.sc. I. Drenjančević 

KOD NAZIV PREDMETA ILI PRAKTIKUMA I NOSITELJ P S V P+S+V ECTS 

MOP310 

MOP311 

MOP312 

Praktikum: Znanstvenoistraživački projekt – ideja, 

prijedlog, realizacija, vođenje (prof.dr.sc.I. 

Drenjančević) 

Praktikum: Pisanje znanstvenog članka na engleskom 

jeziku/ Writing a scientific paper in English (prof.dr. 

D. Raucher / prof.dr.sc. J. Barbić) 

Antropologija (Akademik P. Rudan/prof.dr.sc. Mate 

Mihanović) 

2 2 8 12 2, 0 

2 4 18 24 4, 0 

12 4 4 20 2, 5 

UKUPNO 56 8, 5 

9

Cilj ovoga modula je usvajanje interdisciplinarnih, generičkih vještina i stavova, karakterističnih za 

poslijediplomsku razinu studija. Svrha modula je osposobljavanje doktorskog kandidata za razumijevanje 

biomedicinskih znanosti u širem društvenom i humanističkom kontekstu, te da ga pripremi za daljnju izobrazbu 

(postdoktorski studij) kao i za samostalni znanstvenoistraživački rad na vlastitom projektu nakon završetka 

doktorskog studija. 

2.2.4. Popis izbornih modula i predmeta i njihova bodovna vrijednost 

Svaki doktorski kandidat je obavezan iz izbornih predmeta i praktikuma steći preostale bodove 

predviđene za organiziranu nastavu . Prema tome, dužan je upisati, slušati i polagati ispite iz izborne nastave u 

vrijednosti najmanje 15, 0 ECTS bodova (45, 0 – 30 = 15, 0 ECTS). 

Cilj izbornih modula, predmeta i praktikuma je rješavanje specifičnih metodoloških ili sadržajnih 

znanstvenih pitanja vezanih uz znanstvenoistraživački rad doktorskog kandidata na doktorskoj tezi. S liste 

ponuđenih izbornih modula i predmeta doktorski kandidat će, u dogovoru sa mentorom, slobodno izabrati one koji 

su vezani uz metodologiju i/ili sadržaj teme doktorskog rada. Jedino ograničenje je: 

 

 

kliničke predmete internističkih grana, u pravilu, mogu upisati samo studenti koji su završili diplomski 

studij medicine, stomatologije, veterinarske medicine i farmacije 

kliničke predmete kirurških grana mogu, u pravilu, upisati samo studenti koji su završili diplomski 

studij medicine ili stomatologije. 

Studenti ne moraju upisati, slušati i polagati sve predmete unutar jednog izbornog modula, već mogu 

izabrati bilo koji predmet iz bilo kojeg izbornog modula do ukupne vrijednosti od najmanje 15, 0 ECTS bodova. 

U studijskom programu ponuđeno je u ukupno 72 izbornia predmeta i praktikuma sa ukupnom satnicom 

od 1399 nastavnih sati. Raspoređeni su u 9 izbornih modula. Obuhvaćaju raznolike sadržaje u svim poljima 

znanstvenog područja Biomedicine i zdravstva. 

Modul "Organski sustavi i tkiva" i modul "Genetika, molekularna i stanična biomedicina" čine predmeti i 

praktikumi koji su, obzirom na sadržaj, grupirani po hijerarhijskoj organizaciji organizma - od organskih sustava i 

tkiva do stanica, gena i molekula. Modul "Reprodukcija, razvoj i sazrijevanje" sastoji se od predmeta i praktikuma u 

kojima se proučavaju znanstvene teme u rasponu od fetalne neurologije, praćenja ponašanja fetusa ultrazvukom, 

rane embriogeneze sisavaca do dječje astme. U modul "Neuroznanost" grupirani su predmeti i praktikumi kojima 

je sadržaj usredotočen na znanstvene teme vezane uz središnji i periferni živčani sustav. 

Modul "Infekcija i imunost" čine predmeti u kojima se proučavaju novije znanstvene spoznaje o 

imunološkom sustavu, imunim mehanizmima alergijskih reakcija, infekcijama u imunokompromitiranih osoba, 

patogenezi i liječenju zaraznih bolesti, te o infekcijama implantiranih materijala. U predmetima i praktikumima 

modula "Eksperimentalna i klinička onkologija" proučavaju se nove znanstvene spoznaje o etiologiji, dijagnostici i 

različitim modalitetima liječenja tumora (vakcine, imunoterapija, kirurško liječenje, radioterapija, fototerapija, 

hipertermija). Modul "Suvremena dijagnostika i terapija" čine predmeti i praktikumi u kojima se stječu znanja iz 

suvremenih dijagnostičkih (ultrastrukturnih, laboratorijskih, radioloških i molekularno bioloških) i terapijskih 

pristupa u kliničkoj medicini. U modul "Kirurgija i srodne znanosti" razvrstani su predmeti koji svojim sadržajima 

obuhvaćaju teme u rasponu od integriranog pristupa liječenju boli, anatomije, biomehanike do uporabe 

ultrazvučnog noža i koronarne kirurgije. 

Modul "Javno zdravstvo" obuhvaća predmete i praktikume sa temama u rasponu od dizajniranja mjera i 

programa zdravstvene zaštite u prevenciji malignih bolesti, registriranja lijekova i nadzora nad registracijom 

lijekova, retrospektiovnih kliničkih studija do zdravstvene ekologije. 

1. IZBORNI MODUL NEUROZNANOST 

Koordinator modula: prof.dr.sc. S. Butković Soldo 

Zamjenik: prof.dr.sc. Ž. Vukšić 

KOD 

KOLEGIJA 

NAZIV PREDMETA I NOSITELJ PREDMETA P S V BOD 

MOP411 

Integrativne funkcije živčanog sustava (prof.dr.sc. S. 

Butković Soldo) 

10 2 / 12 1, 0 

10

MOP412 

MOP413 

MOP414 

MOP415 

MOP416 

MOP417 

MOP418 

Evocirani potencijali u suvremenoj dijagnostici i 

terapiji (prof.dr.sc. S. Butković Soldo /doc.dr.sc. R. 

Liščić) 

Klasifikacija i dijagnostika psihičkih poremećaja 

(prof.dr.sc. P. Filaković) 

Psihološka trauma i posttraumatski stresni 

poremećaj (prof.dr.sc. Ž. Vukšić ) 

Praktikum: Molekularna biologija mijelina i 

plastičnost mozga (prof.dr.sc. M. Heffer ) 

Praktikum: Određivanje praga za bol u 

eksperimentalnih životinja (prof.dr.sc. A. Tvrdeić) 

Bolesti motoričkih neurona (prof.dr.sc. S. Butković 

Soldo / prof.dr.sc. E. Bilić) 

Neurobiologija liječenja psihičkih poremećaja i 

istraživanja psihofarmaka (prof.dr.sc. N. Henigsberg) 

15 2 3 20 2, 0 

10 5 / 15 1, 5 

16 4 / 20 1, 5 

8 4 12 24 3, 0 

2 4 6 12 1, 5 

20 5 5 30 3, 5 

14 6 4 24 2, 5 

UKUPNO 157 16, 5 

2. IZBORNI MODUL ORGANSKI SUSTAVI I TKIVA 

Koordinator modula: prof.dr.sc. I. Drenjančević 

Zamjenik: prof.dr.sc. I. Karner 

MOP420 

MOP421 

MOP423 

MOP424 

MOP426 

Praktikum: Patofiziologija mineralnog metabolizma i 

metaboličke bolesti kostiju (prof.dr.sc. I. Karner) 

Seminarska radionica: Primjena nuklearne medicine 

u kliničkoj patofiziologiji (prof.dr.sc. I. Karner) 

Praktikum: Regulacija krvnog tlaka (prof.dr.sc. Ines 


Praktikum: Eksperimentalni pristup mikrocirkulaciji 

(prof.dr.sc. Ines Drenjančević) 

Novi pristup dijagnozi i liječenju šećerne bolesti 

(doc.dr.sc. I. Prpić-Križevac) 

6 10 8 24 3, 0 

6 14 / 20 2, 0 

8 2 10 20 3, 0 

6 6 8 20 3, 0 

10 2 / 12 1, 0 

MOP427 Upalne bolesti debelog crijeva (prof.dr.sc. A. Včev) 12 6 2 20 2, 0 

MOP428 

Kronične upalne bolesti jetre (prof.dr.sc. S. 

Mihaljević) 

14 4 2 20 2, 0 

MOP429 Koronarna bolest (prof.dr.sc. R. Bernat) 10 10 / 20 2, 0 

UKUPNO 156 18,0 

11

3. IZBORNI MODUL GENETIKA, MOLEKULARNA I STANIČNA BIOMEDICINA 

Koordinator modula: prof.dr.sc. Lj. Glavaš Obrovac 

Zamjenik: doc. dr.sc. M. Baus Lončar 

MOP431 

Seminarska radionica: Proučavanje uloge gena 

sisavaca (prof.dr.sc. S. Gajović) 

2 12 / 14 1, 5 

MOP432 Molekularna citogenetika (prof.dr.sc. L. Brečević) 8 8 / 16 1, 5 

MOP433 

Praktikum: Apoptoza - programirana smrt stanica 

(prof.dr.sc. Lj. Glavaš Obrovac) 

/ 8 6 14 1, 5 

MOP434 Glikobiologija (prof.dr.sc. G. Lauc) 8 8 / 16 1, 5 

MOP436 

Dopremanje i ciljano navođenje lijekova (prof. dr. sc. 

D. Raucher) 

16 8 2 6 3, 0 

UKUPNO 66 9 

4. IZBORNI MODUL REPRODUKCIJA, RAZVOJ I SAZRIJEVANJE 

Koordinator modula: prof.dr.sc. S. Šijanović 

Zamjenik: prof.dr.sc. T. Belovari 

MOP442 

MOP443 

MOP444 

MOP445 

MOP446 

MOP447 

Razvojna neurobiologija čovjeka (prof.dr.sc. M. 

Judaš) 

Razvoj zametka u humanoj reprodukciji (prof.dr.sc. S. 

Šijanović) 

Seminarska radionica: Ultrazvučno praćenje fetalnog 

razvoja (prof.dr.sc. S. Šijanović) 

Praktikum: Rana embriogeneza sisavaca (prof.dr.sc. 

T. Belovari) 

Autoimunosne i autoinflamatorne bolesti u djece 

(doc. dr. sc. A. Gagro) 

Klinička anatomija male zdjelice u ginekološkoj 

kirurgiji (prof. dr. sc. R. Selthofer) 

6 12 / 18 2, 0 

14 4 6 24 2, 5 

4 8 / 12 1, 0 

8 4 6 18 2, 0 

2 8 10 1, 5 

5 7 7 19 2, 0 

UKUPNO 101 11,0 

12

5. IZBORNI MODUL INFEKCIJA I IMUNOST 

Koordinator modula: prof.dr.sc.I. Soldo 

Zamjenik: prof. dr. sc. J. Barbić 

MOP451 

MOP452 

MOP453 

MOP454 

Temeljna imunologija (prof. dr. J. Barbić/ prof. dr. sc. 

M. Merćep) 

Imunološki mehanizmi nastanka alergijskih reakcija 

(dr.sc. A. Sabioncello, / doc.dr.sc. A. Gagro, ) 

Infekcije imunodeficijentnih osoba (prof.dr.sc. I. 

Soldo) 

Patogeneza bakterijskih i virusnih infekcija 

(prof.dr.sc. J. Vraneš) 

20 8 6 34 4, 0 

10 10 / 20 2, 0 

10 4 4 18 1, 5 

10 6 2 18 2, 0 

MOP455 Infekcija biomaterijala (prof.dr.sc. J. Vraneš) 15 5 / 20 2, 0 

MOP456 Patofiziologija tuberkuloze (prof.dr.sc. N. Aberle) 6 8 8 22 2, 0 

MOP457 

Oksidacijski stres u imunopatologiji 

gastrointestinalnog trakta (doc.dr.sc. Dražen Švagelj) 

8 8 2 18 2, 0 

UKUPNO 150 15, 5 

6. IZBORNI MODUL EKSPERIMENTALNA I KLINIČKA ONKOLOGIJA 

Koordinator modula: prof.dr.sc. Z. Krajina 

Zamjenik: prof.dr.sc. A. Včev 

MOP461 

MOP462 

Dijagnostičke i terapijske dileme kod karcinoma 

prostate (prof.dr.sc. A. Tucak) 

Radioterapija tumora glave i vrata (prof.dr. sc. Z. 

Krajina) 

15 / 3 18 1, 5 

16 4 2 22 2, 5 

MOP463 Tumori debelog crijeva (prof.dr.sc. A. Včev) 12 4 4 20 2, 0 

MOP464 Imunologija tumora (prof.dr.sc. A. Juretić) 10 4 / 14 1, 5 

MOP465 

MOP466 

Praktikum: Imunohistokemijske značajke zloćudnih 

tumora (prof.dr.sc. B. Dmitrović) 

Utjecaj hipertermije i fototerapije na rast tumora 

(prof.dr.sc. M. Radačić) 

10 4 6 20 2, 0 

14 2 / 16 1, 5 

MOP467 Metastaze vrata (prof.dr.sc. D. Đanić) 10 6 4 20 2, 0 

MOP468 

Perioperacijski poremećaji zgrušavanja kod 

tumorskih bolesti (doc.dr.sc. S. Kvolik) 

5 5 5 15 1, 5 

MOP469 

Palijativna medicina (doc.dr.sc. S. Kvolik) 

9 

8 

8 

8 

8 

25 

2 

2,5 

2 

UKUPNO 170 17,0 

13

7. IZBORNI MODUL SUVREMENA DIJAGNOSTIKA I TERAPIJA 

Koordinator modula: prof.dr.sc. A. Tucak, professor 

emeritus 

Zamjenik: prof.dr.sc. B. Dmitrović 

MOP471 

Opiodi u kliničkoj praksi (doc.dr.sc. Slavica Kvolik) 

8 

8 

8 

8 

8 

8 

24 

3 

2,5 

2 

MOP472 

Praktikum: Primjena analize DNA u sudskoj medicini 

(prof.dr.sc. G. Lauc) 

4 4 6 14 1, 5 

MOP473 Suvremeni pristup urolitijazi (prof. dr.sc. A. Tucak) 20 / 4 24 2, 5 

MOP474 

MOP475 

Kardiovaskularni biomarkeri (prof.dr.sc. S. 

Balen/doc.dr.sc. A. Ružić) 

Dijagnoza i liječenje bolesti perifernih i visceralnih 

arterija (prof.dr.sc. Z. Sučić) 

10 10 5 25 2, 5 

20 / 4 24 2, 5 

MOP476 Transplantacija bubrega (prof. dr. sc. P. Orlić) 15 4 5 24 2, 5 

MOP477 

MOP478 

MOP479 

Pozitronska emisijska tomografija / kompjutorizirana 

tomografija (PET/CT) u kliničkoj praksi (prof. dr. sc. I. 

Mihaljević) 

Suvremene tehnologije u kardiologiji (prof. dr. sc. J. 

Mirat) 

Suvremeni pristupi u dijagnostici i liječenju bolesti 

štitnjače (prof.dr.sc. I. Miihaljević) 

7 7 11 25 2, 5 

10 5 5 20 2, 0 

7 6 12 25 2, 5 

UKUPNO 205 21 

8. IZBORNI MODUL KIRURGIJA I SRODNE ZNANOSTI 

Koordinator modula: prof.dr.sc. M. Turina 

Zamjenik: prof. dr. sc. Jozo Kristek 

MOP480 

Anestezija kardijalnog bolesnika u općoj kirurgiji 

(prof.dr.sc. I. Husedžinović) 

12 

1 

10 

1 

8 

8 

30 

3 

3,0 

3 

MOP481 Koronarna kirurgija (prof.dr.sc. M. Turina) 10 5 / 15 1, 5 

MOP482 

MOP483 

MOP484 

MOP485 

Primjena visokoenergetskog ultrazvuka u kirurgiji 

(prof.dr.sc. M. Vukić) 

Patofiziologija intrakranijskog tlaka i hidrocefalusa 


Liječenje boli – integrirani pristup (prof.dr.sc. K. 

Šakić-Zdravčević) 

Znanstvena istraživanja u anatomiji – stvarnost ili 

fikcija? (Prof.dr.sc. V. Nikolić) 

16 4 / 20 2, 0 

10 6 2 18 2, 0 

15 5 / 20 2, 0 

16 4 / 20 1, 5 

MOP486 

Odabrana poglavlja biomehanike (Prof.dr.sc V. 

Nikolić) 

16 4 / 20 

1, 5 

14

MOP487 

MOP488 

Biomehanika ozljeda lokomotornog sustava 

(prof.dr.sc. S. Jovanović) 

Suvremeni pristupci u dijagnostici i liječenju tumora 

dojke (prof. dr. sc. J. Fajdić) 

10 2 4 16 2, 0 

20 0 6 26 3,0 

MOP489 

Medikamentozno kirurško liječenje bolesti stražnjeg 

segmenta oka (doc.dr.sc. Damir Bosnar) 

6 

6 

2 

2 

2 

2 

10 

1 

1,0 

1 

UKUPNO 195 19, 5 

9. JAVNO ZDRAVSTVO 

Koordinator modula: prof.dr.sc. D. Puntarić 

Zamjenik: prof. dr. sc. R. Gmajnić 

MOP490 Farmakoterapija u gerijatriji (prof.dr.sc. J. Čulig) 20 10 5 35 3,0 

MOP491 

Endemska nefropatija i karcinom mokraćnog sustava 

(prof.dr.sc. D. Puntarić) 

25 

5 

5 

0 

0 

30 

3 

2, 5 

2 

MOP492 

MOP493 

MOP494 

MOP495 

Novi pristup u zaštiti eko sustava (prof.dr.sc. D. 

Puntarić) 

Životni, radni okoliš i alergijske bolesti (doc.dr.sc. D. 

Plavec) 

Registracija i nadzor lijekova i medicinskih proizvoda 

(prof.dr.sc. S. Tomić) 

Praktikum: Retrospektivne studije – znanost iz 

arhiva? (prof.dr.sc. D. Puntarić) 

20 10 0 30 2, 5 

20 10 0 30 2, 5 

10 2 0 12 1, 0 

4 6 0 10 1, 0 

MOP496 

Racionalna primjena lijekova i društvo (prof.dr.sc. J. 

Čulig) 

12 

4 

4 

0 

0 

16 

1 

1,5 

1 

MOP497 

Farmakoekonomika (prof.dr.sc. Josip Čulig) 4 

6 

4 

4 

0 

0 

10 

1 

1,0 

1 

MOP498 

Farmakoepidemiologija (prof.dr.sc. J. Čulig) 6 

6 

4 

4 

0 

0 

10 

1 

1,0 

1 

MOP499 

Upravljanje marketingom lijekova (doc.dr.sc. Ž. 

Jovanović) 

10 

1 

6 

6 

0 

0 

16 

1 

1,5 

1 

UKUPNO 199 17,5 

15

2.3. Popis obaveznih i izbornih aktivnosti i kriteriji za njihovo izražavanje u ECTS bodovima 

2.3.1. Obavezne aktivnosti (najmanje 90 ECTS) 

Doktorski studij temelji se na neposrednom znanstvenoistraživačkom radu doktorskog kandidata na 

doktorskoj tezi, uz superviziju kompetentnog mentora. Stoga je najvažnija obavezna aktivnost doktorskog 

kandidata znanstvenoistraživački rad na doktorskoj tezi. Sukladno uputama rektorskog zbora, istraživački dio 

studijskog programa valorizira se kroz znanstvenoistraživačke publikacije doktorskog kandidata vezane uz doktorski 

rad. 

Prema tome, iz skupine 2.3.1 svaki student dužan je publiciranjem znanstvenih članaka prikupiti za 

završetak studija ukupno najmanje 90 ECT bodova. 90 ECT bodova ekvivalent je znanstvenoistraživačkom radu u 

trajanju od tri semestra sa punim radnim vremenom (1 ECTS = 28 sunčanih sati). Znanstvene publikacije 

vrednovane su ECTS bodovima na način prikazan u tekstu koji slijedi. 

Izrađen i obranjen znanstveni magistarski rad prema prijašnjem zakonu može zamijeniti 30 ECTS bodova u 

ovoj skupini. Stručni magistarski rad prema prijašnjem zakonu nosi 10 ECTS bodova. Bodovi stečeni magistarskim 

radovima se ne zbrajaju. 

a) In extenso, izvorni znanstveni članak na kojem je doktorski kandidat prvi ili drugi autor, u vezi s temom 

doktorata, publiciran u znanstvenim časopisima: 

indeksiran u bazi Current Contents (CC) ............................................................................................... 60 ECTS 

indeksiran u bazi Science Citation Index (SCI) ...................................................................................... 30 ECTS 

indeksiran u bazi MEDLINE (IM) i EMBASE ........................................................................................... 15 ECTS 

b) In extenso, izvorni znanstveni članak u vezi s doktoratom publiciran u recenziranom časopisu, knjizi, 

zborniku ........................................................................................................................................... 10 ECTS 

c) Izrađen i obranjem znanstveni magistarski rad prema prijašnjem zakonu može zamijeniti 15 ECTS 

bodova u ovoj skupini. Izrađen i obranjen stručni magistarski rad prema prijašnjem zakonu može 

zamijeniti 7.5 ECTS bodova u ovoj skupini. Bodovi stečeni magistarskim radovima se ne zbrajaju. 

Barem jedan CC članak mora biti objavljen. Ostali članci mogu biti neobjavljeni, ali moraju biti 

prihvaćeni za publikaciju (traži se pismena potvrda uredništva). 

Članak indeksiran u bazi CC citiran 1-4 puta prema SCI, vrijedi dodatnih 2.5 ECTS bodova po 

citatu, dakle ukupno 62.5-70 ECTS bodova u skupini 2.3.1. 

Članak indeksiran u bazi CC citiran 5-10 puta prema SCI, vrijedi dodatnih 20 ECTS bodova, 

dakle ukupno 80 ECTS bodova u skupini 2.3.1. 

Članak indeksiran u bazi CC, citiran 11-20 puta prema SCI, vrijedi dodatnih 30 ECTS bodova, 

dakle ukupno 90 ECTS bodova u skupini 2.3.1. 

Članak indeksiran u bazi CC, citiran 21-50 puta prema SCI, vrijedi dodatnih 30 ECTS bodova u 

skupini 2.3.1, te još dodatnih 15 bodova u skupini 2.3.2 

Članak indeksiran u bazi u CC sa 51 i više citata prema SCI vrijedi dodatnih 90 ECTS bodova u 

skupini 2.3.1, te još dodatnih 30 ECTS bodova u skupini 2.3.2 

Svaki ostvareni broj bodova iznad 90 ECTS bodova u skupini 2.3.1., može se prenijeti u 

skupinu 2.3.2. 

16

2.3.2. Izborne znanstvene, izvannastavne aktivnosti (najmanje 45 ECTS) 

Iz izvannastavnih, znanstvenih aktivnosti svaki student dužan je skupiti za završetak studija ukupno 

najmanje 45 ECTS bodova, od čega najviše 10% (4, 5 ECTS) mogu biti pasivni bodovi. 

Doktorski kandidat treba biti na sve načine aktivno uključen u znanstvenoistraživačku djelatnost. 

Uobičajena mjerila za valoriziranje takve aktivnosti su, uz publiciranje znanstvenih radova (vidi 3.3.1), znanstvena 

predavanja na poziv, te izlaganja znanstvenih rezultata na znanstvenim kongresima, konferencijama, simpozijima u 

zemlji i inozemstvu (2.3.2 a i b). 

Doktorski kandidat uči kroz istraživački rad na doktorskoj tezi. Stoga u valorizaciju ukupne znanstvene 

aktivnosti doktorskog kandidata tijekom doktorskog studija svakako treba uzeti u obzir boravak na ciljanom 

znanstvenom usavršavanju u drugom laboratoriju/institutu/klinici u zemlji i inozemstvu, te sudjelovanje na 

praktičnim znanstvenim tečajevima, radionicama i školama poslijediplomske razine u zemlji i inozemstvu koje nisu 

u administrativnoj ovlasti Medicinskog fakulteta Osijek. Boravak na znanstvenoistraživačkom radu i sudjelovanje na 

praktičnim tečajevima, radionicama i školama poslijediplomske razine u zemlji i inozemstvu mora biti prijavljeno 

Vijeću za poslijediplomske doktorske studije Medicinskog fakulteta Osijek. Doktorski kandidat mora priložiti 

dokumentaciju kojom dokazuje svoje sudjelovanje u znanstvenoistraživačkom radu i/ili tečajevima, radionicama i 

školama. Mora priložiti i dokumente koji opisuju sadržaj odslušane nastave, ukoliko je ima. Vijeće za 

poslijediplomske doktorske studije može osnovati stručno povjerenstvo koje će ocijeniti dali praktični tečaj, 

radionica, škola odgovara poslijediplomskoj razini studija (2.3.2 c i d). 

Jedan od razloga pokretanja Poslijediplomskog doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo je produkcija i 

obnova vlastitog znanstvenonastavnog kadra. S druge strane pak, jedna od najvažnijih generičkih vještina svakog 

doktora znanosti jest da jasno i razumljivo priopćava i prenosi svoje znanje drugima. Stoga, smatramo da je nužno 

poticati i valorizirati savladavanje nastavnih vještina i nastavnu aktivnost doktorskog kandidata (2.3.2 e i f). 

Doktorski kandidat treba biti uključen u znanstvenoistraživačku zajednicu. Stoga smatramo da je potrebno 

valorizirati članstvo doktorskog kandidata u znanstvenim udrugama i društvima te nazočnost na znanstvenim 

skupovima i predavanjima uglednih znanstvenika. (2.3.2 Pasivni bodovi d, a i b). Značajno je i sudjelovanje 

doktorskog kandidata u akcijama i aktivnostima usmjerenim k popularizaciji znanosti (2.3.2 Pasivni bodovi c). 

17

2.3.2.1. Aktivni bodovi 

a) Aktivno sudjelovanje doktorskog kandidata na znanstvenim skupovima 

Usmeno izlaganje i sažetak na međunarodnom znanstvenom skupu ........................... 15, 0 ECTS 

Poster i sažetak na međunarodnom znanstvenom skupu ............................................. 12, 5 ECTS 

Usmeno izlaganje i sažetak na domaćem znanstvenom skupu ..................................... 12, 5 ECTS 

Poster i sažetak na domaćem znanstvenom skupu ....................................................... 10, 0 ECTS 

b) Pozvana predavanja doktorskog kandidata 

inozemstvo .................................................................................................................... 15, 0 ECTS 

domaća .......................................................................................................................... 12, 5 ECTS 

c) Boravak doktorskog kandidata na znanstvenoistraživačkom radu u drugom laboratoriju/institutu/klinici u 

zemlji i inozemstvu 

jedan mjesec .................................................................................................................. 8, 0 ECTS 

d) Sudjelovanje doktorskog kandidata na znanstvenim tečajevima, radionicama i školama ekvivalentnim 

poslijediplomskoj razini izobrazbe. Ukoliko nisu bodovani po ECTS-u (nema posebnog Dodatka diplomi ili 

sličnog dokumenta), boduje ih Vijeće za poslijediplomske studije. 

e) Sudjelovanje doktorskog kandidata na tečajevima posvećenim umijeću nastave i nastavnoj metodologijii (u 

organizaciji Sveučilišta, Hrvatskog društva za medicinsku edukaciju, Interuniverzitetskog centra u 

Dubrovniku) 

Ukoliko nisu bodovani po ECTS-u (nema posebnog Dodatka diplomi ili sličnog dokumenta), boduje ih Vijeće za 

poslijediplomske doktorske sudije. 

f) Sudjelovanje doktorskog kandidata u nastavi (seminarima i vježbama) na: 

 

diplomskom studiju medicine ili drugom diplomskom studiju iz područja 

biomedicine i zdravstva do najviše 150 norma sati* 

5h = 1, 0 ECTS 

stručnim studijima (sestrinstvo ili srodni) do najviše 150 norma sati* ......................... 5h = 0, 5 ECTS 

*Napomena: Sukladno Zakonu i važećem Kolektivnom ugovoru do najviše 150 norma sati. 

18

2.3.2.2. Pasivni bodovi 

a) Pasivno sudjelovanje (bez usmene prezentacije ili postera) doktorskog kandidata na znanstvenim skupovima 

međunarodni ................................................................................................................. 1, 0 ECTS 

domaći ........................................................................................................................... 0, 5 ECTS 

b) Nazočnost doktorskog kandidata na unaprijed najavljenim i evaluiranim znanstvenim predavanjima 

gostujućih profesora i znanstvenika iz zemlje i inozemstva u organizaciji Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera 

u Osijeku Medicinskog fakulteta Osijek ili drugih znanstvenih i znanstvenonastavnih institucija u zemlji i 

inozemstvu ................................................................................................... 4 sata = 1 ECTS 

c) Sudjelovanje doktorskog kandidata u aktivnostima na popularizaciji znanosti (Festival znanosti, Tjedan mozga 

i slične akcije u organizaciji Medicinskog fakulteta Osijek, Sveučilišta Josipa Jurja strossmayera u Osjeku ili 

drugih organizacija) 

predavanja ..................................................................................................................... 5, 0 ECTS 

radionica ........................................................................................................................ 4, 0 ECTS 

tekstovi i prijevod tekstova koji populariziraju znanost ................................................ 3, 0 ECTS 

javne tribine, javni mediji .............................................................................................. 2, 0 ECTS 

d) Članstvo u znanstvenim društvima i udrugama 

domaće .......................................................................................................................... 1, 0 ECTS 

europsko ........................................................................................................................ 2, 0 ECTS 

svjetsko .......................................................................................................................... 3, 0 ECTS 

19

2.4. Opis predmeta i praktikuma 

2.4.1. Obavezni modul "Temelji znanstvenoistraživačkog rada" 

1. OBAVEZNI MODUL "TEMELJI ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKOG RADA" 

Koordinator modula: prof.dr.sc. J. Barbić: 

Zamjenik prof.dr.sc. I Drenjančević 

KOD 

KOLEGIJA 


MOP101 

MOP102 

Sustav znanosti, izobrazba znanstvenika i etika u 

biomedicini (prof.dr.sc. J. Barbić/prof.dr.sc. G. 

Miličević/prof.dr.sc. I. Drenjančević) 

Što jest, a što nije medicina utemeljena na 

dokazima? (prof.dr.sc. S. Kurbel) 

16 8 / 24 3, 0 

6 6 / 12 1, 0 

MOP103 Praktikum: Biostatistika (doc.dr.sc. V. Ilakovac) 6 6 24 36 6, 5 

MOP104 

MOP105 

MOP106 

Praktikum: Pretraživanje znanstvene literature 

putem interneta (doc. dr.sc. M. Štefanić) 

Praktikum: Kako napisati izvorni znanstveni članak? 

(prof.dr.sc. D. Kadojić/prof.dr.sc.I. Mihaljević) 

Praktikum: Kako pripremiti poster i održati usmenu 

prezentaciju na znanstvenom skupu? (prof.dr.sc. R. 

Radić) 

/ / 8 8 1, 5 

2 2 8 12 1, 5 

/ / 8 8 1, 5 

UKUPNO 100, 0 15, 0 

20

2.4.1.1. Sustav znanosti, izobrazba znanstvenika i etika u biomedicini (prof.dr.sc. J. Barbić / 

prof.dr.sc. G. Miličević / prof dr sc I. Drenjančević ) MOP101 

Modul: 

Obavezni modul "Temelji znanstvenoistraživačkog rada" 

Predmet: Sustav znanosti, izobrazba znanstvenika i etika u biomedicini (prof.dr.sc. J. Barbić / 

prof.dr.sc. G. Miličević / prof dr sc I. Drenjančević) MOP101 

Satnica: 

Okvirni sadržaj: 

Opće i specifične 

kompetencije 

Oblici provođenja 

nastave: 

Način provjere 

znanja: 

16 P, 8 S, 24V 

Izobrazba znanstvenika – SAD vs. Europa. Znanstvena karijera. Bolonjski proces i 

poslijediplomski doktorski studiji. Poslijediplomski doktorski studiji u Republici Hrvatskoj - 

novi zakonski okvir. Poslijediplomski doktorski studij Biomedicina i zdravstvo na 

Medicinskom fakultetu Osijeku - struktura programa, oblici i trajanje studija, mentorski 

sustav, moduli i predmeti, obavezne i izborne aktivnosti, uvjeti i postupci za prijavu teme 

doktorata i gotovog doktorskog rada. Pravila studija. Što je Individualni plan studija? 

Nastanak i razvoj znanstvene misli počev od definiranja problema, s osvrtom na modele 

znanstvenog istraživanja koji istraživanje omogućuju i podupiru ili ga čak generiraju. 

Razlikovanje znanosti kao metode riješenja problema proisteklog iz razrade teorije ili iz rada 

u praksi, te kao analize neočekivana otkrića koje iskrsne iz obrade 'mase' bioloških 

podataka. Osvrt na indukciju i dedukciju kao metode znanstvenog rada. Popperovo 

opovrgavanje mogućnosti dokaza znanstvenih teorija opažanjima vs Carnapovog stava, i 

dijalektička sinteza stavova. Definiranje i opis procesa rasta znanstvenog djela 

Temeljni dokumenti, deklaracije, preporuke i kodeksi o postupanju u biomedicinskim 

istraživanjima koja uključuju ljude. Pristanak, dragovoljnost, povjerljivost i obaviještenost. 

Što je obaviješteni pristanak? Pravila rada Etičkog povjerenstva za istraživanja Medicinskog 

fakulteta Osijek. Postupak za ocjenu poštivanja etičkih standarda. Dokumenti: za dobivanje 

pristanka obaviještene osobe, o pristanku obaviještenog ispitanika. 

Nakon završene nastave, student će dobiti potrebnu predodžbu o sustavima izobrazbe 

znanstvenika u razvijenom svijetu i o mogućnostima ostvarenja znanstvene karijere u 

znanstvenom području biomedicine i zdravstva. Upoznat će se sa dosadašnjim iskustvima i 

velikim promjenama u izobrazbi znanstvenika nastalim pristupanju Republike Hrvatske 

Bolonjskom procesu. Upoznat će se i sa glavnim obilježjima studijskog programa 

Poslijediplomskog doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo, svojim obavezama i pravima, 

pravilima studija i konceptom Individualnog studijskog plana. Poznavanje tih činjenica važno 

je za razumijevanje sustava znanosti i visokog obrazovanja koji se ubrzano mijenja, te za 

efikasno savladavanje studija i planiranje budućih aktivnosti u vezi studija. 

Usvajanjem znanja i stavova vezanih uz temeljna etička pitanja u biomedicinskim 

istraživanjima, doktorski kandidat će biti osposobljen za aktivno praćenje literature iz tog 

kompleksnog područja i za uspješno savladavanje postupka za ocjenu poštivanja etikčkih 

standarda kod prijave i prihvaćanja teme doktorske disertacije na Medicinskom fakultetu 

Osijek. 

Predavanja i seminari, rasprava u okviru okruglog stola. 

Svi doktorski kandidati su se dužni pripremiti za seminarsku raspravu i raspravu u okviru 

okruglog stola proučavanjem odgovarajuće literature. 

21

Obvezna literatura 

potrebna za studij i 

polaganje ispita: 

Preporučena 

dopunska 

literatura: 

ECTS bodovi i 

obrazloženje: 

Način polaganja 

ispita: 

Način praćenja 

kvalitete izvedbe 

predmeta: 

1. Greenfiled T. Research methods for postgraduate students, second edition (2002), 

Arnold London UK. 

2. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske (2004) Europski sustav 

prijenosa bodova (ECTS). Urednik: doc.dr.sc. Dragan Primorac, Ministar znanosti, 

obrazovanja i športa. Digitalni tisak, Zagreb. 

3. University of Zagreb, Medical School (2004). Proceedings of the European Conference 

on Harmonisation of PhD Programmes in Biomedicine and Health Sciencees. Editors: 

Lacković Z. and Božikov J.Medicinska naklada, Zagreb, Croatia. 

4. University of Zagreb, Medical School (2005). Proceedings of the Second European 

Conference on Harmonisation of PhD Programmes in Biomedicine and Health 

Sciencees. Editors: Lacković Z. and Božikov J.Medicinska naklada, Zagreb, Croatia. 

5. Medicinska etika, Urednici: S. Fatović-Ferenčić, A. Tucak; Medicinska naklada Zagreb; 

2011. 

6. Ivanišević G. (2002) Kodeks medicinske etike i deontologije. Hrvatski liječnički zbor: 

Zagreb. 

7. World Medical Association Declaration of Helsinki. (2000) Ethical Principles for medical 

research involving human subjects. Edinburgh, Scotland. 

8. Bioethics Declaration of Gijon. (2000), Gijon, Spain. 

1. Hrvatski Sabor (2003). Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. 

Narodne novine, službeni list Republike Hrvatske, 123: 4651- 4684. 

2. Čehok I., Koprek I.(1996). Etika – priručnik jedne discipline. Školska knjiga, Zagreb. 

3. Čović A., ur. Izazovi bioetike. (2000) Pergamna, Zagreb. 

4. Beauchamp TL, Childress JF (2001). Principles of biomedical ethics. 5th ed. New York: 

Oxford University Press. 

5. Passamani E. (1991) Clinical trials – are they ethical? N Engl J Med, 324: 1589-1592. 

6. najnoviji znanstveni radovi iz području prema izboru I preporuci voditelja kolegija 

3, 0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja studenta 

potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. 

Kombinirani, pismeni esej na temu "Moja izobrazba za znanstvenoistraživački rad: motivi, 

cilj i plan" 

Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu i anonimne, 

standardizirane studentske ankete o nastavnicima. 

22

2.4.1.2. Što jest, a što nije medicina utemeljena na dokazima? (prof.dr.sc. S. Kurbel) MOP102 

Modul: 

Predmet: 

Satnica: 



kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 

Bodovna vrijednost 

u skladu sa ECTSom 


ispita: 



predmeta: 


Što jest, a što nije medicina utemeljena na dokazima? (prof.dr.sc. S. Kurbel) MOP102 

6P, 6S, 0V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Definicija, povijest i glosarij discipline. Dobar 

liječnik – sinteza kliničkog iskustva i prakse utemeljene na rezultatima znanstvenih 

istraživanja. Koliko znanstvenih članaka na dan treba pročitati liječnik da bi pratio razvoj 

suvremene medicine? Primjena principa medicine utemeljene na dokazima u medicinskom 

odlučivanju, analizi i kliničkim pokusima. Medicina utemeljena na dokazima nije "recept" za 

dobru medicinsku praksu. Medicina utemeljena na dokazima nije mehanizam za smanjenje 

troškova u zdravstvu. Medicina utemeljena na dokazima nije samo randomizirani klinički 

pokus i metaanaliza. 

Nakon završene nastave, student će dobiti temeljno znanje o ovoj mladoj disciplini koja je 

vruća tema za javnost, medicinu, planere, rukovoditelje i financijere sustava zdravstva. 

Student će biti osposobljen za temeljno razumijevanje i dobiti nužni poticaj za aktivno 

praćenje znanstvene literature iz ove discipline. Poznavanje principa medicine utemeljene 

na dokazima važno je i za samostalni znanstvenoistraživački rad i za medicinsku praksu, 

posebno u kliničkoj medicini i javnom zdravstvu. 


Svi doktorski kandidati su se dužni pripremiti za seminarsku raspravu i raspravu u okviru 

okruglog stola proučavanjem odgovarajuće literature. 

1. Davidoff F., Haynes B., Sackett D., Smith R. Evidence based medicine. a new journal to 

help doctors identify the information they need. BMJ 1995; 310; 1085-86. 

2. Grahame – Smith D.: Evidence based medicine: Socratic dissent. BMJ 1995, 310; 1126- 

27. 

3. Ellis J., Mulligan I, Rowe J, Scaket DL: Inpatient general medicine is evidence based. 

Lancet 1995;346; 407-410. 

4. Sackett DL., Rosenberg WMC., Haynes BR.., Scott Richardson W & others: "Evidence 

based medicine: What it is and what it isn't." 

5. Methods of Evidence Based Medicine. U: Basic and Clinical Biostatistics. Urednici: 

Dawson B. i Trapp RG. 262-281, Lange Medical Books/Mc Grow –Hill, 2001. 

6. Clinical Decision making: U: Basic and Clinical Biostatistics. Urednici: Dawson B. i Trapp 

RG. 282-303, Lange Medical books/Mc Grow –Hill, 2001. 

7. 3. najnoviji znanstveni radovi iz području prema izboru I preporuci voditelja kolegija 



Pismeni test, pitanja višestrukogog izbora . 



23

2.4.1.3. Biostatistika (doc.dr.sc. V. Ilakovac) MOP103 

Modul: 

Praktikum: 

Satnica: 



kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 



uz 



ispita: 



predmeta: 


Biostatistika (doc.dr.sc. V. Ilakovac) MOP103 

6P, 6S, 24V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Pregled temeljnih statističkih koncepata 

(vjerojatnost, distribucija, test značajnosti). Analiza kontinuiranih mjerenja. Grupne 

usporedbe (jedna, dvije, tri i više nezavisnih grupa). Regresija, korelacija. Određivanje 

veličine uzorka. Kategorički podaci. Upotreba statističkog softvera NCSS. Definicija varijabli u 

NCSS. Unošenje podataka. Manipuliranje podacima i dokumentima. Grafički prikaz. 

Statističke analize pomoću NCSS programa. 

Nakon završene nastave, doktorski kandidat će produbiti znanje iz elementarnih koncepata 

statističke obrade i analize podataka mjerenja u biomedicini. Danas praktički svi 

znanstvenici u području biomedicine i zdravstva koriste PC za statističku analizu i grafički 

prikaz eksperimentalnih podataka. Poznavanje korištenja NCSS statističkog softvera 

omogućit će doktorskom kandidatu da, uz pomoć kompjutera, samostalno izvodi 

fundamentalne statističke analize za potrebe doktorskog rada i znanstvenih publikacija. 

Pored toga, doktorski kandidat bit će osposobljen za aktivno praćenje nastave u naprednom 

praktikumu Klinička statistika. 

Predavanja, seminari i vježbe sa statističkim programom NCSS. 

Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajuće 

literature. 

1. Basic & Clinical Biostatistics. Urednici: Dawson B. i Trapp RG. Lange Medical Books/Mc 

Grow –Hill, 2001. Poglavlja 4, 5, 6 i 7 (str 63-211). 

2. CD-ROM NCSS 2000/PASS 2000 to accompany Basic & Clinical Biostatistics.Lange 

Medical Books/Mc Grow –Hill. 

najnoviji znanstveni radovi iz području prema izboru I preporuci voditelja kolegija 



Praktični ispit: mali projektni zadatak 



24

2.4.1.4. Pretraživanje znanstvene literature putem interneta (doc.dr.sc. Mario Štefanić) MOP104 

Modul: 

Praktikum: 

Satnica: 



kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 



uz 



ispita: 



predmeta: 


Pretraživanje znanstvene literature putem interneta (doc.dr.sc. Mario Štefanić) MOP104 

0P, 0S, 8V 

Sadržaj nastave: Vrste publikacija, izvori bibliografskih podataka, e-časopisi i knjige, mrežni 

servisi. Vrste pretraživanja, kategorizacija i raščlamba upita. Medical Subject Headings. 

Pregled strukture, opcije pretraživanja web baze PubMed (Medline), Current 

Contents/Science Citation Index (Web of Knowledge), SCOPUS, OvidSP, ScienceDirect. 

Kritički pristup medicinskoj literaturi: medicina utemeljena na dokazima (Ovid EBM 

Reviews-Cochrane Collaboration). Registri kliničkih istraživanja (ClinicalTrials.gov). 

Upoznavanje polaznika studija sa sadržajem, strukturom i uslužnim servisima najčešće 

korištenih bibliografskih baza i izvora znanstveno utemeljenih dokaza u biomedicini. 

Upoznavanje s modelima strukturiranja upita i strategijama pretraživanja. Usvajanje 

temeljnih vještina usmjerenog, problemski orijentiranog pregledavanja i pretraživanja izvora 

medicinskih informacija, bibliografskih/citatnih baza i objavljene literature putem interneta. 

Osposobljavanje za samostalno pretraživanje literature i uporabu web baza bibliografskih i 

znanstvenih informacija. Upravljanje prikupljenim referencijama. 

Vježbe uz upotrebu kompjutera i interneta. 

Svi studenti su se dužni pripremiti za vježbe proučavanjem literature. 

Marušić M, urednik. Uvod u znanstveni rad u medicini. Poglavlje 11-13. 4. izdanje. Zagreb: 

Medicinska naklada; 2008. 

/ 



Praktični zadatak pretraživanja baze PubMed, SCI, SCOPUS, OvidSP putem interneta na 

zadanu temu, a izvodi se pred jednim od nastavnika praktikuma. 



25

2.4.1.5. Kako napisati izvorni znanstveni članak ? (Prof.dr.sc. D. Kadojić/prof.dr.sc. I. Mihaljević) 

MOP105 

Modul: 

Praktikum: 

Prijedlog satnice: 



kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 



uz 



ispita: 



predmeta: 


Kako napisati izvorni znanstveni članak ? (Prof.dr.sc. D. Kadojić/prof.dr.sc. I. Mihaljević) 

MOP105 

2P, 2S, 8V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Prije pisanja članka – priprema podataka i 

literature, odabir časopisa i oblika članka. Odluka o autorstvu. Pisanje članka – upute, 

struktura izvornog znanstvenog članka. Naslov. Sažetak. Uvod. Materijali i metode. 

Rezultati. Rasprava. Zaključak. Literatura. Prilozi – slike, grafikoni i tablice. Stilski i jezični 

aspekti (načelno). Postupak recenzije. 

Nakon završene nastave, student će usvojiti znanje o strukturi izvornog znanstvenog članka, 

stilu i načelnim jezičnim aspektima pisanja znanstvenog članka, te o postupku vrednovanja 

(recenzije). Student će biti osposobljen da se može upustiti u samostalno pisanje prvog 

znanstvenog članka, uz nužni doprinos voditelja (mentora) doktorskog rada. Pisanje 

znanstvenih radova je vještina koja se stječe iskustvom i rutinski je dio rada svakog 

znanstvenika. 

Predavanja, seminarska rasprava i vježbe (tipa rješavanja problema). 


literature. Predviđeni su i domaći uradci. 

1. Marušić M. i sur. Uvod u znanstveni rad u medicini. 4. izd. Zagreb: Medicinska naklada; 

2008. 

1. Moher D, Schulz KF, Altman DG. The CONSORT statement: revised recommendations 

for improving the quality of reports of parallel-group randomised trials. Lancet 

2001;357:1191-4. 

