Aktualnosti Kornatska tragedija Interdisciplinarna radna skupina za utvrđivanje okolnosti Kornatske tragedije predstavila je javnosti svoje nalaze na Konferenciji za novinare što je održana 16. lipnja <strong>2008.</strong> godine u Učilištu vatrogastva i zaštite i spašavanja. U tom povodu podsjetimo se na tragediju što se desila 30. kolovoza <strong>2008.</strong> na otoku Kornat. Hrabri ljudi, kornatski heroji, dvanaest njih i trinaesti nad kojim bdije sveti Florijan, više su od simbolike nesebičnog davanja života za spasenje drugih. Oni su stvarni ljudi s posebnom misijom. Frane Lučić Te obične ljude među nama, koje smo poznavali, s kojima smo se radovali, dijelili i rješavali probleme, ljudi koji su imali ljubavi, svoje tajne i strasti, odlikovala je posebna ljubav prema bližnjemu i uopće prema svemu što nas okružuje i prožima. Ta je ljubav u samoj biti postojanja, vanvremenska i vanprostorna, ona je darivanje svog života za spasenje drugih. I ne treba nikada posumnjati da ti hrabri ljudi nisu bili unaprijed svjesni svoje žrtve, svoje misije, da nisu bili svjesni opasnosti. Itekako su to znali. Ali poziv da se pomogne vapijućim prerasla je u ljubav prema bližnjemu, prema životu uopće. Premda kornatskih heroja nema među nama oni su u našim mislima i srcima, jer im je njihova djelatna ljubav za spasenje ovoga svijeta priskrbila vječni mir i slavu, I koliko god bilo teško obiteljima i prijateljima, vatrogasnim sudruzima, zbog gubitka svojih najmilijih, svojih ponajboljih članova vatrogasnog zajedništva,valja u ime rizičnog i opasnog, ali plemenitog i veličanstvenog vatrogasnog poslanja, izreći da tragična smrt i patnja kornatskih junaka ne smije dovesti u pitanje svrhu i smisao vatrogasnog rada. Izrazimo, stoga, još jednom duboku zahvalnost i poštovanje kornatskim herojima te iskrenu sućut obiteljima, prijateljima i sudruzima. I, na kraju, u ime kornatskih mučenika i u ime nade da to nije kraj, da se smisao vjere u život i ljubav nije izgubila, valja ustvrditi da je svaki susret s vatrom ili nekom drugom rizičnom situacijom, uvijek opasan, a ponekad i pogibeljan. Ali, nikada nije avanturistički, nepotreban i uzaludan. Da je takav tada bi i kornatske žrtve bile uzaludne. A one svakako to nisu. Jer su žrtve za druge živote, za spasenje čovjeka i svijeta. Jer, vatrogasno poslanje od životne je važnosti za svakog čovjeka, za naš okoliš, za opće dobro, za opstanak planete. To je sama bit ljubavi koju su u nas utkali, zauvijek i neponovljivo, naši hrabri ljudi, kornatski heroji. Vječna im hvala. Eruptivni požar + propusti uoi i nakon tragedije Budući da Interdisciplinarna radna skupina nije pozvala Vatrogasni vjesnik na Konferenciju za novinare prenosimo informacije s te Konferencije i u njenom povodu što su objavljene u nacionalnom dnevnom tisku. Eruptivni požar najvjerojatniji je uzrok pogibije 12 i težeg ozljeđivanja jednog vatrogasca u tragediji koja se dogodila 30. kolovoza prošle godine na otoku Kornatu. Rezultat je to istraživanja kojeg je Interdisciplinarna radna skupina sastavljena od 53 stručnjaka i 20 suradnika provodila više od pola godine.Voditelj stručne skupine Branko Smrekar pojasnio je kako su vatrogasci mogli stradati isključivo od toplinskog udara uzrokovanog eruptivnim efektom širenja požara, dok je sam požar buknuo zbog odbačenog opuška.- Nema govora niti osnove o bilo kakvom curenju goriva, eksploziji ili sličnome, nego je riječ o stradavanju isključivo od toplinskog udara izazvanog eruptivnim širenjem požara, u svojemu posljednjem izvješću za javnost poručio je Branko Smrekar. O tomu tko je kriv, čiji su propusti uočeni i za što je samo vatrogasni zapovjednik Dražen Slavica za sada jedini imenovan kao odgovoran i pred sudskim postupkom, nije bilo riječi, niti ćemo mi to iznositi, jer je na državnim mjerodavnim organima da to naprave, poručuje predsjednik radne skupine Smrekar. Kako su istaknuli članovi stručne skupine, vatri je od ulaska u klanac uvale Šipnat do mjesta na kojem su bili vatrogasci trebalo 80 sekundi. Kada bi tu energiju usmjerili na žarulju od 100 vata, ona bi gorjela neprekidno čak 175 godina - pojasnio je prof. Darko Stipaničev. Član Radne skupine Branka Ivančanin Picek iz Državnog hidrometeorološkog zavoda podsjetila je, pak, kako je 30. kolovoza na dan tragedije, indeks opasnosti od požara bio najviši u godini. Na novinarsko pitanje je li krivac za tragediju na koncu samo splet nesretnih okolnosti, Branko Smrekar je odgovorio:- O krivcima te propustima koji su učinjeni radna skupina ne može govoriti. Daljnje postupanje je na državnim organima i mi na to nemamo utjecaja. Dodao je tek da su rezultati istraživanja predani Vijeću za nacionalnu sigurnost naglasivši da su članovi Radne skupine izradili 40 mjera sigurnosti koje bi trebale doprinijeti sprečavanju budućih tragedija. Međutim, s izvješćem Radne skupine nisu se složili tajnik Udruge profesionalnih vatrogasaca Branko Šimara i zapovjednik Vatrogasne zajednice Primorsko-goranske županije Slavko Gauš. Oni su, naime, u sklopu istraživanja proučavali uzroke i propuste u segmentu upravljanja i zapovijedanja. Šimara i Gauš smatraju kako krivce za tragediju treba tražiti unutar MORH-a i Uprave Nacionalnog parka Kornati, gdje su uočili najviše propusta. - Usred sezone požara dva zrakoplova bila su na remontu, a jedan posuđen Grčkoj - istaknuo je Šimara, upozorivši kako Uprava Nacionalnog parka Kornati nije organizirala vlastite vatrogasne postrojbe, koje su požar, prema njegovom mišljenju, mogle ugasiti u začetku.Podsjetio je i da na Kornatu ne postoji repetitor te da zapovjednici mijenjajući lokacije često ne javljaju koordinate vatrogasnim stanicama. Osvrnuvši se i na slučaj zapovjednika Dražena Slavice, jedine osobe protiv koje se zbog tragedije na Kornatu vodi postupak, tajnik Udruge profesionalnih vatrogasaca Branko Šimara je kazao: - Dražen Slavica je postupio onako kako je najbolje mogao. Ali on nema zaleđe koje bi ga štitilo pa je javnosti ponuđen kao jedini krivac tragedije koristio je sve raspoložive resurse. srpanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik 43
Aktualnosti 44 Vatrogasni vjesnik srpanj [ 2008 ]
Change language