DLAKA KAO BIOLOŠKI TRAG Postoji veliki broj definicija pojma ...
DLAKA KAO BIOLOŠKI TRAG Postoji veliki broj definicija pojma ...
DLAKA KAO BIOLOŠKI TRAG Postoji veliki broj definicija pojma ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>DLAKA</strong> <strong>KAO</strong> <strong>BIOLOŠKI</strong> <strong>TRAG</strong><br />
<strong>Postoji</strong> <strong>veliki</strong> <strong>broj</strong> <strong>definicija</strong> <strong>pojma</strong> biološki trag. Svaka od njih<br />
je manje-više tačna, tj. precizna (Marjanović i Primorac,<br />
2009). Jedna od najšire prihvaćenih <strong>definicija</strong> biološki trag<br />
tretira kao biološku materiju, vidljivu ili nevidljivu, pronađenu<br />
na mjestu izvršavanja kriminalnih radnji (Lee, 1996). U<br />
najširem smislu te riječi, biološki trag možemo definirati kao<br />
svaki trag humanog, animalnog ili biljnog porijekla koji se<br />
pronađe na mjestu krivičnog događaja. Jedna od osnovnih<br />
činjenica o kojoj treba voditi računa je da pod djelovanjem<br />
različitih faktora, prilikom otkrivanja i prikupljanja, većina<br />
bioloških tragova može da promijeni svoj prvobitni oblik,<br />
agregatno stanje, boju i druga svojstva (Drobnič, 2004).
Na svakom mjestu zločina<br />
postoji neki biološki trag samo<br />
ga treba pronaći!!!<br />
(Henry Lee)
Dlaka kao biološki trag<br />
• Dlake predstavljaju jedan od najčešće otkrivenih bioloških<br />
tragova na mjestu zločina, ali ujedno predstavljaju i trag koji<br />
je izuzetno kompleksan za analizu i čiji se rezultati analize<br />
nerijetko pogrešno prezentiraju i tumače. Epitet dobroga<br />
forenzičkoga dokaza opravdavaju činjenicama da se radi o<br />
izuzetno stabilnome biološkome tragu koji može egzistirati<br />
nepromijenjen dugi vremenski period, da nosi <strong>veliki</strong> <strong>broj</strong><br />
bioloških i biohemijskih informacija, te da je proces njihove<br />
osnovne analize jednostavan i jeftin (Marjanović i<br />
Primorac, 2009). Posljednjih godina status dlake, kao za<br />
analizu zahvalnoga traga, potkrijepila je i primjena uspješne<br />
DNK analize, kako nuklearne tako i mitohondrijalne (Houck i<br />
Siegel, 2006).
Dlaka kao biološki trag<br />
• Dlake su biološke strukture svojstvene samo sisarima.<br />
Dlake, prvenstveno kosa kod čovjeka, su odavno<br />
prevazišle svoju zaštitnu ulogu i danas predstavljaju<br />
kulturni, statusni ili spolni simbol, a nerijetko služe i kao<br />
sredstvo artističke ekspresije. Ove tjelesne tvorevine<br />
rastu iz kože, tačnije iz epidermisa. Pojavljuju se na<br />
ljudskom tijelu, u vidu sitnih malja, već u periodu<br />
između trećeg i četvrtog mjeseca trudnoće, da bi u<br />
petom mjesecu pokrivale cijelo tijelo (Bojanić i<br />
Milosavljević, 2008). Svakako, u kasnijim stadijima<br />
ljudskog razvića iz ovih početno „nejakih tvorevina“<br />
razvijaju se kompleksne strukture koje se sastoje od<br />
korijena, stabla i vrška (figura 1).
Dlaka kao biološki trag
Dlaka kao biološki trag<br />
• Korijen dlake je u obliku lukovice i usađen je u kožu.<br />
Tjelesna, kožna struktura unutar koje dlaka raste naziva<br />
se folikul dlake (Houck i Siegel, 2006). Folikul je<br />
cilindrično udubljenje sa šupljinom na dnu. Upravo<br />
takva struktura obezbjeđuje komunikaciju dlake sa<br />
nervom, mišićem te žlijezdama lojnicama, a ponekada<br />
znojnicama. To omogućava pokrete dlake (uspravljanje<br />
dlake kada je hladno), prenos podražaja (bol kada se<br />
isčupa dlaka), te omaščivanje keratinske strukture<br />
stable dlake što joj daje gipkost i smanjuje mogućnost<br />
pucanja. Manji kraj korjena se širi formirajući korjenov<br />
bulb.