2. Armitage P, Perry G. Statistical methods in medical research. Blackwell Science, 2000. 



Pismeni test, tipa modificiranih esej pitanja. 



26

2.4.1.6. Kako pripremiti poster i održati usmenu prezentaciju na znanstvenom skupu? (prof.dr.sc. 

R. Radić) MOP106 

Modul: 

Praktikum: 

Satnica: 



kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 



uz 



ispita: 



predmeta: 


Kako pripremiti poster i održati usmenu prezentaciju na znanstvenom skupu? (prof.dr.sc. 

R. Radić) MOP106 

0P, 0S, 8V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Usmena prezentacija – vizualna sredstva, tehnička 

pomagala. Natuknice – da ili ne?. Vremenski aspekti. Struktura usmene prezentacije. 

Naslov. Autorstvo. Uvod. Cilj i svrha rada. Materijali i metode. Rezultati. Zaključak. (Sažetak). 

Uvježbavanje izgovora, stila, neverbalne komunikacije s auditorijem, analiza grešaka. 

Priprema za raspravu i pitanja. 

Struktura postera. Naslov. Autorstvo. Uvod. Cilj i svrha rada. Materijali i metode. Rezultati. 

Zaključak. Prilozi. Veličina, oblik, izvedba i izgled postera. Priprema za kratku usmenu 

prezentaciju, raspravu i pitanja uz poster. 

Nakon završene nastave, student će dobiti potrebno znanje o prezentaciji rezultata 

znanstvenoistraživačkog rada usmenim putem i putem postera. Student će biti osposobljen 

da se može upustiti u prvo samostalno prezentiranje znanstvenoistraživačkog rada na 

znanstvenim skupovima, uz nužni doprinos voditelja (mentora) doktorskog rada. 

Prezentiranje rezultata znanstvenog rada na znanstvenim skupovima rutinski je dio rada 

svakog znanstvenika. Rutina u prezentiranju znanstvenih rezultata usmenim putem i putem 

postera stječe se iskustvom. 

Vježbe na konkretnim, dobrim i lošim primjerima, postera i Power Point prezentacija 

nastavnika Medicinskog fakulteta Osijek. 

/ 

Marušić M. i sur. Uvod u znanstveni rad u medicini. 4. izd. Zagreb: Medicinska naklada; 

2008. 

/ 


potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita 

Praktični zadatak: voditelju praktikuma prezentirati poster sa domaćeg/međunarodnog 

znanstvenog skupa na kojem je student jedan od autora. Usmena rasprava s voditeljem o 

posteru. 



27

2.4.2. Obavezni izborni modul "Eksperimentalna biomedicina" 

2.A OBAVEZNI IZBORNI MODUL "EKSPERIMENTALNA BIOMEDICINA" 

Koordinator modula: prof.dr.sc. M. Heffer-Lauc 

Zamjenik: prof.dr.sc. LJ. Glavaš-Obrovac 

KOD 

KOLEGIJA 

MOP201 

MOP202 

MOP203 

MOP204 

MOP205 

MOP206 

MOP207 

MOP208 

MOP209 

MOP210 

NAZIV PREDMETA ILI PRAKTIKUMA I NOSITELJ 

Preparativni praktikum: Opće laboratorijske 

vještine (doc.dr.sc. M. Baus – Lončar) 

Praktikum: Biokemijske metode (prof.dr.sc. M. 

Heffer ) 

Praktikum: Imunokemijske i elektroforetske 

metode (prof.dr.sc. M. Heffer) 

Praktikum: Tehnologija rekombinantne DNA i 

kloniranja gena u biomedicinskim istraživanjima 

(prof.dr.sc. Lj. Glavaš-Obrovac) 

Praktikum: Kultura stanica u biomedicinskim 

istraživanjima (prof.dr.sc. Lj. Glavaš - Obrovac) 

Praktikum: Suvremeni postupci proučavanja građe 

stanica i tkiva (prof.dr.sc. Lj. Kostović – Knežević) 

Pokusne životinje u biomedicinskim istraživanjima 

(prof.dr.sc. M. Heffer) 

Otkriće lijekova (prof.dr.sc. M. Mesić/prof.dr.sc. M. 

Merćep) 

Regulacija rasta i diobe stanice u fiziološkim i 

patološkim uvjetima (prof.dr.sc. S. Volarević) 

Odabrane teme iz koštane biologije (doc.dr.sc. I. 

Kalajzić/prof.dr.sc. J. Milas Ahić) 

P S V P+S+V ECTS 

5 5 20 30 4, 5 

10 6 8 24 2, 5 

4 2 6 12 1, 5 

8 8 8 24 3, 0 

8 8 8 24 3, 0 

5 6 6 17 2, 0 

12 4 4 20 2, 0 

8 4 0 12 1, 0 

8 4 0 12 1, 5 

6 12 0 18 2, 0 

UKUPNO 193 23 

28

2.4.2.1. Opće laboratorijske vještine (prof.dr.sc. M. Baus - Lončar) MOP201 

Modul: 

Preparativni 

praktikum: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

Obavezni izborni modul "Eksperimentalna biomedicina" 

Opće laboratorijske vještine (prof.dr.sc. M. Baus - Lončar) MOP201 

5P, 5S, 20V 

Sadržaj nastave i vježbi obuhvaća sljedeće teme: Voda – najčešće korištena kemikalija u 

biomedicinskim istraživanjima. Način dobivanja i osobine vode laboratorijske kvalitete. 

Volumetrija. Upotreba i rukovanje mikropipetama. Puferi. Upotreba i rukovanje 

pehametrom. Laboratorijske vage. Upotreba i rukovanje analitičkom vagom. Odvajanje 

bioloških uzoraka centrifugiranjem. Upotreba i rukovanje centrifugom. Standardne 

operativne procedure za upotrebu laboratorijske opreme. Vođenje dokumentacije o 

eksperimentu. Sigurnost u eksperimentalnom laboratoriju. 

Doktorski kandidati koji su završili diplomski studij medicine ili diplomski studij veterinarske 

medicine u diplomskoj nastavi nisu stekli vještine koje su preduvjet za praktični rad u 

laboratoriju. Nakon završene nastave iz preparativnog praktikuma, student će biti 

pripremljen i osposobljen za upotrebu i rukovanje temeljnom laboratorijskom opremom, te 

za vođenje i prikupljanje dokumentacije o eksperimentu. Bit će osposobljen za siguran 

laboratorijski rad, bez nepotrebnih nesporazuma i materijalne štete na dragocjenoj 

laboratorijskoj opremi. Stjecanje spomenutih vještina preduvjet je za odgovoran i 

samostalan znanstvenoistraživački rad. 

Predavanja, seminari (rasprava o temi) i vježbe (praktične, laboratorijskog tipa). Napomena: 

za vježbe je nužna zaštitna laboratorijska odjeća (kuta). 


literature. 

1. Carriero-Lewandowski E. Basic principles and practice of clinical chemistry. (1992) U: 

Clinical chemistry: Principles, Procedures, Correlations. Urdenici: Bishop ML., Duben- 

Engelkrik JL., Fody EP. Lippincot, Philadelphia. 4-20. 

2. Smith Michael B., Cavender KD.: Laboratory safety. (1992) U: Clinical chemistry: 

Principles, Procedures, Correlations. Urdenici: Bishop ML., Duben-Engelkrik JL., Fody EP. 

Lippincot, Philadelphia. 20-41. 

3. Barker K.: At the Bench: A Laboratory Navigator.Cold Spring Harbor Laboratory Press, 

NY, 1998 (odabrana poglavlja). 

4. Rickwood D., Ford TC., Steensgaard J: Centrifugation: Essential data Series. Wiley & 

Sons Ltd, NY, 1994. (odabrana poglavlja). 

Bilješke ("hand out") sa predavanja, seminara i vježbi. 



Organizirani, strukturirani praktični ispit s tri testne postaje: Rukovanje mikropipetom. 

Rukovanje analitičkom vagom. Izrada pufera i podešavanje pH. 



29

2.4.2.2. Biokemijske metode (prof.dr.sc. M. Heffer ) MOP202 

Modul: 

Praktikum: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 



uz 



ispita: 



predmeta: 


Biokemijske metode (prof.dr.sc. M. Heffer ) MOP202 

10P, 6S, 8V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Analitičke i preparativne metode suvremene 

biokemije u znanstvenim istraživanjima. Biokemija u laboratorijskoj dijagnostici. 

Spektroskopske metode. Kromatografske metode (gel-filtracija, kromatografija ionske 

izmjene, kromatografija hidrofobnih interakcija, afinitetna kromatografija). Visokotlačna 

kromatografija (HPLC). 

Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s najvažnijim biokemijskim 

tehnikama koje se koriste u biomedicinskim istraživanjima.Upoznat će se s kvantitativnim 

procedurama, optimizacijom uvjeta (osjetljivost, preciznost) i validacijom biokemijskih 

metoda. Poznavanje širokog raspona biokemijskih metoda je uvjet za uspješan isatraživački 

rad u području eksperimentalne, ali i kliničke biomedicine. 

Predavanja, seminari (klasični i "problem solving") i vježbe (praktične, laboratorijskog tipa). 

Napomena: za vježbe je nužna zaštitna laboratorijska odjeća (kuta). 


literature. 

1. Jeremy M. Berg, John L. Tymoczko & Lurbert Stryer, Biochemistry – fifth edition, W.H 

Freeman and Company, 2002 

2. Gore M.: Spectrophotometry and Spectrofluorimetry: A Practical Approach. Oxford 

University Press, 2000. (odabrana poglavlja) 

3. Matejtschuk P: Affinity separation: A Practical Approach. Oxford University Press, 1997. 

(odabrana poglavlja) 

4. Baugh PJ: Gas Chromatography: A Practical Approach. Oxford University Press, 1994. 


5. Milner P: High Resolution Chromatography: A Practical Approach. Oxford University 

Press, 1999. (odabrana poglavlja) 

Bilješke ("hand out") sa predavanja, seminara i vježbi. Najnoviji znanstveni radovi iz 

području prema izboru I preporuci voditelja kolegija. 



Kombinirani pismeni (esej) i usmeni. 



30

2.4.2.3. Imunokemijske i elektroforetske metode (prof.dr.sc. M. Heffer ) MOP203 

Modul: 

Praktikum: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 



uz 



ispita: 



predmeta: 


Imunokemijske i elektroforetske metode (prof.dr.sc. M. Heffer ) MOP203 

4P, 2S, 6V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Imunoprecipitacija, ELISA, Western-blot, 

imunohistokemija i imunocitokemija. Denaturirajuća elektroforeza, izoelektrično 

fokusiranje, preparativna elektroforeza. 

Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s imunokemijskim i 

elektroforestkim tehnikama u biomedicinskim istraživanjima. Upoznat će se s opremom, 

operativnim protokolima i uvjetima, a bit će osposobljen i za aktivno praćenje znanstvene 

literature u kojoj se koriste spomenute tehnike. Imunokemijske metode i elektroforeza 

rutinski su dio samostalnog znanstvenoistraživačkog rada u mnogim granama biomedicine 

(farmakologija, neuroznanost, eksperimentalna onkologija, biokemija, molekularna biologija 

itd.). 

Predavanja, seminari (klasični i "problem solving") i vježbe (praktične, laboratorijskpog tipa). 



literature. 

1. Johnstone AP., Turner MW.: Immunochemistry: A poractical Approach. Oxford 


2. Johnstone AP., Turner MW.: Immunochemistry 2: A poractical Approach. Oxford 


3. Patel D.: Gel Electrophoresis: Essential Data Series. Wiley & Sons, NY, 1994. 

1. Bilješke ("hand out") sa predavanja, seminara i vježbi. 

2. Shi S., Gu J., Taylor CR.: Antigen retieval techniques: Imunohistochmeistry and 

Molecular Morphology. Eaton Publishing, 2000 (odabrana poglavlja). 

3. najnoviji znanstveni radovi iz području prema izboru I preporuci voditelja kolegija 



Kombinirani pismeni (esej) i usmeni. 



31

2.4.2.4. Tehnologija rekombinantne DNA i kloniranja gena u biomedicinskim istraživanjima 

(prof.dr.sc. Lj. Glavaš Obrovac) MOP204 

Modul: 

Praktikum: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 



uz 



ispita: 



predmeta: 


Tehnologija rekombinantne DNA i kloniranja gena u biomedicinskim istraživanjima 

(prof.dr.sc. Lj. Glavaš Obrovac) MOP204 

8P, 8S, 8V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Metode izolacije DNA i RNA, restrikcijske 

endonukleaze, elektroforetičke metode analize DNA, određivanje primarne strukture DNA, 

lančana reakcija polimeraze (PCR), principi kloniranja gena, vektori za kloniranje gena 

(plazmidi, bakteriofagi, kozmidi, YAC), konstrukcija rekombinantnih vektora, manipulacija 

eukariotskim genima, mjesno-specifična mutageneza, sustavi za ekspresiju gena, uvođenje 

DNA u stanicu domaćina, transgenične životinje, genska terapija. 

Nakon završene nastave, student će dobiti napredno znanje o tehnologiji rekombinantne 

DNA, tehnikama laboratorijskog rada s nukleinskim kiselinama od njihove izolacije do 

određivanja primarne strukture. Upoznat će se s tehnikama analize gena, mutageneze i 

kloniranja gena. Student će biti pobliže upoznat s operativnim protokolima i bit će 

osposobljen za aktivno praćenje znanstvene literature, koja uključuje i spomenute 

molekularnobiološke metode. Poznavanje tehnologije rekombinantne DNA i kloniranja gena 

u postgenomskoj eri, neophodno je za samostalni istraživački rad u različitim granama 

biomedicine. 

Predavanja, seminari (klasični i "problem solving") i vježbe (interaktivne i praktične, 

laboratorijskog tipa). Napomena: za vježbe je nužna zaštitna laboratorijska odjeća (kuta). 


literature. 

1. Jeremy M. Berg, John L. Tymoczko & Lurbert Stryer (2002) Biochemistry – fifth edition, 

W.H Freeman and Company. 

2. Glover DM: DNA Cloning Volume 1, Volume 2, Volume 3, Volume 4 (1995): A Practical 

Approach. Oxford University Press, 1995. (odabrana poglavlja) 

3. Jackson J., Abott C: Mouse Genetics and Transgenics: A Practical Approach. Oxford 


4. Cotton RHG, Edkins E., Forrest S: Mutation Detection: A Practical Approach. Oxford 


5. McPherson MJ., Quirke P., Taylor GR.: PCR: A Practical Approach. Oxford University 

Press, 1991. (odabrana poglavlja) 

Najnoviji znanstveni radovi iz području prema izboru I preporuci voditelja kolegija. 



Pismeni test, pitanja višestrukog izbora; usmeni ispit. 



32

2.4.2.5. Kultura stanica u biomedicinskim istraživanjima (prof.dr.sc. Lj. Glavaš- Obrovac) MOP205 

Modul: 

Praktikum: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 



uz 



ispita: 



predmeta: 


Kultura stanica u biomedicinskim istraživanjima (prof.dr.sc. Lj. Glavaš- Obrovac) MOP205 

8P, 8S, 8V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Biologija stanica koje rastu u kulturi. Primarna, 

konačna i kontinuirana kultura stanica. Oprema laboratorija za kulturu stanica. Metode 

pripreme i sterilizacije pribora i uređaja. Sastav i priprema medija za uzgoj stanica. Metode 

određivanja vijabilnosti i proliferativnih sposobnosti stanica u kulturi. Određivanje 

biosinteze DNA, RNA i proteina u stanicama. Uzgoj i priprava stanica za enzimska i 

imunocitokemijska određivanja. Ograničenja metoda in vitro. Testiranje potencijalnih 

tumorskih lijekova in vitro. Primjena tehnika kulture stanica u molekularnoj medicini i 

dijagnostici. 

Nakon završene nastave, student će dobiti temeljno znanje o metodi kultiviranja stanica i o 

upotrebi primarnih staničnih kultura i staničnih linija u biomedicinskim istraživanjima. 

Usvojit će vještinu rada u sterilnim uvjetima i upoznat se sa opremom neophodnom za rad 

sa staničnom kulturom. Student će biti osposobljen za aktivno praćenje i razumijevanje 

znanstvene literature iz područja stanične biomedicine. Eksperimentalni rad na razini 

stanica je značajan aspekt samostalnog znanstvenoistraživačkog rada u mnogim granama 

biomedicine (fiziologija, farmakologija, neuroznanost, eksperimentalna onkologija, 

biokemija, molekularna biologija itd.). 

Predavanja, seminari (klasični i "problem solving") i vježbe (praktične, laboratorijskog tipa). 



literature. 

1. Freshney RI: Culture of animal cells, a manual of basic technique, IV izdanje, Wuley-Liss 

inc, 2000. New York, SAD 

2. Sambrook J, Fritsch EF, Maniatis T. Molecular Cloning- A laboratory manual. Cold Spring 

Laboratory Press. Cold Spring Harbor, 1989. 

Bilješke ("hand out") za svaku nastavnu jedinicu. 



Pismeni test, pitanja višestrukog izbora. 



33

2.4.2.6. Suvremeni postupci proučavanja građe stanica i tkiva (prof. dr.sc. Lj. Kostović-Knežević) 

MOP206 

Modul: 

Praktikum: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 



uz 



ispita: 



predmeta: 


Suvremeni postupci proučavanja građe stanica i tkiva (prof. dr.sc. Lj. Kostović-Knežević) 

MOP206 

5P, 6S, 6V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Proučavanje bioloških uzoraka metodom 

svjetlosne mikroskopije, elektronske mikroskopije, imunocitokemije. Vrste svjetlosnih 

mikroskopa. Transmisijski i scanning elektronski mikroskop. Odabir, priprema i postupci u 

obradi uzoraka za histomorfološku analizu. Postupci s humanim tkivima, postupci s tkivima 

pokusnih životinja, te postupci u citodijagnostici. Obrada embrionalnih tkiva različitih 

razvojnih stadija. Snimanje obrađenih uzoraka te postupak obrade slika. 

Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s morfologijskim metodama 

istraživanja bioloških tkiva u biomedicini. Student će biti osposobljen za odabir 

najpodesnijih morfologijskih metoda u rješavanju određenih znanstvenih problema, za 

interpretaciji dobivenih rezultata i za aktivno praćenje znanstvene literature iz područja 

suvremene morfologije. 

Predavanja, seminari (klasični i "problem solving") i vježbe (praktične, mikroskopiranje). 



literature. 

1. Becker WM (1986) Principles and techniques of microscopy. U: The World of the Cell. 

Menlo Park: The Benjamin/Cumming Publishing Company, Inc., str. 783-812. 

2. Maunsbach AB, Afzelius BA (1999) Biomedical Electron Microscopy. London-Boston- 

New York: Academic Press. 

3. Pease DC, Porter RK (1981) Electron microscopy and ultramicrotomy. J Cell Biol 9:278. 

4. De Robertis EDP, De Robertis EMFR Jr (1987) Techniques in cell biology, Electron 

microscopy. U:Cell and Molecular Biology 8.izd. Philadelphia: Lea & Fibiger, str.77-84. 

Najnoviji znanstveni radovi iz području prema izboru I preporuci voditelja kolegija 






34

2.4.2.7. Pokusne životinje u biomedicinskim istraživanjima (prof.dr.sc. M. Heffer) MOP207 

Modul: 

Predmet: 



Pokusne životinje u biomedicinskim istraživanjima (prof.dr.sc. M. Heffer ) MOP207 

12P, 4S, 4V 

Okvirni sadržaj: Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Korištenje životinja u biomedicinskim 

istraživanjima. Zakonodavstvo i eksperimenti na životinjama. Republika Hrvatska – Zakon o 

dobrobiti životinja. Biologija, rukovanje, uzgoj, prehrana i transport najčešćih vrsta pokusnih 

životinja (sisavci – miševi, štakori, zamorci, hrčci, zečevi, mačke, psi). Standardizacija pokusa 

na životinjama. Genetska standardizacja – sojevi (srođeni, F 1 hibridi, koizogeni, kongeni, 

rekombinacijski srođeni, rekombinacijski kongeni). Standradizacija životne okoline 

(ventilacija, temperatura, vlažnost zraka, osvjetljenje, ciklus svjetlo-tama, individualni vs. 

grupni smještaj, prehrana, učinak stresa). Bolesti pokusnih životinja i rizik za zdravlje 

čovjeka. Planiranje, organizacija i vođenje pokusa na životinjama. Etički aspekti – bol, 

patnja, eutanazija, zamjenski modeli i redukcija upotrebe životinja u eksperimentima. 


kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 



uz 



ispita: 



predmeta: 

Nakon završene nastave, student će dobiti temeljno znanje o upotrebi najčešćih vrsta 

laboratorijskih životinja u biomedicinskim istraživanjima, genetskim čimbenicima i 

čimbenicima životnog okoliša laboratorijskih životinja koje bitno utječu na ishod takve vrste 

eksperimenata. Pobliže će se upoznati sa načinima i postupcima kontroliranja uvjeta 

eksperimenata koji uključuju žive životinje, nacionalnim zakonodavstvom i s temeljnim 

etičkim pitanjima koji se tiču upotrebe životinja u eksperimentalne svrhe. Za vrijeme vježbi 

rukovat će s živim životinjama (štakori, miševi). Na taj način student će biti osposobljen za 

aktivno sudjelovanje u eksperimentima koje uključuju žive životinje, što je važno u 

samostalnom istraživačkom radu u različitim granama eksperimentalne biomedicine 

(fiziologija, imunologija, farmakologija, bihevioralna neuroznanost itd.). 

Predavanja, seminari (uz raspravu) i vježbe (praktične, laboratorijskog tipa). Napomena: za 

vježbe je nužna zaštitna laboratorijska odjeća (kuta). Vježbe uključuju i rukovanje živim 

životinjama (štakori, miševi). 


literature. 

1. Van Zutphen L.F.M., Baumans V., Beynen A.C. (2001). Principles of laboratory animal 

science. Elsevier: Amsterdam. 

2. Radačić M., Bašić I., Eljuga D. (2000) Pokusni modeli u biomedicini. Medicinska naklada: 

Zagreb. 

1. National Institute of Health USA. NIH guide for the care and use of laboratory animals. 

Bethesda. URL adresa: http://oacu.od.nih.gov/regs/guide/guidex.htm 

2.Radačić M., Stojković R, (1996). Pokusne životinje u znanstvenim istraživanjima. 

Medicinska naklada, Zagreb. 



Kombinirani, pismeni (esej) i usmeni. 



35

2.4.2.8. Otkriće lijekova (doc.dr.sc. M. Mesić/prof.dr.sc. M. Merćep) MOP208 

Modul: 

Praktikum: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS) 


ispita: 



predmeta: 


Otkriće lijekova (doc.dr.sc. M. Mesić/prof.dr.sc. M. Merćep) MOP208 

8P, 4S, 0V 

Otkriće i razvoj novih lijekova. Pronalaženje, probir i potvrđivanje novih ciljeva u otkriću 

lijekova. Važnost medicinske kemije u otkrivanju novih lijekova. Optimiziranje farmakoloških 

svojstava i korištenje molekularnog modeliranja. Što su novi lijekovi a što generički lijekovi?. 

Rekombinantni proteini u istraživanju i medicini. Razvoj i oblikovanje biotehnoloških lijekova 

Upoznati studente sa cjelokupnim procesom od otkrića do registracije lijeka. Nakon 

završene nastave, student će biti pobliže upoznat s svim aspektima interdisciplinarnosti 

pristupa pronalaženja novih lijekova. Student će upoznati osnovne tehnologije iz područja 

medicinske kemije, molekularne biologije, i farmakologije. Posebno će upoznati rgeulatorna 

pitanja koja prate razvoj lijeka od prekliničkih ispitivanja do registracije i pojavljivanja lijeka 

na tržište. Uz gore navedeno, studentu će biti razjašnjene razlike između novog lijeka i 

generičkog lijeka te će se obraditi specifičnosti otkrića i razvoja biotehnoloških lijekova 

Predavanja, seminari (s raspravom). 

Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajuće literature i uz 

usmeno izlaganje i diskusiju položiti ispit. 

1. Regulativni zahtjevi za registraciju lijekova po fazama koji se mogu naći na internetskim 

stranicama European Medicines Agency 

2. http://www.emea.eu.int/sitemap.htm, na stanicama Food and Drug 

Administration:http://www.fda.gov/, te na stranicama The International Conference on 

Harmonisation of Technical Requirements for Registration of Pharmaceuticals for 

Human Use (ICH): http://www.ich.org 

1. Mesters J (2002) Virtual screening: a real screening complement to high-throughput 

screening. Biochem. Soc. Trans. 30:797-9 

2. Ooms F (2000) Molecular modeling and computer aided drug design. Examples of their 

applications in medicinal chemistry. Curr. Med. Chem. 7:141-58. 

3. van de Waterbeemd H i sur. (2001) Property based design: optimisation of drug 

absorption and pharmacokinetics. J. Med Chem. 44:1313-1333. 

4. Gedeck P i P Willett (2001) Visual and computational analyisis of structural activity 

relationships in high-throughput screening data. Curr. Opin. Chem. Biol. 5:4:389-395. 

5. Wade Walke D i sur. (2001) In vivo drug target discovery: identifying the best targets 

from the genome. Curr. Opin. Biotech.., 2001, 12:626-631. 

6. Walters WP i sur. (1998) Virtual screening – an overview: Drug Discovery Today 3:160- 

178 



Izradom seminara (5-7 stranica) između tema ponuđenih od strane predavača te usmeni 

ispit (rasprava i preaplikacije s ispitivačem). 



36

2.4.2.9. Regulacija rasta i diobe stanice u fiziološkim i patološkim uvjetima (prof.dr.sc. S. Volarević) 

MOP209 

Modul: 

Praktikum: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS) 


ispita: 



predmeta: 


Regulacija rasta i diobe stanice u fiziološkim i patološkim uvjetima (prof.dr.sc. S. Volarević) 

MOP209 

8P 7S 0V 

Definicija pojmova rasta i diobe stanice. Receptori i ligandi koji reguliraju rast i diobu 

stanice. Signalni putovi koji reguliraju rast i diobu stanice. Molekularni mehanizmi rasta 

stanice. Molekularni mehanizmi staničnog diobenog ciklusa. Kontrolni mehanizmi u 

staničnom diobenom ciklusu. Poremećaji rasta i diobe stanice. 

Studenti se potiču na razvijanje kritičkog razmatranja temeljnih bioloških problema i 

samostalni rad. Studenti će naučiti na koji način poremećaj u regulaciji staničnog rasta i 

diobe dovodi do patoloških stanja te kako to znanje upotrijebiti u dijagnostici i terapiji 

različitih bolesti. 

Predavanja, pojedinačni rad, skupni seminari, konzultacije 

usmeni 

1. Lodish H., Berk A., Zipursky S.L., Matsudaira P., Baltimore D., Darnell J.E. (1999) 

Molecular Cell Biology. 4th edition, W H Freeman & Co 

(Poglavlja 20 i 24) 

1. Alberts B., Bray D., Lewis J., Raff M., Roberts K., Watson J.D. (1994) Molecular Biology of 

the Cell. 3rd edition, Garland Publishing, Inc., New York Londo (Poglavlja 15 i 17) 

Veliki broj originalnih i preglednih članaka 

2, 0 ECTS. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja studenta potrebnog 

za svladavanje nastave i polaganje ispita. 

Usmeni ispit 



37

2.4.2.10. Odabrane teme iz koštane biologije (doc.dr.sc. I. Kalajzić/prof.dr.sc. J. Milas Ahić) MOP 210 

Modul: 


Predmet Odabrane teme iz koštane biologije (doc.dr.sc. I. Kalajzić/prof.dr.sc. J. Milas Ahić) MOP 210 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS) 


ispita: 



predmeta: 

6P 12S 0V 

Osnove koštane biologije uključujući razvoj kosti, anatomiju i fukciju odraslog skeleta. 

Proces stvaranja koštanog tkiva, sazrijevanje i funkcija stanica osteoblastne loze. Biologija 

osteoclasta i proces resorpcije koštanog tkiva. 

Biologija procesa zarastanja prijeloma kostiju i koštane regeneracije. 

Osteogenesis imperfecta kao model genetske bolesti sa poremećajem koštane pregradnje, 

mogućnosti farmakološke i genske terapije. 

Seminari: Transplantacija progenitorskih stanica koštane loze. Biljezi praćenja diferencijacije 

stanica ostaoblastne loze. Korištenje fluorescentnih proteina kao gena biljega, te biljega 

porijekla stanica (cre rekombinaza). 

Pregled dosadašnjih saznanja u koštanoj biologiji dobiven proučavanjem transgeničnih i 

knock-out miševa. 

Nakon završenog kolegija student će postići razumijevanje procesa regulacije pregradnje 

kostiju. Studenti će biti upoznati sa staničnim lozama odgovornim za normalno 

funkcioniranje koštanog metabolizma. Steći će znanja o fiziološkim procesima koštane 

pregradnje, sazrijevanja mezenhimskih progenitora u koštane stanice. Studenti će imati 

bolje razumijevanje mogućnosti transplantacije koštanih progenitora, te korištenja metoda 

molekularne biologije u svrhu razumijevanja procesa u području koštane biologije. 

Poznavanje ove tematike će omogućiti budućim doktorandima bolje razumijevanje 

konkretnih kliničkih problema čija je osnova poremećaj u koštanoj biologiji. 

Predmet je kombinacija predavanja/seminara/pregleda literature u području biologije kosti. 

Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajuće literature. 

1. Favus J. Murray (2006). Official publication of American Society of Bone and Mineral 

Research: Primer on the Metabolic Bone Diseases and Disorders of Mineral 

Metabolism. (odabrana poglavlja) 

2. Bilezikian, J., Raisz, L., Rodan, G. Principles of Bone Biology 2003. (odabrana poglavlja) 

Kompletna literatura odabrana poglavlja te odabrani znanstveni radovi is područja 

obuhvačenim seminarima neophodni za praćenje nastave te polaganje ispita će biti 

dostavljeni svim studentima nakon odabira kolegija. 

- 

2, 0 ECTS. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja studenta potrebnog 

za svladavanje nastave i polaganje ispita. 




38

2.4.3. Obavezni izborni modul "Klinička medicina" 

2.B OBAVEZNI IZBORNI MODUL "KLINIČKA MEDICINA" 

Koordinator modula: prof.dr.sc. J. Čulig 

Zamjenik:prof.dr.sc. D. Primorac 

KOD 

KOLEGIJA 


MOP301 Uvod u klinička istraživanja (prof.dr.sc. J. Čulig) 6 6 0 12 1, 0 

MOP302 

Seminarska radionica: Klinički terapijski pokus 

(prof.dr.sc. J. Čulig) 

15 15 0 30 3, 0 

MOP303 Praktikum: Klinička biostatistika (doc.dr.sc. V. 

Ilakovac) 

MOP304 Epidemiološke metode u biomedicini (prof.dr.sc. D. 

Puntarić) 

5 5 15 25 4, 0 

8 4 0 12 1, 0 

MOP305 

MOP307 

MOP308 

Molekularni temelji bolesti, dijagnostike i liječenja 

(prof.dr.sc. D. Primorac) 

Telemedicina (prof.dr.sc. I. Klapan, doc.dr.sc. Ž. 

Vranješ) 

Kvantitativne metode u kliničkim istraživanjima 

(akademik S. Gamulin) 

18 12 6 36 3, 5 

18 12 0 30 3, 5 

6 14 0 20 2,0 

MOP 309 Populacijska genetika (doc.dr.sc. M. Štefanić) 4 

10 

1 

6 

20 

2 

2,0 

2 

UKUPNO 185 20,0 

39

2.4.3.1. Uvod u klinička istraživanja (prof.dr.sc. J. Čulig) MOP301 

Modul: 

Predmet: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 



uz 



ispita: 



predmeta: 

Obavezni izborni modul "Klinička medicina" 

Uvod u klinička istraživanja (prof.dr.sc. J. Čulig) MOP301 

6P, 6S, 0V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Uloga kliničkih studija u općem medicinskom 

napretku. Opservacijske studije: opis slučaja, opis serija (niza) slučajeva, transverzalne i 

longitudinalne studije, “case-control” i kohortne studije. Eksperimentalne studije: 

Kontrolirani klinički pokus. Paralelne ili konkurentne kontrolne skupine. Sekvencijalne 

kontrolne skupine (autokontrola, unakrižna kontrola). Eksterna kontrolna skupina. 

Historijska kontrola. Kliničke studije bez kontrolnih skupina? 

Nakon završene nastave, student će dobiti potrebno znanje i razumijevanje o značenju 

kliničkih studija za napredak medicine. Bit će pobliže upoznat s osnovnim tipovima i 

temeljnim principima kliničkih studija. Osim toga, student će biti osposobljen za aktivno 

praćenje predmeta Klinički terapijski pokus. 

Predavanja i seminari (okrugli stol s raspravom). 

Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajućeg literature. 

1. Study Designs in Medical Research (2001). Basic & Clinical Biostatistics. Urednici: 

Dawson B. I Trapp RG. Lange Medical Books/Mc Grow –Hill, 7-21 

2. Lawrence D., Benett, P. (1997). Evaluation of drugs in man. U : Clinical Pharmacology. 

London: Churchill Livingstone, 47-63 

Bilješke ("hand out") sa predavanja. 



Pismeni (esej) i usmeni ispit. 



40

2.4.3.2. Klinički terapijski pokus (prof.dr.sc. J. Čulig) MOP302 

Modul: 

Seminarska 

radionica 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 





Klinički terapijski pokus (prof.dr.sc. J. Čulig) MOP302 

15P, 15S, 0V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Kako pripremiti i provesti klinički terapijski pokus? 

Postavljanje hipoteze, testiranje hipoteze. Planiranje i priprema kliničkog projekta. 

Administrativne obaveze: odobrenje Etičkog povjerenstva, Pojerenstva za lijekove, 

ravnatelja i ministra za provođenje kliničke studije. Redovito izvještavanje navedenih tijela, 

osobito Etičkog povjerenstva, o tijeku studije, njenim uspjesima i neuspjesima. Protokol 

kliničke studije i test liste ispitanika. Informirani pristanak za sudjelovanje u studiji. Pohrana 

kliničke dokumentacije. Neželjene posljedice liječenja, njihovo praćenje i prijavljivanje. Po 

život opasna neželjena poljedica – definicija i postupak. Kriteriji evaluacije odgovora na 

liječenje. Dijagnostička obrada – specifičnosti studijskih dijagnostičkih obrada. Inicijacija 

studije. Uloga monitora u provođenju studije. Prijevremena analiza rezultata studije. 

Obrada rezultata i priprema za publiciranje. Kontrola studije, vanjska i unutrašnja. Kliničke 

studije faze I, II, III i IV. Prezentacija kliničke studije faze II – od hipoteze do prezentacije 

rezultata i njihove publikacije. 

Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s problematikom kliničkih 

terapijskih pokusa i pripremljen za aktivno sudjelovanje u planiranju i izvođenju kliničkih 

terapijskih pokusa faze I, II, III i IV. Poznavanje metodologije kliničkog terapijskog pokusa 

važno je za samostalni znanstvenoistraživački rad u mnogim granama medicine (interna 

medicina, onkologija, klinička farmakologija itd.). 

Predavanja i seminari ("problem solving", rasprava). 


literature. 

1. Flather M, Aston H, Stables R. Handbook of clinical trials. ReMedica Publishing, London, 

2000. 

2. ICH Harmonised tripartite guidline – Guidline for good clinical practice. 1996. 

3. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima Republike Hrvatske. 2003. 

4. Vrdoljak E, Hamm W, Omrčen T, Prskalo T. Long lasting complete remission of a patient 

with cervical cancer FIGO IVB treated by concomitant chemobrachyradiotherapy with 

ifosfamide and cisplatin and consolidation chemotherapy – A case report. Euopean 

Journal of Gynacelogical Oncology. 2004;25:247-249. 

5. Vrdoljak E, Hamm W, Omrčen T, Prskalo T. Long lasting complete remission of a patient 

with cervical cancer FIGO IVB treated by concomitant chemobrachyradiotherapy with 

ifosfamide and cisplatin and consolidation chemotherapy – A case report. Euopean 

Journal of Gynacelogical Oncology. 2004;25:247-249. 

6. Vrdoljak E, Prskalo T, Frleta Ilić N, Omrčen T, Janković S, Hamm W. Concomitant 

chemobrachyradiotherapy with ifosfamide and cisplatin followed by consolidation 

chemotherapy in locally advanced squamous cell carcinoma (LASCC) of the cervix uteri 

– Results of a phase II study. International Journal of Radiation Biology Oncology 

Physics, in press. 

41

Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

1. Khuu M., Decker J., Gallin J.I. Protomechanics (2004). A guide to preparing and 

conducting a clinical research study. URL adresa: 

http://www.cc.nih.gov/ccc/protomechanics ("on line" NIH protokol za istraživanja koja 

uključuju ljude) 

2. Sherman L.A., Temple R., Merkatz R.B. (1995) Women in clinical trials: an FDA 

perspective. Science, 269: 793-795. 

3. Conroy S., McIntyre J., Choonara I., Stephenson T (2000): Drug trials in children: 

poroblems and the way forward. Br. J. Clin. Pharmacol., 49, 93-97. 






42

2.4.3.3. Klinička biostatistika (doc.dr.sc. V. Ilakovac) MOP303 

Modul: 

Praktikum: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 


Klinička biostatistika (doc.dr.sc. V. Ilakovac) MOP303 

5P, 5S, 15V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Analize preživljenja: Krivulja preživljenja. Kapplan 

– Meierova metoda. Coxova regresija. Multivarijatne statističke metode: regresija, analiza 

kovarijance. 

Nakon završene nastave, student će dobiti napredno znanje o statističkim metodama koje 

se koriste za analizu kliničkih prospektivnih istraživanja usmjerenih na preživljenje. Student 

će dobiti i napredno znanje o najvažnijim statističkim metodama koje se koriste za analizu 

istraživanja s više varijabli. Student će biti osposobljen za obradu složenih eksperimentalnih 

podataka, te za praćenje znanstvene literature kliničkih studija kompleksnog dizajna. 

Poznavanje napredne kliničke biostatistike važno je za istraživački rad u epidemiologiji, 

javnom zdravstvu, kliničkoj farmakologiji itd. 

Predavanja, seminari (klasični i "problem solving") i vježbe (uz upotrebu PC, NCSS statistički 

program) 


literature. 

1. Analyzing Research Question about Survival (2001). U: Basic & Clinical Biostatistics. 

Urednici: Dawson B. i Trapp RG. Lange Medical Books/Mc Grow –Hill, 211-233 

2. Statictical Methods for Multiple variables (2001). U: Basic & Clinical Biostatistics. 

Urednici: Dawson B. i Trapp RG. Lange Medical Books/Mc Grow –Hill, 233 -262. 

3. CD-ROM NCSS 2000/PASS to accompany Basic & Clinical Biostatistics.Lange Medical 

Books/Mc Grow –Hill. 

/ 



Praktični ispit: mali projektni zadatak. 



43

2.4.3.4. Epidemiološke metode u biomedicini (prof.dr.sc. D. Puntarić) MOP304 

Modul: 

Predmet: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 


Epidemiološke metode u biomedicini (prof.dr.sc. D. Puntarić) MOP304 

8P, 4S, 0V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Znanstvena epidemiološka terminologija 

Učestalost i proširenost bolesti. Mjere učestalosti i proširenosti – opće, specifične, 

standardizirane. Smisao, vrijednost i točnost mjera učestalosti i proširenosti. Korištenje 

mjera učestalosti i proširenosti. Rizik i uzročnost. Povezanost dviju pojava – statistička, 

uzročna. Mjere povezanosti. Pojam rizika i uzročnosti. Relativni i pripisivni rizik. Opći 

epidemiološki principi. Epidemiologija i prirodni tijek bolesti. Epidemiološki koncept u 

medicini. Epidemiološke metode. Epidemiološke varijable. Masovna pojava bolesti i mjere 

sprečavanja i suzbijanja. Znanstveni pristup u epidemiologiji.. Izbor dijagnostičkih testova. 

Pravodobno otkrivanje bolesti. Rana dijagnoza. Interpretacija dijagnostičkih podataka. Rano 

liječenje i pridržavanje od strane pacijenta (compliance). 

Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat sa suvremenim epidemiološkim 

metodama i njihovoj upotrebi u biomedicinskim istraživanjima. Student će biti pripremljen 

za sudjelovanje u planiranju i izvođenju epidemioloških istraživanja, te za aktivno praćenje 

znanstvene literature iz područja epidemipologije. Poznavanje epidemioloških metoda 

važno je za samostalni znanstvenoistraživački rad u području kliničke medicine i javnog 

zdravstva. 

Predavanja i seminari ("problem solving", rasprava). 


1. Knapp RG, Miller MC (1992) Clinical Epidemiology and Biostatistics. Baltimore: Williams 

& Wilkins. 

2. Schultze PA, Perera FP (1993) Molecular Epidemiology. Principles and Practice. San 

Diego: Academic Press, Inc. 

3. Norell SE (1995) Workbook of Epidemiology. New York/Oxford: Oxford University Press. 

4. Kelsey JL, Whittemore AS, Evans AS, Thompson WD (1996) Methods in Observational 

Epidemiology, 2 nd ed. New York/Oxford: Oxford University Press. 

Odabrani članci iz epidemioloških znanstvenih časopisa tipa American Journal..., European 

Journal..., Epidemiologic Reviews i slični. 



Pismeni (esej) i usmeni ispit. 



44

2.4.3.5. Molekularni temelji bolesti, dijagnostike i liječenja (prof.dr.sc. D. Primorac) MOP305 

Modul: 

Predmet: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS) 


ispita: 



predmeta: 


Molekularni temelji bolesti, dijagnostike i liječenja (prof.dr.sc. D. Primorac) MOP305 

18 P, 12 S, 6V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Molekularni mehanizam nastanka hematoloških 

bolesti, autoimunih bolesti, reumatoloških bolesti. Molekularni temelji dijagnostike. 

Biotehnološka revolucija i DNA tehnologije u kliničkom laboratoriju. Citogenetske metode. 

Molekularne metode u onkologiji. Molekularne metode u kliničkoj imunologiji i nefrologiji. 

Molekularne metode u pedijatriji. Molekularna dijagnostika u forenzičkoj medicini. 

Molekularni temelji liječenja – farmakogenetika i "pametni" lijekovi koji djeluju na 

molekularnoj razini. Da li i što suvremeni kirurg mora razumjeti na molekularnoj razini? 

Nakon završene nastave, student će dobiti napredno znanje o molekularnim mehanizmima 

koji stoje u podlozi bolesti, suvremene dijagnostike i liječenja. Student će biti pripremljen za 

aktivno praćenje znanstvene literature iz područja molekularne medicine. Poznavanje 

molekularne medicine neophodno je svakom znanstveniku iz područja biomedicine i 

zdravstva, bez obzira na uži profil. 

Predavanja, seminari (s raspravom, klasični i "problem solving") i vježbe (interaktivne). 


literature. 

1. Primorac D i suradnici, Primjena analize DNA u sudskoj medicini i pravosuđu, Nakladni 

Zavod Matice Hrvatske, 2001. 

2. Primorac D, Praktikum vježbi iz molekularne medicine, Split/Zagreb. (u tisku) 

3. Šerman d, Stavljenić Rukavina A, Sertić J, Bulić F, Metode u molekularnoj medicni, 

Medicnska naklada, Zagreb, 2002. 

4. Jorde L, Carey J, Bamshad M, White R, Medical genetics, MOSBY, St. Louis, 1999. 

1. Topić E, Janković S, Primorac D, Medicnsko biokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi, 

Medicnska naklada, Zagreb, 2003. (u tisku) 

2. Janković S, Eterović D, Fizikalni aspekti i klinički aspekti medicinske dijagnostike, 

Medicinska naklada, Zagreb, 2002. 






45

2.4.3.6. Telemedicina (prof.dr.sc. I. Klapan/doc.dr.sc. Ž. Vranješ) MOP307 

Modul: 

Predmet 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 


kvalitete 

2.B Obavezni izborni modul „Klinička biomedicina" 

Telemedicina (prof.dr.sc. I. Klapan/doc.dr.sc. Ž. Vranješ) MOP307 

18P, 12S, 0V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Uvod u telemedicinu: EU-CPME telemedicina, 

IS F T E HEALTH, ekonomska isplativost ulaganja u telemedicinu, on line baze podataka, 

međunarodna suradnja, telekomunikacije, Hrvatski integralni telemedicinski sustav, IS 

zdravstva od primarne do tercijalne zdravstvene zaštite, obrada slika, DICOM standard, 

Internet, web siteovi, pohrana podataka; Primjena novih tehnologija u razvoju telemedicine: 

tele-računalna tehnologija, robotska i tele-3D-robotska kirurgija, izrada implantata po mjeri, 

primjenjena telemedicine, videokonferencije; Klinička primjena telemedicine: 

televideokonferencije, kirurgija, neurokirurgija, ortopedija, traumatologija, kardiologija, 

psihijatrija, radiologija, oftalmologija, dermatologija, neurologija, patologija, ginekologija, 

ORL, obiteljska medicina; Telemedicinski projekti i primjena telemedicine u raznim 

zemljama: budućnost telemedicine, nomizacija telmedicinskih aplikacija, trajno 

usavršavanje; Tele-learning PER VIAM TVC (televideokonferncije): Ancona (Italia), Washington 

DC (SAD), Brussels (Belgia), Innsbruck (Austria), Tromso (Norveška), Stockholm (Švedska). 

Nakon završene nastave, student će dobiti fundamentalno znanje o razmjerno novom 

području kliničke medicine. Student će biti pobliže upoznat s načinom provođenja 

telemedicine kao i njenom primjenom. Posebno će biti upoznati s primjenom navedenih 

tehnologija u kirurgiji i metodama obrade slika u dijagnostici te metodama učenja na 

daljinu. 

Predavanja i seminari ("problem solving"). 


