PREDAVANJA V DEO Skladiıno poslovanje [Compatibility Mode]
PREDAVANJA V DEO Skladiıno poslovanje [Compatibility Mode]
PREDAVANJA V DEO Skladiıno poslovanje [Compatibility Mode]
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
SKLADIŠNO POSLOVANJE
Pojam skladišta<br />
Vrste skladišta<br />
Organizacija skladišta<br />
Korišćenje skladišta<br />
Skladišna evidencija<br />
Tehnika skladištenja<br />
2
SKLADIŠNO POSLOVANJE<br />
POJAM SKLADIŠTA<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Skladišno <strong>poslovanje</strong> podrazumeva skup poslova koji se odnose na<br />
prihvatanje, čuvanje i izdavanje nabavljene (proizvedene) robe<br />
Skladište u širem smislu – prostor izgrañen u celini, delimično<br />
izgrañen ili neizgrañen; ograničen ili ne; pokriven ili ne, koji se<br />
upotrebljava za smeštaj robnih fondova preduzeća<br />
Skladište u užem smislu – samo onaj ograñen i pokriven prostor sa<br />
inventarom za manipulaciju, koji služi isključivo u svrhu<br />
uskladištenja i čuvanja robe od svih uticaja koji bi mogli dovesti do<br />
gubitaka na njoj<br />
Skladište je posebno opremljena prostorija u kojoj se obavlja prijem,<br />
smeštaj, čuvanje , pakovanje, uzorkovanje, klasiranje, sortiranje,<br />
obeležavanje, utvrñivanje kvaliteta i izdavanje sirovina,<br />
poluproizvoda, gotovih proizvoda, ambalaže, sitnog inventara, kao i<br />
priprema ovih dobara za otpremu u proizvodne pogone, prodavnice<br />
ili kupcima<br />
3
SKLADIŠNO POSLOVANJE<br />
POJAM SKLADIŠTA<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Skladištenje robe je faza u procesu proizvodnje, u funkciji<br />
logistike<br />
Razlog skladištenja – prevazilaženje vremenske<br />
nepodudarnosti (jaza) izmeñu nabavke i proizvodnje, izmeñu<br />
proizvodnje i prodaje, izmeñu prodaje i preuzimanja robe<br />
Problem vremenske nepodudarnosti naročito izražen kod<br />
prehrambenih proizvoda (npr. branje plodova i kasnija<br />
konzumna zrelost;)<br />
Ključne odluke u veži skladištenja:<br />
1. Da li osnivati sopstvena skladišta i koliko njih<br />
2. Da li skladištenje poveriti specijalizovanom privrednom<br />
subjektu<br />
4
SKLADIŠNO POSLOVANJE<br />
POJAM SKLADIŠTA<br />
1. Ako preduzeće odluči da formira sopstvenu mrežu<br />
skladišta, njihov broj i veličina treba da budu optimalni,<br />
usklañeni sa nabavnom, prodajnom i transportnom<br />
politikom<br />
<br />
Ako se formira manji broj skladišta od optimalnog,<br />
troškovi će biti manji, meñutim oni tada praktično<br />
samo “menjaju” lokaciju (sa skladištenja prelaze na<br />
prodaju ili nabavku)<br />
<br />
Ako se formira veći broj skladišta od optimalnog,<br />
troškovi samog skladištenja će biti veći<br />
2. Ako preduzeće koristi tuña (javna) skladišta, plaća<br />
visoku cenu zakupa, obezbeñenja, osiguranja, čuvanja,<br />
kontrole kvaliteta ...<br />
5
SKLADIŠNO POSLOVANJE<br />
VRSTE SKLADIŠTA<br />
Različiti kriterijumi za podelu skladišta:<br />
1. Prema vremenu skladištenja:<br />
<br />
<br />
trajna i<br />
povremena skladišta<br />
2. Prema lokaciji skladišta<br />
<br />
<br />