Dlaka kao biološki trag<br />
• Stablo i vršak predstavlja dio dlake koji je vidljiv iznad<br />
kože. Stablo dlake može imati različitu debljinu i<br />
dužinu, a sastoji se od tri sloja: spoljni (kutikula),<br />
srednji (korteks) i medularni (srž) (Bojanić i<br />
Milosavljević, 2008). Kutikula se sastoji od ljuspica koje<br />
su postavljene jedna preko druge. Slobodan kraj<br />
ljuspica je okrenut prema vrhu dlake. Na ljudskoj dlaci<br />
svaka ljuspica je u 4/5 svoje površine prekrivena<br />
susjednom.<br />
• Korteks je glavni dio dlake koji često može sadržati<br />
kortikalne šupljine (male prostore ispunjene zrakom<br />
koji se mogu javiti cijelom dužinom dlake), zrnca<br />
pigmenta i druge tvorevine (figura 2)
Dlaka kao biološki trag
Dlaka kao biološki trag<br />
• Osnovna građa korteksa zasniva se na prisustvu<br />
uzdužnih vlakana i pigmenta. Na kraju, medula<br />
sadrži polimorfne stanice u kojima se, većim<br />
dijelom, nalazi pigment. Zanimljivo je da neke<br />
ljudske dlake nemaju srž.<br />
• Razlikuju se tri osnovna tipa medule:<br />
raskomadana (mali odsječci različitih dužina),<br />
isprekidana (duži odsječci sa jasno uočljivim<br />
međuprostorom) i kontinuirana (nema prekida<br />
kroz cijelu dužinu dlake, figura 3).
Dlaka kao biološki trag<br />
• Hemijska struktura dlake se primarno zasniva na<br />
prisustvu proteinske supstance – keratina. Unutar<br />
njenog folikula dlaka je mekana i gipka, ali pri<br />
izlasku iz folikula, suši se i postaje tvrđa. Također,<br />
sadrži melanin (pigment) i tragove metalnih<br />
elemenata. Porijeklo ovih elemenata može biti<br />
unutrašnje, iz organizma, pa se oni deponuju u<br />
kosi tokom njenog rasta ili vanjsko, kada su oni<br />
adsorbovani u kosi iz spoljašnje sredine. Nakon<br />
perioda rasta, dlaka ostaje u folikulu u stanju<br />
mirovanja, dok na kraju ne otpadne sa tijela<br />
(Deedrick i Koch, 2004).
Dlaka kao biološki trag
Dlaka kao biološki trag
Dlaka kao biološki trag<br />
anagen<br />
katagen<br />
telogen
Dlaka kao biološki trag - ljuspice<br />
krunaste<br />
prepoklapajuće<br />
igličaste
Dlaka kao biološki trag - medula
Dlaka kao biološki trag - medula
Dlaka kao biološki trag - pigmentacija<br />
humano<br />
animalno
Dlaka kao biološki trag – ovoidna<br />
tjelašca<br />
animalno<br />
humano
Humana/životinjska
Tjelesno porijeklo<br />
Dlaka iz kose:<br />
• Duže sa varirajućim dijametrom dlake<br />
• Različita medula, nešto tanja<br />
• Često sa odsječeni ili “raspucalim krajem<br />
• Tragovi oštećenja (vještačke boje, sunce...)<br />
• Mekša tekstura
Tjelesno porijeklo<br />
Pubična dlaka:<br />
• varirajući dijametar dlake<br />
• kontinuirana medula, deblja<br />
• čest korjen sa “mrljom”
Dlaka iz brade:<br />
Tjelesno porijeklo<br />
• nepravilan oblik, gruba površina<br />
• medula široka, kontinuirana ponekad<br />
udvojena
Change language