1. Telemedicina u Hrvatskoj / Klapan Ivica, Čikeš Ivo (ur.). Zagreb, ISBN 953-98509-2-4, 

Medika, 2001. http://www.mef.hr/telMED-MA2002/knjiga.html 

2. Telemedicine /engl.; Klapan Ivica, Čikeš Ivo (ed.). Zagreb, ISBN 953-95168-0-3, 

Telemedicine Association Zagreb, 2005 

http://www.mef.hr/telemed_hvar_2006/telemedbook.html 

3. 1 st Croatian Congress on Telemedicine with International Participation, Makarska 2002. 

www.mef.hr/telMED-MA2002 

4. 2 nd Croatian Congress on Telemedicine with International Participation, Zagreb 2004. 

web.mef.hr/telmedzg04/home.php?lang=en 

5. Remote Cardiology Consultations – NATO Programme Security Through Science – 

Advanced Research Workshop; www.mef.hr/nato.zg2005 

1. Moderna računalna i tele-računalna kirurgija / 3D-CAS i Tele-3D-CAS. 

web.mef.hr/rinologija 

2. 3 rd Croatian & International Congress on Telemedicine and e-Health, Hvar 2006. 

www.mef.hr/telemed_hvar_2006www.mef.hr/MODERNRHINOLOGY 



Usmeni ispit 



46

2.4.3.7. Kvantitativne metode u kliničkim istraživanjima (Akademik Stjepan Gamulin, professor 

emeritus) MOP308 

Modul: 

Predmet 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 


kvalitete 


Kvantitativne metode u kliničkim istraživanjima (Akademik Stjepan Gamulin, profesor 


6P, 14S, 0V 

Upoznavanje kvantitativnih metoda kliničkih istraživanja i osposobljavanje studenta za 

njihovu samostalnu primjenu. 

Odnos kvalitativnih i kvantitativni rezultata, kvantitativna procjena dijagnostičkih 

postupaka, prognoze bolesti, terapijskih postupaka, štetnosti i etiologije bolesti. Primjena 

kliničke epidemiologija u kliničkoj praksi na primjeru reumatologije. 

Opće: poznavanje kvantitativnih metoda u kliničkim istraživanjima kao načina znanstvenog 

mišljenja i zaključivanja, svrsishodnog i nepristranog postupka prilaženju istraživalačkom i 

praktičnom problemu te prenošenju znanstvenih spoznaja u kliničku primjenu, 

razumijevanja etiopatogeneze bolesti, prognoze bolesti, izbora optimalnih dijagnostičkih i 

terapijskih postupaka te nepristrane prosudbe uspješnosti kliničkog rada. 

Specifične: poznavanje kvantitativnih metoda u kliničkim istraživanjima i njihovog uvođenja 

i primjene u kliničkoj praksi 

Nastava se obavlja u računalnoj radionici time da svaki student ima na raspolaganju osobno 

računalo s pristupom internetu. 

Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na seminarima što je vidljivo iz riješenih 

zadataka na seminarima. 

1. S. Gamulin, M. Huić Klinička epidemiologija i medicina utemeljena na dokazima, 

definicije. (rukopis dostupan za studente na internetu). 

2. Sažetci predavanja 

1. Fletcher W, Fletcher SW. Clinical epidemiology: The essentials. 4th edition. Lippincot 

Williams and Wilkins, 2005. 

2. Marušić M i sur. Uvod u znanstveni rad u medicini. Zagreb; Medicinska naklada, 2008. 

3. Sackett DL, Haynes RB, Guyatt GH, Tugwell P. Clinical epidemiology. A basic science for 

clinical medicine. Boston; Little, Brown and Company, 1991 

2,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja studenta 


Pismeni ispit 

Bodovanje uspješnosti u radu na seminarima, studentska anketa. 

47

2.4.3.8. Populacijska genetika (doc.dr.sc. Mario Štefanić) MOP309 

Modul: 


Praktikum: 

Satnica: 



kompetencije 

Oblici nastave: 


znanja: 




Dopunska literatura 


(ECTS) 


ispita: 



predmeta: 

Populacijska genetika (doc.dr.sc. Mario Štefanić) MOP309 

4P, 10S, 6V 

Uloga genetike u personaliziranoj medicini. Blok struktura genoma, polimorfizmi DNA, 

evolucijski procesi. Alelna arhitektura i segregacija kompleksnih bolesti. Web baze SNP. 

Informacijski servisi, software, te načini korištenja. Osnovna statistička i informacijska 

terminologija u području populacijske genetike. HapMap projekt. Hardy-Weinberg ekvilibrij, 

usrođenost. Linkage disequilibrium, metrika i grafički prikaz, Haploview. Haplotip. 

Računalne metode rekonstrukcije haplotipnih blokova. ML-EM i Bayes algoritmi. Strategije 

mapiranja. Parametrijska i neparametrijska linkage analiza. Modeliranje rodoslovlja i 

rekombinacijskih događaja. Modeli nasljeđivanja, heritabilnost, penetrantnost. Affected sib 

pairs. Identity-by-descent. Test disekvilibrija transmisije. Kvantitativna obilježja. 

Asocijacijske studije kvantitativnih i kvalitativnih obilježja. Populacijske studije. Candidate 

gene approach. Prioritizacija i izbor SNP. TagSNP. Cjelogenomske asocijacijske studije, eQTL. 

Kontrola kvalitete. Analiza tablica kontingencije, ANOVA, generalni linearni model i logregresija 

u genetici. Empirijska statistika. Korekcije multipliciteta, FDR. Epistaza. Genskookolišne 

interakcije. Planiranje genetičkih studija. Statistička snaga. Kritička analiza članka. 

Uobičajene pogreške u dizajnu. Izvori nekonzistentnosti. Populacijska stratifikacija: koncept, 

učinci i kontrola. Programska podrška za analizu: PHASE, PLINK. 

Priprema studenta za aktivno služenje genomskim bazama i bioinformatičkim servisima 

dostupnim na WEB-u. Stjecanje teorijskih osnova iz područja populacijske genetike i 

mapiranja gena. Usvajanje i samostalna primjena osnova statističke analize genetskih 

podataka. Upoznavanje s planiranjem i pripremom populacijske ili obiteljske genetičke 

studije. Ovladavanje oblikovanjem i tumačenjem rezultata analize, te procesom pripreme i 

kritičkog iščitavanja genetičke publikacije. 

Predavanja, seminari i vježbe uz upotrebu računala, mrežnih servisa i interneta. 

Svi studenti su se dužni pripremiti za vježbe proučavanjem literature. 

Wu R, Ma CX, Casella G. Statistical Genetics of Quantitative Traits. Linkage, Maps, 

and QTL. Springer, 2007. (odabrana poglavlja). 

Almgren P, Bendahl PO, Bengtsson H, Hossjer O, Perfekt R. Statistics in genetics 

(lecture notes). Lund Institute of Technology, Centre for Mathematical Sciences, 

Mathematical Statistics. Lund University, 2003. (odabrana poglavlja). 

Thomas DC. Statistical Methods in Genetic Epidemiology. Oxford University Press, 

USA. 1st edition, 2004. (odabrana poglavlja). 

Ivanković D. i sur. Osnove statističke analize za medicinare. Udžbenik. Biblioteka 

Udžbenici i priručnici Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1988. 

Nastavni web materijali 

2,0 ECTS boda. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja studenta 


Pismeni ispit, analiza objavljene publikacije 



48

2.4.4. Obavezni izborni modul "Interdisciplinarna znanja i vještine" 

2. OBAVEZNI IZBORNI MODUL "INTERDISCIPLINARNA ZNANJA I VJEŠTINE" 

Koordinator modula: Akademik P. Rudan 

Zamjenik: prof.dr.sc. I. Drenjančević 

KOD NAZIV PREDMETA ILI PRAKTIKUMA I NOSITELJ P S V P+S+V ECTS 

MOP310 

MOP311 

MOP312 

Praktikum: Znanstvenoistraživački projekt – ideja, 

prijedlog, realizacija, vođenje (prof.dr.sc.I. 


Praktikum: Pisanje znanstvenog članka na engleskom 

jeziku/ Writing a scientific paper in English (prof.dr. 

D. Raucher / prof.dr.sc. J. Barbić) 

Antropologija (Akademik P. Rudan/prof.dr.sc. Mate 

Mihanović) 

2 2 8 12 2, 0 

2 4 18 24 4, 0 

12 4 4 20 2, 5 

UKUPNO 56 8, 5 

49

2.4.4.1. Znanstvenoistraživački projekt – ideja, prijedlog, realizacija, vođenje (prof.dr.sc. I. 

Drenjančević) MOP310 

Modul: 

Obavezni izborni modul "Interdisciplinarna znanja i vještine" 

Praktikum: Znanstvenoistraživački projekt – ideja, prijedlog, realizacija, vođenje (prof.dr.sc. I. 

Drenjančević) MOP310 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS) 


ispita: 



predmeta: 

2P, 2S, 8V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Izbor teme projekta: prioriteti istraživača, 

ustanove, financijera projekta. Resursi: prostor, ljiudi, oprema, potreba za dodatnom 

opremom, financijski i organizacijski uvjeti. Voditelj projekta: osobne i profesionalne 

kvalitete lidera. Vremenski okvir i troškovi projekta. Struktura prijedloga 

znanstvenoistraživačkog projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike 

Hrvatske. Naziv/tema projekta. Sažetak. Ključne riječi. Suradnici na projektu (Glavni 

istraživač, istraživačko i tehničko osoblje). Troškovi projekta. Oprema-resursi-prostor. Opis 

istraživanja – Svrha i primjena, Sadašnje stanje znanja, Doprinos i osposobljenost istraživača, 

Hipoteza, Plan, postupci i metode istraživanja. Postupak za ocjenu poštivanja etikčkih 

standarda kod prijave prijedloga znanstvenoistraživačkog projekta. Postupak evaluacije 

prijedloga znanstvenoistraživačkog projekta. Kolaborativni znanstvenoistraživački projekti. 

Međunarodni projekti. 

Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat sa postupkom prijave, evaluacije, 

realizacije i vođenja znanstvenoistraživačkog projekta. Student će biti pripremljen za 

samostalno planiranje i pisanje prijedloga znanstvenoistraživačkog projekta prema uputama 

MZOŠ RH. Poznavanje pisanja prijedloga znanstvenog projekta, njegova realizacija i vođenje 

sastavni je dio svakodnevnog posla znanstvenika. 

Predavanja, seminari (s raspravom) i vježbe. 


literature. 

1. http://www.mzos.hr 

Detalji o literaturi bit će ažurirani neposredno prije početka kolegija i dostavljeni 

studentima 

1. Reif-Lehrer L.: Grant application writer's handbook. Bartletn Publishers, Boston, 1995. 

2. NIH and Agency for Healthcare Research and Quality : Instructions for grant applications. 

URL adresa: http://grants.nih.gov/grants/funding/416/phs416-1.pdf ("on line" upute i 

obrazac za pisanja znanstvenoistraživačkih projekata na NIH, USA) 



Praktični, izradom predprijedloga (preaplikacije) znanstvenoistraživačkog projekta na 3-5 

stranica i usmeni, raspravom preaplikacije s ispitivačem. 



50

2.4.4.2. Pisanje znanstvenog rada na engleskom jeziku/ Writing a scientific paper in English (Prof., 

PhD. D. Raucher/Assis. Prof., MD PhD, prof dr sc J. Barbić) MOP311 

Modul: 

Praktikum/ Course 

for practical 

abilities: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS) 


ispita: 



predmeta: 


Pisanje znanstvenog rada na engleskom jeziku/ Writing a scientific paper in English (Prof., 

PhD. D. Raucher/Assis. Prof., MD PhD, prof dr sc J. Barbić) MOP311 

2P, 4S, 18V 

Title – style and language aspects. The Abstract – style and language aspects. The 

Introduction section – style and language aspects. The material and method section – style 

and language aspects. The results section – style and language aspects. The Discussion and 

Conclusion Section – style and language aspects. 

Nakon završene nastave, student će biti osposobljen za pisanje znanstvenog rada na 

engleskom jeziku, uključujući stilske i jezične aspekte. Vještina pisanja znanstvenog rada na 

engleskom jeziku je uvjet za publiciranje rada u znanstvenom časopisu s međunarodnom 

recenziojom. 

Predavanja, seminari (s raspravom i "problem solving") i vježbe (metodološke – pisanje, 

lektorske – jezični aspekti). 


literature. Napomene: Jezik nastave je engleski i hrvatski jezik. Svaki polaznik, u pravilu, 

mora sa sobom donijeti vlastiti znanstveni članak u završnoj fazi pripreme za publikaciju, jer 

se na njemu bazira specifični dio programa praktikuma. Broj sudionika je ograničen na 10 po 

grupi. Potrebna je preregistracija, izravno kod voditelja predmeta. 

1. Zeiger M: Essentials of Writing Biomedical Research PaperMcGraw-Hill; New York 2000. 

1. Ebel HF., Bliefert C., Russey WE: Art of Scientific Writing. VCH Publishers, New York, 

1987. 

2. Dawson B., Trapp G.R. (2001). Reading the Medical Literature. In: Basic and clinical 

biostatistics. Lange Medical Books/Mc Graw-Hill: New York, 294-333. 



Praktični zadatak - predati nositelju praktikuma gotovi, još neobjavljeni znanstveni članak 

napisan na engleskom jeziku, spreman za recenziju i publiciranje. Student mora biti jedan od 

autora članka. Usmena rasprava o članku s ispitivačem. 



51

2.4.4.3. Antropologija (Akademik P. Rudan/doc.dr.sc. M. Mihanović) MOP312 

Modul: 

Predmet: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 


Antropologija (Akademik P. Rudan/doc.dr.sc. M. Mihanović) MOP312 

12 P, 4S, 4V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Interakcija genetičkog i ekološkog, s primjerima iz 

različitih populacija te analitičkih razina. Holistički pristup u analizi bolesti, sustava 

zdravstvene skrbi, teorija bolesti i liječenja. Procjene međupopulacijskih distanci, te prikaz 

analize izvršene nad poli- i monogeno-determiniranim svojstvima u odnosu na trendove 

njihovih kvantitativnih i specijaliziranih promjena tijekom razdoblja rasta i razvoja, u 

odrasloj dobi i starenju. Metode medicinskih povijesno-demografskih analiza i mogućnost 

utvrđivanja povratne sprege između uzročnika s jedne i ljudske populacije s druge strane. 

U okviru globalnih napora za eradikacijom bolesti i za promocijom principa zdravlja, te s 

druge strane diferencijacijom užih stručnih područja antropologije, medicinska 

antropologija bit će prikazana s obzirom na nove spoznaje i predmetnost, vezane uz čovjeka 

kao “host” faktor. Nakon završene nastave, student će dobiti temeljne informacije o 

znanstvenom radu u okvirima medicinske antropologije. Student će biti osposobljen za 

aktivno praćenje suvremenog antropološkog znanstveno-istraživačkog rada na populacijskoj 

razini, temeljene na današnjim spoznajama populacijske genetike, demografije, 

epidemiologije i ekologije čovjeka. 

Predavanja, seminari (klasični, s raspravom) i vježbe (demonstracijske). 


literature. 

1. Alland A (1970) Adaptation in cultural evolution: An approach to medical anthropology. 

New York/London: Columbia University Press. 

2. Little MA, Haas JD (1989) Human population biology: A transdisciplinary approach. 

Zagreb: Hrvatsko antropološko društvo. 

3. Thomas MJ, Carolyn FS (1990) Medical anthropology. Contemporary theory and 

method. New York: Praeger. 

4. Roberts DF, Rudan P, Škarić-Jurić T (1997) Growth and development in the changing 

world. Zagreb: Hrvatsko antropološko društvo. 

5. Rudan P, Heyden G, Carić D, Čolić S, Martić-Biočina S, Rudan V, Sujoldžić A, Šantić J, 

Špoljar-Vržina SM, Gilliland MK (1997) The study and care of displaced persons and 

refugee families – a pilot study of anthropological and psychodynamic aspects. Zagreb: 

Hrvatsko antropološko društvo. 

6. Bennett BC, Rudan P, eds (1998) Regions in transition – Applied anthropology and 

demographic perspectives. Zagreb: Hrvatsko antropološko društvo. 

-izbor najnovijih znanstvenih radova iz područja prema preporuci voditelja 



Pismeni test, pitanja višestrukog izbora i usmeni ipsit. 



52

2.4.5. Izborni modul "Neuroznanost" 

1. IZBORNI MODUL NEUROZNANOST 

Koordinator modula: prof.dr.sc. S. Butković Soldo 

Zamjenik: prof.dr.sc. Ž. Vukšić 

KOD 

KOLEGIJA 

NAZIV PREDMETA I NOSITELJ PREDMETA P S V BOD 

MOP411 

MOP412 

MOP413 

MOP414 

MOP415 

MOP416 

MOP417 

MOP418 

Integrativne funkcije živčanog sustava (prof.dr.sc. S. 

Butković Soldo) 

Evocirani potencijali u suvremenoj dijagnostici i 

terapiji (prof.dr.sc. S. Butković Soldo /doc.dr.sc. R. 

Liščić) 

Klasifikacija i dijagnostika psihičkih poremećaja 

(prof.dr.sc. P. Filaković) 

Psihološka trauma i posttraumatski stresni 

poremećaj (prof.dr.sc. Ž. Vukšić ) 

Praktikum: Molekularna biologija mijelina i 

plastičnost mozga (prof.dr.sc. M. Heffer ) 

Praktikum: Određivanje praga za bol u 

eksperimentalnih životinja (prof.dr.sc. A. Tvrdeić) 

Bolesti motoričkih neurona (prof.dr.sc. S. Butković 

Soldo / doc.dr.sc. E. Bilić) 

Neurobiologija liječenja psihičkih poremećaja i 

istraživanja psihofarmaka (prof.dr.sc. N. Henigsberg) 

10 2 / 12 1, 0 

15 2 3 20 2, 0 

10 5 / 15 1, 5 

16 4 / 20 1, 5 

8 4 12 24 3, 0 

2 4 6 12 1, 5 

20 5 5 30 3, 5 

14 6 4 24 2, 5 

UKUPNO 157 16, 5 

53

2.4.5.1. Integrativne funkcije živčanog sustava (prof.dr.sc. S. Butković- Soldo) MOP411 

Modul: 

Predmet: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

Izborni modul "Neuroznanost" 

Integrativne funkcije živčanog sustava (prof.dr.sc. S. Butković- Soldo) MOP411 

10 P, 2 S, 0V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Fiziološki temelji živčanih integrativnih funkcija. 

Funkcijski aspekti senzomotoričke integracije. Klinička procjena kognitivnih i intelektualnih 

funkcija. Alzheimerova bolest i demencije Alzheimerovog tipa. Vaskularne demencije. 

Patofiziologija vaskularnih demencija. Dijagnostičke metode u diferencijalnoj dijagnozi 

vaskularnih demencija. Kronične posljedice moždane traume. Plastičnost u oporavku 

živčanih funkcija nakon oštećenja mozga. Restaurativna neurologija. Objektivne i metričke 

metode praćenja neuroloških funkcija. 

Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s integtrativnim funkcijama 

živčanog sustava i dezintegracijom tih funkcija kod demencija i traume mozga. Student će 

biti osposobljen za aktivno praćenje znanstvene literature iz područja kliničkih neuroloških 

znanosti. Poznavanje integrativnih aspekata funkcije živčanog susstava može pomoći u 

rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u području kliničke 

neurologije i srodnih znanosti. 



1. Barac B (1995) Neurological approach to vertigo and vestibular dysfunctions. U: Sinha 

KK, Chandra P (eds) Advances in Clinical Neurosciences Vol. 5. Ranchi: East Zone Neuro 

CME, str. 429-444. 

2. Gazzaniga MS (1995) The Cognitive Neurosciences. New York: The MIT Press.(odabrana 

poglavlja) 

3. Swash M, Kennard C, eds (1985) Scientific Basis of Clinical Neurology. New York: 

Churchill Livingstone. (odabrana poglavlja) 







54

2.4.5.2. Evocirani potencijali u suvremenoj dijagnostici i terapiji (prof.dr.sc. S. Butković Soldo 

/doc.dr.sc. R. Liščić) MOP412 

Modul: 

Predmet: 




kompetencije 



znanja: 






(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 


Evocirani potencijali u suvremenoj dijagnostici i terapiji (prof.dr.sc. S. Butković Soldo 

/doc.dr.sc. R. Liščić) MOP412 

15P, 2 S, 3V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Primjena evociranih potencijala (EP). Temeljno 

značenje, tehnički pristup i primjena EP u pojedinim disciplinama neurologije. Slušni (ABR), 

vidni (VEP), somatosenzorni (SEP) i motorički evocirani potencijali (MEP) na električku i 

magnetnu stimulaciju. Intraoperacijsko praćenje funkcije živčanog sustava pomoću 

evociranih potencijala u neurokirurgiji, ortopediji, otorinolaringologiji. Postoperativno 

praćenje funkcije živčanog sustava pomoću evociranih potencijala. Dijagnoza moždane 

smrti. Kognitivna elektrofiziologija pomoću ERP (event – related potentials). Najnovija 

saznanja iz područja primjene TMS u dijagnostičke i terapeutske svrhe – liječenje depresija u 

psihijatriji. Značaj EP u odnosu na metode oslikavanja živčanog sustava (MRI, fMRI, MEG, 

PET) . Prednosti i nedostaci. 

Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat sa značenjem, aparaturom, 

metodolodijom i primjenom evociranih potencijala u dijagnostici i terapiji bolesti živčanog 

sustava. Student će biti osposobljen za aktivno praćenje znanstvenih radova u kojima je 

primjenjena metoda evociranih potencijala. Poznavanje i razumijevanje ove suvremene 

tehnike, može pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad 

u području kliničke neurologije i srodnih znanosti. 

Predavanja, seminari (s raspravom) i vježbe (demonstracije). 


literature. 

1. Spehlman R. Evoked Potential Primer. Butterworth Publishers 1994. (odabrana 

poglavlja) 

2. Halliday AM (ed). Evoked potentials in clinical testing. 2nd Edition. Edinburg: Churchill 

Livingstone, 1993. (odabrana poglavlja) 

3. Brecelj J. From immature to mature pattern ERG and VEP . Doc Ophthalmol 2003; 

107:215-24. 

4. Liščić RM, Zidar J, Mihelin M. Evidence of direct connection of corticorbulbar fibers to 

orofacial muscles in man:EMG study of individual motor unit responses. Muscle Nerve 

1998; 21(5):561-6. 

5. Bischoff C, Liščić R, Meyer B-U, Machetanz J, Conrad B. Magnetically elicited blink 

reflex: an alternative to conventional elecrical stimulation. Electromyogr clin 

Neurophysiol 1993;33:265-9. 

6. Liščić R, Brinar V. Localization of brainstem lesion by brainsem auditory evoked 

potentials. Neurologija 1989;38:337-48. 







55

2.4.5.3. Klasifikacija i dijagnostika psihičkih poremećaja (prof.dr.sc. P. Filaković) MOP413 

Modul: 

Predmet: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 


Klasifikacija i dijagnostika psihičkih poremećaja (prof.dr.sc. P. Filaković) MOP413 

10P, 5S, 0V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Povijesni razvoj dijagnostike i klasifikacije u 

psihijatriji. Osnovni pojmovi u klasifikaciji i dijagnostici, vrste validnosti i specifičnosti 

validnosti u psihiatriji. Biološke osnove klasifikacije i dijagnostike. Psihološke osnove 

klasifikacije i dijagnostike. Klasifikacija kao odraz recentnog (ne)znanja. Mjerne skale. 

Diferencijalna dijagnoza. Uloga dijagnostičkih kriterija u epidemiologiji i znanstvenom 

istraživanju (lažno pozitivni i lažno negativni slučajevi). 

Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat sa dijagnostikom i klasifikacijom 

psihičkih poremećeja s naglaskom na dijagnostičke kriterije u znanstvenoistraživačkom 

radu. Student će biti pripremljen za sudjelovanje u dizajniranju studija koje uključuju 

psihijatrijske bolesnike i bit će osposobljen za interpretaciju rezultata takvih studija. 

Poznavanje principa klasifikacije i dijagnosticiranja psihijatrijskih poremećaja za istraživačke 

svrhe, neophodno je za izradu doktorskog rada u području psihijatrije. 



1. Folnegović Šmalc, Vera (2003.) : Epidemiologija, klasifikacija i dijagnostika psihičkih 

poremećaja. Skripta. 




Pismeni test, pitanja višestrukog izbora i usmeni ipsit. 



56

2.4.5.4. Psihološka trauma i posttraumatski stresni poremećaj (prof.dr.sc. Ž. Vukšić ) MOP414 

Modul: 

Predmet: 




kompetencije 


Provjera znanja 




Dopunskaliteratura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 


Psihološka trauma i posttraumatski stresni poremećaj (prof.dr.sc. Ž. Vukšić ) MOP414 

16P, 4S, 0V 

Psihološka trauma: definicija, obilježja i prevalencija. Reakcije na traumatski stres i 

prilagodba. Trauma i disocijacija. Definicija, prevalencija i klasifikacija PTSP-a. Molekularni 

mehanizmi psihološkog stresa. Pokusne životinje kao modeli za anksiozna stanja. Etiologija 

PTSP-a - PTSP – normativni ili abnormalni odgovor na psihološku traumu. Model stres 

dijateze, pretraumatska vulnerabilnost i PTSP. Razlike između akutnog odgovora strahom i 

biologije PTSP-a. Biološki pristup konceptualizaciji etiologije PTSP-a. Psihološki pristup 

konceptualizaciji etiologije PTSP-a. Biopsihosocijalni modeli i nastanak PTSP-a. Klinička slika 

PTSP-a. Poremećaji spavanja i PTSP. Ljutnja, psihološka trauma i PTSP. Tijek PTSP-a (akutni, 

kronični, odloženi). Promjene ličnosti inducirane traumom. PTSP i psihički komorbiditet. 

PTSP i socijalno funkcioniranje. PTSP i tjelesno zdravlje. Neposredne terapijske intervencije 

nakon proživljavanja psihičke traume. Psihofarmakoterapija PTSP-a. Psihodinamska 

psihoterapija – Kratka trauma fokusirana psihoterapija PTSP-a. Kognitivno bihevioralna 

psihoterapija Mjerenje simptoma, psihologijska procjena i PTSP. Odnos poremećaja ličnosti i 

PTSP. PTSP i gubitak ekstremiteta. Radna sposobnost i PTSP. 

Nakon završene nastave, student će dobiti široki raspon znanja o problematici psihološke 

traume i posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP): raširenost, obilježja, dijagnostika, 

etiopatogeneza, surogat modeli na eksperimentalnim životinjama, liječenje. Student će biti 

osposobljen za aktivno praćenje znanstvenih radova iz područja PTSP-a i anksioznih 

poremećaja. Poznavanje karakteristika PTSP-a može pomoći u rješavanju konkretnih 

znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u području psihijatrije i srodnih znanosti. 



1. van der Kolk BA. The assessment and treatment of complex PTSD. In: Yehuda R, ed. 

Traumatic stress. American Psychiatric Press, 2001. 

2. Luxenberg T, Spinazzola J, van der Kolk BA. Complex trauma and disorders of extreme 

stress diagnosis, part one: Assessment. Directions in Psychiatry 2001;21: 373-392. 

3. Krakow B. The relationship of sleep quality and posttraumatic stress to potential sleep 

dosorders in sexual assault survivors with nightmares, insomnia, and PTSD. J Trauma 

Stress 2001; 14(4):647-665. 

4. Mellman TA. Psychobiology of sleep disturbances in posttraumatic stress disorder. Ann 

Acad Sci 1997;21:142-149. 

5. Marmar CR. Trauma and dissociation. PTSD Research Quarterly 1997; 8(3):1-8. 

6. Yehuda R, Bierer L, Schmeidler J, Aferiat DH, Breslau Ilana, Dolan S. Low cortisol and risk 

for PTSD in adult offspring of Holocaust survivors. Am J Psychiatry 2000; 157:1252- 

1259. 

7. File SE. Animal models of different anxiety states. GABA-A receptors and anxiety from 

neurobiology to treatment (1996) In: Biggio G, Sanna E, Serra M, Costa E, eds. Advances 

in biochemical psychopharmacology. Lippincott-Raven Publishers, Philadelphia, 93-113. 




Usmeni ispit. 



57

2.4.5.5. Molekularna biologija mijelina i plastičnost mozga (prof.dr.sc. M. Heffer ) MOP415 

Modul: 

Praktikum: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 


Molekularna biologija mijelina i plastičnost mozga (prof.dr.sc. M. Heffer ) MOP415 

8P, 4S, 12 V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Mijelinizacija centralnog i periferng živčanog 

sustava. Slijed mijelinizacije neuronskih puteva ljudskog mozga. Kritični periodi 

napredovanja mijelinizacije. Mijelinizacija i plastičnost mozga. Lipidne komponente 

membrana axona i glije. Postranslacijske modifikacije i sortiranje mijelinskih proteina. 

Struktura i funkcija mijelinskih lektina. Razvojni slijed ekspresije molekula mijelina. Stanični 

modeli diferencijacije oligodendrogije. Stanični model inhibitornog djelovanja molekula 

mijelina na izrastanje živčanih vlakana. "Knockout" modeli demijelinizacije. "Knockout" 

modeli hipermijelinizacije. Mogućnost višestrukih "knockout" modela u studijama 

interakcije receptora i liganda. Komparativna studija mijelinizacije mozga čovjeka, štakora i 

miša. Patofiziologija mijelinizacije mozga. Patofiziologija demijelinizacijskih bolesti. U 

vježbama će biti praktično obrađene sljedeće teme: klasične histološke metode dokazivanja 

mijelina, imunohistokemija molekula mijelina (prikaz epitopa GM1, GalCer i MAG), metode 

dokazivanja demijelinizacije, biokemijske metode dokazivanja nedostatka glikolipida 

(ekstrakcija, TLC, imuno-TLC), biokemijske metode dokazivanja glikozilacijskih promjena 

(lektin Western-blot), histološka obrada "knockout" modela za mijelinizaciju. 

Nakon završene nastave, student će produbiti fundamentalno znanje o biologiji mijelina i 

plastičnosti mozga s fokusom na molekularnu razinu. Student će biti pripremljen za 

planiranje, sudjelovanje i interpretaciju rezultata istraživanja naučenim metodama, te za 

aktivno praćenje znanstvene literature u području. Poznavanje problematike mijelinizacije i 

plastičnosti mozga može pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz 

doktorski rad u području neuroznanosti, kliničke neurologije, farmakologije itd. 

Predavanja, seminari (s raspravom) i vježbe (laboratorijske). Napomena: za vježbe je nužna 

zaštitna laboratorijska odjeća (kuta). 


literature. 

1. Varki A.: Essentials of glycobiology, Cold Spring Harbor Lab. Press, 1999. 

2. Streit W.: Microglia in the Regenerating and Degenereting Central Nervus System, 

Springer, 2002. 

3. Vincent A., G. Martino: Autoantibodies in Neurological Diseases, Springer, 2002, 

4. Izbor najnovijih znanstvenih radova iz područja. 

/ 






58

2.4.5.6. Određivanje praga za bol u eksperimentalnih životinja (prof.dr.sc. A. Tvrdeić) MOP416 

Modul: 

Praktikum: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 


Određivanje praga za bol u eksperimentalnih životinja (prof.dr.sc. A. Tvrdeić) MOP416 

2P, 4S, 6V 

Algogeni i analgogeni mehanizmi u sisavaca. Modaliteti akutne boli u eksperimentalnih 

životinja (štakori, miševi). Mehanička bol. Termalna bol. Kemijska bol. Visceralna bol. Bol 

kod lokalne upale. Genetski čimbenici i čimbenici okoliša koji utječu na određivanje praga 

boli u eksperimentalnih životinja. Etički standardi kod istraživanja boli u eksperimentalnih 

životinja. U vježbama će biti praktično obrađene metode za određivanje praga za 

mehaničku (Randall Selitto metoda) i termalnu (Hargrave's-ov plantarni test) bol u štakora. 

Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s najčešćim metodama za 

određivanje praga boli u živih eksperimentalnih životinja. Student će biti pripremljen za 

planiranje, sudjelovanje i interpretaciju rezultata istraživanja izvedenih tim metodama. Bit 

će osposobljen i za aktivno praćenje znanstvene literature u kojoj se koristi takva 

metodologija. Poznavanje problematike istraživanja boli, modaliteta i metoda određivanja 

praga za bol u živih eksperimentalnih životinja, može pomoći u rješavanju konkretnih 

znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u području farmakologije, neuroznanosti, 

anesteziologije itd. 

Predavanja, seminari (s raspravom) i vježbe (laboratorijske). Vježbe uključuju i rukovanje 

živim životinjama (štakori, miševi). Zbog toga, u pravilu, polaznici praktikuma prethodno 

trebaju odslušati nastavu predmeta "Pokusne životinje u biomedicinskim istraživanjima". 


literature. 

1. Randall LO., Selitto JJ. (1957) A method for measurement of analgesic activity on 

inflamed tissue. Arch Int Pharmacodyn Ther 111, 409-419. 

2. Endoh T., Matsuura H, Tajima A, Izumimoto N, Tajima C, Suzuki T. (1999): Potent 

antinociceptive effect of TRK, a novel κ-opioid receptor agonist. Life Sci 65: 1685-1694. 

3. Covino BJ, Dubner R, Gybels J, Liebeskind JC, Sternbach RA, Vyklicky L, Yamamura H, 

Zimmermann M (1980): Ethical standards for investigations of experimental pain in 

animals. Pain 9, 141-143. 

4. Chessler EJ, Wilson SG, Larviere WR, Rodriges-Zas SL, Mogil JS (2002): Identification and 

ranking of genetic and laboratory environment factors influencing a behavioural trait, 

thermačl nociception, via computational analysis of a large data archive. Neurosci 

Biobehav rev 26, 907-923. 

5. Craft RM (2003): Sex differences in drug and non drug induced analgesia. Life Sci 72: 

2675-2688. 

6. Tvrdeić A., Đurković M, Biruš I (2004): Tail pressure in Wistar rats: influence of gender 

and time of day. Period Biolog 106, 427-431. 

Bilješke ("handout") sa predavanja i seminara. 



Kombinirani, pismeni (modificirana esej pitanja) i usmeni ispit. 



59

2.4.6. Izborni modul "Organski sustavi i tkiva" 

2. IZBORNI MODUL ORGANSKI SUSTAVI I TKIVA 

Koordinator modula: prof.dr.sc. I. Drenjančević 

Zamjenik: prof.dr.sc. I. Karner 

MOP420 

MOP421 

MOP423 

MOP424 

MOP426 

Praktikum: Patofiziologija mineralnog metabolizma i 

metaboličke bolesti kostiju (prof.dr.sc. I. Karner) 

Seminarska radionica: Primjena nuklearne medicine 

u kliničkoj patofiziologiji (prof.dr.sc. I. Karner) 

Praktikum: Regulacija krvnog tlaka (prof.dr.sc. I. 

Drenjančević ) 

Praktikum: Eksperimentalni pristup mikrocirkulaciji 

(prof.dr.sc. I. Drenjančević ) 

Novi pristup dijagnozi i liječenju šećerne bolesti 

(doc.dr.sc. I. Prpić-Križevac) 

6 10 8 24 3, 0 

6 14 / 20 2, 0 

8 2 10 20 3, 0 

6 6 8 20 3, 0 

10 2 / 12 1, 0 

MOP427 Upalne bolesti debelog crijeva (prof.dr.sc. A. Včev) 12 6 2 20 2, 0 

MOP428 

Kronične upalne bolesti jetre (prof.dr.sc. S. 

Mihaljević) 

14 4 2 20 2, 0 

MOP429 Koronarna bolest (prof.dr.sc. R. Bernat) 10 10 / 20 2, 0 

UKUPNO 174 19, 5 

60

2.4.6.1. Patofiziologija mineralnog metabolizma i metaboličke bolesti kostiju (prof.dr.sc. I. Karner) 

MOP420 

Modul: 

Praktikum: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

Izborni modul "Organski sustavi i tkiva" 

Patofiziologija mineralnog metabolizma i metaboličke bolesti kostiju (prof.dr.sc. I. Karner) 

MOP420 

6P, 10S, 8V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Metabolizam kalcija, fosfora i magnezija. 

Poremećaji homeostaze kalcija – otkloni u regulaciji parathormona, vitamina D i kalcitonina. 

Učinci hiperkalcemije na stanicu, tkiva, organske sustave i čitav organizam. Primarna, 

sekundarna i tercijarna hiperparatireoza od etiologije do liječenja. Hipokalcemična stanja – 

od patogeneze do liječenja – hipoparatireoza, pseudohipoparatireoza i 

pseudopseudohipoparatireoza. Metaboličke bolesti kostiju: osteoporoza, osteomalacija i 

rahitis, Padgetova bolest. Biokemijski biljezi koštane izmjene, Rtg metode, radionuklidne 

metode metabolizma kalcija, te metode oslikavanja scintigrafijom. Koštana denzitometrija, 

biopsija kosti. 

Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s patofiziološkim mehanizmima 

koji stoje u podlozi poremećaja metabolizma minerala i bolesti kostiju s fokusom na 

praktične aspekte i različite metode dijagnostike tih poremećaja i bolesti. Student će biti 

pripremljen za planiranje, sudjelovanje i interpretaciju rezultata istraživanja naučenim 

metodama, te za aktivno praćenje znanstvene literature u području. Poznavanje 

problematike i metodologije može pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja 

vezanih uz doktorski rad u području patofiziologije, interne medicine, ortopedije, 

farmakologije, dijagnostičkih medicinskih grana itd. 

Predavanja, seminari (klasični i "problem solving") i vježbe (interaktivne simulacije, 

demonstracije). 


literature. 

1. Smith & Thier (1995) Pathophysiology. The Biological Principles of Disease. (odabrana 

poglavlja) 

2. Feling Ph, Baxter JD, Frohman LA (1995) Endocrinology and Metabolism. New York: 

McGraw-Hill, str. 1407-1564. (odabrana poglavlja) 

3. Marcus R, Feldman D, Kelsey J (1996) Osteoporosis. New York: Academic Press. 


1. Harrison’s Principles of Internal Medicine (1997). (odabrana poglavlja). 

2. Gamulin i sur. (2002) Patofiziologija V izdanje, Zagreb, Medicinska naklada. 







61

2.4.6.2. Primjena nuklearne medicine u kliničkoj patofiziologiji (prof.dr.sc. I. Karner) MOP421 

Modul: 

Seminarska 

radionica: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 


Primjena nuklearne medicine u kliničkoj patofiziologiji (prof.dr.sc. I. Karner) MOP421 

6P, 14S, 0V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Mehanizam lokalizacije i distribucije radionuklida 

u normalnim i patološki promijenjenim tkivima, organskim sustavima i patofiziološkim 

stanjima - upala, tumorska patologija, hiperfunkcija i hipofunkcija pojedinih organa. 

Nuklearna medicina u evaluaciji funkcije štitnjače, paratireoidnih žlijezda, nadbubrežne 

žlijezde i jetre u stanjima bolesti. Nuklearna medicina u evaluaciji funkcije hematološkog, 

respiratornog, i probavnog sustava u stanjima bolesti. Patofiziološki temelj za primjenu 

radiofarmaka u terapiji pojedinih bolesti. Osnove bioloških efekata ionizirajućeg zračenja. 

Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s primjenom tehnika nuklearne 

medicine u kliničkim, patofiziološkim istraživanjima Student će biti osposobljen da razumije i 

planira suradnju na interdisciplinarnim znanstvenim istraživanjima koja uključuju nuklearnu 

medicinu i njene tehnike. Poznavanje primjene tehnika nuklearne medicine u kliničkim 

istraživanjima može pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz 

doktorski rad u području kliničke patofiziologije, interne medicine, onkologije, farmakologije 

itd. 

Predavanja, seminari (s raspravom i "problem solving"). 


1. Wagneer jr, Szabo Z, , Buchman JW (eds) Principles of nuclear medicine. W.B. Saunders, 

Philadelphia, pp1- 175. 

2. Elgazzar A (Ed) (2000) The pathophysiologic Basis of Nuclear Medicine, Springer-Verlag 

Berlin Heidelberg New York. (odabrana poglavlja) 

1. McCance KL, Huetther SE (1998) Pathophysiology. The biologic basic for disease in adults 

and children, 3 rd edn. Mosby-Year Book, St. Louis 

2. Cotran RS, Kumar V, Collins T (1999) Robins pathologic basis of disease, 6 th edn. W.B. 

Saunders, Philadelphia 

3. Gamulin i sur. (2002) Patofiziologija V izdanje, Zagreb, Medicinska naklada 






62

2.4.6.3. Regulacija krvnog tlaka (prof..dr.sc. I. Drenjančević) MOP423 

Modul: 

Praktikum: 



Regulacija krvnog tlaka (prof..dr.sc. I. Drenjančević) MOP423 

8P, 2S, 10V 

Okvirni sadržaj: Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Funkcija krvožilnog sustava i uloga 

baroreceptorskog refleksa u kontroli krvnog tlaka. Uloga autonomnog živčanog sustava u 

kontroli krvnog tlaka. Farmakološka manipulacija krvnim tlakom. Srčani ciklus. 

Kontraktilnost srca. Petlja tlak-volumen. Elektrofiziologija srca. EKG. Poremećaji srčanog 

ritma i provođenja. Defibrilacija. U vježbama će biti praktično obrađeni regulatorni 

mehanizmi u akutnoj kontroli krvnog tlaka na anesteziranoj, eksperimentalnoj životinji 

(prase). 


kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

Nakon završene nastave, student će dobiti napredno znanje o fiziološkim mehanizmima 

uključenim u kontrolu i regulaciju krvnog tlaka. Bit će pobliže upoznat s opremom, 

metodama i praktičnim postupcima (kateteriziranje femoralne arterije i vene, lijevog 

ventrikla, preparacija karotide, n. vagusa) kod mjerenja brzih, akutnih promjena krvnog 

tlaka u živih, anesteziranih životinja. Student će biti osposobljen za planiranje, sudjelovanje, 

analizu i interpretaciju rezultata istraživanja spomenutim metodama, te za aktivno praćenje 

znanstvene literature u području. Poznavanje problematike regulacije krvnog tlaka može 

pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u području 

fiziologije, patofiziologije, farmakologije, kardiologije, kardiokirurgije i drugih grana 

biomedicine. 

Predavanja, seminari (rasprava) i vježbe (laboratorijske). 


literature. Napomena: za vježbe je nužna zaštitna laboratorijska odjeća (kuta). 

1. Topol EJ et al: Textbook of Cardiovacular Medicine, Section IV, VIII. Lippincot, Williams 

& Wilkins, 2002. 

2. Prakash ES, Madanmohan J, Krushna GP.: What is the ultimate goal in neural regulation 

of cardiovascular function? Adv Physiol Edu 28: 100-101, 2004. 

3. Paratia G, Saulc JP, Castiglionid P.: Assesing arterial baroreceptor control of heart rate: 

New perspectives. J Hypertension 22: 1259-1263, 2004. 

4. Timmers HJLM, Wieling W, Karemaker JM, Lenders JWM.: Denervation of carotid baro 

and chemoreceptors in humans. J Physiol 553:3-11, 2003. 

1. O'Donaughy TL, Resta TC, Walker BR.: Baroreflex control of heart rate in laboratory 

demonstration of conscious rats. Adv Physiol Edu 26: 309-316, 2002. 

2. Radaelli A et al.: Effects of slow, controlled breathing on baroreceptor control of heart 

rate and blood preassure in healthy men. J Hypertension 22: 1361-1370, 2004. 



Pismeni, rješavanje problema. 



63

2.4.6.4. Eksperimentalni pristup mikrocirkulaciji (prof.dr.sc. I Drenjančević) MOP424 

Modul: 

Praktikum: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 


Eksperimentalni pristup mikrocirkulaciji (prof.dr.sc. I Drenjančević) MOP424 

6P, 6S, 8V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Mikrocirkulacija i limfni sustav. Izmjena kapilarne 

tekućine, međustan ična tekućina, protok limfe. Edem. Opći mehanizmi regulacije lokalnog 

tkivnog protoka. Posebna regulacija lokalnog protoka : mozak, skeletni mišići. Poremećaji 

protoka. Uloga mikrocirkulacije u razvoju i održavanju hipertenzije. Sistemska hipertenzija, 

hipertenzija u trudnoći. Metodološki pristupi istraživanju mikrocirkulacije u upali i 

tumorskim bolestima. U vježbama će biti praktično obrađene in vivo i in vitro metode 

istraživanja mikrocirkulacije videomikrometrijom (izolirane krvne žile i m.cremaster – model 

štakor) i Doppler UZV (prilikom promjena pO 2 i uteroplacentarni protok - model čovjek) 

Nakon završene nastave, student će dobiti potrebno znanje o eksperimentalnom pristupu 

istraživanja mikrocirkulacije in vivo i in vitro metodama. Student će biti osposobljen za 

planiranje, sudjelovanje i interpretaciju rezultata istraživanja naučenim metodama, te za 

aktivno praćenje znanstvene literature u području. Poznavanje problematike može pomoći 

u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u području fiziologije, 

patofiziologije, farmakologije, interne medicine, ginekologije i porodništva, onkologije itd. 

Predavanja, seminari (s raspravom i "problem solving") i vježbe (videosimulacije i 

laboratorijske). 


literature. Napomena: za vježbe je nužna zaštitna laboratorijska odjeća (kuta). 

1. Topol EJ, Califf RM et al (eds). 2002: Sec. VIII – Vascular biology and medicine. Textbook 

of Cardiovascular Medicine 2nd Edition. Lippincot, Williams & Wilkins. 

2. Michael CC, Curry Fe. Microvascular permeability. Physiol Rev 79 (3): 704-761, 1999. 

3. Vajkoczy P, Ulrich A, Menger MD.: Intravital fluiorescence videomicroscopy to study 

tumor angiogenesis and microcirculation. Neoplasian 2: 53-61., 2000. 

4. Kontos HA., Wei EP, Navari RM, Levasseur JE., Rosenblum WI, Patterson JL. Responses 

of cerebral arteries and arterioles to acute hypothension and hyperthension. AM J 

Pkysiol 234 (4): 371-383, 1978. 

/ 



Pismeni test (rješavanje problema). 



64

2.4.6.5. Novi pristup liječenju i dijagnozi šećerne bolesti (doc.dr.sc. I. Prpić-Križevac) MOP425 

Modul: 

Predmet: 




kompetencije 



znanja: 




dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 


Novi pristup liječenju i dijagnozi šećerne bolesti (doc.dr.sc. I. Prpić-Križevac) MOP425 

10P, 2 S, 0V 

Novosti u analizi čimbenika etiopatogeneze i njihov utjecaj na regulaciju glikemije i nastanak 

kroničnih komplikacija šećerne bolesti. Razvojni put šećerne bolesti, metabolički sindrom i 

značenje hiperinzulinemije u razvoju makrovaskularnih komplikacija. Novi dijagnostički 

kriteriji šećerne bolesti, graničnog poremećaja tolerancije glukoze i oštećene glikemije 

natašte. Postprandijalna hiperglikemija i nove smjernice za liječenje vezano uz smanjenje 

kardiovaskularnog mortaliteta. Nove smjernice za liječenje šećerne bolesti: oralni 

antidijabetici, betacitotropni i nebetacitotropni, u liječenju bolesnika sa šećernom bolešću. 

Novi inzulini i njihova primjena u bolesnika sa šećernom bolešću (ultrakratki inzulinski 

analozi, dugodjelujući inzulinski analozi, fiksne mješavine) i inzulinska pumpa s CSII. Novi 

lijekovi koji se razvijaju: inhalatorni inzulini, peroralni inzulini. Transplantacija 

Langerhansovih otočića, beta-stanica i genetski promjenjenih stanica u terapiji bolesnika sa 

šećernom bolešću. 

Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s novostima u liječenju i 

dijagnostici šećerne bolesti. Student će biti osposobljen za aktivno praćenje znanstvene 

literature u području. Poznavanje problematike može pomoći u rješavanju konkretnih 

znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad, prije svega u području dijabetologije, ali i u 

drugim granama biomedicine. 

Predavanja i seminari (klasični, s raspravom). 

Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajućeg poglavlja u 

udžbeniku ili priručniku za vježbe. 

1. DCCT Research Group. The effect of intensive diabetes treatment on the development 

and progression of long-term complications ininsulin-dependent diabetes mellitus: the 

Diabetes Control and Complications Trial. N Engl J Med 1993; 329:978-86 

2. Mooradian AD, Chehade J. Implications of the UK Prospective Diabetes Study: questions 

answered and issues remaining.Drugs Aging 2000 Mar: 16 (3): 159-64 

3. Defronzo RA, Goodman AM, Multicentre Metformin Study Group.Efficacy of metformin in 

patients with non-insulin-dependent diabetes mellitus. N Engl J Med 1995; 333: 541-92 

4. Zinman B, Tildesley H, Chiasson JL, Tsui E, Strack T. Insulin lispro in CSII: results of a 

double-blind crossover study. Diabetes. 1997;46:440-443. 

5. Gaskin P, Guthrie RA, Leiter L, et al. Use of insulin aspart, a fast-acting insulin analog, as 

the mealtime insulin in the management of patients with type 1 diabetes. Diabetes Care. 

2000;23:583-588. 

6. Roach P, Yue L, Arora V. Improved postprandial glycemic control during treatment with 

Humalog Mix25, a novel protamine-based insulin lispro formulation. Humalog Mix25 Study 

Group. Diabetes Care. 1999;22:1258-1261. 

Znanstveni članci sa publiciranim rezultatima kliničke studije UK Prospective Diabetes Study 

(UKPDS) Group. 






65

2.4.6.6. Upalne bolesti debelog crijeva (prof.dr.sc. A. Včev) MOP426 

Modul: 

Predmet: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 


Upalne bolesti debelog crijeva (prof.dr.sc. A. Včev) MOP426 

12P, 6S, 2V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Ulcerozni kolitis. Crohnova bolest. Ishemijski 

kolitis i intestinalna ishemija. Radijacijski kolitis. Diverzijski kolitis. Mikroskopski, kolageni i 

limfocitni kolitis. Malakoplakija debelog crijeva. Eozinofilni kolitis. Behcetov kolitis i 

Behcetova bolest. Pseudomembranski kolitis. Neutropenijski kolitis. Infekcijski kolitis. 

Tiflitis. Kolitis nakon zračenja i nakon primjena klizmi. Teme sminara: moderna terapija 

ulceroznog i Crohnovog kolitisa (okrugli stol). Najčešće pogreške u dijagnostici i terapiji 

upalnih bolesti debelog crijeva. Vježbe – Dijagnostika upalnih bolesti debelog crijeva 

Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s dijagnostikom i liječenjem 

upalnih bolesti debelog crijeva. Student će biti osposobljen za aktivno praćenje znanstvene 

literature u području. Poznavanje problematike može pomoći u rješavanju konkretnih 

znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad, prije svega u području gastroenterologije, ali i 

u drugim granama biomedicine. 

Predavanja, seminari (s raspravom) i vježbe (rješavanje problema). 


literature. 

1. Včev A, Bolesti debelog crijeva, Grafika Osijek, 2002. (odabrana poglavlja) 

2. Sleisenger M.H., Fordtran J.S., eds. Gastrointestinal and Liver Disease. 6 th Edition, vol 2. 

Sounders Philadelphia. 1998. (odabrana poglavlja) 

3. Vucelić B. i sur. Gastroenterologija i hepatologija I. dio, Medicinska naklada, Zagreb, 2002. 


/ 



Usmeni ispit. 



66

2.4.6.7. Kronične upalne bolesti jetre (prof.dr.sc. S. Mihaljević) MOP427 

Modul: 

Predmet: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 


Kronične upalne bolesti jetre (prof.dr.sc. S. Mihaljević) MOP427 

14P, 4S, 2V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Kronični B hepatitis. Kronični C hepatitis. 

Autoimuni hepatitis. Nealkoholni steatohepatitis. Hepatotropni virusi. Klinička slika i 

diferencijalna dijagnoza kroničnog hepatitisa. Patohistološka slika kroničnog hepatitisa. 

Laboratorijska dijagnostika kroničnog hepatitisa. Terapija kroničnog hepatitisa. Alkoholni 

hepatitis. Wilsonova bolest. U seminarima će biti obrađeni laboratorijski i poatohistološki 

kriteriji za dijagnostiku kronične bolesti jetre, te racionalni pristup liječenju kroničnog 

hepatitisa. U vježbama će biti praktično obrađena dijagnostika kroničnog hepatitisa. 

Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat sa suvremenom dijagnostikom i 

liječenjem upalnih bolesti jetre. Student će biti osposobljen za aktivno praćenje znanstvene 

literature u području hepatologije. Poznavanje problematike može pomoći u rješavanju 

konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad, prije svega u području 

hepatologije, ali i u drugim granama biomedicine. 

Predavanja, seminari (okrugli stol s raspravom) i vježbe (uz krevet bolesnika). 


literature. 

1. Vucelić B. i sur.: Gastroenterologija i hepatologija. I dio. Medicinska naklada, Zagreb, 

2002. 

2. Sleeisinger MH, Fordtran JS.: Gastrointestinal and Liver Diseases. 6th Edition, vol. 2. 

Saunders Philadelphia, 1988. 

3. Journal of Hepatology, official journal of the European association for the study of the 

liver. (odabrani članci) 

/ 



Pismeni test, pitanja višestrukog izbora i usmeni ispit. 



67

2.4.6.8. Koronarna bolest (prof.dr.sc. R. Bernart) MOP428 

Modul: 

Predmet: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 


Koronarna bolest (prof.dr.sc. R. Bernart) MOP428 

10P, 10S, 0V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Ateroskleroza – biologija, faktori rizika. Primarna i 

sekundarna prevencija koronarne bolesti. Koronarni protok. Ishemija miokarda. Akutni 

koronarni sindrom – STEMI: klinička slika, dijagnostika, liječenje. Akutni koronarni sindrom – 

NSTEMI, nestabilna angina pektoris: klinička slika, dijagnostika. Liječenje nestabilne angine 

pektoris. Kronična stabilna koronarna bolest: klinička slika, dijagnostika. Liječenje kronične 

stabilne koronarne bolesti.. Dijagnostika koronarne bolesti – neinvazivne metode. 

Dijagnostika i liječenje koronarne bolesti – invazivne metode: koronarografija, perkutane 

koronarne intervencije. Rehabilitacija bolesnika s koronarnom bolesti. 

Nakon završene nastave, student će dobiti napredno znanje o svim bitnim aspektima 

koronarne bolesti: uzrocima, patofiziološkim mehanizmima, invazivnoj i neinvazivnoj 

dijagnostici, prevenciji, liječenju i rehabilitaciji. Student će biti osposobljen za aktivno 

praćenje znanstvene literature u području. Poznavanje problematike može pomoći u 

rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad, prije svega u području 

kardiologije i kardiokirurgije, ali i u drugim granama kliničke ili ekperimentalne biomedicine. 



1. Braunwald, Zipes, Libby: Heart disease, 6 th edition. WB Saunders, 2001. Ryan TJ, 

2. Antman EM, Brooks NH, Califf RM, Hillis LD, Hiratzka LF, Rapaport E Riegel B, Russell 

RO, Smith EE III, Weaver WD. ACC/AHA guidelines for the management of patients with 

acute myocardial infarction: 1999 update: a report of the American College of 

Cardiology/American Heart Association Task Force on Practice Guidelines (Committee 

on Management of Acute Myocardial Infarction). 

3. Braunwald E, Antman EM, Beasley JW, Califf RM, Cheitlin MD, Hochman JS, Jones RH, 

Kereiakes D, upersmith J, Levin TN, Pepine CJ, Schaeffer JW, Smith EE III, Steward DE, 

Théroux P. ACC/AHA 2002 guideline update for the management of patients with 

unstable angina and non–ST-segment elevation myocardial infarction: a report of the 

American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on Practice 

Guidelines (Committee on the Management of Patients With Unstable Angina). 2002. 

Bilješke s prodavanja. Izbor najnovijih znanstvenih radova iz područja prema preporuci 

voditelja 






68

2.4.7. Izborni modul "Genetika, molekularna i stanična medicina" 

3. IZBORNI MODUL GENETIKA, MOLEKULARNA I STANIČNA BIOMEDICINA 

Koordinator modula: prof.dr.sc. Lj. Glavaš Obrovac 

Zamjenik: doc. dr.sc. M. Baus Lončar 

MOP431 

Seminarska radionica: Proučavanje uloge gena 

sisavaca (prof.dr.sc. S. Gajović) 

2 12 / 14 1, 5 

MOP432 Molekularna citogenetika (prof.dr.sc. L. Brečević) 8 8 / 16 1, 5 

MOP433 

Praktikum: Apoptoza - programirana smrt stanica 

(prof.dr.sc. Lj. Glavaš Obrovac) 

/ 8 6 14 1, 5 

MOP434 Glikobiologija (prof.dr.sc. G. Lauc) 8 8 / 16 1, 5 

MOP436 

Dopremanje i ciljano navođenje lijekova (prof. dr. sc. 

D. Raucher) 

16 8 2 6 3, 0 

UKUPNO 66 9 

69

2.4.7.1. Proučavanje uloge gena sisavaca (prof.dr.sc. S. Gajović) MOP431 

Modul: 

Seminarska 

radionica: 




kompetencije 



znanja: 




Izborni modul "Genetika, molekularna i stanična biomedicina" 

Proučavanje uloge gena sisavaca (prof.dr.sc. S. Gajović) MOP431 

2P, 12S, 0V 

Građa gena i načini njihovog djelovanja. Određivanje građe gena. Projekt ljudskog genoma. 

Značenje istraživanja gena. Postupci proučavanja uloge gena. Genotipski i fenotipski pristup. 

Reverzna genetika. Genetski promijenjeni miš. Mogućnosti proučavanja uloge gena u 

sisavaca. Što je to transgenični miš i što je to “knock out”. Mogućnosti analize genetski 

promijenjenog miša. Genetski promijenjeni miš kao model za ljudske bolesti. Transgenični 

miš. Zašto dodatna kopija gena? Tehnika injiciranja oocite. Interpretacija fenotipa 

transgeničnog miša. Embrionalne matične stanice. Pregled ranog razvitka zametka sisavaca. 

Postupak izolacije embrionalnih matičnih stanica. Održavanje embrionalnih matičnih stanica 

u kulturi. Genetska promjena embrionalnih matičnih stanica. Od embrionalnih matičnih 

stanica do miša. Tehnika injiciranja blastociste. Tehnika morula agregacije. Analiza 

kimeričnog miša. Organizacija novostvorenih mišjih linija do homozigotnih životinja. Izolacija 

blastocista iz maternice miša. “Knock out” i njegove varijante: egzon-specifični “knock out”, 

uvjetni “knock out”. Strategija “knock out” eksperimenta. Kloniranje DNK konstrukta. 

Organizacija traženja ispravne genetske promjene. Genska zamka. Kako tražiti nove gene 

sisavaca. Strategija postupka genske zamke. Mogućnosti istovremenog otkrivanja gena i 

istraživanja njihove uloge. 

Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat sa suvremenim tehnikama 

manipulacije genomom sisavaca i suvremenim temama genetskih istraživanja: transgenične 

životinje, embrionalne matične stanice. Student će biti osposobljen za aktivno praćenje 

znanstvene literature iz područja genetike. Razumijevanje problematike manipuliranja 

genomom sisavaca može pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz 

doktorski rad u različitim područjima biomedicine. 



1. Bradley A, Evans M, Kaufman MH, Robertson E (1984) Formation of germ-line 

chimaeras from embryo-derived teratocarcinoma cell lines. Nature 309:255-256. 

2. Evans MJ, Kaufman MH (1981) Establishment in culture of pluripotential cells from 

mouse embryos. Nature 292:154-156. 

3. Gossler A, Doetschman T, Korn R, Serfling E, Kemler R (1986) Transgenesis by means of 

blastocyst-derived embryonic stem cell lines. PNAS 83:9065-9069. 

4. Gossler A, Joyner AL, Rossant J, Skarnes WC (1989) Mouse embryonic stem cells and 

reporter constructs to detect developmentally regulated genes. Science 244:463-465. 

5. Nagy A, Gocza E, Diaz EM, Pridaeuy VR, Ivanyi E, Markkula M, Rossant J (1990) 

Embryonic stem cells alone are able to support fetal development in the mouse. 

Development 110:815-821. 

6. Robertson E, Bradley A, Kühn M, Evans M (1986) Germ-line transmission of genes 

introduced into cultured pluripotential cells by retroviral vector. Nature 323:445-448. 

7. Zambrovicz BP, Friedrich GA, Buxton CE, Lilleberg SL, Person C, Sands AT (1998) 

Disruption and sequence identification of 2000 genes in mouse embryonic stem cells. 

Nature 392:608-611. 

8. Muro AF, Marro ML, Gajović S, Porro F, Luzzatto L, Baralle FE (2000) Mild spherocytic 

hereditary elliptocytosis and altered levels of alpha- and beta-adducins in alphaadducin 

deficient mice. Blood 95:3978-3985. 

70

Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

Joyner A (1994) Gene Targeting. A Practical Approach. Oxford: IRL Press. 






71

2.4.7.2. Molekularna citogenetika (prof.dr.sc. L. Brečević) MOP432 

Modul: 

Predmet: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 


Molekularna citogenetika (prof.dr.sc. L. Brečević) MOP432 

8P, 8S, 0V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Kromosomi čovjeka i njihova analiza. Kultura 

limfocita, prenatalna dijagnoza i stanične kulture. Metode analize kromosoma (tehnike 

bojanja i pruganja). Primjena citogenetskih ispitivanja u kliničkoj praksi (detekcija 

kromosomskih abnormalnosti u osoba s kliničkim simptomima genetskog oboljenja, 

interpretacija rezultata analize, kromosomske bolesti i prenatalna dijagnoza). Analiza 

genoma neradioaktivnom in situ hibridizacijom. Principi fluorescentne in situ hibridizacije 

(FISH) metodologije i demonstracija analize FISH preparata fluorescentnim mikroskopom i 

digitalnim sistemom za obradu slike u citogenetici. Dijagnostički i istraživački potencijal, te 

klinička primjena pojedinih FISH tehnika i tipova DNA proba, kroz niz ilustrativnih primjera iz 

vlastite prakse. FISH u etiopatogenezi mentalne retardacije. Sindromi mikrodelecije i 

mikroduplikacije. Mehanizam nastanka kromosomskih abnormalnosti (npr. Charcot-Marie- 

Tooth-1A, HNPP, Miller-Dieker sindrom). Osnovni principi imprintinga i uniparentne 

disomije. Uniparentna disomija u nastanku Prader-Willi i Angelmann sindroma. Molekularna 

citogenetika u dijagnostici i prognozi hematoloških bolesti i solidnih tumora, te u otkrivanju 

novih onkogena i tumor supresijskih gena. 

Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat sa suvremenim tehnikama 

molekularne citogenetike i analize genoma, njihovim dijagnostičkim i istraživačkim 

potencijalom. Student će biti osposobljen za aktivno praćenje znanstvene literature iz 

područja. Poznavanje i razumijevanje citogenetskih tehnika i njihove primjene može pomoći 

u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u različitim područjima 

biomedicine. 



1. Mueller RF, Young ID (1998) Emery’s Elements of Medical Genetics. Chirchill 

Livingstone. 

2. Rooney DE, Czepulkowski BH (1995) Human Cytogenetics. A Practical Approach. IRL 

Press. 

3. Strachan T, Read AP (1996) Human Molecular Genetics. Bios. 

4. Therman E (1995) Human Chromosomes: Structure, Behaviour and Function. New York: 

Springer-Verlag. 

5. Zergollern Lj. i sur. (1994) Humana genetika. Zagreb: Medicinska naklada. 

Preporučeni časopisi s usmjerenjem na preglede područja (u dogovoru s voditeljem 

predmeta). 






72

2.4.7.3. Apoptoza – programirana smrt stanica (prof.dr.sc. Lj. Glavaš-Obravac) MOP433 

Modul: 

Praktikum: 




kompetencije 


nastave: 


Apoptoza – programirana smrt stanica (prof.dr.sc. Lj. Glavaš-Obravac) MOP433 

0P, 8S, 6V 

Geni uključeni u programiranu smrt stanica. Receptori smrti: signalizacija i usklađivanje. 

Mitohondriji i apoptoza. Uloga kaspaza u apoptozi. Uloga Bcl-2 obitelji gena i p53 gena u 

apoptozi. Uloga proliferacije stanica u apoptozi. Apoptoza inducirana kemikalijama, 

radijacijom, hladnoćom, psihičkim traumama. Apoptoza u prostati inducirana androgenima. 

Apoptoza živčanih stanica u dijabetičkim polineuropatijama. Određivanje apoptoze u 

stanicama inducirane kemikalijama metodom izlaganja fosfatidilserina uz fluoresceinom 

obilježeni aneksin V i TUNEL metodom. Određivanje membranskog potencijala mitohondrija 

bojanjem s JC-1. Primjena tehnika određivanja apoptoze u dijagnostici 

Nakon završene nastave, student će dobiti fundamentalno znanje i razumijevanje 

problematike programirane smrti stanica, uključujući receptore, signalne mehanizme i gene 

koji utječu na nju, te tehnike kojima se apoptoza može detektirati u normalnim i patološki 

promijenjenim stanicama i tkivima. Student će biti osposobljen za aktivno praćenje 

znanstvene literature iz područja. Poznavanje i razumijevanje apoptoze može pomoći u 

rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u različitim područjima 

eksperimentalne i kliničke biomedicine. 

Seminari (klasični i "problem solving") i vježbe (laboratorijske). Napomena: za vježbe je 

nužna zaštitna laboratorijska odjeća (kuta). 


znanja: 




Dopunska literatura / 


literature. 

1. Lorenzo HK, Susin SA: Mitochondrial effectors in caspase-independent cell death. FEBS 

Letters 2004;557:14-20. 

2. Fridman JS, Lowe SW: Control of apoptosis by p53. Oncogene 2003;22:9030-40. 

3. Hu W, Kavanagh JJ. Anticancer therapy targeting the apoptotic pathway. The Lancet 

Oncology 2003;4:721-29. 

4. Hofseth JL, Hussain SP, Harris CC: p53:25 years after its discovery. TIPS 2004; 

5. Matsuda R, Kaneko N, Kikuchi M i sur: Clinical significance of measurement of plasma 

annexin V concentration of patients in the emergency room. Resuscitation 

2003;57:171-77. 

6. Van Engeland M, Nieland LJW, Ramaekers FCS i sur: Annexin V-affinity assay: A review 

on an apoptosis detection system based on phosphatydilserine exposure. Cytometry 

1998;31:1-9 

7. Kaina B. DNA damage-triggered apoptosis: critical role of DNA repair, double strand 

breaks, cell proliferation and signaling. Biochem Pharmacol 2003;66:1547-54. 

8. He Q, Huang Y, Sheikh MS: Bax deficiency affects caspase-2 activation during ultraviolet 

radiation-induced apoptosis. Oncogene 2004;23:1321-25. 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 



Pismeni (esej) test i usmeni ispit. 



73

2.4.7.4. Glikobiologija (prof.dr.sc. G. Lauc) MOP434 

Modul: 

Predmet: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 


Glikobiologija (prof.dr.sc. G. Lauc) MOP434 

8P, 8S, 0V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Glikokonjugati i njihova rasprostranjenost u 

organizmu. Informacijski kapacitet glikokonjugata, prepoznavanje šećer-protein i šećeršećer. 

Biosinteze glikokonjugata (N- i O-glikozilirani proteini, glikolipidi). Ključna uloga 

glikozilacije tijekom embrionalnog razvoja. Fiziološki normalne razlike u glikozilaciji (krvne 

grupe, polimorfizam glikoformi). Uloga glikozilacije u upalnim procesima (selektini, proteini 

akutne faze, itd.). Glikozilacija imunoglobulina i njezin značaj u razvoju bolesti (reumatoidni 

artritis, alergije). Dijagnostičko značenje glikozilacije. Glikokonjugati kao tumorski markeri. 

Metode analize glikozilacije. 

Nakon završene nastave, student će dobiti esencijalno znanje i razumijevanje o strukturi, 

biosintezi, funkciji, istraživačkom, dijagnostičkom i terapijskom potencijalu glikoproteina i 

glikolipida. Student će biti osposobljen za aktivno praćenje znanstvene literature iz 

područja. Poznavanje i razumijevanje temelja glikobiologije može biti od koristi u rješavanju 

konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u različitim područjima 

eksperimentalne i kliničke biomedicine 



1. A. Varki i sur., Essentials of Glycobiology, Cold Spring Harbor Laboratory Press, 1999. 

2. Drickamer, K., and Taylor, M. E. (1998). Evolving views of protein glycosylation. Trends in 

Biochemical Sciences 23, 321-4. 

3. Varki, A. (1993). Biological roles of oligosaccharides: all of the theories are correct. 

Glycobiology 3, 97-130. 

Najnoviji znanstveni članci iz područja prema preporuci i izboru voditelja. 






74

2.4.7.5. Dopremanje i ciljano navođenje lijekova (prof. dr. sc. Dražen Raucher) MOP436 

Modul: 

Predmet: 




kompetencije 



znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 


Dopremanje i ciljano navođenje lijekova (prof. dr. sc. Dražen Raucher) MOP436 

16P, 8S, 2V 

Osnovna načela procesa dopremanja lijekova koji uključuju ulogu dopremanja lijekova u 

otkrivanju i razvoju lijekova, identifikacija i upoznavanje osobitosti fizičkih i kemijskih 

zapreka prometu lijekova s obzirom na put njihove primjene, te konačno in vivo i in vitro 

procjenjivanje dopremanja lijekova. Molekularni mehanizmi staničnih procesa kao što je 

ulazak lijeka u stanicu i stanični promet lijeka, a koji su važni u racionalnom osmišljavanju 

sustava dopremanja lijekova. Pregled staničnih i molekulskih osnova kao i tehničkog nacrta 

sustava prijenosnika lijekova, te koncept ciljanog navođenja lijekova i razlika između 

pasivnog i aktivnog usmjeravanja lijekova. Usmjeravanje lijekova prema specifičnim 

tkivima kao što je mozak, jetra, slezena i tumori. Dopremanje na specifično odredište i 

tehnološke mogućnosti za poboljšanje učinkovitosti lijekova. Analiza mogućnosti i 

ograničenja specifičnih primjera prijenosnih sustava kao što su liposomi, nanočestice i topivi 

polimerni konjugati. Važnost uloge fiziološkog okoliša i posljednja dostignuća u području 

ciljanog navođenja lijekova 

Ovim bi predmetom student trebao steći (1) temeljno znanje o dopremanju lijekova 

ukjljučujući mehanizme njihovog dijelovanja na kojima se temelji njihova uporaba u 

liječenju specifičnih i općih patoloških procesa, (2) razumijevanje novih načina dopremanja 

lijekova radi poboljšanja terapijskih učinaka te (3) širok pregled smisla, nacrta i primjene 

suvremenih prijenosnih sustava. Studenti će biti sposobni raščlanjivati i rješavati probleme, 

razumijevati odnose i interpretirati specifične činjenice i podatke. Sposobnosti riješavanja 

problema trebale bi biti dostatne za identificiranje važnih tehnoloških pitanja i za stvaranje 

pristupa ekesperimentalnim postupcima potrebnim za pronalaženje odgovora na ta pitanja. 

Vještina prikupljanja podataka trebala bi biti dostatna brzom i učinkovitom stjecanju 

saznanja i stava o nekoj novoj užoj temi. Cilj ovog predmeta je, također, osposobiti studenta 

za razvijanje istraživačkih ideja izvan njihovog dotadašnjeg područja i primijeniti nove 

znanstvene spoznaje pri uspješnom provođenju istraživačkih projekata. 


Provjera pismenim ispitom, provjeravanjem tijekom nastave, pretraživanjem literature i 

seminarskim prikazom. 

1. Drug Delivery : Principles and Applications by Binghe Wang, Teruna J. Siahaan, Richard 

A. Soltero, Wiley-Interscience; 2005. ISBN: 0471474894 

2. Drug Delivery Systems, Second Edition by Vasant V. Ranade, Mannfred A. Hollinger, 

CRC Press; ISBN: 084931433X 

3. Nastavna skripta 

1. Drug Delivery : Engineering Principles for Drug Therapy by W. Mark Saltzman . Oxford 

University Press; 2001. ISBN: 0195085892. 

2. Cellular Drug Delivery: Principles and Practice by D. Robert Lu (Editor), Svein Oie 

(Editor), Svein Ie (Editor). Humana Press (February, 2004). ISBN:1588292541. 

3 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja studenta 


Pismeni test (modificirana esej pitanja). 



75

2.4.8. Izborni modul "Reprodukcija, razvoj, sazrijevanje " 

4. IZBORNI MODUL REPRODUKCIJA, RAZVOJ I SAZRIJEVANJE 

Koordinator modula: prof.dr.sc. S. Šijanović 

Zamjenik: prof.dr.sc. T. Belovari 

MOP442 

MOP443 

MOP444 

MOP445 

MOP446 

MOP447 

Razvojna neurobiologija čovjeka (prof.dr.sc. M. 

Judaš) 

Razvoj zametka u humanoj reprodukciji (prof.dr.sc. S. 

Šijanović) 

Seminarska radionica: Ultrazvučno praćenje fetalnog 

razvoja (prof.dr.sc. S. Šijanović) 

Praktikum: Rana embriogeneza sisavaca (prof.dr.sc. 

T. Belovari) 

Autoimunosne i autoinflamatorne bolesti u djece 

(doc. dr. sc. A. Gagro) 

Klinička anatomija male zdjelice u ginekološkoj 

kirurgiji (prof. dr. sc. R. Selthofer) 

6 12 / 18 2, 0 

14 4 6 24 2, 5 

4 8 / 12 1, 0 

8 4 6 18 2, 0 

2 8 10 1, 5 

5 7 7 19 2, 0 

UKUPNO 101 11,0 

76

2.4.8.1. Razvojna neurobiologija čovjeka (prof.dr.sc. M. Judaš) MOP442 

Modul: Izborni modul "Reprodukcija, razvoj, sazrijevanje " 

Predmet: 



Razvojna neurobiologija čovjeka (prof.dr.sc. M. Judaš) MOP442 

6P, 12S, 0V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Kontinuirana reorganizacija prolaznih fetalnih 

slojeva i modula u stijenci fetalnog telencefalona. Hipoteza radijalne jedinice. Morfogeneza i 

histogeneza fetalnog telencefalona. Arealna specifikacija moždane kore: hipoteza 

protomape i hipoteza protokorteksa. Uloga adhezijskih molekula u dodirnom vođenju 

aksona. Uloga spontane aktivnosti i sinaptičke plastičnosti u oblikovanju neuronskih krugova 

moždane kore. “Subplate” zona: morfološka svojstva i funkcionalno značenje. Prikaz 

razvitka ljudskog mozga MRI metodom. 


kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

Nakon završene nastave, student će dobiti esencijalno znanje i razumijevanje o 

morfogenezi, histogenezi, reorganizaciji, plastičnosti i specifikaciji mozga ljudskog fetusa. 

Student će biti osposobljen za aktivno praćenje znanstvene literature iz područja razvojne 

neurobiologije. Poznavanje i razumijevanje temelja fetalnog razvoja ljudskog mozga može 

biti od koristi u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u 

neuroznanosti, neurologiji, psihijatriji, pedijatriji, neonatologiji, porodništvu i drugim 

područjima eksperimentalne i kliničke biomedicine. 

Predavanja, seminari (s raspravom i problemski). 


1. Kostović I, Judaš M (1994) Prenatal and perinatal development of the human cerebral 

cortex. U: Kurjak A, Chervenak FA (ur.) Fetus as a Patient. Casterton, UK: The Parthenon 

Publishing Group, str. 35-55. 

2. Kostović I, Judaš M (1995) Prenatal development of the cerebral cortex. U: Chervenak 

FA, Kurjak A, Comstock CH (ur) Ultrasound and the Fetal Brain. New York: The 

Parthenon Publishing Group, str. 1-26. 

3. Kostović I, Judaš M, Petanjek Z, Šimić G (1995) Ontogenesis of goal-directed behavior: 

anatomo-functional considerations. Int J Psychophysiol 19:85-102. 

4. Kostović I, Rakic P (1990) Developmental history of the transient subplate zone in the 

visual and somatosensory cortex of the macaque monkey and human brain. J Comp 

Neurol 297:441-470. 

5. Rakic P (1995) A small step for the cell, a giant leap for mankind: a hypothesis of 

neocortical expansion during evolution. Trends Neurosci 18(9):383-397. 

1. Judaš M, Kostović I (1997) Temelji neuroznanosti (prvih pet poglavlja). Zagreb: MD. 






77

2.4.8.2. Razvoj zametka u humanoj reprodukciji (prof.dr.sc.Siniša Šijanović) MOP443 


Predmet: 


Razvoj zametka u humanoj reprodukciji (prof. dr.sc.Siniša Šijanović) MOP443 

14P, 4S, 6V 

Okvirni sadržaj: Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Endokrinologija i embriologija spolne 

diferencijacije. Spermatogeneza. Jajna stanica, transport gameta, rani razvoj zametka i 

implantacija. Razvoj i diferencijacija spola. Bračna neplodnost i metode potpomognute 

oplodnje. Imunologija trudnoće. 


kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

Nakon završene nastave, student će produbiti znanje i razumijevanje o nastanku ljudskog 

života, ranom razvoju zametka, diferencijaciji i razvoju spolovila i organa te mogućem 

nastanku fetalnih malformacija. Produbit će znanje i spoznaje o uzrocima bračne 

neplodnosti i metodma potpomognute oplodnje. Student će biti osposobljen za aktivno 

praćenje znanstvene literature iz područja humane reprodukcije. Poznavanje i 

razumijevanje početka ljudskog života predstavljaju temelj u rješavanju konkretnih 

znanstvenih pitanja vezanih uz humanu reprodukciju.. 

Predavanja, seminari (klasični i "problem solving") i vježbe (demonstracijske). 


literature. 

1. Šimunić V. Razvoj ženskih spolnih organa (diferencijacija spola). U: Šimunić V i sur. 

Ginekologija, prvo izdanje. Zagreb: Naklada Ljevak, 2001:11-16. 

2. Suchanek E, Šimunić V. Gamete, oplodnja i rani razvoj zametka. U: Šimunić V i sur. 

Ginekologija, prvo izdanje. Zagreb: Naklada Ljevak, 2001:61-77. 

3. Ciglar S. Bračna neplodnost. U: Šimunić V i sur. Ginekologija, prvo izdanje. Zagreb: 

Naklada Ljevak, 2001:349-353. 

4. Šimunić V. Izvantjelesna oplodnja i druge metode potpomognute oplodnje u čovjeka. U: 

Šimunić V i sur. Ginekologija, prvo izdanje. Zagreb: Naklada Ljevak, 2001:357-365. 

5. Chervenak F.A., Kurjak A.(ur). The Fetus as a Patient. Carfort, UK. The Parthenon 

Publishing, 1996;251-278. 

/ 






78

2.4.8.3. Ultrazvučno praćenje fetalnog razvoja (prof.dr.sc. S. Šijanović) MOP444 


Seminarska 

radionica: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

Ultrazvučno praćenje fetalnog razvoja (prof.dr.sc. S. Šijanović) MOP444 

4P, 8S, 0V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Fetalni razvoj u I, II i III trimestru trudnoće. 

Kvalifikacija i kvantifikacija fetalnog ponašanja. Kliničko značenje i primjena ultrazvuka u 

prenatalnoj skrbi. 

Nakon završene nastave, student će dobiti znanje i razumijevanje o području fetalne 

etiologije te o suvremenim ultrazvučnim metodama i opremom za intrauterino praćenje 

razvoja ljudskog fetusa. Student će biti osposobljen za aktivno praćenje znanstvene 

literature iz područja prenatalnog razvoja. Poznavanje i razumijevanje problematike, 

metoda i opreme koja se upotrebljava u istraživanjima iz područja fetalne etologije može 

pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u opstetriciji, 

neonatologiji, neuroznanosti i neurologiji. 

Predavanja i seminari (s raspravom, okrugli stol). 


1. Kurjak A.: Donald School Textbook of Ultrasound in Obstetrics and Gynecology. CRC Pr 

Lolc, 2004. 

2. Chervenak FA, Comstock CH, Kurjak A.: Ultrasound and the Fetal Brain. CRC Pr Lolc, 

2004. 

3. Kupešić S, Kurjak A.: Clinical Application of 3D Sonography. CRC Pr Lolc, 2001. 

4. Sohn C, Tercanli S, Holzgreve W: Ultraschall in Gynäkologie und Geburtshilfe. Thieme 

Verlag, 2003. 

Jackson D, Kurjak A.: Atlas of 3D and 4D Sonography in Obstetric and Gynecology. CRC Pr 

Lolc, 2004. 



Pismeni test (esej). 



79

2.4.8.4. Rana embriogeneza sisavaca (prof.dr.sc. T. Belovari) MOP445 


Praktikum: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Rana embriogeneza sisavaca (prof.dr.sc. T. Belovari) MOP445 

8P, 4S, 6V 

Oplodnja kao osnovna pretpostavka novog života. Rana embriogeneza: preimplantacijsko i 

postimplantacijsko razdoblje. Biološke karakteristike "pre-embrija", brazdanje, morula, rana 

i kasna blastocista. Implantacija, placentacija i placentalna barijera. Osnovna zbivanja i 

zakonitosti ranog embrionalnog razvoja: proliferacija, determinacija, diferencijacija, 

migracija stanica, morfogeneza, indukcija i smrt stanica. Morfogenetski procesi: kompakcija, 

gastrulacija, neurulacija, vaskulogeneza. Teorije o zametnim listićima. Stanična signalizacija i 

signalna transdukcija u indukciji i determinaciji embrionalnih stanica. Uloga apoptoze u 

normalnom razvoju. Glodavci kao laboratorijski model za proučavanje normalnih razvojnih 

procesa i patogeneze kongenitalnih malformacija. Uvod u eksperimentalnu embriologiju. 

Embrionalne matične stanice, matične stanice fetusa i odrasle jedinke, te njihov značaj u 

eksperimentalnoj embriologiji i novim terapijskim pristupima. Normalni parametri za 

određivanje dobi i starosti zametaka. Specifičnosti ranog embrionalnog razvoja 

laboratorijskih glodavaca. Osnovne tehnike eksperimentalne embriologije: kultura in vitro, 

transplantacija in vivo. Rad s laboratorijskim životinjama (štakor, miš): izoliranje štakorskih i 

mišjih zametaka na različitim razvojnim stadijima, određivanje embrionalne dobi na temelju 

morfoloških značajki zametka (vanjski izgled, histološka analiza). 

Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat sa složenim zbivanjima i 

zakonitostima ranog embrionalnog razvoja u sisvaca, s osnovnim in vivo i in vitro 

tehnikama eksperimentalnre embriologije, te s istraživačkim i terapijskim potencijalom 

suvremene embriologije (embrionalne matične stanice). Student će biti osposobljen za 

planiranje i sudjelovanje u istraživanju baziranom na naučenoj metodologiji, te za aktivno 

praćenje znanstvene literature iz područja eksperimentalne embriologije. Poznavanje i 

razumijevanje eksperimentalne embriologije može pomoći u rješavanju konkretnih 

znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u mnogim područjima eksperimentalne i 

kliničke biomedicine. 

Predavanja, seminari (s raspravom) i vježbe (laboratorijske). Vježbe uključuju i rukovanje 

živim životinjama (miševi). 


literature. 

1. Belovari T, Stević N, Gajović S, Kostović-Knežević Lj (2004): Differentiation and 

developmental potential of rat post-implantation embryo without extra-embryonic 

membranes cultured in vitro or grafted in vivo. Anat Histol Embryol 33: 90-95. 

2. Carlson B (1999): Early development and the fetal-maternal relationship - Formation of 

germ layers and early derivatives, u: Human embryology & developmental biology. 

Second edition. Mosby Inc., St. Louis. Missouri, str. 59-74. 

3. Carlson B (1999): Early development and the fetal-maternal relationship - Placenta and 

extraembryonic membranes, u: Human embryology & developmental biology. Second 

edition. Mosby Inc., St. Louis. Missouri, str. 106-126. 

4. Copp AJ, Cockroft DL (1990): Dissection and culture of post-implantation embryos, u: 

Postimplantation mammalian embryos. A practical approach. Oxford: IRL Press, 15-40. 

5. Gilbert SF (2000): Principles of experimental embryology, u: Developmental biology. 

Sixth edition. Sinauer Associates, Inc. Publishers, Sunderland Massachusetts, str. 49-78. 

6. Kaufman MH (2001): Assessment of developmental stage of pre- and postimplantation 

mouse embryos based on the staging system of Theiler (1989): a) preimplantation 

period, b) postimplantation period, u: The atlas of mouse development. Academic press 

Inc., San Diego, str. 17-144. 

80

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

/ 






81

2.4.8.5. Autoimunosne i autoinflamatorne bolesti u djece (doc. dr. sc. Alenka Gagro) MOP446 


Predmet: 


Autoimunosne i autoinflamatorne bolesti u djece (doc. dr. sc. Alenka Gagro) MOP446 

2P, 8S 

Okvirni sadržaj: Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Imunopatogeneza autoimunosnih i 

autoinflamatornih reakcija. Primjena principa medicine utemeljene nadokazima u 

laboratorijskoj dijagnostici autoimunosnih bolesti. Autoinflamatorni sindromi: nasljedni 

(obiteljska mediteranska vrućica, nedostatak mevalonat-kinaze, vrućice povezane s 

receptorom za TNF, kriopirinopatije) i stečeni (PFAPA). Autoinflamatorne bolesti. Usporedba 

autoimunosnih bolesti u djece i odraslih. Osobitosti juvenilnih autoimunosnih bolesti 

(juvenilni idiopatski artritis, vaskulitisi, sistemski eritemski lupus, spondiloartropatije – 

diferencirane i nediferencirane, dermatomiozitis, juvenilna sklerodermija). Autoimunosne 

bolesti kao manifestacija primarnih imunodeficijencija. Terapija autoimunosnih i 

autoinflamatornih bolesti temeljena na farmakogenetskim istraživanjima. Hitna stanja u 

pedijatrijskoj reumatologiji. 


kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

Nakon završene nastave, student će dobiti napredno znanje iz autoimunosnih i 

autoinflamatornih bolesti u djece. Student će biti osposobljen i za aktivno praćenje 

znanstvene literature iz tog područja medicine. Poznavanje i razumijevanje autoimunosnih i 

autoinflamatornih bolesti u djece može pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja 

vezanih uz doktorski rad u različitim područjima eksperimentalne i kliničke biomedicine. 

Predavanja i seminari (s raspravom, klasični). 

Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajuće 

literature. 

1. Cassidy JT, Petty RE, ur. Textbook of Pediatric Rheumatology, Saunders; 5th edition, 

Saunders, 2005. 

2. Kivity S, Agmon-Levin N, Blank M, Shoenfeld Y. Infections and autoimmunity--friends or 

foes? Trends Immunol 2009;30:409-14. 

3. Bonaguri C, Melegari A, Dall'Aglio P, Ballabio A, Terenziani P, Russo A, Battistelli L, Aloe 

R, Camisa R, Campaniello G, Sartori E, Monica C. An italian multicenter study for 

application of a diagnostic algorithm in autoantibody testing. Ann N Y Acad Sci 

2009;1173:124-9. 

4. Rigante D. Autoinflammatory syndromes behind the scenes of recurrent fevers in 

children. Med Sci Monit 2009;15:RA179-87. 

5. Kooloos WM, Huizinga TW, Guchelaar HJ, Wessels JA. Pharmacogenetics in treatment 

of rheumatoid arthritis. Curr Pharm Des 2010;16:164-75. 

6. Breda L, Del Torto M, De Sanctis S, Chiarelli F. Biologics in children's autoimmune 

disorders: efficacy and safety. Eur J Pediatr 2010, DOI: 10.1007/s00431-010-1238-z 

7. Tambić Bukovac L. Hitna stanja u pedijatrijskoj reumatologiji. Paediatr Croat 2009; 53 

(Supl 1): 93-102. 

Preslike najnovijih znanstvenih radova iz područja autoimunosnih i autoinflamatornih 

radova 




Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu i 

anonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. 

82

2.4.8.6. Klinička anatomija male zdjelice u ginekološkoj kirurgiji (prof. dr. sc. R. Selthofer) MOP447 


Predmet: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 

Klinička anatomija male zdjelice u ginekološkoj kirurgiji (prof. dr. sc. R. Selthofer) MOP447 

5P, 7S, 7V 

Predmet obrađuje tri odijeljene teme u ginekološkoj operativnoj praksi. Problem 

popuštanja zdjeličnog dna praćen spuštanjem i ispadanjem mokraćnog mjehura i maternice 

je vrlo čest u svakodnevnoj ginekološkoj praksi. Posljedična inkontinencija urina ugrožava 

zdravlje žena, a još više smanjuje kvalitetu života. Sve duži životni vijek i želja pacijentica za 

boljom kvalitetom života i u starijoj dobi utječu na povećanu potrebu za operacijskim 

liječenjem. Takav zaključak potvrđuje recentna svjetska literatura. Detaljno će biti prikazana 

anatomija i klinička anatomija zdjeličnog dna te spolnog i urinarnog sustava. Poseban osvrt 

će biti na razvoj i primjenu novih metoda liječenja s polipropilenskim trakama, tzv. sling 

metodama. Studenti će tijekom vježbi prisustvovati operacijskom zahvatu rješavanja 

statičke urinarne inkontinencije metodom „SPARC“. Druga tema se odnosi na 

histerektomiju, najčešći operativni zahvat u ginekološkoj kirurgiji. U suvremenoj 

ginekološkoj praksi histerektomija se može izvesti različitim operativnim pristupima: 

abdominalna, vaginalna i laparsokopska histerektomija. Cilj ove teme je studente detaljno 

upoznati s različitim kirurškim pristupima, osobito uzimajući u obzir prednosti i nedostatke 

pojedine vrste operacije. Studenti će se upoznati s minimalno invazivnim kirurškim 

pristupima (vaginalna i laparoskopska histerektomija) te s uvjetima koji moraju biti u 

postupku kliničko-dijagnostičke obrade zadovoljeni da bi se takvi zahvati mogli izvesti. 

Kliničko-anatomska osnova svake pojedine operacije će biti prikazana. Studenti će se 

aktivno uključiti u raspravu o navedenom problemu. U sklopu ove teme planira se 

prisustvovanje studenata navedenim operativnim zahvatima. Treća tema ima za cilj 

prikazati kliničko-anatomsku podlogu struktura male zdjelice koje su važne kod izvođenja 

radikalnih ginekoloških zahvata koji uključuju i zdjeličnu limfadenektomiju. Studenti će 

savladati topografsku i kliničku anatomiju struktura male zdjelice s posebnim naglaskom na 

sustav zdjeličnih i paraaortalnih limfnih čvorova te anatomiju i varijacijsku anatomiju velikih 

krvnih žila i živaca u maloj zdjelici kod žena. S obzirom da se radikalne ginekološke operacije 

često izvode u svrhu liječenja operabilnih stadija karcinoma vrata maternice, kao uvod u 

navedenu temu biti će prikazano predavanje o dijagnostici i liječenju invazivnog karcinoma 

vrata maternice. 

Po završetku nastave i nakon polaganja ispita polaznici će biti u mogućnosti kritički pratiti 

znanstvene radove iz područja kliničke anatomije i ginekološke kirurgije te općenito iz 

kirurških grana medicine. Dobivena znanja i stečene kompetencije iz ovog predmeta olakšat 

će polaznicima ulaz u znanstveni rad u vlastitoj struci obzirom da će iscrpno izučiti 

metodologiju istraživanja u kliničkoj anatomiji i kirurškim granama medicine na modelima 

operativnih pristupa u ginekološkoj kirurgiji. 

Nastava će se odvijati kroz predavanja, seminare i vježbe. Seminari će biti usmjereni na 

rješavanje problemskih zadataka iz navedenog područja. Osobito će se poticati rasprava 

među studentima s ciljem što kritičnijeg pristupa svakom pojedinom operativnom pristupu. 

usmeno 

- 

Preslike najnovijih znanstvenih radova iz područja po preporuci voditelja 



83


ispita: 



predmeta: 

Usmeni ispit 



2.4.9. Izborni modul "Infekcija i imunost " 

5. IZBORNI MODUL INFEKCIJA I IMUNOST 

Koordinator modula: prof.dr.sc.I. Soldo 

Zamjenik: prof. dr. sc. J. Barbić 

MOP451 

MOP452 

MOP453 

MOP454 

Temeljna imunologija (prof. dr. J. Barbić/ prof. dr. sc. 

M. Merćep) 

Imunološki mehanizmi nastanka alergijskih reakcija 

(dr.sc. A. Sabioncello, / doc.dr.sc. A. Gagro, ) 

Infekcije imunodeficijentnih osoba (prof.dr.sc. I. 

Soldo) 

Patogeneza bakterijskih i virusnih infekcija 

(prof.dr.sc. J. Vraneš) 

20 8 6 34 4, 0 

10 10 / 20 2, 0 

10 4 4 18 1, 5 

10 6 2 18 2, 0 

MOP455 Infekcija biomaterijala (prof.dr.sc. J. Vraneš) 15 5 / 20 2, 0 

MOP456 Patofiziologija tuberkuloze (prof.dr.sc. N. Aberle) 6 8 8 22 2, 0 

MOP457 

Oksidacijski stres u imunopatologiji 

gastrointestinalnog trakta (doc.dr.sc. Dražen Švagelj) 

8 8 2 18 2, 0 

UKUPNO 150 15, 5 

84

2.4.9.1. Temeljna imunologija (prof. dr. sc. Jerko Barbić i prof. dr. sc. Mladen Merćep) MOP451 

Modul: Izborni modul "Infekcija i imunost " 

Predmet: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

Temeljna imunologija (prof. dr. sc. Jerko Barbić i prof. dr. sc. Mladen Merćep) MOP451 

20P, 8S, 6V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Urođena i stečena imunost. Molekulska 

imunologija – generiranje različitosti protutijela i receptora za antigen limfocita T. MHC 

kompleks. Prerada i prezentacija antigena – MHC restriktivno prepoznavanje. Gama/delta 

limfocitni T-receptor za antigen i način prepoznavanja. Unutarstanična signalizacija u 

limfocitima. Regulacija imunološkog odgovora – imunološka tolerancija. Citokini važni za 

funkciju imunološkog sustava. Efektorski mehanizmi u imunološkom odgovoru. NK stanice. 

Signaliranje u imunološkim stanicama. Autoimunost. Transplantacijska imunologija. 

Imunološki odnosi majka-fetus. Imunost na tumore. Imunološke nedostatnosti. Strategija 

razvoja vakcina. Pokusni modeli u imnologiji (transgenici, knock out tehnologija). 

Imunopatofiziološka stanja kod kojih dominira određeni oblik odgovora (asthma, 

reumatoidni artritis, trudnoća, transplantacija, infekcija, tumori, razvitak cijepiva). 

Upoznati mehanizme prijenosa aktivacijskog signala općenito i u limfocitima te analizirati 

funkcionalne posljedice aktivacije limfocita (klonalna ekspanzija, anergija i apoptoza). 

Upoznati studente s mehanizmima reagiranja imunološkog sustava na različite oblike 

oštećenja tkiva (oštećenja izazvana infekcijom ili autoimunim bolestima). Poznavanjem 

navedenih mehanizama i metoda istraživanja u imunologiji studentima se omogućuje 

korištenje navedenih metoda u istraživanjima. 



1. Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman. Basic Immunology: Functions and Disorders of the 

Immune system Third Edition 2008 

2. William E. Paul Fundamental Immunology, 6th edition 2007 Lippincott Williams & 

Wilkins (LWW 

3. Kenneth M. Murphy, Paul Travers, Mark Walport. Janeway’s Immunobiology 

Seventh Edition 2007. Taylor&Feancis Group 

4. Andreis I, Batinić D, Marušić M, Taradi M, Višnjić D.: Imunologija, 6. izdanje., 

Medicinska naklada, Zagreb, 2004. 

5. Skripta pregledni članka i značajnijih orginalnih radova iza različitih časopisa 

Pojedini pregledni članci bit će dostavljeni na predavanjima. 






85

2.4.9.2. Imunološki mehanizmi nastanka alergijskih reakcija (dr.sc. A. Sabioncello/ doc.dr.sc. A. 

Gagro) MOP452 


Predmet: Imunološki mehanizmi nastanka alergijskih reakcija (dr.sc. A. Sabioncello/ doc.dr.sc. A. 

Gagro) MOP452 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 

10P, 0S, 0V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Povijesni prikaz. Podjela alergijskih reakcija po 

Coombsu i Gellu. Obilježja imunoloških bolesti. Reakcije tipa I. Aktivna i pasivna, 

generalizirana i lokalna anafilaksija. Anafilaksija in vitro.Alergeni. Antitjela – reagini. IgE 

antitijela: fizikalno-kemijske i biološke osobine, regulacija stvaranja, receptori za IgE (FcεRI, 

CD23), razine ukupnih IgE u zdravih i bolesnih. 

Druga citotropna antitijela:IgG4. Mastociti veziva i mukoze, svojstva subpopulacija 

mastocita. Bazofili i trombociti. Medijatori reakcija tipa I. Histološka slika. Reakcije slične 

anafilaktičnim. Mehanizam nastanka generalizirane anafilaksije u čovjeka. Atopija: 

mehanizam nastanka, imunodijagnostika i imunoterapija. Reakcije tipa II. 

Mehanizmi nastanka. Antigeni. Antitijela (IgG, IgM, IgA) biološka svojstva, Fc-receptori. 

Komplement (aktivacija, regulacija, receptori) Efektorske stanice (neutrofili, 

monociti/makrofagi, trombociti). Upalna reakcija. Aloimunoreakcije (posttransfuzijske, 

hemolitčka bolest fetusa, transplatacijske). Autoimunoreakcije (hemolitičke anemije, 

organospecifične). Reakcije na heterologne antigene (preosjetljivost na lijekove, 

krosreaktivnost s patogenima). 

Metode imunodetekcije. Mogućnosti imunoterapije. Reakcije tipa III. Antigeni. Svojstva 

imunokompleksa (IK), fiziološka uloga IK, aktiviranje efektorskih mehanizama. 

Eksperimentalni modeli (Arthusova reakcija, serumska bolest). 

Bolesti uzrokovane imunokompleksima. Metode za detekciju IK. Mogućnosti imunoterapije i 

uklanjanja IK. Reakcije tipa IV. Antigeni. Antigenprezentirajuće stanice. Efektorske stanice 

(CD4, CD8, makrofagi) regulacija Th1/Th2 reakcija (citokinima, neuroendokrinim 

medijatorima). Regulacijski i Th17 limfociti T u alergijama. 

Oblici reakcija (kontaktne, tuberkulinske, granulomatozne preosjetljivosti). Imunoreakcije u 

granulomu. Detekcije reakcija tipa IV in vivo i in vitro metodama. 

Mogućnost imunoterapije. Klinička detekcija celularnih imunoreakcija: imunološki status, 

referalne vrijednosti, procjena vrijednosti dijagnostičkih postupaka, međunarodno usvojeni 

modeli organiziranja te djelatnosti. 

Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat sa imunološkim mehanizmima koji 

stoje u podlozi alergijskih bolesti. Student će biti upoznat sa metodama detekcije i liječenja 

alergijskih bolesti, a bit će osposobljen za aktivno praćenje znanstvene literature iz područja 

alergologije. 

Poznavanje i razumijevanje alergologije može pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih 

pitanja vezanih uz doktorski rad u različitim područjima eksperimentalne i kliničke 

biomedicine. 

Predavanja i seminari (s raspravom, klasični). 


86




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

1. Skripta s kopijama znanstvenih radova relevantne znanstvene literature. 

2. Gagro A, Dekaris D. Temeljni mehanizmi alergijskih i imunoloških reakcija. U: Lipozenčić 

J., ur., „Alergijske bolesti“, Priručnik biblioteke stalnog medicinskog usavršavanja 

Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (u tisku). 

3. Gagro A. Astma u dječjoj dobi. U: Lipozenčić J., ur., „Alergijske bolesti“, Priručnik 

biblioteke stalnog medicinskog usavršavanja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u 

Zagrebu (u tisku). 

4. Murphy KM, Travers P, Walport M, (ur.): Janeway's Immunobiology, Blackwell Sci. 

Publications, Oxford, 7. izdanje, 2007. 

5. Holgate ST, Church MK, Lichtenstein LM(ur.): Allergy. Mosby, St. Louis, 3. izdanje, 2006. 

6. Dekaris D. Temeljna alergologija, Školska knjiga, Zagreb, 1988. 

/ 






87

2.4.9.3. Infekcije imunodeficijentnih osoba (prof.dr.sc. I. Soldo) MOP453 


Predmet: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Infekcije imunodeficijentnih osoba (prof.dr.sc. I. Soldo) MOP453 

10P, 4S, 4V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Osnove imunosti i sekundarna imunodeficijencija. 

Imunosupresija i imunosupresivni lijekovi. Infekcije u novorođenačkoj i starijoj dobi. 

Infekcije u primatelja organa tijekom imunosupresivnog postupka. Infekcije u bolesnika s 

malignim bolestima. HIV infekcija – AIDS. Dijagnostika infekcija uključujući i molekulske 

metode. Liječenje i spriječavanje infekcija. 

Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat sa imunodeficijentnim stanjima, 

imunosupresijom i infekcijama u imunokompromitiranih bolesnika. Student će biti 

osposobljen za aktivno praćenje znanstvene literature iz područja. Poznavanje i 

razumijevanje problematike infekcija u imunodeficijentnih osoba može pomoći u rješavanju 





literature. 

1. Soldo I, Burek V (1986) Infekcije u imunodeficijentnih bolesnika. Zagreb: Školska knjiga. 

2. Soldo I (1990) Virusne bolesti, spriječavanje i liječenje. Zagreb: JUMENA. 

3. Rubin HR, Young LS (1990) Clinical Approach to Infection in the Compromised Host, 4 th 

ed. New York: Plenum Publishing Corporation. 

Preporučena 

dopunska 

literatura: 

Ivančević Ž i sur. (1997) Harrisonov udžbenik interne medicine (1. hrvatsko izdanje) – 

odabrana poglavlja. Split: Placebo d.o.o. 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 



Usmeni ispit. 



88

2.4.9.4. Patogeneza bakterijskih i virusnih infekcija (prof.dr.sc. J. Vraneš) MOP454 


Predmet: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

Patogeneza bakterijskih i virusnih infekcija (prof.dr.sc. J. Vraneš) MOP454 

10P, 6S, 2V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Patogenost mikroorganizama. Čimbenici 

virulencije mikroorganizama. Adherencija. Invazivnost. Unutarstanična pokretnost 

mikroorganizama. Stanična i tkivna oštećenja izazvana mikroorganizmima i njihovim 

produktima. Toksini. Enzimi. Apoptoza. Citopatični učinak izazvan virusima. Širenje 

mikroorganizama u tijelu čovjeka. Imunološki odgovor na infekciju. Kako mikroorganizmi 

izbjegavaju imunološki odgovor. Imunosupresija inducirana mikroorganizmima. Oporavak 

od infekcije. Nemogućnost eliminacije mikroorganizama: latencija, perzistentne infekcije. 

Nakon završene nastave, student će dobiti napredno znanje iz patogenze bakterijskih i 

virusnih infekcija. Student će biti osposobljen za aktivno praćenje znanstvene literature iz 

područja bakteriologije i virusologije. Poznavanje i razumijevanje problematike patogeneze 

bakterijskih i virusnih infekcija može pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja 

vezanih uz doktorski rad u različitim područjima eksperimentalne i kliničke biomedicine. 

Predavanja, seminari (klasični, s raspravom, "problem solving") i vježbe (demonstracijske). 


literature. 

1. Kok M, Pechère J-C. Nature and pathogenicity of microorganisms. U: Armstrong D, 

Cohen J. Infectious Diseases. London: Mosby, 1999:1.1-1.26. 

2. Keusch GT. Host responses to infection. U: Armstrong D, Cohen J. Infectious Diseases. 

London: Mosby, 1999:2.1-2.20. 

3. Mims C i sur. Mims’ Pathogenesis of Infectious Diseases. 5. izd. London: Academic 

Press, 2001. http://www.ebook3000.com/Mims--Pathogenesis-of-Infectious- 

Disease_21762.html 

4. Relman DA, Falkow S. A molecular perspective of microbial pathogenicity. In: Mandel 

GL, Benett JE, Dolin R. principles and Practice of Infectious Diseases. Philadelphia: 

Elsevier Inc., 2005:3-14. 

5. Hewlett EL, Hughes MA. Toxins. In: Mandel GL, Benett JE, Dolin R. principles and 

Practice of Infectious Diseases. Philadelphia: Elsevier Inc., 2005:24-33. 

6. Petri WA, Mann BJ, Huston CD. Microbial adherence. In: Mandel GL, Benett JE, Dolin R. 

principles and Practice of Infectious Diseases. Philadelphia: Elsevier Inc., 2005:14-24. 

7. Janeway CA, Travers P. Immunobiology. The Immune System in Health and Diseases. 7 th 

ed, New York: Garland Science Publishing, 2008. 

Odabrani članci iz tekuće znanstvene literature. 






89

2.4.9.5. Infekcije biomaterijala (prof.dr.sc. J. Vraneš) MOP455 


Predmet: 




kompetencije 


Provjera znanja: 




Infekcije biomaterijala (prof.dr.sc. J. Vraneš) MOP455 

15P, 5S, 0V 

Epidemiologija infekcija biomaterijala. Etiologija i patogeneza infekcija biomaterijala. 

Stvaranje i sazrijevanje bakterijskog biofilma. Ultrastruktura biofilma. Geni uključeni u 

nastanak biofilma. Uloga međustaničnih signala u nastanku biofilma. Detekcija kvoruma 

među Gram-pozitivnim i Gram-negativnim bakterijama. Interspecijesne bakterijske 

interakcije unutar biofilma. Rezistencija biofilma na imunološki odgovor. Rezistencija 

biofilma na antimikrobna sredstva. Fizikalna antiadhezivna svojstva biomaterijala. 

Biokompatibilni biomaterijali. Biofilm infekcije: pneumonija udružena sa strojno 

potpomognutom respiracijom, infekcije udružene s upotrebom urinarnih i peritonejskih 

katetera, bakterijski keratitis, otitis media, infekcije opeklina i rana, osteomijelitis. Biofilm na 

medicinskim pomagalima: umjetni srčani zalisci, centralni venski kateteri, urinarni kateteri, 

kontaktne leće, intrauterini ulošci, endoproteze, biomaterijali i pomagala za zbrinjavanje 

rana i prijeloma, itd. Dijagnostičke metode u detekciji infekcija biomaterijala. Prevencija 

infekcija biomaterijala. Terapijski izazovi i nove smjernice. Nove tehnologije za brzo 

određivanje osjetljivosti biofilma na antibiotike. Infekcije udružene s upotrebom 

intravaskularnih katetera s posebnim osvrtom na sepsu. Postupnik za zbrinjavanje infekcija 

udruženih s upotrebom katetera. Fungemija u imunokompromitiranih udružena s 

intravenskim protetičkim materijalima. Preveniranje infekcija udruženih s upotrebom 

centralnih venskih katetera u jedinicama intenzivnog liječenja. Infekcije biomaterijala u 

kirurgiji. Infekcije arteficijalnih organa. 

Nakon završene nastave, student će dobiti fundamentalno znanje o infekciji biomaterijala, 

stvaranju i sazrijevanju biofilma, detekciji, prevenciji i liječenju infekcija biomaterijala. 

Poznavanje i razumijevanje problematike infekcinje biomaterijala može pomoći u rješavanju 

konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u području kliničke mikrobiologije, 

infektologije, kirurgije itd. 

Predavanja, seminari (klasični i "problem solving"). 


1. Vraneš J, ur. Zbornik predavanja poslijediplomskog tečaja «Infekcije biomaterijala». 

Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2004. 

2. Costerton JW, Stewart PS, Greenberg EP. Bacterial biofilms: a common cause of 

persistent infection. Science 1999; 284:318-22. (http://www.erc.montana.edu) 

3. O’Grady NP, Alexander M, Dellinger EP, i sur. Guidelines for the prevention of 

intravascular catheter-related infections. Centers for Disease Control and Prevention. 

MMWR 2002; 51:1-29. (http://www.cdc.gov/mmwr) 

4. Ghannoum M, O’Toole GA. Microbial Biofilms. Washington: ASM Press, 2004. 

5. Marić S, Vraneš J. Characteristics and significance of microbial biofilm formation. 

Periodicum Biologorum 2007; 109:115-121. 

6. Vraneš J, Leskovar V. Značenje nastanka mikrobnog biofilma u patogenezi i liječenju 

kroničnih infekcija. Med Glas 2009; 6:147-165. 



(ECTS): 

Način ispita: 



predmeta: 






90

2.4.9.6. Patofiziologija tuberkuloze (prof.dr.sc. Neda Aberle) MOP 456 


Predmet: Patofiziologija tuberkuloze (prof.dr.sc. Neda Aberle) MOP 456 

Prijedlog satnice: 25 sati (9P + 16S) 


Opće ili specifične 

kompetencije: 


nastave: 


znanja: 

Obvezna literatura: 

Dopunska 

literatura: 


ispita: 

ECTS uz 




predmeta ili 

modula: 

Povijesni pregled tuberkuloze. Izvor infekcije. Put prijenosa. Osobine uzročnika- 

Mycobacterium tuberculosis. Patofiziologija latentne TB-infekcije kao i manifestnih oblika 

bolesti. Suvremena dijagnostika. Terapija. Profilaksa . Novi oblici cijepljenja. 

Usvajanje znanja iz područja patofiziologije tuberkuloze. Razumijevanje važnosti rane 

dijagnostike latentne TB-infekcije i prevencija rane i kasne postprimarne tuberkuloze. 

predavanja i seminari 

Usmeni ispit 

1. Duško Mardešić i suradnici: Pedijatrija (Školska knjiga 2004) 

1. Aberle N, Ferić -Miklenić M, Kljaić- BukvićB, Bublić J, Boranić M. Sources of infection in 

childhood tuberculosis in a region of east Croatia. Collegium Anthropologicum 

2005;29:475-479 

2. Aberle N, Bublić J, Ferić M, Bukvić B, Šimic A, Trtica B, Blažević B, , Boranić M. Increasing 

rate of childhood tuberculosis ina a region of east Croatia. Pediatrics International 

2007;49:190-195 

3. Aberle N, KljaićBukvić B, Blekić M. Nove mogućnosti u otkrivanju latentne tuberkuloze u 

djece. . 5. Poslijediplomski tečaj stalnog medicinskog usavršavanja „Sekundarna 

prevencija u pedijatriji“, Slavonski Brod, 29.veljače-2.ožujka 2008. Zbornik radova, str. 

73-75. 

4. Aberle N, Kljaić Bukvić B, Blekić B, Boranić M. Incidence of childhood tuberculosis in 

east Croatia in the past 10-year period. Allergy 2007;62(suppl. 83):559 

5. Doherty TM, Andersen P. Vaccines for tuberculosis: Novel concepts and recent 

progress. Clin Microbiol Rev 2005;18:682-702 

6. Russell DG. Mycobacterium tuberculosis: here today, and here tomorrow. Nat. Rev Mol 

Cell Biol 2001;2:569-577 

7. Donald PR. Childhood tuberculosis: out of control? Curr Opinion Pulm Med 2002; 8: 

178-182 

8. Soborg S, Aase BA. Natural Resistance-Associated Macrophage Protein- 1 

polymorphisms are associated with microscopy-posittive tuberculosis. JID 2002, 

186:517- 521 

9. 9. Vallejo JG, Ong LT, Starke JR. Clinical features, diagnosis, and treatment of 

tuberculosis in infants. Pediatrics. 1994; 94: 1-7 

Usmeni ispit 





91

2.4.9.7. Oksidacijski stres u imunopatologiji gastrointestinalnog trakta (doc dr sc D. Švagelj) 

MOP457 


Predmet: 



Opće ili specifične 

kompetencije: 


Provjere znanja: 

Obvezna literatura: 

Oksidacijski stres u imunopatologiji gastrointestinalnog trakta (doc dr sc D. Švagelj) 

MOP457 

8P, 8S, 2V 

Oksidativni stres (biokemijski i stanični mehanizmi slobodnih radikala nastalih djelovanjem 

obitelji NADPH oksidaze /Nox enzima/ u patologiji različitih bolesti). NADPH oksidaza u upali 

induciranoj Helicobacter pylori infekcijom. Nox enzimi u upalnim bolestima crije va (na 

primjerima Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa). Uloga Nox enzima u patogenezi kronične 

upale te nastanku zloćudnih novotvorina gastrointestinalnog trakta. Patohistološke 

promjene uzrokovane oksidativnim stresom koji je posljedica kronične upale izazvane 

Helicobacterom pylori (na primjerima nastanka intestinalnog adenokarcinoma i MALTlimfoma 

želuca). Reaktivni kisikovi radikali (ROS) u fagocitnim leukocitima (mikroskopske 

metode dokazivanja oksidativne eksplozije; imunocitokemijska lokalizacija komponenata 

NADPH oksidaze, biofizikalne metode određivanja fagocitne NADPH oksidaze). Nox proteini 

i ROS u imunosnim stanicama (biokemijska svojstva NADPH oksidaze, aktivacija i regulacija 

Nox enzima, uloga NADPH oksidaze u redoks signalnim putevima). Imunosne posljedice 

aktivacije Nox enzima (kronična granulomatozna bolest). 

Po završetku programa, student će steći napredna znanja o važnosti proteinske obitelji 

NADPH oksidaze (Nox proteina) u prirođenoj imunosti. Studenti će biti pobliže upoznati o 

direktnom utjecaju ROS tijekom antimikrobne aktivnosti kao i dokazanoj ulozi ROS u 

signalnim procesima koji mijenjaju kvantitet i kvalitet obrane domaćina. Poznavanje 

mehanizama poremećene aktivnosti Nox enzima koji su implicirani u patogenezu kronične 

upale i mogućeg nastanka maligniteta gastrointestinalnog trakta studentima rasvjetljuje 

veliku važnost uloge biokemije oksidativnog stresa u imunopatologiji gastrintestinalnog 

trakta. 

Predavanja, seminari (klasični, s raspravom), vježbe. 


1. Vrbanec D., Belina D. Endotelini i dušikov monoksid .Kovač Z. Kisikovi i drugi slobodni 

radikali.Endogeni biološki aktivni spojevi u patofiziološkim procesima; Kovač Z. 

Patogeneza lokalnih upalotvornih procesa u akutnoj upali ;Upale. U: Patofiziologija, 6. 

obnovljeno i izmjenjeno izdanje. 

2. Gamulin S, Marušić M, Kovač Z i suradnici. Medicinska naklada, Zagreb, 2005. pp 404- 

410; pp 512- 524 . 

3. Nauseef WM. Nox enzymes in immune cells. Semin Immunopathol. 2008; 30:195-208. 

4. Rokutan K, Kawahara T, Kuwano Y, Tominaga K, Nishida K, Teshima-kondo S. Nox 

enzymes and oxidative stress in the immunopathology of the gastrointestinal tract. 

Semin Immunopathol. 2008, 30:315-327. 

5. Valko M, Leibfritz D, Moncol J, Cronin M T, Mazur M, Telser J. Free radicals and 

antioxidants in normal physiological functions and human disease. Int J Biochem Cell 

Biol . 2007;39(1): 44-84. 

6. Naito Y, Yoshikawa T. Molecular and cellular mechanisms involved in Helicobacter 

pylori-induced inflammation and oxidative stress. 

Free Rad Biol Med. 2002; 33(3): 323-336. 

7. Lambeth DJ, krause KH, Clark RA. NOX enzymes as novel targets for drug development. 

Semin Immunopathol. 2008, 30:339-363 

8. Kumar V. Neoplasia; Liu C, Crawford J M. The Gastrointestinal Tract. In: Robbins and 

Cotran Pathologic Basis of the Disease, 7 th edition. Kumar V, Abbas A, Fausto N, ed. 

Elsevier Saunders, Philadelphia, USA, 2005. pp 327-328; pp 813-819; pp 823-826. 

9. Jukić S, Jukić D, Nola M, Damjanov I. Novotvorine; Tomić S, Pešutić-Pisac V, Alujević A, 

Manojlović S. Bolesti probavnog sustava. U: Patologija, 2. izdanje. Damjanov I, Jukić S, 

Nola M. Medicinska naklada, Zagreb, 2008. str.157; str. 406-412. 

10. Fleming SL. Helicobacter pylori. Chelsea House, New York, USA, 2007. 

92

Dopunska 

literatura: 

1. Lash RH, Lauwers GY, Odze RD, Genta RM. Inflammatory disorders of the stomach; 

Lauwers GY. Epithelial neoplasms of the stomach; 

2. Ferry JA. Lymphoid tumors of the GI tract, hepatobiliary tract and pancreas. In: Surgical 

Pathology of the GI Tract, Liver, Biliary Tract and Pancreas, 2nd edition. Odze R D, 

Goldblum J R. Elsevier Saunders, Philadelphia, USA, 2009. pp 285-293; pp 564; pp 703- 

708.. 

3. Gašparov, S. (2004) Trisomija 3, onkoprotein BCL10 i MALT želuca kod infekcije s 

Helicobacter pylori. Doktorska disertacija. Zagreb: Medicinski fakultet. 


ispita: 

ECTS uz 




predmeta ili 

modula: 

Pismeni ispit, pitanja višestrukog izbora. 





2.4.10. Izborni modul "Eksperimentalna i klinička onkologija" 

6. IZBORNI MODUL EKSPERIMENTALNA I KLINIČKA ONKOLOGIJA 

Koordinator modula: prof.dr.sc. Z. Krajina 

Zamjenik: prof.dr.sc. A. Včev 

MOP461 

MOP462 

Dijagnostičke i terapijske dileme kod karcinoma 

prostate (prof.dr.sc. A. Tucak) 

Radioterapija tumora glave i vrata (prof.dr. sc. Z. 

Krajina) 

15 / 3 18 1, 5 

16 4 2 22 2, 5 

MOP463 Tumori debelog crijeva (prof.dr.sc. A. Včev) 12 4 4 20 2, 0 

MOP464 Imunologija tumora (prof.dr.sc. A. Juretić) 10 4 / 14 1, 5 

MOP465 

MOP466 

Praktikum: Imunohistokemijske značajke zloćudnih 

tumora (prof.dr.sc. B. Dmitrović) 

Utjecaj hipertermije i fototerapije na rast tumora 

(prof.dr.sc. M. Radačić) 

10 4 6 20 2, 0 

14 2 / 16 1, 5 

MOP467 Metastaze vrata (prof.dr.sc. D. Đanić) 10 6 4 20 2, 0 

MOP468 

Perioperacijski poremećaji zgrušavanja kod 

tumorskih bolesti (doc.dr.sc. S. Kvolik) 

5 5 5 15 1, 5 

MOP469 

Palijativna medicina (doc.dr.sc. S. Kvolik) 

9 

8 

8 

8 

8 

25 

2 

2,5 

2 

UKUPNO 170 17,0 

93

2.4.10.1. Dijagnostičke i terapijske dileme kod karcinoma prostate (prof.dr.sc. A. Tucak, prof. 


Modul: 

Predmet: 


Izborni modul "Eksperimentalna i klinička onkologija" 

Dijagnostičke i terapijske dileme kod karcinoma prostate (prof.dr.sc. A. Tucak, prof. 


15P, 0S, 3V 

Okvirni sadržaj: Epidemiologija karcinoma prostate: incidencija, prevalencija, rizični čimbenici. 

Etiopatogeneza karcinoma prostate: neoplastična transformacija prostate, modifikacija 

tumorske membrane, metabolizam epitelnih malignih stanica, uloga čimbenika rasta, uloga 

apoptoze, mutacija gena regulatora staničnog ciklusa, čimbenici angiogeneze i njihova uloga 

u širenju bolesti. Dijagnostički postupci kod maligne bolesti prostate: tumorski biljezi kod 

karcinoma prostate, patohistologija raka prostate. Kemoprevencija karcinoma prostate. 

Sadašnja i buduća terapija karcinoma prostate. 


kompetencije 



znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s epidemiologijom, 

etiopatogenezom, dijagnostikom, prevencijom i terapijom karcinoma prostate. Poznavanje 

i razumijevanje problematike dijagnostike i terapije karcionoma prosatate može pomoći u 

rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u području urologije, 

urološke onkologije i srodnih područja eksperimentalne i kliničke biomedicine. 

Predavanja i vježbe (demonstracijske). 

Svi studenti su se dužni pripremiti za vježbe proučavanjem odgovarajuće literature. 

1. Novak R, Tucak A i sur. (1994) Urološka onkologija. Zagreb: Medicinska naklada. 

2. Kurzrock R, Talpaz M (1999) Molecular biology in cancer medicine. London. 

3. Tucak A, Dimanovski J, Novak R, Molhoff S, Kropfl D (1995) Radical prostatectomy in the 

treatment of prostate cancer. Cro Med J 36(2):99-103. 

4. Sestier C, Da Silva MF, Sabolović D, Roger J, Pons JN (1998) Surface modification of 

superparamagnetic nanoparticles (Ferrofluid) studied with particle electrophoresis: 

application to the specific targeting of cells. Electrophoresis 19(7):1220-1226. 

5. Kropfl D, Prlić D, Przygoda H (1995) Radikalna prostatektomija – operativna tehnika i 

perioperativne komplikacije. Osijek: HAZU – Anali Zavoda za znanstveni rad u Osijeku Sv. 

11b:41-52. 

6. Prlić D (1995) Radikale Prostatektomie – Operative Technik und perioperative 

Komplikationen. Inaugural Dissertation zur Erlagung des Doktorgrades der Medizin durch 

die Medizinische Fakultät der Universität-Gesamthochschule Essen. 

7. Kirby RS (1996) Prostate cancer: Current issues, new approaches. Eur Urol 29 (suppl. 

2):1-136. 

8. Newling D, Debruyne F (1998) The management of prostate cancer in the third 

millenium and therapeutic dilemmas in prostate cancer. Eur Urol 34 (suppl. 3):1-44. 

9. Schulman CC, Kelloff GJ (1999) Strategies for the chemoprevention of prostate cancer. 

Eur Urol 35(5-6):337-356. 

/ 






94

2.4.10.2. Radioterapija tumora glave i vrata (prof.dr.sc. Z. Krajina) MOP462 

Modul: Izborni modul "Eksperimentalna i klinička onkologija " 

Predmet: 




kompetencije 


Radioterapija tumora glave i vrata (prof.dr.sc. Z. Krajina) MOP462 

16P, 4S, 2 V 

Tipovi zračenja. Međudjelovanje zračenja s materijom. Radioterapijski uređaje: 60 Co, 

linearni akceleratori, simulatori. Dozimetrijske veličine. Raspodjela apsorbirane doze i 

modifikatori snopova. Utjecaj zračenja na živu tvar. Zaštita od zračenja. Osnovni pojmovi u 

radioterapiji. Definicija zračenih volumena u radioterapiji. Planiranje radioterapije. 

Radioterapija u liječenju tumora. Patogeneza raka. Glava i vrat kao onkološka cjelina. 

Principi dijagnostike i određivanja stadija tumora glave i vrata. Kirurški pristup u liječenju 

tumora glave i vrata. Kemoterapija i radio-kemoterapija u liječenju tumora glave i vrata. 

Imunologija tumora glave i vrata. Fotodinamska metoda liječenja tumora glave i vrata. 

Liječenje tumora usne šupljine, epifarinksa, orofarinksa, paranazalnih sinusa, hipofarinksa i 

larinksa. 

Nakon završene nastave, student će dobiti fundamentalno znanje iz principa radioterapije s 

posebnim fokusom na radioterapiju tumora regije glave i vrata. Student će se pobliže 

upoznati s radioterapijskom aparaturom, dozimetrijom i zaštitom od učinaka zračenja. 

Poznavanje radioterapije tumora glave i vrata može pomoći u rješavanju konkretnih 

znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u području onkologije, radioterapije, 

radiologije, otorinolaringologije i drugim područjima eksperimentalne i kliničke 

biomedicine. 






dopunska literatura / 

"problem solving" seminari 

1. Krajina Z, Purišić A (1996) Glava i vrat. U: Šamija M, Krajina Z, Purišić A (ur.) 

Radioterapija. Zagreb: Nakladni zavod Globus, str. 193-234. 

2. Purišić A, Voskresensky I (1992) Radioterapija u medicini. Zagreb: Medicinski fakultet, 

46str. 

3. Neal A, Hoskin PJ (1997) Clinical Oncology. Basic Principles and Practice, 2 nd ed. London: 

Arnold, str. 1-41. 

4. Le Bourgeois JP, Chavaudra J, Eschwege F (1992) Radiotherapie Oncologique. Paris: 

Hermann, str. 3-229. 

5. Pazdur R, Coia L, Hoskins W, Wagman LD (1996) Cancer Management: A 

Multidisciplinary Approach. Medical, Surgical, Radiation Oncology, 1 st ed. New York: PRR 

Huntington, str. 541-605. 

6. Wang CC (1990) Radiation Therapy for Head and Neck Neoplasms: Indications, 

Techniques and Results, 2 nd ed. Littleton, MA: John Wright-PSG, Inc. 

7. Altun M, Fandi A, Dupuis O, Cvitković E, Krajina Z, Eschwege F (1995) Undifferentiated 

nasopharyngeal cancer (UCNT): Current diagnostic and therapeutic aspects. Int J Radiation 

Oncol Biol Phys 32(3):859-877. 

8. Million RR, Cassisi NJ, Clark JR (1989) Cancer of Head and Neck. U: DeVita VT, Hellman S, 

Rosenberg SA (eds) Cancer: Principles and Practice of Oncology, 3 rd ed. Philadelphia: J.B. 

Lippincott Co., str. 488-590. 


(ECTS): 

Polaganjeispita: 



predmeta: 






95

2.4.10.3. Tumori debelog crijeva (prof.dr.sc. A. Včev) MOP463 


Predmet: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Tumori debelog crijeva (prof.dr.sc. A. Včev) MOP463 

12P, 4S, 4V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Klasifikacija tumora i tumorima sličnih lezija 

debelog crijeva. Polipi debelog crijeva. Neoplastični sluznički polipi (adenomi i karcinomi). 

Neneoplastični sluznički polipi. Sindromi gastrointestinalne polipoze. Submukozne lezije 

debelog crijeva i karcinoid. Karcinom debelog crijeva. Dijagnostika tumora debelog crijeva. 

Endoskopska terapija tumora debelog crijeva. Kirurška terapija tumora debelog crijeva. 

Onkološka terapija tumora debelog crijeva. Prevencija karcinoma debelog crijeva (okrugli 

stol). Najčešće pogreške u dijagnostici i terapiji tumora debelog crijeva.Vježbe – Dijagnostika 

tumora debelog crijeva. Endoskopska terapija tumora debelog crijeva. 

Nakon završene nastave, student će dobiti napredno znanje iz područja tumora i sličnih 

lezija debelog crijeva. Student će biti pobliže upoznat s dijagnostikom, kirurškim i 

onkološkim liječenjem neoplazija debelog crijeva, a bit će osposobljen i za aktivno praćenje 

znanstvene literature iz područja. Poznavanje i razumijevanje problematike novotvorina 

debelog crijeva može pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz 

doktorski rad u području gastroenterologije, onkologije, kirurgije i drugih područja 


Predavanja, seminari (s raspravom, okrugli stol) i vježbe (demonstracijske, uz krevet 

bolesnika). 


literature. 

1. Včev A. Bolesti debelog crijeva, Grafika, Osijek, 2002. 

2. Itzkowitz HS, Kim SY: Colonic Polyps and Polyposis Syndromes.In: Sleisenger MH, Fordtran 

JS, eds. Gastrointestinal and Liver Disease. 6th Edition, vol 2, Saunders Phildelphia. 

1998;1865-1900. 

3. Bresalier SR, Kim SY: Malignant Neoplasms of Large Intestine. In: Sleisenger MH, Fordtran 

JS, eds. Gastrointestinal and Liver Disease. 6th Edition, vol 2, Saunders Phildelphia. 1998. 

1906-1939. 

4. Čukovič-Čavka S.: Polipi gastrointestinalnog trakta. Sindromi polipoza. U: Vucelić B. i sur. 

gastroenterologija i hepatologija I. dio, Medicinska naklada, Zagreb, 2002; 872-894. 

5. Rosandić M.: Rak debelog crijeva. U: Vucelić B i sur. Gastroenterologija i hepatologija I. 

dio, Medicinska naklada, Zagreb, 2002, 895-9. 

dopunska literatura 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 






96

2.4.10.4. Imunologija tumora (prof.dr.sc. A. Juretić) MOP464 


Predmet: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

Imunologija tumora (prof.dr.sc. A. Juretić) MOP464 

10P, 4S, 0V 

Uvod i retrospektivni pregled područja. Organizacija imunološkog sustava. Tumorski 

antigeni. Antitumorska imunološka reakcija. Vakcine protiv tumora. Preventivne vakcine. 

Adjuvantne vakcine kod metastatske bolesti. Liječenje monoklonskim protutijelima. 

Imunoterapija melanoma – interferon alfa, interleukin 2, vakcine. Kliničke studije. 

Nakon završene nastave, student će dobiti fundamentalno znanje iz područja tumorske 

imunologije, uključujući preventivna i adjuvantna cjepiva protiv tumora i imunoterapiju. 

Poznavanje i razumijevanje problematike tumorske imunologije može pomoći u rješavanju 

konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u području onkologije, interne 

medicine, patofiziologije, imunologije i drugim područjima eksperimentalne i kliničke 

biomedicine. 



1.Agarwala SS, Neuberg D, Park Y, Kirkwood JM.: Mature results of a phase III randomized 

trial of BCG versus observation and BCG plus dacarbazine versus BCG in the adjuvant 

therapy of melanoma. American Joint Commitee on Cancerstage I-III melanoma (E1673): a 

trial of the EasternOncology Group. Cancer 2004: 100; 1692-98. 

2. Progress of new vaccine strategies for the immunotherapy and prevention of cancer. J 

Clin Invest 2004;113; 1515-25. 

3. Spontaneus regression of neoplasms: new possibilities for immunotherapy. Expert Opin 

Biol Ther 2002;2;459-76. 

4. Juretic A, Spagnoli GC, Schulz-Thater E, Sarcevic B.: Cancer testis tumor associated 

antigens: immunohistochemical detection with monoclonbal antibodies. Lancet Oncol 

2003;4; 104-09. 

5. Klein J, Sato A. The HLA system. First of two part. N Engl J Med 2000; 343; 702-09. 

6. Rosenberg SA. Shedding lighzt on immunotherapy for cancer. N Engl J Med 20904; 350; 

1461-63. 

7. Wheatlz K et al: Does adjuvant interferon alpha for high-risk melanoma proviode a 

whortwhile benefit? A meta-analysis of the randomised trials. Cancer Treat Rev 2003;29: 

241-52. 

1. Andreis I, Batinić D, Marušić M, Taradi M, Višnjić D.: Imunologija, 6. izdanje., Medicinska 

naklada, Zagreb, 2004. (odabrana poglavlja) 






97

2.4.10.5. Imunohistokemijske značajke zloćudnih tumora (prof.dr.sc. B. Dmitrović) MOP465 


Praktikum: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

Imunohistokemijske značajke zloćudnih tumora (prof.dr.sc. B. Dmitrović) MOP465 

10P, 4S, 6V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Principi imunohistokemijskih analiza tumorskih 

tkiva. Problemi u interpretaciji imunohistokemijskih nalaza. Razvoj solidnih tumora. 

Imunohistokemijski temelj klasifikacije zloćudnih limfoma. Imunohistokemijsko određivanje 

prognostičkih čimbenika raka dojke. Značaj, pronalaženje i analiza sentinel limfnog čvora. 

Imunohistokremijska dijagnostika GISTa. Vježbe - Određivaje ER, PrR, Ki-67 i Her-2/neu u 

raku dojke. Pregled tkiva i C-Kit u dijagnostici GIST-a. Pregled bolesnika i metode 

određivanja sentinel limfnog čvora. 

Nakon završene nastave, student će dobiti napredno znanje iz imunohistokemije zloćudnih 

tumora s fokusom na limfome i rak dojke. Student će biti pobliže upoznat s 

imunohistokemijskim određivanjem onkogena i sentinel limfnog čvora, a bit će osposobljen 

i za aktivno praćenje znanstvene literature iz područja. Poznavanje i razumijevanje 

problematike imunohistokemije solidnih tumora može pomoći u rješavanju konkretnih 

znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u području patologije, citologije, onkologije i 

drugim područjima eksperimentalne i kliničke biomedicine. 

Predavanja, seminari (klasični i "problem solving") i vježbe (laboratorijske; uz krevet 

bolesnika). 


literature. 

1. Robbins: Pathologic basis of disease. 6 th edition. Philadelphia, WB Sounders Company, 

1999. 

2. www.dakocytomation.com 

3. www.questdiagnostics.com/patient/womwnshealth/breast_cancer.html 

4. Miettinen M, Lasota J. Gastrointestinal stromal tumors-definition, clinical, histological, 

immunohistochemical, molecular genetic features and differential diagnosi. Virchows Arch 

2001;438:1-12- 

5. Day DW. Morson and Dowson’s Gastrointestinal Pathology. 4 th ed. Blackwell, 2003 

/ 






98

2.4.10.6. Utjecaj hipertermije i fototerapije na rast tumora (prof.dr.sc. M. Radačić) MOP466 


Predmet: 




kompetencije 



znanja: 

Utjecaj hipertermije i fototerapije na rast tumora (prof.dr.sc. M. Radačić) MOP466 

14P, 2S, 0V 

Povijesni razvoj upotrebe hipertermije u liječenju bolesnika s malignim bolestima. Oblici 

hipertermije: lokalna, regionalna ili opća (whole body hyperthermia, WBH). Metode i 

sredstva primjene lokalne hipertermije (tople kupke sa termostatom), regionalne 

hipertermije (perfuzija tople krvi), opće hipertermije (cijelo tijelo se zagrijava pomoću 

toplog zraka, voska ili vode u specijalnim skafanderima). Učinak hipertermije na normalne i 

maligne stanice, staničnu membranu, protok krvi na mjestu primjene hipertermije i na 

protok krvi u cijelom tijelu. Kombinirani učinak hipertermije i kemoterapije. Kombinirani 

učinak hipertermije i radioterapije (bimodalna terapija). Kombinirani učinak hipertermije, 

radioterapije i kemoterapije (trimodalna terapija). Principi djelovanja fototerapije na 

normalne i maligne stanice. Metode primjene fototerapije u liječenju bolesnika s malignom 

bolešću. Podrijetlo, veličina, smještaj tumora i učinak fototerapije. 

Nakon završene nastave, student će dobiti fundamentalna znanja o učinku hipertermije i 

fototerapije na rast tumora. Student će biti pobliže upoznat s eksperimentalnim metodama 

i oporemom, a bit će osposobljen i za aktivno praćenje znanstvene literature iz područja. 

Poznavanje i razumijevanje problematike učinka hipertermije i fototerapije na maligne 

bolesti može pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u 

području eksperimentalne i kliničke onkologije, ali i u drugikm područjima eksperimentalne i 


Predavanja i seminari (klasični i "problem solving"). 






1. Radačić M.: Termofototerapija, u: Onkologija (ur. M. Šamija i sur.), Med. naklada, Zagreb 

2000. 

2. Radačić M.: Termoterapija i fototerapija tumora, u: Klinička onkologija (ur. M. Turić, K. 

Kolarić i D. Eljuga), N. Z. Globus, Zagreb, 1996. 

3. Hahn G.M.: Hyperthermia and cancer. Plenum Press, New York 1982. 

4. Anghileri L.J., Robert J.: Hyperthermia in Cancer Treatment vol. I 

5. Song C.W.: Effect of local hyperthermia on blood flow and microenvironment, Cancer 

Res. 44: 4721s-4730s, 1984. 

6. Henderson B.W, Dougherty T.J.: How does photodynamic therapy work? Potochem. 

Photobiol. 55: 145-147, 1992. 

7. Stewart F.A., van Zandwijk N.: Photodynamic therapy, u: Basic clinical radiobiology (ur. 

Steel G.G.), 1993. 

8. Studija T., Baas P., Stewart F.: Photodynamic therapy in patients with inoperable non 

small cell lung cancer. A pilot study. Eur. J. Cancer 28A: 1370-1373, 1992. 


(ECTS): 

Polaganje ispita: 



predmeta: 






99

2.4.10.7. Metastaze vrata (prof. dr. sc. Davorin Đanić) MOP467 

Modul: 

Predmet: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

Izborni modul "Eksperimentalna i klinička onkologija" 

Metastaze vrata (prof. dr. sc. Davorin Đanić) MOP467 

10 P, 6 S, 4 V 

Pojavnost metastaza vrata predstavlja pojedinačno najvažniji kliničko prognostičkih 

pokazatelja maligne bolesti. U ovom predmetu obraditi će se epidemilogija, etiologija i 

patogeneza malignih tumora glave i vrata. Obraditi će se funkcionalna genomika 

metastaziranja u vratu. Obraditi će se nova bazična molkeulsko patološka razmatranja 

(angiogeneza, uloga metaloproteinaza, ahezijskih molekula i čimbenika tumorskog rasta). 

Obraditi će se dijgnostička evaluacija metastaza vrata, s posebnim naglaskom na karcinom 

grkljana, jednjaka, zatim kod karcinoma usne šupljine i melanoma. Novije spoznaje u 

patogenezi nastanka malignih bolesti vrata. Smjernice kirurške terapije ovisno o proširenosti 

bolesti. Vrijednosti prognostičkih čimbenika kod metastaza vrata. 

Nakon završene nastave, student će dobiti fundamentalna znanja o načinu metastaziranja u 

vratu o važnosti funkcionalne genomike u nastanmku i progresiji maligne bolesti. Cilje 

predmeta je usvajanje teorijskog i praktičnog znanja u dijagnostici i terapiji metastaza vrata. 

Predavanja i seminari (klasični i "problem solving"). 


Myers EN, Suen JY i sur. Cancer of the head and neck. Philadelphia WB Saunders 2003. 

Skripta preslika najnovijih znanstvenih članaka. 

/ 






100

2.4.10.8. Perioperacijski poremećaji zgrušavanja kod tumorskih bolesti (doc.dr.sc. S. Kvolik) 

MOP468 

Modul: Izborni modul " Eksperimentalna i klinička onkologija " 

Predmet: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Perioperacijski poremećaji zgrušavanja kod tumorskih bolesti (doc.dr.sc. S. Kvolik) 

MOP468 

5P, 5S, 5V 

Patofiziologija poremećaja zgrušavanja kod tumora, prokoagulacijski fatori kod tumorskih 

bolesti, inhibitori zgrušavanja kod tumorskih bolesti, fibrinolitički sustav. Neovaskularizacija 

tumora, gustoća krvožilja u tumorima, mehanizmi angiogeneze, enzim MMP, faktori rasta 

VEGF/VPF. Aktivacija endotela kod malignih bolesti, poremećaji trombocita kod malignih 

bolesti, poremećaji zgrušavanja vezani za pojedine maligne bolesti. Eksperimentalni modeli 

istraživanja koagulacije kod tumora. Laboratorijski dijagnostika i pokazatelji poremećaja 

zgrušavanja kod tumora, indikacije. 

Poremećaji zgrušavanja nakon zračenja. Učinak kemoterapije tumorskih bolesti na procese 

zgrušavanja, neoadjuvantna kemoterapija, hormonalna terapija, promjene trombocita 

nakon kemotrapije. Učinak heparina na zgrušavanje, anti IIa/antiXa učinak; antagonisti 

vitamina K, Najčešće kliničke manifestacije poremećaja zgrušavanjakod tumora: plućna 

embolija, duboke venske tromboze, diseminirana intravaskularna koagulacija. 

Preventivni postupci u sprečavanju nastanaka tromboembolijskih poremećaja kod bolesnika 

s malignim bolestima. Liječenje poremećaja zgrušavanja kod tumora, postoperacijski 

poremećaji zgrušavanja. 

Upoznavanje patofiziologije zgrušavanja kod tumora, prepoznavanje učinka kemoterapije 

na zgrušavanje. Pretraživanje literature iz područja poremećaja zgrušavanja kod tumora. 

Analiza koagulacijskog statusa na temelju laboratorijskih nalaza. Svrstavanje bolesnika u 

rizične skupine. Prepoznavanje i analiza poslijeoperacijskog poremećaja zgrušavanja kod 

bolesnika operiranih zbog malignih bolesti. Analiza znanstvenog rada iz područja 

patofiziologije zgrušavanja kod tumora. Analiza koagulacijskog statusa na temelju 

laboratorijskih nalaza. Procjena učinka antikoagulacijskih lijekova kod oboljelih od 

karcinoma 

Predavanja 5 sati, power-point prezentacija. 5 sata seminarski rad, znanstveni rad iz 

područja koagulacije. 2 sata internet-najnovije smjernice za tromboprofilaksu kod malignih 

bolesti, analiza publikacije . 2 sata analiza koagulacijskog statusa i posjet koagulacijskom 

laboratoriju. 1 sat samostalna analiza tipičnog problema (uz natuknice koje će se podijeliti 

na početku nastave) 

Nije predviđena provjera znanja tijekom nastave 

1. Kvolik S, Jukic M, Matijevic M, Marjanovic K, Glavas-Obrovac L. An overview of 

coagulation disorders in cancer patients. Surg Oncol. 2009. 

doi:10.1016/j.suronc.2009.03.008 

2. Kvolik S. Petričević-Sinčić J. Liječenje poremećaja sastava krvi i zgrušavanja u JIL-u. str 

938-961. U Jukić M. i sur, (urednici): Intenzivna medicina, Medicinska naklada Zagreb, 

2008. Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu 

3. Hirsh J, Guyatt G, Albers GW, Harrington R, Schünemann HJ, American College of Chest 

Physician. Antithrombotic and thrombolytic therapy: American College of Chest 

Physicians Evidence-Based Clinical Practice Guidelines (8th Edition). Chest. 2008 

Jun;133(6 Suppl):110S-112S. 

101

Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

1. Šakić K. Autotransfuzija, tromboprofilaksa i perioperacijsko krvarenje. Medicinska 

naklada, Zagreb.2008. 1-178. 

2. Kvolik S, Lenz B, Sakic K, Glavas-Obrovac Lj. Immune-mediated coagulation disorders in 

cancer patients. In: Markotic A, Glavaš-Obrovac Lj, Varljen J, Žanić-Grubišić T. 

Biochemistry and Immunology Intersections, Research Signpost, Kerala, India. 2008: p. 

99-121. ISBN: 978-81-308-0265-7. 

3. Kvolik S, Glavas-Obrovac L, Šakić K, Margaretić D Karner I.Anaesthetic implications of 

anticancer chemotherapy. Eur J Anaesthesiol 2003; 20: 859-871 



Esej, analiza objavljene publikacije iz obrađene materije 



2.4.10.9. Palijativna medicina (doc.dr.sc. S. Kvolik) MOP469 

Modul: Izborni modul " Eksperimentalna i klinička onkologija " 

Predmet: 



Palijativna medicina (doc.dr.sc. S. Kvolik) MOP469 

9P, 8S, 8V 

Upoznavanje s pojmom palijativna medicina i palijativna skrb, definicije problema i potrebe 

teško oboljelih ili nemoćnih bolesnika u bolničkim uvjetima i u obiteljskoj medicini. 

Liječenje boli kod bolesnika u termionalnom stadiju bolesti. Upoznavanje s invazivnim 

postupcima poput osiguranja trajnog venskog puta i stoma. Definicija respiracijske 

insuficijencije i trajne potrebe podrške respiracije u kućnim uvjetima, metode podrške 

respiracije. Otežano hranjenje i metode podrške. 

Palijativna medicina u sustavu javnog zdravstva. Ekonomski i etički problemi u palijativnoj 

medicini. 


kompetencije 


nastave: 


znanja: 

Tijekom predviđene nastave polaznici studija polaznici će se upoznati s terminologijom te 

razlikom palijativnog liječenja u odnosu na intenzivno liječenje. Posebni naglasak je na 

palijativnom liječenju nemaligne i maligne boli, te indikacijama za postavljenje sustava za 

kontinuiranu primjenu lijekova, kontinuirani pristup venskom putu i indikacijama za 

njegovo postavljanje. Polaznici će moći samostalno ocijeniti indikacije za palijativno 

liječenje poput trajne podrške respiracije, ventilacije u kućnim uvjetima, prehrane ili 

indikacija za postavljanje sustava za trajnu primjenu opioida i trajnog pristupa venskom 

sustavu. 

Polaznici će moći obaviti pretraživanje literature iz ovog područja, te prema svojim 

interesima kreirati studiju iz područja koja ovaj predmet obrađuje. 

Predavanja i seminar, pretraživanje literature dostupne web-u (web-search), kliničke 

vježbe. 

Pismeno, testovi provjere znanja na vježbama 

102




Preporučena 

dopunska 

literatura: 

Natuknice (Handouts) s predavanja 

Jukić M i sur. Bol – uzroci i liječenje. Medicinska knjiga Zagreb, 2011. Poglavlje: Maligna bol, 

Minimalno invazivni zahvati u liječenju boli, Etički i pravni aspekti liječenja boli. 

-Predvidivo pisanje priručnika za predmet ‘PALIJATIVNA MEDICINA’ 

Jukic M, Kvolik S, Kardum G, Kozina S, Tomic Juraga A. Knowledge and practices of 

obtaining informed consent for medical procedures among specialist physicians: 

questionnaire study in 6 Croatian hospitals. Croat Med J. 2009;50(6):567-74 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 



Pismeno, seminarski rad 



2.4.11. Izborni modul "Suvremena dijagnostika i terapija " 

7. IZBORNI MODUL SUVREMENA DIJAGNOSTIKA I TERAPIJA 

Koordinator modula: prof.dr.sc. A. Tucak, professor 

emeritus 

Zamjenik: prof.dr.sc. B. Dmitrović 

MOP471 

Opiodi u kliničkoj praksi (doc.dr.sc. Slavica Kvolik) 

8 

8 

8 

8 

8 

8 

24 

3 

2,5 

2 

MOP472 

Praktikum: Primjena analize DNA u sudskoj medicini 

(prof.dr.sc. G. Lauc) 

4 4 6 14 1, 5 

MOP473 Suvremeni pristup urolitijazi (prof. dr.sc. A. Tucak) 20 / 4 24 2, 5 

MOP474 

MOP475 

Kardiovaskularni biomarkeri (prof.dr.sc. S. 

Balen/doc.dr.sc. A. Ružić) 

Dijagnoza i liječenje bolesti perifernih i visceralnih 

arterija (prof.dr.sc. Z. Sučić) 

10 10 5 25 2, 5 

20 / 4 24 2, 5 

MOP476 Transplantacija bubrega (prof. dr. sc. P. Orlić) 15 4 5 24 2, 5 

MOP477 

MOP478 

MOP479 

Pozitronska emisijska tomografija / kompjutorizirana 

tomografija (PET/CT) u kliničkoj praksi (prof. dr. sc. I. 

Mihaljević) 

Suvremene tehnologije u kardiologiji (prof. dr. sc. J. 

Mirat) 

Suvremeni pristupi u dijagnostici i liječenju bolesti 

štitnjače (prof.dr.sc. I. Miihaljević) 

7 7 11 25 2, 5 

10 5 5 20 2, 0 

7 6 12 25 2, 5 

UKUPNO 205 21 

103

2.4.11.1. Opioidi u kliničkoj praksi ( doc.dr.sc. Slavica Kvolik) MOP471 

Modul: Izborni modul "Suvremena dijagnostika i terapija " 

Predmet: Opiodi u kliničkoj praksi (doc.dr.sc. S. Kvolik) MOP 471 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Dopunska 

literatura: 

8P, 8S, 8 V 

Što definira opioide? Pregled opioida u kliničkoj uporabi: indikacije, učinak, nuspojave, 

antagonisti. Tehnike primjene: peroralna, parenteralna (Intravenska, intramuskularna, 

transdermalni terapijski sustavi, kontinuirana putem PCA), procjena učinka dinamičkim 

ocjenskim ljestvicama. Novi opioidi i sustavi za njihovu primjenu. Ekvianalgetski učinak. 

Konverzija opioida i neopioida. Protokol za analgeziju . Opioidi u kliničkim i pretkliničkim 

istraživanjima. Opioidi i placebo. Etika u primjeni i istraživanjima opioida. Zlouporaba 

opioida. Analiza literature, priprema za seminarski rad. 

Nakon završene nastave studenti će biti upoznati s opioidima i terapijskim sustavima u 

kliničkoj uporabi. Upoznati će se s tehnikama primjene, te moći samostalno odrediti 

indikacije i doze ovih lijekova. Moći će procijeniti učinak ovih lijekova i njihove nuspojave. 

Polaznici će biti osposobljeni kreirati protokol za analgeziju ili shemu za istraživanje u kojem 

se mjeri terapijski učinak opioida. 

Predavanja i seminar, pretraživanje literature dostupne web-u , kliničke vježbe. 

Pismeno, testovi provjere znanja na vježbama 

1. Kvolik S. Farmakokinetika i farmakodinamika lijekova, str 392-405. U Jukić M. i sur, 

(urednici): Intenzivna medicina, Medicinska naklada Zagreb, 2008. Udžbenik Sveučilišta 

u Zagrebu 

2. Smith HS. Opioid metabolism. Mayo Clin Proc. 2009;84(7):613-24. 

Natuknice (Handouts) s predavanja 

Smith H, Bruckenthal P. Implications of opioid analgesia for medically complicated patients. 

Drugs Aging. 2010;27(5):417-33. 


(ECTS): 




predmeta: 

2,5 ECT bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja studenta 





104

2.4.11.2. Primjena analize DNA u sudskoj medicini (prof.dr.sc. G. Lauc) MOP472 


Praktikum: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

Primjena analize DNA u sudskoj medicini (prof.dr.sc. G. Lauc) MOP472 

4P, 4S, 6V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Principi nasljeđivanja gena. Polimorfizam i 

mutacije gena. Mikrosatelitna DNA. Analiza polimorfizama duljine restrikcijskih fragmenata 

(RFPLC) i duljine umnoženih fragmenata (AMFLP). Analiza mitohondrijske DNA. Utvrđivanje 

identiteta analizom DNA. Utvrđivanje očinstva analizom DNA. Prikazivanje rezultata analize 

DNA tijekom sudskog postupka. 

Nakon završene nastave, student će dobiti napredna znanja o analizi DNA u sudsko 

medicinske svrhe. Student će biti pobliže upoznat s metodama analize DNA za utvrđivanje 

identiteta i očinstva. Bit će upoznat s opremom potrebnom za analizu DNA, a bit će 

osposobljen i za aktivno praćenje znanstvene literature iz područja molekularne forenzike. 

Poznavanje i razumijevanje problematike analize DNA u forenzičkim istraživanjima može 

pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u području 

sudske medicine, patologije, molekularne biologije i drugim područjima eksperimentalne i 


Predavanja, seminari (s raspravom i "problem solving") i vježbe (laboratorijske). Napomena: 

za vježbe je nužna zaštitna laboratorijska odjeća (kuta). 


literature. 

1. Primorac D., Anđelinović Š., Čule J., Definis-Gojanović M., Gornik I., Lauc G., Pivac T., 

Primjena analize DNA u sudskoj medicini i pravosuđu. Nakladni zavod Matice hrvatske, 

Zagreb, 2001. 

/ 


potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilo voditeljstvo studija i 

nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20. 



standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranu anketu sastavlja i 

anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi 4.11). 

105

2.4.11.3. Suvremeni pristup urolitijazi (prof.dr.sc. A. Tucak, prof. emeritus) MOP473 


Predmet: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

Suvremeni pristup urolitijazi (prof.dr.sc. A. Tucak, prof. emeritus) MOP473 

20P, 0S, 4V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Epidemiologija urolitijaze. Fizičko-kemijska i 

elektrofiziološka svojstva urolitijaze. Uloga metaboličkih čimbenika u urolitijazi. Suvremeno 

liječenje i prevencija urolitijaze. 

Nakon završene nastave, student će dobiti napredna znanja o svim aspektima suvremenog 

pristupa urolitijazi: od epidemiologije, fizikalne kemije, biokemije do prevencije i 

suvremenih metoda liječenja Student će biti pobliže upoznat sa suvremenom terapijskom 

opremom i metodama, a bit će osposobljen i za aktivno praćenje znanstvene literature iz 

područja. Poznavanje i razumijevanje problematike urolitijaze može pomoći u rješavanju 

konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u području urologije, nefrologije i 

drugim područjima eksperimentalne i kliničke biomedicine. 

Predavanja i vježbe (demonstracijske). 


1. Robertson WG (1984) Urinary tract calculi. U: Nordin BEC (ed) Metabolic Bone and Stone 

Disease. Edinburgh-London-Melbourne-New York: Churchill Livingstone. 

2. Achilles W, Dekanić D, Burk M, Schalk Ch, Tucak A, Karner I (1991) Crystal growth of 

calcium oxalate in urine of stone-formers and normal controls. Urol Res 19:159-164. 

3. Tucak A, Cvijetić S, Babić-Ivančić V, Dekanić-Ožegović D, Karner I, Zorić I (1999) Bone 

mineral density and calcium metabolism in patients with urolithiasis. Period Biol 102(1):77- 

81. 

4. Cetina N, Duvančić S, Tucak A, Kozmar D, Dekanić D (1990) Magnesium excretion in 

normocalcaemic kidney stone formers. U: Vahlensieck W, Gasser G, Hesse A, Schoeneich G 

(eds) Urolithiasis. Excerpta Medica, str. 32-34. 

5. Tucak A, Kuveždić H, Koprolčec D, Matoš I, Kalem T (1992) Extracorporeal shock wave 

litothripsy – a six months follow up. Croat Med J 33(suppl. 1):35-38. 

6. Tucak A (1995) Liječenje urolitijaze jučer, danas i sutra. Anali Zavoda za znanstveni rad u 

Osijeku sv. 11b:165-174. 

/ 


potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. . 




106

2.4.11.4. Kardiovaskularni biomarkeri (prof.dr.sc. S. Balen/doc.dr.sc. A. Ružić) MOP474 

Modul: 

Predmet: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Izborni modul“Suvremena dijagnostika i terapija 

Kardiovaskularni biomarkeri (prof.dr.sc. S. Balen/doc.dr.sc. A. Ružić) MOP474 

10P 10S 5V 

1. Biološki marker - kardiovaskularni biomarker: definicija, podjela, svojstva KVbm. Pristup 

biomarkerima u kardiovaskularnoj medicini; kriteriji „idealnog“ biomarkera. 

2. Od otkrića do primjene: Razvoj biomarkera – od znanstvenih spoznaja do kliničke 

primjene; ograničenja, interpretacijski izazovi i strateški ciljevi unapređenja postojećih 

KVbm s prioritetima i posebnostima razvoja novih. 

3. Povijesni pregled razvoja KBbm: Pregled istraživanja kardiovaskularnih biomarkera od 

začetaka doktrine do današnjih dana s posebnim osvrtom na aktualna otvorena pitanja i 

očekivane rezultate velikih znanstveno-istraživačkih projekata koji su u tijeku. 

4. Vodeći KVbm u suvremenoj kliničkoj praksi - definicija trenutka, izazov 

budućnostiPregled najvažnijih KVbm koji se koriste u kliničkoj praksi uz pregled i 

komparativnu analizu kliničkih i znanstveno-istraživačkih KVbm: biljezi miokardne nekroze s 

osvrtom na različite kliničke discipline, interpretacijske okolnosti, te tehničke i tehnološke 

mogućnosti; izazovno i potpuno novo područje biljega miokardne ishemije koje donosi 

neslućena obećanja za unapređenja rutinskog rada u suvremenoj kardiologiji; KVbm iz grupe 

endogenih natriuretskih efektora, široka skupina KVbm primjenjivih u procjeni 

kardiovaskularnog rizika s posebnim osvrtom na hsCRP, dislipidemijske biomarkere i 

najnove biljege rizika; mogućnosti procjene antiagregacijske terapije, ICAM-1, VCAM-1, 

vodeći kemokini i citokini, TPA/PAI-1, von Willebrandov faktor, endotelini, cistatin C, 

asimetrični dimetilarginin, metode posredne procjene raspoloživosti endogenog NO s 

osvrtom na značaj, prioritete, ograničenja i moguće nove metode rutinske procjene 

endotelne fukcije; prikaz najnovijih istraživanja inovativnih KVbm. 

Pored temeljnih znanja s područja općih biomedicinskih i specifičnih kardiovaskularnih 

biomarkera, kolegij razvija sposobnosti nalaženja podataka, njihove kritičke procjene i 

sagledavanja mogućnosti korištenja u suvremenj biomedicini, potiče aktivno sudjelovanje u 

razmjeni mišljenja i stavova, integraciji činjenica temeljenih na dokazima, te formiranju, 

procjeni i primjeni zaključaka. 

Predavanja, seminari, vježbe 

Kontinuirana provjera znanja u tijeku nastave 

1. de Lemos JA., ur. Biomarkers in Heart Disase – AHA Clinical Series. Dallas: Blackwell 

Publishing, 2008. 

2. Adams JE, Apple F, Jaffe AS., ur. Markers in Cardiology, A Case-Oriented Approach. 

Dallas: Blackwell Publishing, 2007. 

3. Balen S, Ružić A, Mirat J, Peršić V. Exercise induced von Willebrand Factor release - New 

model for routine endothelial testing. Med Hypotheses. 2007; 69:1320-2. 

4. Ružić A, Miletić B, Nola A.I, Peršić V, Ražov-Radas M, Včev A. Endotelna disfunkcija u 

„enigmatskoj slagalici“ kardiovaskularnih bolesti – Endothelial dysfunction in the 

cardiovascular disease puzzle. Med Glas. 2009; 6(1): 2-15. 

107

Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

1. Morrow DA., ur. Cardiovascular Biomarkers – Pathophysiology and Disease 

Management. Totowa, New Jersey: Humana Press, 2006.Hense HW. Observations, 

predictions and decisions: assessing cardiovascular risk assessment. Int J Epidemiol. 

2004;33:235-9. 

2. Libby P, Theroux P. pathophysiology of Coronary artery disease. 

Circulation.2005;111:3481-8. 

3. Sato Y, Miyamoto T, Taniguchi R, Nichio Y et al. Current understanding of biochemical 

markers in heart failure. Med Sci Monit 2006;12:252-64. 

4. Mueller C, Breidthardt T, Laule-Killian K, Christ M et al. The integration of BNP and NTpro 

BNP into clinical medicine. Swiss Med Wkly. 2007;137:4-12. 

5. Mizia-Stec K. Cytokines and adhesive molecules in detection of endothelial dysfunction. 

Pharmacological reports. 2006; 58 Suppl:21-32. 

6. Conroy RM, Pyorala K, Fitzgerald AP, Sans S et al. On behalf of the SCORE Project 

Group. Estimation of ten-year risk of fatal cardiovascular disease in Europe: the SCORE 

Project. Eur Heart J. 2003;24:987-1003. 

7. Wickline SA. Plaque characterization: surrogate markers or the real thing? J Am Coll 

Cardiol. 2004;43:1185-7. 

8. Verma S, Buchanan MR, Anderson TJ. Endothelial function testing as a biomarker of 

vascular disease. Circulation. 2003;108:2054-9. 

9. Pearson TA, Mensah GA, Alexander RW, Anderson JL. Markers of inflammation and 

cardiovascular disease: application to clinical and public health practice: a statement 

for healthcare professionals from the centers for disease control and prevention and 

American heart association. Circulation. 2003;107:499-511. 

10. Deanfield JE, Halcox JP, Rabelink TJ. Endothelial function and dysfunction: testing and 

clinical relevance. Circulation. 2007;115:1285-95. 

11. Circulation. 2004;110:e572-7. 



Pismeni ispit - Esej/Seminar 



108

2.4.11.5. Dijagnostika i liječenje bolesti perifernih i visceralnih arterija (prof.dr.sc. Z. Sučić) MOP475 


Predmet: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

Dijagnostika i liječenje bolesti perifernih i visceralnih arterija (prof.dr.sc. Z. Sučić) MOP475 

20P, 0S, 4V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Klinička slika, laboratorijski nalazi, patomorfološki i 

patohistološki nalazi. Radiološki dijagnostički postupci. Konvencionalna angiografija. CTangiografija. 

MRI-angiografija. Kolor Doppler. Radiološko-intervencijski postupci liječenja. 

Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s problematikom radiološke 

dijagnostike i liječenja bolesti perifernih i visceralnih krvnih žila. Student će biti osposobljen i 

za aktivno praćenje znanstvene literature iz područja. Poznavanje problematike radiološke 

dijagnostike i intervencijske radiološke terapije bolesti perifernih i visceralnih krvnih žila 

može pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u 

području dijagnostičke i intervencijskle radiologije, kirurgije, interne medicine i srodnim 

područjima kliničke biomedicine. 

Predavanja i vježbe (demonstracije). 


Šimunić S, Radanović B (1991) Dijagnostička i terapijska angiografija vaskulariziranih tumora 

jetre. U: Bilić i sur.: Hepatologija, odabrana poglavlja. Zagreb: Medicinska naklada, str. 231- 

242. 

Radanović B, Šimunić S (1993) Intervencijska vaskularna radiologija probavnog sustava. U: 

Bilić A i sur.: Intervencijska gastroenterologija. Zagreb: Školska knjiga, str. 99-117. 

Šimunić S, Radanović B (1993) Selektivna angiografija u dijagnostici bolesti gušterače. U: 

Bilić A i sur. Bolesti gušterače. Zagreb: Medicinska naklada, str. 94-100. 

Lovasić I, Dujmović M, Budiselić B, Riman S (1994) Dijagnostička i intervencijska radiologija. 

Rijeka: Hrvatsko društvo radiologa Zagreb. 

Najnoviji radovi iz područja po izboru voditelja kolegija. 






109

2.4.11.6. Transplantacija bubrega (prof. dr. sc. Petar Orlić) MOP476 


Predmet 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunskaliteratura 


(ECTS): 


ispita: 



Transplantacija bubrega (prof. dr. sc. Petar Orlić) MOP476 

15 P, 5 S, 4 V 

Povijest transplantacije bubrega u svijetu i u Hrvatskoj. Današnji profil kandidata za 

transplantaciju bubrega. Obrada bolesnika za transplantaciju bubrega. Obrada živog davatelja 

bubrega. Molekulski mehanizmi imunosupresije. Imunološko prepoznavanja transplantata. 

Uloga tolerancije u transplantaciji. Odabir davatelja i primatelja bubrega, uloga HLA 

podudarnosti. Kirurška tehnika nefrektomije u živog i kadaveričnog davatelja. Kirurška tehnika 

transplantacije bubrega i vaskularnih anastomoza. Anestezija živog davatelja. Anestezija 

primatelja bubrega . Dijagnostika smrti mozga. Održavanje kadaveričnog davatelja do 

eksplantacije organa.Davatelj bubrega s nekucajućim srcem. Molekulska signalizacija u hladnoj 

ishemiji organa i reperfuzijskoj ozljedi (uloga Toll like receptora). Utvrđivanje smrti na temelju 

zastoja srca. Rani poslijeoperacijski period. Kliničke manifestacije odbacivanja bubrega. 

Kirurške komplikacije nakon transplantacije bubrega. Konvencionalni ultrazvuk i kolor Doppler 

u: obradi živog i kadaveričnog davatelja te primatelja bubrega, poslijeoperacijskom praćenju i 

dugoročnom praćenju. Infekcijske komplikacije nakon transplantacije bubrega. 

Nakon završene nastave, student će produbiti znanje i razumijevanje o kliničkim i imunološkim 

problemima transplantacije organa. U predavanjima i seminarima naglasit će se važnost 

temeljnih imunoloških spoznaja u reakciji organizma na transplantat. Navedene spoznaje 

omogućiti će studentima znanstvenoistraživački rad u području transplanatcije koja kao 

terapijski postupak zapravo predstavlja oblik izlječenja od bolesti koje dovode do završne faze 

bubrežnog zatajenja. 


Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajuće literature. 

1. Peter J Morris Kidney transplantation Principles and Practice 5th edition W.B. Saunders 

company 2001. 

2. Orlić P. Kirurška tehnika multiplog uzimanja organa od umrle 

3. osobe i prezeravacija organa. I. tečaj za transplantacijske koordinatore. Pula, studeni 

2003. Zbornik radova str. 113. 

4. Orlić P. Davatelji organa s nekucajućim srcem. I. tečaj za transplantacijske koordinatore. 

Pula, studeni 2003. Zbornik radova str. 121. 

Preslike najnovijih publikacija iz područja 

3 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja studenta 





110

2.4.11.7. Pozitronska emisijska tomografija/kompjutorizirana tomografija (PET/CT) u kliničkoj praksi 

Modul: 

Predmet: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 






(ECTS): 


ispita: 




Pozitronska emisijska tomografija/kompjutorizirana tomografija (PET/CT) u kliničkoj 

praksi (prof.dr.sc. I. Mihaljević) MOP477 

7 P, 7 S, 11 V 

Sadržaj nastave obuhvaća slijedeće teme: Razvitak PET tehnologije, PET radionuklidi i 

radiofarmaci (Ciklotron, proizvodnja PET radionuklida i principi PET/CT sustava, PET/CT 

fiziološke varijante i artefakti, PET/CT dijagnostički uređaj, Kliničke indikacije i interpretacija 

nalaza PET/CT-a, PET/CT: vijabilnost i nekroza tumora, PET/CT benignih bolesti. Primjena 

PET/CT-a u onkologiji: Indikacije za 18 F-FDG – PET/CT u onkologiji, Ia indikacije za PET/CT 

(dokazana učinkovita primjena) u onkologiji, Primjena PET/CT-a kod karcinoma dojke, 

PET/CT u preoperacijskoj procjeni stadija maligne bolesti, PET/CT u procjeni učinka liječenja. 

PET/CT u neurologiji: Primjena PET/CT-a u ispitivanju normalne fiziologije mozga, PET/CT 

kod epilepsije, CVI, Parkinsonove bolesti, demencije i shizofrenije. PET/CT u endokrinologiji : 

PET/CT cijelog tijela s 18 F-FDG kod karcinoma štitnjače, PET/CT u kardiologiji i pulmologiji, 

PET/CT u gastroenterologiji, PET/CT u ispitivanju hematopoetskog sustava. PET/CT u 

ispitivanju koštanog sustava : PET/CT u dijagnostici i liječenju upala i tumora koštanog 

sustava. PET/CT u genito-urinarnom sustavu; Perspektive, novi PET radiofarmaci i nove 

indikacije za PET/CT. 

Kolegij omoguċuje studentima proširenje znanja i vještina iz kliničke primjene PET/CT-a u 

suvremenoj dijagnostici i liječenju onkoloških i neonkoloških bolesti i stjecanje naprednih 

znanja o svim aspektima suvremenog pristupa PET/CT dijagnostici. Biti će upoznati s 

najsuvremenijom tehničkim dostignućima, nihovim prednostima i ograničenjima te 

područjima koja su još predmet istraživanja te otvaraju mogućnost znanstvenom 

istraživaćkom radu studenata. Poseban naglasak je na kliničkom pristupu PET/CT 

dijagnostici, liječenju i praćenju malignih tumora koji ċe biti obrađen kroz seminare i kliničke 

vježbe. 



literature. 

1. Meikle SR, Dahlbom M. Positron emission tomography. In: Ell PJ, Gambhir SS, editors. 

Nuclear medicine in clinical diagnosis and treatment. 3 rd ed. Edinburgh London New York 

Oxford Philadelphia San Francisco Sydney: Churchill Livingstone; 2004. p. 1827-43. 

2. Graham MM, Menda Y. PET imaging of head and neck cancer. In: Ell PJ, Gambhir SS, 

editors. Nuclear medicine in clinical diagnosis and treatment. 3 rd ed. Edinburgh London 

New York Oxford Philadelphia San Francisco Sydney: Churchill Livingstone; 2004.p.261-9. 

3. Hicks RJ. PET in lymphoma and malignant. In: Ell PJ, Gambhir SS, editors. Nuclear 

medicine in clinical diagnosis and treatment. 3 rd ed. Edinburgh London New York Oxford 

Philadelphia San Francisco Sydney: Churchill Livingstone; 2004. p. 23-34. 

4. Chander S, Shields A. PET in aerodigestive tumors. In: Ell PJ, Gambhir SS, editors. Nuclear 

medicine in clinical diagnosis and treatment. 3 rd ed. Edinburgh London New York Oxford 


Preslike publikacija 






111

2.4.11.1. Suvremene tehnologije u kardiologiji (prof.dr.sc. J. Mirat) MOP487 

Modul: 

Predmet 


Izborni modul "Suvremena dijagnostika i terapija" 

Suvremene tehnologije u kardiologiji (prof.dr.sc. J. Mirat) MOP487 

10P, 5S, 5V 

Okvirni sadržaj: Sadržaj nastave obuhvaća slijedeće teme: Klinička anatomija kardiovaskularnog 

sustava.Kvantitativna angiografija (koronarografija). Procijena srčanog vijabiliteta i 

signifikantnosti koronarnih lezija.Slikovne tehnike u kardiologiji (UZ srca, CT srca, MR srca) . 

Kvantitativne metode određivanja srčane mase, regionalnih poremećaja kontraktiliteta, 

istisne frakcije, minutnog volumena, tlakova u desnom i lijevom srcu te PCP. 

Elektrokardiogram i njegove varijante (Holter, ergometrija, elektrofiziologija srca). 

Elektrostimulacija srca i srčani elektrostimulatori. Programiranje i praćenje srčanih 

elektrostimulatora. Tehničke riješenja frekventne adaptabilnosti kod srčanih 

elektrostimulatora. Autoimplantabilni kardioverter defibrilatori. Resinhronizacijska terapija 

kod srčanog zatajenja. Programirana stimulacija u elektrofiziološkom ispitivanj srčanih 

poremećaja ritma. Ablacijske tehnike srčanih aritmija. Elektromagnetski 3-D mapping sustavi 

srca i njihova primjena u dijagnostici i terapiji srčanih aritmija. Dijagnostika i liječenje 

kardiogenih i vazovagalnih sinkopa (tilt table test). Perkutane koronarne intervencije s 

implantacijom stentova versus CABG (P). Novi stentovi (drug-eluting stents, apsorbibilni 

stentovi). Pristupi, nove tehnike i ambulantne perkutane koronarne intervencije. Invazivno i 

neinvazivno određivanje endotelna disfunkcija i njena primjena u kliničkoj praksi kao ranog 

pokazatelja ateroskleroze . Robotizacija, telemdicina i home monitoring u kardiologiji 


kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

Nakon završene nastave studenti će dobiti napredna znanja o svim aspektima suvremenog 

pristupa dijagnostici liječenju srčanih bolesti. Biti će osposobljeni i za aktivno praćenje 

znanstvene literature na ovom području. Biti će upoznat sa najsuvremenijom tehničkim 

dostignućima, nihovim prednostima i ogranićenjima te područjima koja su još predmet 

istraživanja te otvaraju mogućnost znanstevenom istraživaćkom radu studenata. 



literature. 

1. Zipes, Jalife. Cardiac electrophysiology from cell to bedside, 4 th edition, Saunders 2005 

2. Braunwald, Zipes, Libby. Heart disease, 6 th edition. WB Saunders 2001. 

3. Barold, Stroobandt, Sinnaeve. Cardiac pacemakers Step by Step, Blackwell Futura 

Preslike publikacija 






112

2.4.11.2. Suvremeni pristupi u dijagnostici i liječenju bolesti štitnjače (prof.dr.sc. I. Mihaljević) 

MOP479 


Predmet: 




kompetencije 








(ECTS): 

Suvremeni pristupi u dijagnostici i liječenju bolesti štitnjače (prof.dr.sc. I. Mihaljević) 

MOP479 

7 P, 6 S, 12 V 

Sadržaj nastave obuhvaća slijedeće teme: Netumorske bolesti štitnjače. Tireotoksikoza, 

hipotireoza, patogeneza guše i upale štitnjače, Basedowljeva bolest, višečvorasta toksična 

guša i toksični adenoma Obična guša: difuzna i višečvorasta (netoksična)Kronični 

Hashimotov tireoiditis i subakutni de Quervain tireoiditis Tumorske bolesti štitnjače: Benigni 

tumori i maligni tumori. Dijagnostika bolesti štitnjače:Radionuklidna ispitivanja funkcije i 

scintigrafija štitnjače, Važnost scintigrafije štitnjače u čvorastim promjenama, Dijagnostika 

bolesti štitnjače in vitro testovima. Ultrazvuk i citologija štitnjače Citologija štitnjače, 

Ehografski prikaz difuznih i čvorastih promjena štitnjače, Citološka punkcija čvorova pod 

UZV-om, Citodijagnostika bolesti štitnjače imunocitokemijske metode.Liječenje hipertireoze, 

hipotireoze i obične guše Liječenje upalnih bolesti štitnjačeDijagnostika i liječenje 

tireotoksične orbitopatije Liječenje karcinoma štitnjače: Pozitronska emisijska tomografija 

(PET) u praćenju karcinoma štitnjače, Radiojodno liječenje diferenciranih karcinoma 

štitnjače, Prijeoperacijska obrada i liječenje medularnog karcinoma štitnjače, Praćenje 

karcinoma štitnjače scintigrafijom cijelog tijela (WBS) s 131 I / 123 I, 201 Tl, 99m Tc-tetrofosminom 

ili 99m Tc-sestamibijem i rekombinantnim TSH . 

Izborni kolegij "Bolesti štitnjače" zamišljen je kao kolegij koji bi studentima pružio 

moguċnost detaljnijih spoznaja o bolestima štitnjače, ispitivanju štitnjače radionuklidima, 

scintigrafiji štitnjače i in vitro (radioimunološkim) testovima funkcije štitnjače. Ultrazvuk i 

citologija štitnjače danas nadopunjuju radionuklidna ispitivanja. Dio predmeta posvećen je 

medikamentnom, kirurškom i radiojodnom liječenju bolesti štitnjače. Poseban dio predmeta 

biti će posvećen novim pristupima u dijagnostici, liječenju i praćenju diferenciranih i 

nedifrenciranih karcinoma štitnjače, te promjenama u epidemiologiji karcinoma štitnjače. 

Nakon završene nastave studenti će dobiti napredna znanja o svim aspektima suvremenog 

pristupa dijagnostici i liječenju bolesti štitnjače. Bit će upoznati s najsuvremenijom 

tehničkim dostignućima, nihovim prednostima i ograničenjima te područjima koja su još 

predmet istraživanja te otvaraju mogućnost znanstevenom istraživaćkom radu studenata. 



1. Bence-Žigman Z, Dodig D, Halbauer M i sur. Ispitivanje i liječenje endokrinih žlijezda. U: 

Ivančević D, Dodig D, Kusić Z, urednici. Klinička nuklearna medicina. Zagreb: Medicinska 

naklada; 1999. str. 39-74. 

2. Grünwald F. Benign thyroid disease. In: Ell PJ, Gambhir SS, editors. Nuclear medicine in 

clinical diagnosis and treatment. 3 rd ed. Edinburgh London New York Oxford 


3. Reiners C. Radioiodine therapy of the thyroid: treatment of thyroid malignancies. In: Ell 

PJ, Gambhir SS, editors. Nuclear medicine in clinical diagnosis and treatment. 3 rd ed. 

Edinburgh London New York Oxford Philadelphia San Francisco Sydney: Churchill 

Livingstone; 2004. p. 393-401. 

4. Lind P. Differentiated thyroid carcinoma. In: Ell PJ, Gambhir SS, editors. Nuclear 

medicine in clinical diagnosis and treatment. 3 rd ed. Edinburgh LondonNew York Oxford 


Bilješke s predavanja. 



113


ispita: 



predmeta: 




2.4.12. Izborni modul "Kirurgija i srodne znanosti " 

8. IZBORNI MODUL KIRURGIJA I SRODNE ZNANOSTI 

Koordinator modula: prof.dr.sc. M. Turina 

Zamjenik: prof. dr. sc. Jozo Kristek 

MOP480 

Anestezija kardijalnog bolesnika u općoj kirurgiji 

(prof.dr.sc. I. Husedžinović) 

12 

1 

10 

1 

8 

8 

30 

3 

3,0 

3 

MOP481 Koronarna kirurgija (prof.dr.sc. M. Turina) 10 5 / 15 1, 5 

MOP482 

MOP483 

MOP484 

MOP485 

Primjena visokoenergetskog ultrazvuka u kirurgiji 


Patofiziologija intrakranijskog tlaka i hidrocefalusa 


Liječenje boli – integrirani pristup (prof.dr.sc. K. 

Šakić-Zdravčević) 

Znanstvena istraživanja u anatomiji – stvarnost ili 

fikcija? (Prof.dr.sc. V. Nikolić) 

16 4 / 20 2, 0 

10 6 2 18 2, 0 

15 5 / 20 2, 0 

16 4 / 20 1, 5 

MOP486 

Odabrana poglavlja biomehanike (Prof.dr.sc V. 

Nikolić) 

16 4 / 20 

1, 5 

MOP487 

MOP488 

Biomehanika ozljeda lokomotornog sustava 

(prof.dr.sc. S. Jovanović) 

Suvremeni pristupci u dijagnostici i liječenju tumora 

dojke (prof. dr. sc. J. Fajdić) 

10 2 4 16 2, 0 

20 0 6 26 3,0 

MOP489 

Medikamentozno kirurško liječenje bolesti stražnjeg 

segmenta oka (doc.dr.sc. Damir Bosnar) 

6 

6 

2 

2 

2 

2 

10 

1 

1,0 

1 

UKUPNO 195 19, 5 

114

2.4.12.1. Anestezija kardijalnog bolesnika u općoj kirurgiji (prof.dr.sc. I. Husedžinović) MOP480 

Modul: Izborni modul "Kirurgiija i srodne znanosti " 

Predmet: Anestezija kardijalnog bolesnika u općoj kirurgiji MOP480 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




12P 10S 8V 

Minutni volumen srca i funkcija stanice; Kardiovaskularni lijekovi-novi preparati i nove 

indikacije; Hemodinamsko praćenje-arterijski tlak, centralni venski tlak, plućni arterijski 

tlak, minutni volumen srca, koronarni protok; Analiza, interpretacija i poteškoće 

hemodinamskog praćenja; Mehanička cirkulacijska potpora–kad lijekovi nisu dostatni; 

Farmakokinetika i farmakodinamika halogeniranih anestetika-učinak na kontraktilnost 

miokarda, sustavni i plućni vaskularni otpor; Regionalna anestezija u kardijalnog bolesnikada 

ili ne; Značaj prijeoperacijske procjene funkcije srca za anesteziologa; Stvarni značaj 

vrijednosti hemoglobina u nastanku ishemije miokarda tijekom anestezije; Učinci 

halogeniranih i intravenskih anestetika na prekondicioniranje srca; Rana perioperacijska 

detekcija ishemije miokarda te utjecaj TEE na donošenje terapijske odluke; Prevencija 

aritmija u anesteziji; 

Seminari: Sindrom niskog minutnog volumena srca-hemodinamski kriteriji, liječenje; 

Utjecaj koronarne bolesti na morbiditet i mortalitet u općoj anesteziji; Dekompenzacijska 

srčana bolest s aspekta anesteziologa; Hemodinamski značajne aritmije u anesteziji; 

Trombolitički, antikogulacijski i antiagregacijski lijekovi u akutnom koronarnom sindromusadašnje 

stanje; Beta adrenergički receptori i inotropni lijekovi. 

Vježbe: Kateterizacija desnog srca; Određivanje minutnog volumena srca, mjerenje i 

praćenje sustavnog i plućnog vaskularnog otpora, radnog indeksa lijevog i desnog srca; 

Transezofagusni echo-Doppler-praćenje globalne funkcije miokarda u anesteziji; 

Određivanje maksimalnog ubrzanja, istisnog vremena lijeve klijetke 

Polaznicima kolegija omogućiti će se stjecanje teoretskih i praktičnih znanja 

neophodnih za uspješno vođenje anestezije kardijalnih bolesnika tijekom kirurških zahvata. 

Kroz predavanja biti će izneseni najnoviji podaci vezani uz prevenciju, detekciju i liječenje 

ishemije miokarda, odabir anestetika, anesteziološke tehnike, odabir razine neinvazivnog 

i/ili invazivnog praćenja vitalnih funkcija tijekom i nakon operacijskog zahvata. 

Predavanja, seminari (s raspravom), vježbe. 

Seminarski rad, vježba – prikaz slučaja 

1. Jukić M, Majerić-Kogler V, Husedžinović I, Sekulić A, Žunić J (ur.) Klinička anesteziologija. 

Medicinska naklada Zagreb 2005, 133-146 

2 Jukić M, Gasparović V, Husedžinović I, Majerić-Kogler V, Perić M, Žunić J (ur.) Intenzivna 

medicina. Medicinska naklada Zagreb 2008. 

3 Husedžinović I. Priprema kardijalnog bolesnika za nekardijalnu operaciju. U: Šoša T, 

Sutlić Ž, Stanec Z, Tonković I i sur. Kirurgija. Naklada Ljevak Zagreb 2007:147-159 

4 Husedžinović I. Anesteziologija i kontrola boli. U: Šoša T, Sutlić Ž, Stanec Z, Tonković I i 

sur. Kirurgija. Naklada Ljevak Zagreb 2007:277-290 

5 Kaplan JA, Reich DL, Kronstadt SN i sur. Kaplan's Cardiac Anesthesia, 5 izdanje, 

Philadelphia, London, Toronto, Montreal, Sydney, Tokyo, WB Saunders and Company, 

2006 

115

Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

1. Husedžinović: Mjerenje cardiac outputa transezofagijskom echo Doppler 

metodom- HemoSonic 100. U: Ino Husedžinović: Anestezija kardijalnog bolesnika u 

općoj kirurgiji, Medicinska naklada 2003; 24-28 Stručna knjiga, autor knjige 

2. I. Husedžinović. Hemodinamske promjene tijekom anestezije. Prvi poslijediplomski 

tečaj trajnog usavršavanja I kategorije. Sadašnje mogućnosti hemodinamskog 

nadzora. Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko društvo za intenzivnu medicinu. Zagreb, 

2003. 

3. I. Husedžinović. Praćenje hemodinamike primjenom transezofagusnog echo 

Dopplera. Prvi poslijediplomski tečaj trajnog usavršavanja I kategorije. 

Klinički problemi, hemodinamski parametri i terapijske odluke. Hrvatski liječnički 

zbor, Hrvatsko društvo za intenzivnu medicinu. Zagreb, 2004. 

4. I. Husedžinović: Vasoactive agents. Poslijediplomski tečaj trajnog usavršavanja I 

kategorije. U: Ino Husedžinović: Značenje hemodinamskog praćenja, Medicinska 

naklada Zagreb, 2007;75-80.Stručna knjiga, autor knjige 

5. I. Husedžinović: Sindrom niskog minutnog volumena srca. II. poslijediplomski tečaj 

trajnog usavršavanja I. kategorije. Anesteziološki postupci u specifičnim 

sindromina,bolesnim stanjima-važnosti i novosti, Medicinska naklada Zagreb, 

2010;7-11. 

3,0 ECT bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja studenta 


Pismeni test 



2.4.12.2. Koronarna kirurgija (prof.dr. sc. M. Turina) MOP481 


Predmet: 




kompetencije 


nastave: 

Koronarna kirurgija (prof.dr. sc. M. Turina) MOP481 

10P, 5S, 0V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Klasične metode kirurškog liječenja koronarne 

bolesti srca. "Bypass" stenozirane koronarne arterije autolognim venskim ili arterijskim 

transplantatom. Endarterektomija. Arterioplastika. Suvremene metode koronarne kirurgije. 

Postupci miniinvazivne revaskularizacije koronarnih arterija. Endoskopski zahvati i 

procedure. Robotika u kardiokirurgiji. Interakcija intervencijske kardiologije i koronarne 

kirurgije - perspektive. 

Nakon završene nastave, student će dobiti napredna znanja o različitim aspektima 

suvremene koronarne kirurgije. Student će biti pobliže upoznat s klasičnim ("by pass") i 

suvremenim (miniinvazivne endoskopske metode, robotika u kardiokirurgiji) 

kardiokirurškim metodama, a bit će osposobljen i za aktivno praćenje znanstvene literature 

iz područja kardiokirurgije. Poznavanje i razumijevanje problematike koronarne kirurgije 

može pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u 

području kardiokirurgije, kardiologije i srodnim područjima kliničke biomedicine. 


116


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 


1. Prêtre R, Turina M.I. (2000) Surgical angioplasty of the left main coronary artery in nonatherosclerotic 

lesions. Heart; 83: 91-93. 

2. Prêtre R., Turina M.I. (2001) Choice of Revascularization Strategy for Patients With 

Coronary Artery Disease. JAMA; 285: 992-994. 

3. Turina M.I., ur. The Multimedia Manual of Cardiothoracic Surgery. URL adresa: 

htttp://mmcts.ctsnetjournals.org/ (multimedijski priručnik kardiotorakalne kirurgije) 

4. Cattin P., Hitendu D., Grünenfelder J., Szekely G., Turina M., Zünd G. (2004) Trajectory of 

coronary motion and its significance in robotic motion cancellation. European Journal of 

Cardio-Thoracic Surgery; 25 (5), 786-790. 

5. Reuthebuch O., Comber M., Grünenfelder J., Zünd G., Turina M. (2003) Experiences in 

robotically enhanced IMA-preparation as initial step towards totally endoscopic coronary 

artery bypass grafting, Cardiovascular Surgery; 11 (6); 483-487. 

6. Lachat M., Witzke H., Pfammatter T., Bettex D., Slankamenac K., Wolfensberger U., 

Turina M. (2003). Aortic stent-grafting: successful introduction into the combined 

procedure for coronary artery bypass grafting and aortic aneurysm repair. European Journal 

of Cardio-Thoracic Surgery; 23 (4), 532-536 . 

7. Maurus C.F., Schmidt D., Schneider M.K.J., Turina M.I., Seebach J.D., Zünd G. (2003) 

Hypoxia and reoxygenation do not upregulate adhesion molecules and natural killer cell 

adhesion on human endothelial cells in vitro. European Journal of Cardio-Thoracic Surgery; 

23 (6); 976-983 . 

najnoviji radovi iz područja prema izboru voditelja predmeta 






117

2.4.12.3. Primjena visokoenergetskog ultrazvuka u kirurgiji (prof.dr.sc. M. Vukić) MOP482 


Predmet: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 






(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

Primjena visokoenergetskog ultrazvuka u kirurgiji (prof.dr.sc. M. Vukić) MOP482 

16P, 4S, 0V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Visokoenergetski ultrazvuk – tehnički aspekti, 

razvoj visokoenergetske ultrazvučne sonde, mogućnosti primjene visokoenergetskog 

ultrazvuka u medicini, utjecaj ultrazvuka visoke energije na različita tkiva, učinak 

visokoenergetskog ultrazvuka na neuralno tkivo, rezonancija i mogući štetni učinci, 

fakoemulzifikacija – primjena visokoenergetskog ultrazvuka u oftalmologiji, ultrazvučni 

aspiratori u kirurgiji, litotripsija. 

Nakon završene nastave, student će dobiti fundamentalna znanja o tehničkim, biološkim i 

praktičnim aspektima primjene visokoenergetskog ultrazvuka u kirurgiji, neurokirurgiji, 

oftalmologiji, urologiji. Student će biti osposobljen za aktivno praćenje znanstvene literature 

iz područja. Poznavanje i razumijevanje problematike primjene visokoenergetskog 

ultrazvuka u kirurgiji može pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz 

doktorski rad u području kirurgije, neurokirurgije, oftalmologije, urologije i drugim 

područjima kliničke biomedicine gdje se upotrebljava visokoenergetska ultrazvučna 

aparatura. 



1. Cimino WW, Bond LJ. Physics of ultrasonic surgery using tissue fragmentation: Part I, 

Ultrasaound in Med.&Biol., Vol. 22, No. 1, (1996), pp. 89-100. 

2. Bond LJ, Cimino WW. Physics of ultrasonic surgery using tissue fragmentation: Part II, 

Ultrasaound in Med.&Biol., Vol. 22, No. 1, (1996), pp. 101-117. 

3. Crocker MJ. Encyclopedia of acoustics, J. Wiley&Sons, New York, 1997. 

4. Paladino J et al. Ultrasonic contact microprobe: experimental results, Minimally 

Invasive Neurosurgery, Vol. 43, No. 2 (2000) pp.72-74. 

5. Paladino J et al. Endoscopic third ventriculostomy with ultrasonic contact microprobe, 

Minimally Invasive Neurosurgery Vol 43, No. 3 (2000) pp 132-134. 

6. Štimac T et al. A system for ultrasonic contact lithitripsy, Periodicum Biologorum, Vol. 

95, No. 1 (1993) pp 75-76. 

7. Chaussy C.Extracorporeal shock wave lithotripsy, Krager, Basel, 1986. 

8. Malcolm Al et al. Ablation of tissue volumes using high intesity focused ultrasound, 

UMB, Vol. 22, No. 5, (1996) pp.659-669. 

9. Gossot D et al. Ultrasonic dissection for endoscopic surgery, Surgical Endoscopy, Vol. 

13 (1999) pp. 412-417. 

Najnoviji znanstveni radovi iz područja po izboru voditelja kolegija 






118

2.4.12.4. Patofiziologija intrakranijskog tlaka i hidrocefalusa (prof.dr.sc. M. Vukić) MOP483 


Predmet: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

Patofiziologija intrakranijskog tlaka i hidrocefalusa (prof.dr.sc. M. Vukić) MOP483 

10P, 6S, 2V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Metode istraživanja patofiziologije vode u 

mozgovini. Eksperimentalni modeli hidrocefalusa. Metodologija istraživanja intrakranijskog 

tlaka. Klinički pristupi bolesnicima s intrakranijskom hipertenzijom. Modeli istraživanja 

moždanog barijernog sustava. Regulacija moždanog krvotoka i metode njegovog mjerenja. 

U seminarima i vježbama će biti praktično obrađen problem dijagnostičkog značenja likvora 

i oslikavanja likvorskog prostora u mozgu. 

Nakon završene nastave, student će dobiti napredna znanja o fiziologiji likvora i 

patofiziološkim procesima koji stoje u podlozi povišenog intrakranijskog tlaka i 

hidrocefalusa. Student će biti pobliže upoznat sa rezultatima eksperimentalnih i kliničkih 

istraživanja koja dovode u pitanje klasične postavke o nastanku i tijeku likvora. Bit će 

upoznat sa eksperimentalnim modelima i metodologijom istraživanja fiziologije likvora, 

intrakranijskog tlaka i hidrocefalusa, a bit će osposobljen i za aktivno praćenje znanstvene 

literature iz područja. Poznavanje i razumijevanje problematike patofiziologije 

intrakranijskog tlaka i hidrocefalusa može pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih 

pitanja vezanih uz doktorski rad u području neuroznanosti, farmakologije, neurokirurgije i 

drugim područjima biomedicine. 



literature. 

1. Cerebrospinal Fluid. Edinburgh: Churchill Livingstone. 

2. Go KG (1991) Cerebral Pathophysiology – an Integral Approach with some Emphasis on 

Clinical Implications. Amsterdam: Elsevier. 

3. McConnell H, Bianchine J (1994) Cerebrospinal Fluid in Neurology and Psychiatry. 

London: Chapman & Hall. 

4. Czosnyka M, Pickard JD, Kirkpatrick PJ, Smielewski P, Hutchinson P (2002) Intracranial 

Pressure and Brain Biochemical Monitoring, Springer: Wien, New York. 

5. Narayan RK, Wilberger JE, Povlishock JT (1996) Neurotrauma, McGraw Hill: New York. 

Najnoviji radovi iz područja po izboru voditelja kolegija. 






119

2.4.12.5. Liječenje boli i regionalna anestezija – integrirani pristup (prof.dr.sc. K. Šakić – Zdravčević) 

MOP484 

Modul: Izborni modul "Kirurgija i srodne znanosti " 

Predmet: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Liječenje boli i regionalna anestezija – integrirani pristup (prof.dr.sc. K. Šakić – Zdravčević) 

MOP484 

15P, 5S, 0V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Bol i neurofiziologija somatosenzoričkih procesa. 

Bol i neurokemija somatosenzoričkih procesa. Opioidni receptori. Farmakologija boli. 

Klinička evaluacija i dijagnostičko ispitivanje. Poslijeoperacijska bol. Epiduralni morfin za 

poslijeoperacijsku bol. Epiduralna infuzija opioida. Kronični bolni sindromi. Karcinomska bol. 

PCA analgezija od strane bolesnika. Indikacije i kontraindikacije za PCA pumpe u liječenju 

kronične boli. Indikacije i kontraindikacije za PCA pumpe u liječenju akutne 

poslijeoperacijske boli. Etika u anesteziji i liječenju boli. Zakonski aspekti liječenja boli. 

Integracija regionalne anestezije i liječenja boli. Centralni blok: novi koncepti i razmatranja. 

Epiduralna anestezija i analgezija u abdominalnoj kirurgiji. Regionalna anestezija u 

ginekologiji i opstetriciji. Regionalna anestezija i analgezija u pedijatriji. Regionalna 

anestezija i analgezija u ambulantnih bolesnika. Komplikacije i kontraindikacije regionalne 

anestezije i analgezije. Organizacijski modeli i komplementarne metode liječenja boli. 

Nakon završene nastave, student će dobiti napredno znanje o integriranom pristupu 

liječenju boli i regionalnoj analgeziji. Bit će pobliže upoznat s različitim aspektima liječenja 

akutne postoperacijske, kronične karcinomske i nekarcinomske boli, uključujući klasične 

(blokade) i suvremene ("patient controlled analgesia", PCA) metode liječenja boli. Bit će 

osposobljen i za aktivno praćenje znanstvene literature iz područja anesteziologije. 

Poznavanje i razumijevanje problematike integriranog pristupa liječenju akutne i kronične 

boli može pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u 

području anesteziologije, kirurgije, neuroznanosti, farmakologije i drugim područjima 




1. Benzon TH, Raja SN, Borsook D, Molloy RE, Strichartz G. Essentials of Pain medicine and 

Regional anesthesia.Churchill Livingstone New York, 1999. 

2. Scott B. Technicues of regional anaesthesia. Mediglobe, Appelton & Lange, Norwalk, 

Conneticut /Fribourg, Swtzerland, 1995. 

3. Yaksh JL, Malmberg AB.Central Pharmacology of nociceptive transmission. In :Wall P, 

Melzak R (eds): Textbook of pain, ed 3. Edingbourgh, Churchill Livingstone, 1994, pp165- 

200. 

4. HorlockerJT, Mc Gregor DG, Matsushige DK et al. A retrospective reviev of 4767 

consecutive spinal anesthetics: central nervous system complications.Anesth Analg 

1997;84:578-584. 

5. Rawal N, Van Zundert A. Highlights in Regional Anaesthesia and Pain Therapy.X. Published 

by: Cyprint Ltd Limassol Cyprus 2001. 

6. Rosenberg PH. Brachial plexus block and new local anaesthetics:State of the art. 

Refresher course book.ed. Drummond GB.ESA 2001. 

120

Preporučena 



(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

/ 






121

2.4.12.6.Znanstvena istraživanja u anatomiji – stvarnost ili fikcija? (Prof.dr.sc. V. Nikolić) MOP485 


Predmet: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

Znanstvena istraživanja u anatomiji – stvarnost ili fikcija? (Prof.dr.sc. V. Nikolić) MOP485 

16P, 4S, 0V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Što je novo u anatomiji i kakva je budućnost 

anatomije: Anatomija je interdisciplinarna znanost. Smjerovi znanstvenih istraživanja u 

anatomiji. Varijacijska anatomija organa trbušne šupljine – problem u dijagnostici te u 

terapiji klasičnim i laparoskopskim kirurškim zahvatima. Topografija orbite kao primjer 

složenog interdisciplinarnog pristupa u anatomiji. Kost nije mrtvi anatomski preparat nego 

živi organ složenih svojstava i složene funkcije. Što je novo u neuroanatomiji – perspektive 

interdisciplinarnosti. 

Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s različitim mogućnostima 

znanstvenih istraživanja u varijacijskoj anatomiji, kliničkoj anatomiji, funkcionalnoj 

anatomiji, topografskoj anatomiji i neuroanatomiji. Bit će upoznat i s aplikacijom 

znanstvenih istraživanja na praktični rad u medicini, te će biti osposobljen za aktivno 

praćenje znanstvene literature iz spomenutih područja anatomije. Poznavanje problematike 

znanstvenih istraživanja u anatomiji može pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih 

pitanja vezanih uz doktorski rad u različitim područjima eksperimentalne i kliničke 

biomedicine. 



1.Nikolić V, Keros P: Klinička anatomija abdomena, Naklada Ljevak, Zagreb, 2000. 

2. Williams PL, Warwick R, Dyson M, Bannister LH : Grey's Anatomy, Churchil Livingston, 

New York, 1989. 

3. Krmpotić Nemanić J : Anatomija čovjeka, JUMENA, Zagreb, 1990. 

4. Judaš M, Kostović I : Temelji neuroznanosti, MD, Zagreb, 1997. 

5.Putz R, Pabst R : Atlas anatomije čovjeka Sobotta, Urban & Fischer Verlag, Muenchen, 

Jena, 2000. 

/ 



Usmeni ispit. 



122

2.4.12.6. Odabrana poglavlja biomehanike (Prof.dr.sc. V. Nikolić) MOP486 


Predmet: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

Odabrana poglavlja biomehanike (Prof.dr.sc. V. Nikolić) MOP486 

16P, 4S, 0V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Biomehanika – definicija i značajke discipline. 

Temeljni pojmovi, područja biomehanike, srodne znanosti i preklapanja s biomehanikom. 

Zakonitosti mehanike i znanosti o čvrstoći materijala kao temelj biomehanike. Interakcija 

sila i živog organizma; Metode u biomehaničkim istraživanjima. Mehaničke značajke 

bioloških tkiva i organa: vezivnotkivne strukture, zglobna hrskavica, kost. Biomehanika i 

dinamička antropometrija, biomehanika i ergonomija. 

Nakon završene nastave, student će dobiti fundamentalna znanja o različitim aspektima 

multidisciplinarnog područja biomehanike. Student će biti pobliže upoznat s temeljnim 

pojmovima, principima, metodama i zakonitostima biomehanike. Steći će znanja o 

biomehaničkim karakteristikama potpornih tkiva – veziva, zglobnih hrskavica i kosti, te će 

biti osposobljen za aktivno praćenje znanstvene literature iz područja biomehanike. 

Poznavanje i razumijevanje pincipa i metoda biomehanike može pomoći u rješavanju 


biomedicine. 

Predavanjan i seminari (klasični, s raspravom). 


1. Nikolić V, Hudec M (1988) Principi i elementi biomehanike. Zagreb: Školska knjiga. 


2. Nordin M, Frankel VH (1989) Basic Biomechanics of the Musculoskeletal System. 

Philadelphia/London: Lea & Febiger. (odabrana poglavlja). 

/ 



Usmeni ispit. 



123

2.4.12.7. Biomehanika ozljeda lokomotornog aparata (prof.dr.sc. S. Jovanović) MOP487 


Predmet: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

Biomehanika ozljeda lokomotornog aparata (prof.dr.sc. S. Jovanović) MOP487 

10P, 2S, 4V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Biomehanika i njena praktična primjena u 

svakodnevnom radu. Sila i ozljeda lokomotornog aparata. Principi i koncepcija 

eksperimentalnog rada u laboratorijskim uvjetima i svakodnevnoj praksi. Ozljede strijelnim 

oružjem. Primjena eksperimenata u svakodnevnoj praksi. Svježi prijelomi i prijelomi kostiju 

radi “umora materijala”. Compartment syndrome i blast syndrome. Štetna djelovanja na 

tkivo kao posljedica učestalih loše usmjerenih sila. 

Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat sa biomehaničkim silama koje u 

različitim uvjetima (prijelom kosti, "umor materijala", strijelne ozljede itd.) djeluju kod 

ozljeda sustava za kretanje, te principima i konceptima eksperimentalnog rada u 

biomehanici lokomotornog sustava. Bit će pobliže upoznat i sa aplikacijom 

eksperimentalnog rada iz biomehanike sustava za kretanje na svakodnevnu lječničku 

praksu. Poznavanje i razumijevanje problematike biomehanike ozljeda lokomotornog 

sustava može pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad 

u području ortopedije, kirurgije, fizikalne medicine i rehabilitacije, te u drugim područjima 

biomedicine. 



literature. 

1. Hančević J i sur. (1998) Prijelomi i iščašenja. Zagreb: Naklada Slap. (odabrana poglavlja) 

2. Nikolić V i sur. (1988) Principi i elementi biomehanike. Zagreb: Školska knjiga. 


3. Meyers MH (1984) The Multiply Injured Patient with Complex Fractures. Philadelphia: 

Lea & Febiger. (odabrana poglavlja) 

/ 






124

2.4.12.8. Suvremeni pristupi u dijagnostici i liječenju tumora dojke (prof. dr. sc. Josip Fajdić) 

MOP488 


Predmet: 




kompetencije 



znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

Suvremeni pristupi u dijagnostici i liječenju tumora dojke (prof. dr. sc. Josip Fajdić) 

MOP488 

22P, 0S, 6V 

Epidemiologija raka dojke. Etiologija, prevencija i probir raka dojke. Genetika raka dojke: 

Molekularna genetika raka dojke, hereditarni rak dojke, genetička testiranja. Funkcionalna 

genomika raka dojke: uloga metode funkcionalne genomike u dijagnostici i terapiji raka 

dojke: DNA čipovi, proteomika, postgenomska era. Nove terapijske mogućnosti u liječenju 

raka dojke. Netumorske bolesti dojke. Rijetki tumori dojke.Suvremena dijagnostika: : 

Temeljni principi u histopatološkoj dijagnostici: dobroćudnih novotvorevina dojke i 

zloćudnih novotvorevina dojke. Algoritmi citološke dijagnostike tumora dojke. Osnove 

mamografske dijagnostike tumora dojke. Osnove ultrazvučne dijagnostike tumora dojke. 

Uloga suvremenih metoda u dijagnostici tumora dojke. Suvremene metode liječenja: 

Kirurški postupci u onkološkoj i rekonstrukcijskoj kirurgiji dojke.Minimalna invazivna 

kirurgija dojke. Algoritmi u dijagnostici i liječenju patološkog iscjetka iz dojke. Temeljna 

načela sistemskog liječenja raka dojke. Kemoterapija i radioterapija: novosti u adjuvantnom 

liječenju raka dojke. Psihološki aspekti u liječenju oboljelih od raka dojke 

Kolegij razvija sposobnosti interpretacije rezultata genetičkog testiranja određenih 

populacijskih skupina rizičnih za razvoj raka dojke, zatim razvija sposobnosti interpretacije 

nekompliciranih sonografsko-mamografskih nalaza, kao i uočavanje ranih i pretkliničkih 

(kurabilnih!) stadija raka dojke. Nadalje, kolegij stvara pretpostavake za uključivanje 

liječnika obiteljske medicine ali i liječnika drugih specijalnosti u "timove za dojku" koji su 

potrebni u svim gradskim i županijskim centrima, a postoje u klinikama i kliničkim 

bolnicama. Kolegij posebno razvija vještinu razlučivanja dobroćudnih od zloćudnih 

novotvorevina u dojci temeljem jasne interpretacije bazičnih dijagnostičkih metoda. 



literature. 

1. Cox T.M.& Sinclair J.: Molekularna biologija u medicini. Medicinska Naklada Zagreb, 2000. 

2. Pavelić K, Gall-Trošelj K.: Recent advances in molecular genetics of breast cancer. J Mol 

Med (2001) 79:566-573 

3. Kralj M, F S, Sedić M, Kurjak A and Pavelić K.: Global approach to perinatal medicine: 

functional genomics and proteomics. J.Perinat. Med. 33 (2005) 5-16. 

4. Smalley M, Ashworth A.: Stem cells and breast cancer: a field in transit. Reviews Vol 3 

November 2003, 832-44. 

5. Wulfkuhle JD, Liotta LA and Petricoin EF.: Proteomic applications for the early detection 

of cancer. Nature Reviews –Cancer, Vol.3, April 2003, 267-75. 

1. Fajdić J. i sur. Bolesti dojke. Nakladni zavod Globus Zagreb, 1998. 

2. Fajdić J. i sur. Suvremena dijagnostika bolesti dojke. Medicinska naklada Zagreb, 2001. 

3. Fajdić&Džepina: Kirurgija dojke. Školska knjiga Zagreb 2005. /u tisku/ 






125

2.4.12.9. Medikamentozno kirurško liječenje bolesti stražnjeg segmenta oka (doc.dr.sc. Damir 

Bosnar) MOP489 


Predmet: 




kompetencije 



znanja: 




Medikamentozno kirurško liječenje bolesti stražnjeg segmenta oka (doc.dr.sc. Damir Bosnar 

MOP489 

6P, 2S, 2V 

Predmet obuhvaća aktualna saznanja o medikametoznom liječenju bolesti stražnjeg 

segmenta oka u području degenerativnih bolesti makule, osobito s naglaskom na suhu i 

vlažnu senilnu makulopatiju, zatim o konzervativnom i kirurškom pristupu liječenju 

vaskularnih bolesti i poremećaja kao što su tromboza centralne retinalne vene i njenih 

ogranaka, patoloških stanja u skopu neproliferativne i proliferativne dijabetičke retinopatije, 

regmatogene ablacije retine i proliferativne vitreoretinopatije te o stečenim poremećajima 

makule i s time povezanim stanjima (makularne rupture, epiretinalne membrane, 

vitreomakularni trakcijski sindrom). U sklopu predmeta izvodi se i aktivna edukacija 

primjene određenih oblika medikamentozne terapije u laboratorijskim uvjetima na modelu 

oka kao što je npr. aplikacija intravitrealne terapije. Praktičnim dijelom se takav vid terapije, 

koja zahvaljući aktualnim saznanjima i uspjehu u liječenju i kontroli bolesti zauzima značajan 

udio terapijskog pristupa prethodno navedenih bolesti i stanja, približava liječnicima koji će 

istu terapiju primjenjivati ili se s nje učestalo susretati u svakodnevnoj i kliničkoj praksi. 

Posebna pažnja posvećena je farmakodinamici i farmakokinetici lijekova. Visoka incidencija 

navedenih bolesti i stanja koja se javljaju u starijoj populaciji kao i potencijalno značajan 

utjecaj na gubitak centralnog vida čine navedenu materiju značajnom ne samo zbog velike 

važnosti pravodobnog prepoznavanja i liječenja pojedinih poremećaja nego i zbog velikog 

socioekonomskog značaja – smanjenja kvalitete života uzrokovanog ireverzibilnim gubitkom 

vida u pojedinca. 

Polaznici predmeta znat će prepoznati najčešće bolesti i poremećaje stražnjeg segmenta 

oka, razlikovati adekvatne aktualne dijagnostičke metode i principe liječenja – terapijske 

modele u medikamentoznom pristupu suhoj i vlažnoj makularnoj degeneraciji, 

neproliferativnoj dijabetičkoj retinopatiji te u kiruškom tretmanu ablacije retine, 

proliferativne dijabetičke retinopatije i vitreoretinopatije, stečenim poremećajima makule i 

s time povezanim stanjima. Kroz mogućnost praktičnog izvođenja primjene intravitrealne 

terapije polaznici će, uz znanja o svim potrebnim tehničkim i sigurnosnim uvjetima, svladati 

ispravnu tehniku aplikacije te znati prednosti, pravila i rizike takvog oblika liječenja. 

Predavanja, seminari (klasični, s raspravom) i vježbe (demonstracijske). Napomena:Dio 

nastave odvija se kroz praktično izvođenje vježbi u posebno prilagođenom laboratoriju: 

„wet-labu“ u kojemu se aplicira intravitrealna terapija na modelu oka 


literature. 

Kanski JJ. Clinical Ophthalmology: A Systematic Approach. 6 th ed. Butterworth-Heinemann, 

2007. 

Bušić M, Kuzmanović Elabjer B, Bosnar D. Seminaria Ophthalmologica. Zagreb: Cerovski 

d.o.o, 2011. 

Lang GK. Ophthalmology: A Short Textbook Atlas. Stuttgart-New York: Thieme, 2000. 

Albert DM, Jakobiec FA. Principles and Practice of Ophthalmology, 3rd ed. Philadelphia: WB 

Saunders, 2007 

Jaeger EA, Tasman W. Duane's Ophthalmology. Lippincott Williams & Wilkins, 2010. 

126

Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

Joyce Tombran-Tink, Colin J. Barnstable. Ocular Angiogenesis: Diseases, Mechanisms, and 

Therapeutics. Humana Press, 2006 

Gary H. Cassel, Michael D. Billig, and Harry G. Randall, The Eye Book: A Complete Guide to 

Eye Disorders and Health (1998); 

U Hink, H Li, H Mollnau, M Oelze, E Matheis, M Hartmann, M Skatchkov, F Thaiss, RA Stahl, 

A Warnholtz, T Meinertz, K Griendling, DG Harrison, U Forstermann, T Munzel. Mechanisms 

underlying endothelial dysfunction in diabetes mellitus. Circ Res (2001) 88: E14-22. 

Wu PC, Chen YJ, Kuo HK. Retinal pigment epithelial tear after intravitreous triamcinolone 

acetonide injection for fibrovascular pigment epithelial detachment. Chang Gung Med J. 

2011 May-Jun;34(3):320-5. 

Landau K, Kurz-Levin M. Retinal disorders. Handb Clin Neurol. 2011;102:97-116. 

Kuzmanović Elabjer B, Behin I, Bosnar D. Srednja očna ovojnica. U: Bušić M, Kuzmanović 

Elabjer B, Bosnar D. Seminaria Ophthalmologica. Zagreb: Cerovski d.o.o, 2011. 

Lazic R, Gabric N, Dekaris I, Gavric M, Bosnar D. Photodynamic therapy combined with 

intravitreal bevacizumab (Avastin) in treatment of choroidal neovascularization secondary 

to age-related macular degeneration. Coll Antropol. 2007 Jan;31 Suppl 1:71-5. 

Barisic A, Dekaris I, Gabric N, Bosnar D, Lazic R, Martinovic ZK, Krstonijevic EK. Blue light 

filtering intraocular lenses in phacoemulsification cataract surgery. Coll Antropol. 2007 

Jan;31 Suppl 1:57-60. 

Bosnar D, Martinovic ZK, Dekaris I, Gabric N, Predovic J, Barisic A. Sunshine on holidays-eye 

risks. Coll Antropol. 2007 Jan;31 Suppl 1:49-52. 

Bosnar D., Dekaris I., Gabrić N. Markotić A. Lazić R. Špoljarić N. Influence of interleukin- 

1alpha and tumor necrosis factor-alpha production on corneal graft survival. Croat Med J. 

2006 Feb;47(1):59-66. 

Dekaris I, Gabrić N, Bosnar D, Gagro A, Markotić A, Lazić R. Interleukin 1 Production in 

Human Corneal Scars. Coll. Antropol. 2005; 29(Suppl.1):81-84. 

Gabrić N, Dekaris I, Bosnar D, Lazić R, One day surgery- a new approach to ophthalmology. 

South-East European Journal of Ophthalmology 2005; 1(3-4): 82-86. 

Biščan F, Bosnar D, Bušić M, Kuzmanović Elabjer B. Liječenje makularnog edema 

uzrokovanog okluzijom ogranka retinalne vene. Ophthalmologia Croatica 2011;1-4:33-38. 

Ramić S, Kuzmanović Elabjer B, Bušić M, Bosnar D. Optički neuritis kod demijelinizacijske 

bolesti. Ophthalmologia Croatica 2011;16:57-60. 

Paponja I, Bušić M, Bosnar D, Kuzmanović Elabjer B. Acute multifocal placoid pigment 

epitheliopathy – a case report. Ophthalmologia Croatica 2005;14:33-36. 

1,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja studenta 





127

2.4.13. Izborni modul "Javno zdravstvo" 

9. JAVNO ZDRAVSTVO 

Koordinator modula: prof.dr.sc. D. Puntarić 

Zamjenik: prof. dr. sc. R. Gmajnić 

MOP490 Farmakoterapija u gerijatriji (prof.dr.sc. J. Čulig) 20 10 5 35 3,0 

MOP491 

Endemska nefropatija i karcinom mokraćnog sustava 

(prof.dr.sc. D. Puntarić) 

25 

5 

5 

0 

0 

30 

3 

2, 5 

2 

MOP492 

MOP493 

MOP494 

MOP495 

Novi pristup u zaštiti eko sustava (prof.dr.sc. D. 

Puntarić) 

Životni, radni okoliš i alergijske bolesti (prof.dr.sc. D. 

Plavec) 

Registracija i nadzor lijekova i medicinskih proizvoda 

(prof.dr.sc. S. Tomić) 

Praktikum: Retrospektivne studije – znanost iz 

arhiva? (prof.dr.sc. D. Puntarić) 

20 10 0 30 2, 5 

20 10 0 30 2, 5 

10 2 0 12 1, 0 

4 6 0 10 1, 0 

MOP496 

Racionalna primjena lijekova i društvo (prof.dr.sc. J. 

Čulig) 

12 

4 

4 

0 

0 

16 

1 

1,5 

1 

MOP497 

Farmakoekonomika (prof.dr.sc. Josip Čulig) 4 

6 

4 

4 

0 

0 

10 

1 

1,0 

1 

MOP498 

Farmakoepidemiologija (prof.dr.sc. J. Čulig) 6 

6 

4 

4 

0 

0 

10 

1 

1,0 

1 

MOP499 

Upravljanje marketingom lijekova 1 

10 

6 

6 

0 

0 

16 

1 

1,5 

1 

UKUPNO 199 17,5 

128

2.4.13.1. Farmakoterapija u gerijatriji (Prof dr sc Josip Čulig, prof.dr sc. Zijad Duraković) MOP480 


Predmet: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Farmakoterapija u gerijatriji (Prof dr sc Josip Čulig, prof.dr sc. Zijad Duraković) MOP480 

20 P, 10 S, 5V 

Starenje i starost univerzalni su fenomeni, koji označavaju i stupanj civilizacije pučanstva. 

Prema današnjem stupnju treba težiti ka definiranju starosti na osnovi objektivnih 

pokazatelja, napose funkcijskih. Starenje započinje najčešće početkom četvrtog desetljeća, 

nakon perioda najviših aktivnosti organizma. Posebnosti organizma biološki starije dobi 

brojne su, specifične i vrlo često bitno drugačije od onih koje se događaju u organizmu 

biološki srednje dobi. Sadržaj nastave obuhvaća slijedeće teme koje su podijeljenje u četiri 

osnovne cjeline. 

Prva cjelina obuhvaća posebnosti fizologijskih promjena tijekom starenja, promjene 

farmakokinetike u starijoj dobi, kao i farmakokinetski kemijski procesi. Druga cjelina 

obrađuje teme iz endokrinologije: posebnosti liječenja šećerne bolesti, kao i liječenje 

endokrinih bolesti u starijoj dobi. 

Potom slijede posebnosti primjene lijekova u liječenju kardiovaskularnih bolesti: posebnosti 

primjene kardiotonika, antikoagulansa, fibrinolitika, antiagregacijskih lijekova, antagonista 

kalcijevih kanala, antagonista beta adrenergičkih receptora, nitrata, antiaritmika, 

antihiperlipemika, antihipertenziva, a napose antagonista angiotenzina II. Slijede posebnosti 

liječenja u starijoj dobi: bolesti dišnih puteva, s posebnim velikim i praktički izuzetno važnim 

područjem posebnosti primjene antibakterijskih i antifungalnih lijekova u starijoj dobi. 

Slijede posebnosti primjene lijekova u starijoj dobi: za liječenje bolesti probavnog sustava, 

lijekova u liječenju urogenitalnih bolesti – u nefrologiji i u urologiji, lijekova za liječenje 

bolesti krvi i krvotvornih organa, lijekova za liječenje sustavnih autoimunih bolesti. Slijede 

posebnosti primjene lijekova u reumatologiji, kao i veliko područje primjene čestih lijekova 

u starijoj dobi: analgetika. 

Treća cjelina obuhvaća otvoreno područje: zašto i kako čovjek stari, kao i jedno od temeljnih 

civilizacijskih pitanja: može li se životni vijek produžiti primjenama geroprofilaktičkih mjera – 

kakvo je stanje u tom području danas. 

Četvrta cjelina obuhvaća posebnosti interakcija lijekova, nuspojava, a napose onih u smislu 

primjene relativno čestih lijekova u starijoj dobi-psihofarmaka i suicidalnog ponašanja. 

Potom slijede poglavlja o polipragmaziji u starijoj dobi, o načelima ispitivanja lijekova u tog 

pučanstva, kao i tako važnop područje: načela primjene lijekova u starijoj dobi. 

Nakon završene nastave, student će dobiti potrebno znanje i razumijevanje o značenju 

farmakoterapije u gerijatriji za konačno vrjednovanje lijekova u kliničkoj praksi u liječenju 

pučanstva koje i najčešće koristi lijekove, a to je pučanstvo biološki starije dobi. Student će 

biti osposobljen za kompetentno ocjenjivanje i primjenu lijekova u liječenju bolesti u 

bolesnika biološki starije dobi. 



1. Duraković Z i suradnici : Gerijatrija – Medicina starije dobi, CT-poslovne 

informacije, Zagreb 2007 (599 strana formata A4). 

2. Duraković Z i suradnici : Farmakoterapija u gerijatriji – Posebnosti primjene lijekova 

u starijoj dobi / Pharmacotherapy in Geriatrics- The use of drugs in the elderly, CTposlovne 

informacije, Zagreb 2010 (410 stranica formata A4). 

129

Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

1. Durakovic Z, Misigoj-Durakovic M. Anthropology of aging, Encyclopaedia of life 

support system (EOLSS), Developed under the auspices of the UNESCO, 2006, Eolss 

Publishers, Oxford, UK (http://www.eolss.net) 

2. Landefeld CS, Palmer RM, Johnson MA, Johnston CB, Lyons WL. Current geriatric 

diagnosis & treatment, Lange, New York 2004. 

3. Bowker LK, Price JD, Smith SC. Oxford handbook of geriatric medicine, Oxford Univ. 

Press 2006. 






130

2.4.13.2. Endemska nefropatija i karcinom mokraćnog sustava kao javnozdravstveni problem 

(prof.dr.sc. D. Puntarić) MOP491 

Modul: Izborni modul "Javno zdravstvo " 

Predmet: 



Endemska nefropatija i karcinom mokraćnog sustava kao javnozdravstveni problem 

(prof.dr.sc. D. Puntarić) MOP491 

6P, 8S, 6V 

Sadržaj nastave obuhvaća slijedeće teme: Značenje pojave EN i KMS kao ozbiljnog 

javnozdravstvenog problema u hrvatskom endemskom kraju u zapadnoj brodskoj Posavini, 

te kod doseljenih stanovnika širom Republike Hrvatske iz posavskih bosanskih žarišta. 

Prevalencija EN i KMS u endemskom kraju, te usporedba terenskog nalaza KMS s Državnim 

registrom za rak u HZJZ.Potreba revidiranja i osuvremenjivanja dijagnostičkih kriterija WHO 

iz 1964. i 1974. za EN i KMS u skladu s novim kliničkim i patofiziološkim spoznajama. 

Oblikovati metode usporedbe za rizične i visokorizične grupe - usporedbe uz korištenje 

kriterija za ispitivano stanovništvo endemskih sela: bolesni, suspektni, ugroženi i ostali 

stanovnici, te stanovnici kontrolnih sela u kojima se ne javlja EN.Epidemiološki kriteriji su 

ključni u dijagnosticiranju EN: pojava samo u ruralnoj populaciji, zahvaćenost nekoliko 

članova istog domaćinstva koji ne moraju biti u srodstvu, zahvaćenost imigranta i 

emigranata u koliko su boravili duže od 15 godina u endemskom kraju uz isključivanje 

drugih poznatih bubrežnih bolesti.Testiranje dijagnostičke i evaluacija prognostičke 

vrijednosti primjenjenih ranih laboratorijskih indikatora lezije proksimalnog tubula. 

Simptomi se slažu u sliku sporo progredirajuće bubrežne insuficijencije s normocitnom ili 

lagano hipokromnom anemijom, odsustvom otoka i visokog tlaka u početku bolesti, te 

njihove prisutnosti u uznapredovaloj fazi bolesti.. Korištenje suvremenih biokemijskih 

pokazatelja u terenskom radu za procjenu bubrežne funkcije kao: biomarkera proksimalnog 

tubularnog oštećenja i fibroze. Korištenje citologije urina, upotreba FISH metode, i drugih 

biomarkera za učestale KMS, koji su drugdje u Republici Hrvatskoj i po svijetu vrlo rijetki. 

Uspostavljanje kvalitetnog epidemiološkog, nefrološkog i urološkog folow up-a 

visokorizičnih grupa stanovnika endemskog kraja. Sprečavanje i liječenje komplikacija 

smanjene bubrežne funkcije, usporavanje progresije oštećenja bubrežne funkcije kroz 

mehanizam kontrola ranog liječenja infekcije, hipertenzije i ev. dijabetesa.U predijaliznoj 

fazi bubrežne bolesti liječenje anemije pojačanom uporabom eritropoetina. Unapređivanje 

kliničko - epidemiološkog pristupa preko uspostavljanja registara bolesnika s EN, uz 

postojeći registar transplantiranih pacijenata. Nadomještanje bubrežne funkcije dijalizom i 

transplantacijom.Evaluacija pristupa i značenje profilaktičke nefrektomije u transplantiranih 

bolesnika. Poboljšanje zdravstvene skrbi i liječenje stanovništva od drugih čimbenika 

renalnog rizika (hipertenzija, dislipidemija, infekcije urogenitalnog sustava). Smanjivanje 

ukupnog kardiovaskularnog i renalnog rizika osiguravanjem eritropoetina u predijalitičkoj 

fazi bubrežne bolesti.Analiza morfoloških karakteristika karcinoma prijelaznog epitela 

gornjih dijelova mokraćnog sustava, osim makroskopske analize, TNM klasifikacija, stupnja 

diferenciranosti i ekspresija onkosupresora p53 i FGF3. Valoriziranje određivanja DNA 

adukata aristolohične kiseline kako u tkivu bubrega zahvaćenog EN i KMS post mortem, tako 

i u stanicama krvi i ev. u urinu uzetom tijekom terenskog probira. Može li određivanje DNA 

adukata aristolohične kiseline u mokraći biti rani dijagnostički test s prognostičkom 

vrijednošću. Razvijanje vještina i edukacija ugrožene populacije. Potaknuti razvoj raznih 

oblika samopomoći, te pomoći kompetentnih struka (agrobiologa, herbologa) te poticati 

eradikaciju toksične biljke aristolohije kojoj nije mjesto u žitnim poljima.Palijativna skrb i 

pomoć oboljelima s bolesnicima u terminalnoj fazi bubrežne insuficijencije i karcinoma. 

Organizacija provodljivosti, dostupnosti: hemodijalize, transplantacije i drugih metoda i 

mjera zdravstvene zaštite. Sadržaj predmeta je namijenjen epidemiolozima, nefrolozima, 

urolozima, citolozima, patolozima, ali i specijalistima radiolozima i medicinskim 

biokemičarima, te specijalistima obiteljske medicine. 

131


kompetencije 



znanja: 




Nakon završene nastave studenti će dobiti znanja o dizajniranju studije i o provođenju mjera 

specifične zdravstvene zaštite i programa ranog otkrivanja kroničnih bolesti koje imaju dugu 

latentnu fazu kao što su EN i KMS, a na iznesenim primjerima probira ovih bolesti.Studenti 

će upoznati metode planiranja i principe epidemiološkog istraživanje u endemskom selu. 

Principe probira (screeninga) tzv. perlustracije koja se provodi terenskim radom. 

Studenti će se osposobiti za interpretaciju rezultata istraživanja koji se dobiju kako 

epidemiološkim metodama, tako i primjenom optimalnih dijagnostičkih metoda od onih 

klasičnih iz područja medicinske biokemije, citologije, nefrologije, urologije, patologije, do 

suvremenih vrlo elktivnih - genomike i proteomike. 

Bit će omogućeno aktivno praćenje znanstvene literature u ovom području i razvoj kriterija 

za ocjenu bubrežne funkcije (ne samo na temelju serumskog kreatinina sa zadanom 

jednakom graničnom vrijednošću za muškarce i za žene). 

Predavanja, seminari (klasični, s raspravom) 

Pismeni esej s dizajniranom studijom neke kronične bolesti 

1. Puntarić, D, Ropac, D, Vorko-Jović, A, Gjenero-Margan, I, i Rudan, I. 

Opća epidemiologija. Osijek-Split-Rijeka-Zagreb : Laser Plus, 2007. 

2. Puntarić, D, Ropac, D i suradnici.Epidemiologija. .Zagreb : Zdravstveno veleučilište, 2006 

(udžbenici i skripta). 

3. Jelaković B and al. Concensus statement International Workshop on Screening, 

Diagnosis, Classification, and Treatment of Endemic (Balkan) Nephropathy, Brač, Croatia 

2008.XXX 

4. Miletić-Medved M, Jelaković B, Bistrović D, Leko N, Marić Z. Epidemiološke osobitosti 

endemske nefropatije u Hrvatskoj 2005. godine. Acta Med Croat 2007;61(2):141-8. 

5. Miletić-Medved M, Peraica M, Domijan AM. Recent data on endemic nephopathy and 

related urothelial tumors in Croatia. Wien Klin Wochenschr 2005;117/17 604-9. 

6. Miletić-Medved M, Jelaković B, Bistrović D, Leko N, Abramović M. Endemska nefropatija u 

Hrvatskoj: epidemiološke osobitosti u 2005. Acta Med Croat 2005;59(Suppl 2):108. 

7. Grollman AP, Jelaković B. Role of Environmental Toxins in Endemic (Balkan) Nephropathy. J 

Am Soc Nephrol 2007;18:2817-23. 

8. Miletić-Medved M. Endemska nefropatija u jedinom hrvatskom žarištu - zapadnoj 

Brodskoj Posavini.HČJZ 2006;2:7. 

9. Grollman AP, Shibutani S, Moriya M, Miller F, Wu L, Moll U, et al. Aristolochic acid and the 

etiology of endemic (Balkan) nphropathy.PNAS 2007;104(29):12129-34. 

10. Jelaković B, Leko N, Grollman AP, Medverec Z, Chen J, Shibutani S. Toxicogenomics of 

Endemic nephropathy, an Environmental Disease. J Am Soc Nephrol 2005; 16 (S): 516A. 

Preporučena 

dopunska 

literatura: 

1. Leko N, Teskera T, Miletić-Medved M, Bistrović D, Baričić M, Vinković M, Fuštar- 

Preradović Lj. Endemic nephropathy remains a major renal disease in Croatian endemic 

area. Collegium Antropologicum 2006;30(Suppl 1):49. 

2. Ho CL, Tzai TS, Chen JC, Tsai HW, Cheng HL, Einsenberger CF, Chow NH. The Molecular 

Signature for Urothelial Carcinoma of the Upper Urinary Tract. J Urol 2008;179(3):1155-9. 

3. Kos J, Miletić-Medved M, Čvorišćec D, Sertić J, Kovač-Peić A, Pećin I, Barešić M, Leko N, 

Đanić D, Bistrović D, Dika Ž, Bitunjac M, Brdar B, Jelaković B. characteristics of the 

population from a Croatian focus of endemic neohropathy. Collegium Antropologicum 

2006;30(Suppl 1):51 

4. Pećin I, Miletić-Medved M, Jovanović A, Kovač-Peić A. Kos J, Čvorišćec D, Barešić M, Leko 

N, Dika Ž, Đanić D, Željković-Vrkić T, Bitunjac M, Jelaković B. Prevalence treatment and 

control of hypertension in a Croatian focus of EN – comparison with Epidemiology of 

hypertension (EHUH) study results. Collegium Antropologicum 2006;30(Suppl 1):55 

132


(ECTS): 




predmeta: 



Pismeni esej s dizajniranom studijom neke kronične bolesti 



133

2.4.13.3. Novi pristup zaštiti eko sustava (prof.dr.sc. D. Puntarić) MOP492 

Modul: 

Predmet: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

Izborni modul "Javno zdravstvo" 

Novi pristup zaštiti eko sustava (prof.dr.sc. D. Puntarić) MOP492 

20P, 10S, 0V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Specifične vrste zagađivala. Poliklorirani bifenili, 

poliklorirani-dibenzo-dioksini, poliklorirani-dibenzo-furani. Policiklički aromatski 

ugljikovodici, akrilamid, N-nitrozamini. Pesticidi. Aditivi u hrani. Aditivi koji se koriste u 

proizvodnji plastičnih masa i predmeta opće uporabe. Potencijalna mjesta nastajanja. 

Utjecaj na eko sustav. Utjecaj na ljudsko zdravlje. Sustavna istraživanja specifičnih 

zagađivala. Analitičke metode i tehnike pikogramske osjetljivosti. Vrste uzoraka. Pribor za 

uzorkovanje. Transport i pohranjivanje uzoraka. Plan monitoringa ekološkog akcidenta. 

Nakon završene nastave, student će dobiti napredna znanja o specifičnim vrstama 

zagađivala, o njihovim potencijalnim mjestima nastajanja, utjecaju na eko-sustav, štetnom 

djelovanju na ljudsko zdravlje, te mogućnostima njihove identifikacije i kvantifikacije. 

Student će biti osposobljen za aktivno sudjelovanje u monitoriranju ekološkog akcidenta i za 

aktivno praćenje znanstvene literature iz područja zdravstvene ekologije. Poznavanje i 

razumijevanje problematike zdravstvene ekologije može pomoći u rješavnju konkretnih 

pitanja vezanih uz doktorski rad u području javnog zdravstva, zdravstvene ekologije, 

ekotoksikologije i srodnih područja biomedicine. 

Predavanja, seminari (s raspravom, klasični i "problem solving"). 


Dioxins and Dioxin-like Compounds in the Food Supply: Strategis to Decrease Exposure. The 

National Academies Press; 2003. 

World Health Organization. Nitrates, Nitrites and N-nitroso Compounds. Geneve: WHO; 

1997. (Environmental Health Criteria; 5) 

Friedman M., Mottram D. Chemistry of Acrylamide in food. Springer: Berlin; 2005. 

1. Meclellan R.O. Tabacco-specific N-Nitrosamines. Recent Advances Chemical Industry 

institute of Toxicology: Nort Carolina; 1996. 

2. Landis W.G., Yo M. Environmental Toxicology: inpacts of cemicals upon ecological 

systems. CRC Press LLC: Florida; 2004. 



Usmeni ispit. 



134

2.4.13.4. Životni, radni okoliš i alergijske bolesti (doc.dr.sc. D. Plavec) MOP493 


Predmet: 




kompetencije 






Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 

Životni, radni okoliš i alergijske bolesti (doc.dr.sc. D. Plavec) MOP493 

20P, 10S, 0V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Epidemiologija alergijskih bolesti. Prevencija 

alergijskih bolesti. Izvori informacija o alergenima u radnom okolišu. Psihološki i 

sociološki čimbenici rizika za nastanak i pojavu alergijskih bolesti. Dijagnostika alergijskih 

bolesti. Metode sanacije okoliša u smislu primarne i sekundarne prevencije alergijskih 

bolesti. Urbanizacia, stambeni čimbenici, trendovi u stanovanju kao riziku za nastanak 

alergijskih bolesti. Prehrana kao čimbenik rizika alergijskih bolesti. Fizikalne, kemijske i 

biološke opasnosti koje proizlaze iz industrijskih aktivnosti. Metode procjene i kontrole 

okolišnih opasnosti. 

Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s fizikalnim, kemijskim, biološkim 

i bihevioralnim čimbenicima koji mogu djelovati kao predisponirajući ili uzročni čimbenici 

u nastanku i pojavi alergijskih bolesti. Student će biti osposobljen za utvrđivanje i 

procjenu rizika za nastanak i pojavu alergijskih bolesti u životnom i radnom okolišu, te za 

aktivno praćenje znanstvene literature iz područja. Poznavanje i razumijevanje 

problematike zdravstvene ekologije može pomoći u rješavnju konkretnih pitanja vezanih 

uz doktorski rad u području javnog zdravstva, zdravstvene ekologije, ekotoksikologije i 

srodnih područja biomedicine. 

Predavanja, seminari (klasični, s raspravom, "problem solving"). 


1. Mark Eisner (ur.). Environmental Factors and Asthma: What We Learned from 

Epidemiological Studies, An Issue of Immunology and Allergy Clinics. Saunders, 2008. 

2. Ege MJ, Mayer M, Normand AC, et al. for the GABRIELA Transregio 22 Study Group. 

Exposure to Environmental Microorganisms and Childhood Asthma. N Engl J Med 

2011;364:701-709. 

3. Moffatt MF, Gut IG, Demenais F, et al. A large-scale, consortium-based genomewide 

association study of asthma. N Engl J Med 010;363:1211-21. 

1. Health Council’s report. Asthma, allergy and environmental factors. 

2. Ege MJ, Bieli C, Frei R, et al. Prenatal farm exposure is related to the expression of 

receptors of the innate immunity and to atopic sensitization in school-age children. J 

Allergy Clin Immunol 2006;117:817-23. 

3. Debarry J, Garn H, Hanuszkiewicz A, et al. Acinetobacter lwoffii and Lactococcus lactis 

strains isolated from farm cowsheds possess strong allergy-protective properties. J 

Allergy Clin Immunol 2007;119:1514-21. 

4. Smits HH, Gloudemans AK, van Nimwegen M, et al. Cholera toxin B suppresses 

allergic inflammation through induction of secretory IgA. Mucosal Immunol 

2009;2:331-9. 

5. Navratil M, Plavec D, Dodig S, Jelcic Z, Nogalo B, Erceg D, Turkalj M. Markers of 

systemic and lung inflammation in childhood asthma. J Asthma. 2009 Oct;46(8):822-8. 

6. Maćesić M, Turkalj M, Jelcić Z, Dodig S, Kristić-Kirin B, Nogalo B, Plavec D. Decreased 

risk for atopic disorder associated with highly hyperreactive tuberculin skin test 

reaction in children and adolescents. Pediatr Pulmonol. 2009 Jul;44(7):701-5. 




135



predmeta: 



2.4.13.5. Registracija i nadzor lijekova i medicinskih proizvoda (prof.dr.sc. S. Tomić) MOP494 


Predmet: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Registracija i nadzor lijekova i medicinskih proizvoda (prof.dr.sc. S. Tomić) MOP494 

10P, 2S, 0V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Uvod u farmaceutsku industriju. Tržište lijekova. 

Otkriće i razvoj lijeka. Farmaceutski razvoj lijeka. Razvoj regulatornog okvira za lijekove, 

međunarodne ustanove iz područja lijekova: Europska agencija za lijekove (EMEA), 

Američka uprava za hranu i lijekove (FDA), Međunarodna konferencija o harmonizaciji 

tehničke dokumentacije za lijekove (ICH), Europska uprava za kakvoću lijekova (EDQM). 

Dokumentacija za registraciju lijeka: zajednički tehnički dokument (CTD). Europski postupci 

za registraciju lijeka: centralizirani postupak, decentralizirani postupak, nacionalni postupak. 

Klinička ispitivanja lijekova i registracijski postupak. Registracijski zahtjevi za generičke 

lijekove, biotehnološke lijekove, imunološke lijekove, derivate krvi/plazme. Kontrola 

kakvoće lijekova, farmaceutska inspekcija i nadzor nad dobrim praksama. Farmakovigilancija 

i periodičko izvješće o nuspojavama (PSUR). Ocjena sukladnosti medicinskih proizvoda i in 

vitro dijagnostika. Uloga Agencije za lijekove i medicinske proizvode. Granični proizvodi: 

dodaci prehrani i kozmetika s posebnom namjenom. Oglašavanje i obavješćivanje o 

lijekovima i medicinskim proizvodima. 

Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s regulatornim zahtjevima za 

lijekove i medicinske proizvode, harmonizacijom tih zahtjeva na europskoj i globalnoj razini, 

te provođenjem nadzora nad medicinskim proizvodima za humanu uporabu. Student će biti 

pripremljen za aktivno praćenje literature iz područja regulacije lijekova i medicinskih 

proizvoda. Poznavanje i razumijevanje problematike regulatornih mehanizama u području 

razvoja i registracije lijekova i medicinskih proizvoda može pomoći u rješavnju konkretnih 

pitanja vezanih uz doktorski rad u području kliničke farmakologije, javnog zdravstva i drugih 

područja biomedicine. 



1. Keramidas S.: Fundamentals of European Regulatory Affairs, RAPS, 2002. (odabrana 

poglavlja) 

2. Ng R.: Drugs from Discovery to Approval. Wiley and Sons, 2004. (odabrana poglavlja) 

3. Vrhovac B.: Farmakoterapijski priručnik, Medicinska naklada, 2003. (odabrana poglavlja) 

4. Walker R., Edwards C: Klinička farmacija i terapija, Školska knjiga, 2004. (odabrana 

poglavlja) 



(ECTS): 


ispita: 








136

2.13.4.6. Retrospektivne studije- znanost iz arhiva? (prof.dr.sc. D. Puntarić) MOP495 


Praktikum: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

Retrospektivne studije- znanost iz arhiva? (prof.dr.sc. D. Puntarić) MOP495 

4P, 6 S, 0V 

Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Retrospektivno vs. prospektivno istraživanje. 

Retrospektivne analitičke metode: Retrospektivno kohortno istraživanje, Nested-case 

control study, Case-control metoda, Metode istraživanja presjeka ili prevalencije. 

Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s metodologijom retrospektivnih 

istraživanja. Student će biti osposobljen samostalno postavljanje retrospektivnog 

istraživanja, odabir kontrolne skupine, analizu i obradu rezultata, uzimajući u obzir 

prednosti i mane ovakve vrste istraživanja. Student će biti osposobljen i za aktivno praćenje 

znanstvene literature iz područja epidemiologije. Poznavanje i razumijevanje problematike 

retrospektivnih studija može pomoći u rješavnju konkretnih pitanja vezanih uz doktorski rad 

u širokom području kliničkih medicinskih znanosti. 

Predavanja i seminari (problemski). 


1. Puntarić D i Ropac D. Opća epidemiologija, Zagreb, Medicinska naklada, 2005. 

2. Babuš V. Epidemiološke metode, Zagreb, Medicinska naklada, 2000. (odabrana poglavlja) 

1. Fletcher RH, Fletcher SW, Wagner EH. Clinical Epidemiology, the Essentials. Williams & 

Wilkins, Baltimore, 1988. 

2. Norel SE. Workbook of epidemiology. Oxford university Press, New York, Oxford, 1995. 

3. Kelsey JL, Whittemore AS, Evans AS, Thompson WD. Methods in observational 

epidemiology, 1nd ed. Oxford University Press, New York, Oxford, 1996. 



Pismeni test, esej. 



137

2.13.4.7. Racionalna primjena lijekova (prof.dr.sc. J. Čulig) MOP496 


Praktikum: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

Racionalna primjena lijekova (prof.dr.sc. J. Čulig) MOP496 

12P, 4 S, 0V 

Definiranje pozicije kliničke farmacije unutar farmaceutske struke i u odnosu na ostale 

zdravstvene struke koje u svojem sadržaju imaju lijekove kao značajan čimbenik djelovanja. 

Klinički farmaceut kao dio bolničkog tima i kao dio tima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. 

Promicanje racionalne farmakoterapije se postiže edukacijom čimbenika u potrošnji lijekova 

( pacijenti, propisivači, ljekarnici , proizvođači, državna administracija ) koji u svojim 

djelatnostima moraju donositi usklađene i transparentne mjere i propise ( liste lijekova , 

smjernice za liječenje pojedinih bolesti, upute za samoliječenje, etička promocija primjene 

lijekova, primjereno oglašavanje proizvoda). Nacionalna politika je dokument koji utvrđuje 

načela obvezna zs sve sudionike, a ima za cilj održati jednaku pristupačnost potrebnim 

lijekovima za sve koji ih trebaju (pacijente). Farmakoepidemiologija je struka koja 

objedinjuje metode kliničke farmakologije i epidemiologije u proučavanju posljedica 

primjene lijekova u populaciji ( korištenje, ustrajnost prema terapiji, nuspojave, interakcije, 

farmakogenetske razlike ). Farmakoepidemiološke analize su danas neizbježne za 

pozicioniranje lijekova u realnom životu i tu je prednost prema kliničkim ispitivanjima koja 

su ograničena brojem i izborom bolesnika. Klinički farmaceut može bitno unaprijediti 

kvalitetu farmakoterapije jer je njegov odnos s pacijentom fokusiran samo na primjenu 

lijeka. Tako može bitno krojenjem sheme doziranja unaprijediti ustrajnost pacijenta prema 

liječenju.Samoliječenje je najstariji oblik liječenja u ljudskoj zajednici. Današnji portfelj 

proizvoda namijenjenih ovom obliku liječenja je sve širi što zahtijeva osobito znanje i 

vještinu ljekarnika. 

Student će nakon položenog ispita imati kritičko znanje o području lijekova kao 

javnozdravstvenom čimbeniku u društvu, s obzirom na zdravlje, društvene odnose i 

ekonomske aspekte. 



R.Walkwr, C. Edwards 8 prijevod: V.Božikov, V. Bačić Vrca) : Klinička farmacija i terapija , 

Školska knjiga Zagreb, 2004. 

B.L. Strom, S.E. Kimmel : Textbook of Pharmacoepidemiology . Wiley, New Jersey, 2006 

Wiley Handbook of Current and Emerging Drug Therapies, Vol 8, Wiley, New Jersay, 2007. 



Pismeni test, usmeno 



138

2.4.13.8. Farmakoekonomika (prof.dr.sc. J. Čulig) MOP497 


Praktikum: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

Farmakoekonomika (prof.dr.sc. J. Čulig) MOP497 

6P, 4 S, 0V 

Koncept farmakoekonomskih analiza. Izvori podataka za farmakoekonomska istraživanja. 

Temeljna struktura farmakoekonomske studije, utvrđivanje troškova, konstatiranje mogućih 

I stvarnih posljedica, procjena raspoloživih podataka. Osnovni farmakoekonomski modeli : 

analiza troška I učinka, analiza minimaliziranja troškova, analiza troška I dobiti, analiza 

troška i koristi. Farmakoekonomska analiza može utvrditi: trošak po liječenom bolesniku, 

trošak po postignutom kliničkom ishodu, trošak po dobivenoj godini života zbog primjene 

lijeka, trošak bolje kvalitete života, trošak prevencije bolesti. Svaka zdravstvena intervencija, 

odnosno klinički nalaz . izražavaju se troškovnim veličinama, čime su usporedivi na 

jedinstvenoj ekonomskoj razini. Osim za potrebe budžetiranja, farmakoekonomika ima 

primjenu na razini strateškog planiranja korištenja resursa, u razvoju novih lijekova, u 

pozicioniranju lijekova unutar smjernica za liječenje pojedinih bolesti , nabavci lijekova u 

stanjima ograničenih resursa. 

Student će steći osnovna znanja o farmakoekonomskim analizama, korištenju 

farmakoekonomskih procjena u pozicioniranju lijekova u farmakoterapiji, planiranju 

troškova i razvoju lijekova 



Drummond, MF, O'Brien, BJ,Stoddart, GL. Torrance, GW. Methods for the Economic 

Evaluation of Health Care Programmes. Oxford University Press, 1997. 

Salek, S. Pharmacoeconomics and Outcome Assessment.Euromed Communications Ltd, 

Haslemere, UK, 1999 

Bootman, JL, Towsend, RJ, McGhan, WF. Principles of Pharmacoeconomics. Harvey 

Whitney Books Company, Cincinnati, 1996. 



Pismeni test, usmeno 



139

2.4.13.9. Farmakoepidemiologija (prof.dr.sc. J. Čulig) MOP498 


Praktikum: 




kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 



predmeta: 

Farmakoepidemiologija (prof.dr.sc. J. Čulig) MOP498 

6P, 4 S, 0V 

Uvod u farmakoepidemiologiju, planiranje farmakoepidemioloških studija, određivanje 

veličine uzorka, osnovni principi kliničke farmakologije relevantni za izvedbu i analizu 

farmakoepidemiološke studije, značenje i korist farmakoepidemioloških studija, nuspojave 

lijekova, načini praćenja, analize sekularnih trendova, studije kohorte. Objektivna evaluacija 

farmakoepidemioloških analiza. 

Student će dobiti potrebno znanje i razumijevanje o značenju farmakoepidemioloških 

studija za konačno vrednovanje lijekova u kliničkoj praksi. Studen e biti osposobljen za 

kompetentno sudjelovanje u planiranju i provedbi farmakoepidemioloških studija. 



Strom BL, Kimmel SE. Textbook of Pharmacoepidemiology..John Wiley&Sons, Ltd, 2006. 

www.cochrane.org; 

Goodman&Gilmann's Textbook of pharmacology basis and therapeutics 



Pisani esej- sinopsis farmakoepidemiološkog istraživanja . 



140

2.4.13.10. Upravljanje marketingom lijekova (doc.dr.sc. Željko Jovanović) MOP499 


Praktikum: 



Upravljanje marketingom lijekova(doc.dr.sc. Ž. Jovanović) MOP499 

10P, 6S , 0V 

Nastava iz ovog predmeta ima za cilj dati teoretski pregled farmaceutskog marketinga, sa 

posebnim osvrtom na hrvatsko tržište lijekova i osobitosti upravljanja marketing 

procesom na njemu. Istovremeno, analizirati će se posebnosti procesa planiranja i 

kontrole marketinga, te implementacije marketing aktivnosti na hrvatskom tržištu 

lijekova. Definiranje tržište lijekova, svrhe i ciljeva marketinga lijekova. Analizira se 

odnos inovativnih i generičkih proizvođača lijekova, zaštita patentnih prava proizvođača 

originalnog lijeka, te utjecaj generičkih lijekova na smanjenje troškova liječenja. Etički 

normativi u marketingu farmaceutskih proizvoda. Osobitosti zdravstvenog tržišta, 

analizira marketinške strategije farmaceutskih tvrtki, te objašnjava koje mjesto imaju 

klasične strategije marketing mixa u farmaceutskoj industriji. Uloga stručnih suradnika, 

prodajnih snaga, koji sudjeluju u procesu implementacije marketinških strategija s 

posebnim osvrtom na odnos farmaceutske industrije i zdravstvenih djelatnika koji je 

temelj uspjeha rada na tržištu lijekova. SWOT analize na primjeru pripreme za registraciju 

novog lijeka na tržištu lijekova. 


kompetencije 


nastave: 


znanja: 




Preporučena 

dopunska 

literatura: 


(ECTS): 


ispita: 

Nakon završene nastave, student će dobiti potrebno znanje i razumijevanje za kvalitetnu 

analizu uloge marketinga unutar farmaceutske industrije i zdravstvenog sustava, kritičniji 

pristup u odnosu na glavne aktivnosti i odgovornosti marketinškog djelovanja na tržištu 

lijekova, definiciju teoretskih principa upravljanja marketing procesima na tržištu lijekova, 

analizirati osobitosti hrvatskog tržišta lijekova, testirati mogućnosti primjene principa 

farmaceutskog marketinga na hrvatskom tržištu lijekova. 

Predavanja i seminari . Pojedine seminarske teme pripremat će studenti, uz konzultacije 

s voditeljima predmeta. 


1 . Jovanović Ž. Načela upravljanja farmaceutskom marketinškom kombinacijom. 

Farmaceutski Glasnik 2006; 62(10): 539-59 

2. Jovanović Ž. Strategija marketinga u farmaceutskoj industriji. Farmaceutski Glasnik 

2007; 63(2): 95-108 

1. Kotler P. Upravljanje marketingom, analiza, planiranje, primjena i kontrola. Informator, 

Zagreb, 2005. 

2. Pavičić J. Strategija marketinga neprofitnih organizacija. Masmedia, Zagreb 2003. 

3. Peters V, Yeats T. Pharmaceutical Sales Management. Black Dog Publishing company, 

Downington, Pennsylvania, 200. 

4. Stivens M. Vrhunski menadžment. Naklada Zadro, Zagreb 2002. 



Pismeni i usmeni ispit. 

141


Praktikum: 



predmeta: 

Upravljanje marketingom lijekova(doc.dr.sc. Ž. Jovanović) MOP499 



2.5. Ritam studiranja i obaveze studenata, uvjeti za napredovanje kroz studij (uvjeti za upis u sljedeći 

semestar i godinu studija, preduvjeti upisa pojedinog predmeta/modula 

Svaki student će na početku, u I semestru studija, upisati i pohađati nastavu svih predmeta i praktikuma 

obaveznog modula "Temelji znanstvenoistraživačkog rada". Stoga, Fakultet svake akademske godine organizira 

nastavu svih predmeta i praktikuma obaveznog modula. 

Svake godine Fakultet organizira nastavu, u pravilu, trećine ukupnog broja predmeta i praktikuma izbornih 

modula, vodeći računa o potrebama i interesima studenata/doktorskih kandidata iskazanim u Individualnom planu 

studija. 

U pravilu, svake druge godine Fakultet organizira nastavu svih predmeta i praktikuma obaveznih izbornih 

modula "Eksperimentalna biomedicina" i "Klinička medicina". 

U pravilu, svake treće godine Fakultet organizira nastavu predmeta i praktikuma obaveznog izbornog 

modula "Interdisciplinarna znanja i vještine". 

2.5.1. Ritam studiranja i obaveze doktorskih kandidata/studenata koji studiraju u punom radnom vremenu 

I godina: Odslušano predmeta i praktikuma u vrijednosti 15 ECTS i izborne znanstvene aktivnosti, u 

pravilu, 15, 0 ECTS bodova. Izrađen i odobren Individualni plan studija. 

II godina: Odslušano predmeta i praktikuma u pretpostavljenoj vrijednosti 15 ECTS bodova (ovisno o 

izboru predmeta i dinamici organiziranja istih) i izborne znanstvene aktivnosti, u pravilu, 15, 0 ECTS bodova. 

III godina: Odslušano predmeta i praktikuma u vrijednosti 15 ECTS bodova (ovisno o izboru predmeta i 

dinamici organiziranja istih) i izborne znanstvene aktivnosti, u pravilu, 15, 0 ECTS bodova. 

IV godina: Slobodna godina u pogledu organizirane nastave (samo polaganje ispita i eventualne 

nadoknade). 

Objavljivanje radova kojim se valorizira težina znanstvenoistraživačkog rada na doktorskoj tezi nije 

moguće planirati unaprijed tako da ih se ravnomjerno rasporedi po godinama studija. Stoga je u skupini obavezne 

znanstvene aktivnosti dovoljno skupiti, bilo kada u najviše 5 godina, ukupno 90 ECTS bodova iz te skupine. 

Obavezne i izborne znanstvene aktivnosti prijavljuju se na ocjenu po ostvarenju bodova iz tih skupina. Prijava teme 

doktorskog rada, prijava gotovog doktorskog rada i javna obrana doktorske teze mogu uslijediti nakon ispunjavanja 

uvjeta. 

2.5.2. Ritam studiranja i obaveze doktorskih kandidata/studenata koji studraju u dijelu radnog vremena 

Oblik studija u dijelu radnog vremena (part-time) je namijenjen doktorskim kandidatima zaposlenim izvan 

sustava znanosti i visokog obrazovanja. Da bi im se to omogućilo studij se, koliko je to najviše moguće, organizira 

prema njihovim potrebama. 

Radi što ranijeg uključivanja u znanstvenoistraživački rad, preporučamo da se doktorski kandidati koji 

studiraju u dijelu radnog vremena u pogledu Individualnog plana studija, prijave i javne prezentacije teme 

doktorskog rada se ponašaju kao da studiraju u punom radnom vremenu. 

142

Zbog lakšeg organiziranja i planiranja nastave od strane Fakulteta, te zbog lakšeg planiranja istraživačkog 

dijela studija od strane kandidata, preporuča se polaznicima da se u pogledu organizirane nastave ponašaju kao da 

studiraju u punom radnom vremenu. 

Peporučljivo je da se i u pogledu izbornih, znanstvenih aktivnosti ponašaju kao da studiraju u punom 

radnom vremenu. 

U pogledu obaveznih znanstvenih aktivnosti, tj. znanstvenoistraživačkog rada na doktorskoj disertaciji, 

doktorski kandidati koji studiraju u dijelu radnog vremena trebaju, u najviše 7 godina, za završetak studija skupiti, 

ukupno 90 ECTS bodova (ekvivalent opterećenja od 61 tjedna u punom radnom vremenu) koji ne moraju biti 

ravnomijerno raspodijeljeni po godinama studija . 

2.5.3. Uvjeti za upis u sljedeći semestar i godinu studija 

Uvjeti upisa u drugu godinu (III semestar) studija: 

1) Odobren Individualni plan studija 

2) Odslušano predmeta i praktikuma u vrijednosti 15 ECTS bodova 

Uvjeti upisa u treću godinu (V semestar) studija: 

1) testiran indeks i ispunjene nastavne obveze predviđene individualnim planom studija 

2.5.4. Preduvjeti upisa pojedinih predmeta/modula 

Kliničke predmete internističkih grana, u pravilu, mogu upisati samo studenti koji su završili diplomski sveučilišni 

studij medicine ili stomatologije ili farmacije ili veterinarske medicine. Kliničke predmete kirurških grana mogu, u 

pravilu, upisati samo studenti koji su završili diplomski sveučilišni studij medicine ili stomatologije. Zbog 

ograničenog broja radnih mjesta u laboratorijima, za upis praktikuma i radionica u pravilu se traži prijava i 

predbilježba kod voditelja praktikuma/radionice prije početka nastave. 

2.5.5. Individualni plan studija 

Doktorski kandidat, u suradnji i dogovoru sa studijskim savjetnikom i/ili voditeljem doktorskog rada (mentorom 

doktorata), oblikuje vlastiti Individualni plan studija. Bira obavezne izborne i izborne predmete, praktikume i 

radionice koje će upisati, slušati i polagati. Planira okvirno vrijeme prijave teme doktorskog rada, period potreban 

za prikupljanje i obradu eksperimentalnih podataka. Planira obavezne i izborne aktivnosti, te raspoređuje vrijeme 

za organiziranu nastavu i vrijeme za individualni znanstvenoistraživački rad na doktorskoj disertaciji. 

Student mora, uz pomoć studijskog savjetnika i/ili voditelja doktorskog rada, izraditi i predati svoj Individualni plan 

studija Odboru za znanost i poslijediplomske studije najkasnije do upisa u II semestar. Vijeće za poslijediplomske 

doktorske studije odobrava Individualni plan studija, najkasnije do upisa u II godinu (III semestar) studija. bodova 

(ovisno o izboru predmeta i dinamici organiziranja istih)ijeće za poslijediplomske doktorske studije može imenovati 

stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o izvodivosti Individualnog plana studija. Odobreni individualni plan 

studija može se mijenjati jedanput, po postupku kojim je i odobren. 

Odobreni Individualni plan studija je: 

 

 

uvjet za prijavu teme doktorske disertacije 

temelj za pismeno izvješće o radu studenta poslijediplomskog studija kojeg studijski savjetnik i/ili voditelj 

(mentor) doktorskog rada obavezno podnosi Fakultetskom vijeću najmanje jedanput tijekom studija (vidi 

mentorsko izvješće). 

Individualni plan studija supotpisuju savjetnik studija i/ili voditelj (mentor) doktorskog rada s jedne i 

student/doktorski kandidat s druge strane, a sadrži: 

 

 

 

polje i granu biomedicine i zdravstva u kojoj će se raditi doktorski rada oblik studija i predviđeno trajanje 

studija – studij u punom radnom vremenu (novaci na znanstvenim projektima, 3-5 godina) ili dijelu radnog 

vremena (ostali, u pravilu, 5-7 godina); 

potencijalnu temu doktorskog rada; 

okvirno vrstu istraživanja (klinička - uključuje grupe ljudi, uključuje populaciju, dob i spol ispitanika, 

uključuje humana tkiva, tjelesne tekućine, stanice i molekule; laboratorijska - uključuje žive, svjesne i 

slobodno pokretne eksperimentalne životinje, žive anestezirane eksperimentalne životinje ili uključuje 

143

animalna tkiva, tjelesne tekućine, stanice i molekule; kombinirano, kliničko i laboratorijsko istraživanje; 

ostala istraživanja - uključuje modele i simulacije molekula, tkiva, organskih sustava, dijagnostičke, 

terapijske algoritme itd.); 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

okvirno tip istraživanja (klinička - prospektivna, retrospektivna, kontrolirani klinički terapijski pokus, 

aktualna ili historijska kontrolna skupina; laboratorijska – vrsta, dob, spol i soj životinja, kontrolna skupina, 

eksperimentalne skupine, okvirni broj jedinki/životinja po skupini, okvirni broj neovisnih 

pokusa/određivanja; ostala istraživanja; matematički modeli, kompjuterske simulacije itd.); 

popis svih predmeta i praktikuma koje će pohađati na matičnom sveučilištu; 

popis predmeta i praktikuma koje student eventualno planira upisati na drugim srodnim doktorskim 

studijima u zemlji i inozemstvu; 

popis individualne nastave u formi samostalnog proučavanja literature sa završnim ispitom, ukoliko je 

planirana; 

popis predmeta koje je odslušao i položio na prvoj godini Znanstvenog poslijediplomskog studija 

Biomedicina i zdravstvo i srodnih studija, prema prethodnom zakonu (doktorski kandidati koji upisuju 

razlikovnu godinu); 

popis predmeta koje planira odslušati i položiti na paralelnom poslijediplomskom specijalističkom studiju 

(doktorski kandidati koji istovremeno pohađaju specijalistički i doktorski poslijediplomski studij); 

planirano vrijeme (semestar i akademska godina) prijave teme doktorskog rada; 

planirani početak i kraj razdoblja (semestar i akademska godina) prikupljanja eksperimentalnih podataka 

za doktorski rad; 

planirani početak i kraj razdoblja (semestar i akademska godina) obrade ekspertimentalnih podataka za 

doktorski rad; 

okvirno planirane izborne, izvannastavne aktivnosti za cijelo trajanje studija (posebno: boravak na 

znanstvenoistraživačkom radu u drugom laboratoriju u zemlji i inozemstvu – institucija, trajanje, izvor 

financiranja puta i boravka (stipendija) aktivno učešće na znanstvenim skupovima – službeni naziv 

kongresa, godina održavanja, mjesto održavanja, organizator; sudjelovanje u sveučilišnoj nastavi – 

predmet, voditelj predmeta, broj norma sati). 

2.6. Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij (način odabira studenta, obaveze studijskih savjetnika i voditelja 

doktorskih radova, te doktorskih kandidata) 

Poslijediplomski studij se temelji na mentorskom sustavu. Stoga se svakom studentu Poslijediplomskog doktorskog 

studija Biomedicina i zdravstvo obavezno imenuje studijski savjetnik (mentor studija). Studijski savjetnik treba biti 

uključen u rad sa doktorskim kandidatom od početka studija, radi pomoći kod izbora sadržaja organizirane nastave 

unutar Fakulteta i izvan njega, te radi što ranijeg uključivanja doktorskog kandidata u znanstvenoistraživački rad. 

Stoga je postojanje studijskog savjetnika postavljeno kao jedan od uvjeta za upis u Poslijediplomski doktorski studij 

Biomedicine i zdravstva. 

Fakultetsko vijeće Medicinskog fakulteta Osijek je prihvaćanjem studijskog programa Poslijediplomskog doktorskog 

studija Biomedicina i zdravstvo prihvatilo i Popis nominiranih potencijalnih mentora studentima poslijediplomskog 

studija, koji je njegov sastavni dio. Popis je, zajedno sa e-mail adresama, objavljen na web stranici Fakulteta, kako 

bi svaki pristupnik na vrijeme mogao stupiti u kontakt i izabrati potencijalnog mentora. 

Svi su zaposlenici Medicinskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku u znanstveno-nastavnom zvanju 

docenta do redovitog profesora nominirani za potencijalne mentore studija i/ili doktorata studentima 

poslijediplomskog studija i imaju obavezu biti studijski savjetnik najmanje jednom pristupniku u 3 godine, a mentor 

doktorata barem jednom pristupniku u 5 godina. 

2.6.1. Način odabira studenta i studijskog savjetnika (mentora) 

Budući da je postojanje studijskog savjetnika postavljeno kao jedan od uvjeta za upis 5) u Poslijediplomski 

doktorski studij Biomedicina i zdravstvo, student odabire studijskog savjetnika (i obratno) prije upisa u studij. Za 

upis se traži pismena preporuka budućeg studijskog savjetnika s izjavom o prihvaćanju mentorstva. Poželjno je da 

studijski savjetnik bude i mentor doktorskog rada. 

Prvi kontakt sa potencijalnim studijskim savjetnikom i/ili voditeljem doktorskog rada (mentorom 

doktorata), pristupnik će moći ostvariti, koristeći popis nominiranih mentora i potencijalnih vanjskih mentora 

144

obznanjen na web stranici Medicinskog fakulteta Osijek (http://mefos.hr, http://postgraduate.mefos.hr). Navedeni 

popis sadržava nužne osobne podatke potencijalnih mentora (ime, prezime, znanstvenonastavno zvanje, zadnje 

zaposlenje i dužnost), područje znanstvenog interesa (grana biomedicine i zdravstva), e-mail adresu za kontakt, te 

naziv, ključne riječi i šifru znanstvenog projekta kojeg vodi kako bi pristupnik mogao doznati više o znanstvenom 

projektu potencijalnog mentora putem web stranice Hrvatske znanstvene bibliografije, http://www.bib.irb.hr. 

Osim toga pristupnik može sve materijale u svezi Poslijediplomskog doktorskog studija preuzeti na navdenoj web 

adresi (materijali potrebni za upis, nastavni plan i program, anketa za evaluaciju), a jednako tako elektronskim 

putem može ostvratiti kontakt s uredom studija ili s prodekanom za poslijediplomski studij. 

Studentu koji studira u punom radnom vremenu (novaci na znanstvenoistraživačkim projektima), voditelj 

znanstvenoistraživačkog projekta na kojem radi je, u pravilu, i studijski savjetnik i voditelj (mentor) doktorskog 

rada. 

Pri odobravanju upisa studenata koji su zadovoljili kriterije, Fakultetsko vijeće imenuje i studentske 

savjetnike svakom studentu upisanom u studij, te prihvaća na znanje područje, polje i granu biomedicine i 

zdravstva u kojem doktorski kandidat radi doktorski rad, ili potencijalnu temu doktorskog rada, ukoliko je poznata 

u trenutku upisa. 

2.6.2. Obaveze studijskih savjetnika i voditelja doktorskog rada (mentor doktorata) 

Pobliže odredbe o studijskom savjetniku i voditelju (mentoru) doktorskog rada utvrđuju se općim aktima, tj. 

Pravilnikom o studiju. Studijski savjetnik studentima poslijediplomskog doktorskog studija mora biti u znanstveno 

nastavnom ili znanstvenom zvanju i, u pravilu, imati ugovor o radu sa Medicinskim fakultetom u Osijeku. U pravilu, 

mora biti i voditelj aktualnog znanstvenoistraživačkog projekta, te sudjelovati u nastavi poslijediplomskog 

doktorskog studija na kojem studira student koji mu je dodijeljen. 

Voditelj doktorskog rada (mentor doktorata) također mora biti u znanstveno nastavnom ili znanstvenom zvanju i 

mora u pravilu biti voditelj aktualnog znanstvenoistraživačkog projekta. 

2.6.2.1. Studijski savjetnik 

Glavne zadaće studijskog savjetnika su: 

 

 

 

 

Izdavanje preporuke za pristupnika kod upisa na poslijediplomski doktorski studij. 

Pomoć studentu kod izbora sadržaja organizirane nastave unutar Fakulteta i izvan njega i izrade 

Individualnog studijskog plana. 

Osigurati što ranije uključivanje doktorskog kandidata u znanstvenoistraživački rad, pronalaženjem 

kvalitetnog voditelja doktorskog rada (mentora doktorata) u prvom semestru studija, ukoliko to nije sam 

studijski savjetnik. 

Iznimno, studijski savjetnik ima pravo odustati od savjetništva iz objektivnih razloga (nesuradljivost 

studenta, objektivne okolnosti rada i života studenta, objektivne okolnosti rada i života savjetnika), a 

razloge za odustajanje potrebno je napismeno obrazložiti i obrazloženje proslijediti Vijeću za 

poslijediplomske doktorske studije. Fakultetsko vijeće može, na prijedlog Vijeće za poslijediplomske 

doktorske studije, doktorskom kandidatu imenovati novog studijskog savjetnika. 

145

2.6.2.2. Voditelj (mentor) doktorskog rada 

Iz praktičnih razloga, poželjno je, da studijski savjetnik bude ujedno i voditelj (mentor) doktorskog rada. Voditelj 

(mentor) doktorskog rada odgovoran je za doktorski rad i za ukupni znanstveni napredak studenta koji mu je 

povjeren i to tijekom cijelog trajanja studija. 

Zadaće voditelja doktorskog rada su da: 

 

 

 

 

u suradnji sa doktorskim kandidatom, osmisli i sastavi individualni studijski plan, pogotovo u 

istraživačkom dijelu; 

u suradnji sa doktorskim kandidatom, odabere kvalitetnu i izvedivu znanstvenu temu doktorske 

disertacije; 

upućuje i usmjerava doktorskog kandidata tijekom njegovog znanstvenog rada na doktorskoj 

disertaciji; 

pomaže planirati, potiče, upućuje i usmjerava doktorskog kandidata u izvannastavnoj, znanstvenoj 

aktivnosti tijekom poslijediplomskog studija; 

pomaže planirati, upućuje i usmjerava doktorskog kandidata u publiciranju rezultata 

znanstvenoistraživačkog rada studenta; 

 

 

 

 

provjerava i ocjenjuje ukupni rad doktorskog kandidata, potiče na uspjeh, ukazuje na objektivne 

greške; 

bude u efikasnom i stalnom doticaju sa doktorskim kandidatom; 

pruži priliku doktorskom klandidatu da javno prezentira temu doktorskog rada; 

na bazi Individualnog studijskog plana podnosi jedanput godišnje pismeno izvješće o istraživačkom 

radu studenta Fakultetskom vijeću (mentorsko izvješće). 

Iznimno, voditelj doktorskog rada ima pravo odustati od mentorstva iz objektivnih razloga (nesuradljivost studenta, 

objektivne okolnosti rada i života studenta, promjena objektivnih okolnosti rada i života voditelja), a razloge za 

odustajanje potrebno je napismeno obrazložiti i obrazloženje proslijediti Vijeću za poslijediplomske doktorske 

studije Fakultetsko vijeće, na prijedlog Vijeća za poslijediplomske doktorske studije, doktorskom kandidatu može 

imenovati novog voditelja doktorskog rada. 

Iznimno, voditelj doktorskog rada (mentor doktorata) ne mora imati ugovor o radu sa Medicinskim fakultetom 

Osijek. Takav mentor je, po definiciji, vanjski mentor. Vanjski mentor, u pravilu, treba sudjelovati u nastavi 

poslijediplomskog studija na Medicinskom fakultetu Osijek. I vanjski mentor mora biti u znanstveno nastavnom ili 

znanstvenom zvanju, te u pravilu, mora biti voditelj znanstvenog projekta koji je u tijeku. Fakultet mora javno 

obznaniti popis potencijalnih vanjskih mentora na oglasnim pločama i web stranici Fakulteta. Međutim, 

potencijalni vanjski mentori iz zemlje ili inozemstva nemaju obavezu, za razliku od uposlenika Medicinskog 

fakulteta Osijek, biti studijski savjetnici i/ili mentori studentima poslijediplomskog studija. Odluku o imenovanju 

vanjskog mentora donosi Fakultetsko vijeće, na prijedlog Vijeće za poslijediplomske doktorske studije studije. 

Iznimno, rad na doktorskoj dizertaciji jednog studenta može se odvijati uz znanstveni doprinos više voditelja 

doktorskog rada. U tom slučaju, Fakultetsko vijeće jednog od njih imenuje mentorom, a drugog komentorom. 

Komentor i mentor, u pravilu, moraju sudjelovati u nastavi poslijediplomskog studija na Medicinskom fakultetu 

Osijek. Iznimno, komentor ne mora biti u znanstveno-nastavnom ili znanstvenom zvanju, ali mora imati titulu 

doktora znanosti i biti voditelj aktualnog znanstvenoistraživačkog projekta. U slučaju više mentora, barem jedan od 

njih, mentor ili komentor, mora imati ugovor o radu s Medicinskim fakultetom Osijek. 

Odluku o komentorstvu donosi Fakultetsko vijeće, na prijedlog Vijeća za poslijediplomske doktorske studije. 

Jedan voditelj doktorskog rada može voditi doktorski rad više doktorskih kandidata istovremeno. Teme doktorata i 

znanstveni zadaci studenata u tom slučaju moraju biti jasno razgraničeni. Višestruko simultano mentorstvo, u 

pravilu, treba ograničiti na mentore koji su voditelji znanstvenih projekata sa odgovarajućom financijskom 

potporom. Odluku o simultanom mentorstvu donosi Fakultetsko vijeće, na prijedlog Vijeća za poslijediplomske 

doktorske studije 

2.6.3. Obaveze studenta/doktorskih kandidata 

Student/doktorski kandidat je odgovoran za uredno pohađanje organizirane nastave i izvršenje svih ostalih 

propisanih obveza i aktivnosti tijekom cijelog studija, a suodgovoran je i za vlastiti znanstveni napredak. 

Dužnost studenta je da surađuje sa studijskim savjetnikom i/ili voditeljem (mentorom) doktorata. Student ima 

pravo promijeniti studijskog savjetnika i/ili voditelja doktorskog rada jedanput, iz objektivnih razloga 

146

(neispunjavanje zadaća mentora, nemogućnost da bude u efikasnom, barem povremenom kontaktu s mentorom 

krivnjom mentora, objektivne okolnosti rada i života mentora). Razloge za promjenu mentora potrebno je detaljno 

napismeno obrazložiti i obrazloženje proslijediti na odluku Vijeću za poslijediplomske doktorske studije. 

Fakultetsko vijeće, na prijedlog Vijeća za poslijediplomske doktorske studije, može doktorskom kandidatu 

imenovati novog voditelja doktorskog rada. 

Sukladno dobroj europskoj praksi, voditeljstvo studija će otvoriti posebni poštanski pretinac/e-mail adresu gdje 

studenti/doktorski kandidati mogu, anonimno i bez ikakvih posljedica, iskazati svoje primjedbe na nastavu, 

nastavnike, istraživački dio studija, mentora, rad referade i organizaciju studija. O utemeljenim žalbama Vijeće 

poslijediplomskih doktorskih studija dužno je izvjestiti i tražiti očitovanje koordinatora modula, voditelja predmeta 

i nastavnika (nastava), mentora (mentorstvo, istraživački dio studija), voditeljstva i stručne službe studija (rad 

referade, organizacija studija). Ime i prezime studenta koji je iznio primjedbe ne iznosi se bez njegovog izričitog 

pristanka 

Studijski savjetnik i/ili voditelj doktorskog rada putem godišnjeg izvješća Fakultetskom vijeću ocjenjuje ostvarivanje 

individualnog plana studija, rad i ukupni napredak doktorskog kandidata u studiju. U slučaju prvog negativnog 

godišnjeg izviješća mentora, Prodekan za poslijediplomske studije dužan je obaviti razgovor sa studentom i 

mentorom, te preporučiti rješenja u skladu sa Zakonom i Statutom te o tome obavijestiti Dekana Medicinskog 

fakulteta Osijek pismenim putem. Razgovoru Prodekana, studenta i mentora u vezi negativnog izviješća, obavezno 

je prisutan predstavnik studenata poslijediplomskog doktorskog studija u Fakultetskom vijeću. Na rješenje 

Prodekana, ukoliko smatraju da su im povrijeđena akademska i druga prava, student i/ili mentor mogu podnijeti 

žalbu Dekanu u roku od 2 tjedna. Odluka Dekana je konačna. 

U slučaju žalbe ili u slučaju ignoriranja preporuka Prodekana i opetovanja negativnog godišnjeg izviješća mentora, 

Dekan Medicinskog fakulteta Osijek je dužan obaviti razgovor sa studentom i mentorom, te poduzeti sve druge 

potrebne mjere u skladu sa Zakonom i Statutom. Razgovoru Dekana, studenta i mentora u vezi opetovanog 

negativnog izviješća mentora, također je obavezno prisutan predstavnik studenata poslijediplomskog doktorskog 

studija u Fakultetskom vijeću. Odluka Dekana je konačna. 

2.7. Popis predmeta i modula koji studenti mogu izabrati s drugih poslijediplomskih doktorskih i 

specijalističkih studijskih programa 

2.7.1. Predmeti koje studenti mogu izabrati s drugih poslijediplomskih doktorskih studija 

Sukladno načelu pokretljivosti studenata u hrvatskom prostoru visokog obrazovanja i znanosti, te sporazumu 

Dekana medicinskih fakulteta, studentima Poslijediplomskog doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo na 

Medicinskom fakultetu Osijek, otvara se mogućnost da izaberu premeta s drugih poslijediplomskih doktorskih 

programa na Medicinskim fakultetima u Zagrebu, Rijeci ili Splitu do maksimalno 45% ukupnog broja bodova 

predviđenih za organiziranu nastavu, što u našem slučaju iznosi 20, 0 ECTS bodova (vidi 2.1.1). Studenti 

Medicinskog fakulteta Osijek, u dogovoru sa studijskim savjetnikom, mogu upisati bilo koji predmet/praktikum u 

grupi obaveznih i/ili izbornih predmeta s drugih poslijediplomskih doktorskih studija na Medicinskim fakultetima u 

Zagrebu, Rijeci ili Splitu, jer se, u pravilu (vidi 2.9), svi smatraju jednakovrijednima. 

Upisivanjem, slušanjem i polaganjem ispita predmeta i praktikuma na poslijediplomskom doktorskom studiju 

"Molekularne bioznanosti" također se može sakupiti maksimalno 20, 0 ECTS bodova predviđenih za organiziranu 

nastavu. Studenti Medicinskog fakulteta Osijek, u dogovoru sa studijskim savjetnikom, mogu upisati bilo koji 

predmet/praktikum u grupi obaveznih i/ili izbornih predmeta na poslijediplomskom doktorskom studiju 

"Molekularne bioznanosti" jer se, u pravilu (vidi 2.9), svi smatraju jednakovrijednima. 

Upisivanje predmeta u drugim srodnim studijima nije obavezno. Međutim, ukoliko doktorski kandidat, u dogovru s 

mentorom, planira upisati predmete i praktikume navedenih studija i ti se predmeti obavezno upisuju u 

Individualni plan studija, indeks i zapisnik o ispitima. 

Iz tehničkih i praktičnih razloga, popis svih modula, predmeta i praktikuma poslijediplomskih doktorskih studija na 

Medicinskim fakultetima u Zagrebu, Rijeci i Splitu, kao i popis modula, predmeta i praktikuma doktorskog studija 

"Molekularne bioznanosti" prelazi okvir ovog dokumenta. Sukladno zaključcima projekta EUA pod nazivom 

"Doctoral programmes Project" takav popis modula, predmeta i praktikuma svih poslijediplomskih doktorskih 

studija iz znanstvenog područja biomedicine, zdravstva i srodnih i druge važne informacije o doktorskim 

programima, treba biti obznanjen javnosti objavljivanjem na internet portalu ne samo na razini institucija, nego i 

na nacionalnoj razini. Medicinski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku spreman je sudjelovati u takvom 

projektu od nacionalnog značenja. 

147

2.7.2. Predmeti ponuđeni studentima drugih poslijediplomskih doktorskih studija 

Svi predmeti i praktikumi obaveznog, obaveznih izbornih i izbornih modula predloženog poslijediplomskog 

doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo, nude se na upis, pohađanje i polaganje ispita studentima drugih 

poslijediplomskih doktorskih studija na Medicinskim fakultetima u Zagrebu, Rijeci i Splitu, te studentima 

doktorskog studija "Molekularne bioznanosti" uz sljedeća ograničenja: 

kliničke predmete internističkih grana mogu upisati studenti koji su završili diplomski studij medicine ili 

stomatologije ili farmacije ili veterinarske medicine 

kliničke predmete kirurških grana mogu upisati studenti koji su završili diplomski studij medicine ili stomatologije. 

Svi predmeti i praktikumi obaveznog modula "Temelji znanstvenoistraživačkog rada" i obaveznog izbornog modula 

"Interdisciplinarna znanja i vještine", nude se, bez ograničenja, na izbor studentima osječkog Sveučilišta sa drugih 

poslijediplomskih doktorskih studija izvan znanstvenog područja biomedicine i zdravstva i izvan studija 

"Molekularne bioznanosti". 

Studenti osječkog Sveučilišta sa drugih poslijediplomskih doktorskih studija izvan znanstvenog područja 

biomedicine i zdravstva i izvan studija "Molekularne bioznanosti", iznimno mogu upisati pojedine predmete i 

praktikume obaveznih izbornih modula i izbornih modula, uz gore spomenuta ograničenja. 

Medicinski fakultet Osijek će studentima sa drugih Sveučilišta naplatiti školarinu u vrijednosti bodova/sati koje su 

upisali i odlušali na Medicinskom fakultetu u Osijeku. 

2.8. Popis predmeta i modula koji koji se mogu izvoditi na stranom jeziku 

Službeni jezik na kojem se izvodi predloženi studij jeste hrvatski jezik. Međutim, jedan od uvjeta za upis u 

Poslijediplomski doktorski studij Biomedicina i zdravstvo je poznavanje engleskog jezika (intermediate level ili 

ekvivalent). Stoga nastavnici, a pogotovo pozvani predavači iz inozemstva, mogu nastavu i predavanja izvoditi na 

engleskom jeziku. Za sada je planirano izvođenje jednog praktikuma na engleskom jeziku za sve studente 

(Advanced course for practical abilities: Writing a scientific paper in English). 

2.9. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova (bodovna vrijednost poredmeta izabranih s drugog studija na 

sveučilištu predlagaču ili drugom sveučilištu) 

Jednakovrijedni nastavni sadržaji (predmeti) s provjerenim znanjem izabrani na doktorskim studijima s 

drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj bodovno se vrednuju jednako kao i nastavni sadržaji na 

Medicinskog fakultetu Osijek. 

Uvjet za prijenos ECTS bodova su uredno izvršene nastavne obveze (u pravilu prvi i drugi potpis u 

indeksu), položeni ispiti iz predmeta i praktikuma s drugih poslijediplomskih doktorskih studija (u pravilu ocjena u 

indeksu), te priložena dokumentacija, slična Dodatku diplomi u europskoj obrazovnoj terminologiji (okvirni sadržaj, 

satnica aktivne nastave, oblici nastave, literatura za ispit, način polaganja ispita, način vrednovanja/ocjene 

provjerenog znanja, životopis voditelja). 

Isto vrijedi, u pravilu, za predmete i praktikume, izabrane sa doktorskog studija "Moleklularne 

bioznanosti" ili sa drugog doktorskog studija na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku kao i na sveučilištu u 

inozemstvu. 

148

Studijski program doktorskog studija u akademskoj 2011/2012

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?