interna (unutar preduzeća, neposredno uz proizvodne<br />
pogone) i<br />
eksterna (blizu potencijalnih velikih kupaca)<br />
3. Prema veličini skladišta<br />
<br />
<br />
<br />
velika (centralna),<br />
srednja i<br />
mala (priručna)<br />
6
SKLADIŠNO POSLOVANJE<br />
VRSTE SKLADIŠTA<br />
4. Prema vrsti robe koja se skladišti<br />
Skladišta sirovina, poluproizvoda, gotovih proizvoda,<br />
opreme, alata, pribora, ambalaže itd<br />
5. Prema funkciji i značaju skladišta<br />
<br />
Nabavna, prodajna, konsignaciona<br />
Glavna, pomoćna, priručna, specijalna i prihvatna<br />
6. Prema načinu gradnje skladišta<br />
Zatvorena, poluzatvorena, otvorena, silosi, hlañenje i<br />
grejanje, vinski podrumi, tankovi, zemni podrumi<br />
Od tvrdog materijala (beton, cigla, kamen), od čelika<br />
(cisterne, kontejneri), od plastičnih materijala (cisterne,<br />
hladnjače, kontejneri, burad, posude), od drveta (kace,<br />
burad, cisterne)<br />
7
SKLADIŠNO POSLOVANJE<br />
ORGANIZACIJA SKLADIŠTA<br />
<br />
Sa makro-aspekta, skladišna služba organizaciono može da<br />
bude:<br />
– U sastavu nabavne službe<br />
– U sastavu prodajne službe<br />
– U okviru tehničko-tehnološkog sektora<br />
– Posebna organizaciona jedinica<br />
<br />
Sa mikro-aspekta, skladišna služba može biti organizovana kao:<br />
– Centralizovana<br />
– Decentralozovana<br />
– Kombinovana<br />
8
SKLADIŠNO POSLOVANJE<br />
ORGANIZACIJA SKLADIŠTA<br />
<br />
<br />
<br />
Kod centralizovanog skladišta, skladištenje robe se<br />
obavlja na jednom mestu, bez obzira na broj proizvodnih<br />
pogona, nabavnih i prodajnih službi<br />
Decentralizovano organizovano skladište – svaka<br />
proizvodna, prodajna i nabavna jedinica ima svoje<br />
posebno skladište<br />
Kombinovano organizovano skladište – podrazumeva<br />
dogovor i podelu roba izmeñu jedinica koje koriste<br />
skladište; dogovor se odnosi na odreñivanje vrste i<br />
količine roba koje će se centralizovano skladištiti (robe i<br />
materijali koje svi koriste); specifične robe i materijale<br />
skladišti svaka jedinica posebno<br />
9
SKLADIŠNO POSLOVANJE<br />
ORGANIZACIJA SKLADIŠTA<br />
<br />
<br />
<br />
Centralizovano skladište ima niže troškove skladištenja,<br />
ali se povećavaju troškovi nabavke i troškovi prodaje;<br />
prodaja teže snabdeva kupce (roba dislocirana od<br />
kupaca)<br />
Decentralizovano skladište – povećavaju se troškovi<br />
skladištenja i broj skladišnog osoblja; bolje se čuvaju i<br />
koriste specifični materijali nego u slučaju centralnog<br />
skladišta<br />
Kombinovana varijanta skladištenja omogućava<br />
korišćenje prednosti oba modela i eliminisanje njihovih<br />
nedostataka<br />
10
SKLADIŠNO POSLOVANJE<br />
KORIŠĆENJE SKLADIŠTA<br />
<br />
<br />
Skladišni prostor se uglavnom može koristiti za više<br />
namena – važna karakteristika jer se tako efikasnije<br />
koristi ukupna površina skladišta, racionalnije se koristi<br />
skladišna oprema, smanjuje se radna snaga<br />
Moguća funkcionalna podela skladišnog prostora<br />
- Prostor skladišta za smeštaj robe<br />
- Prostor za kretanje (saobraćajnice)<br />
- Prijemni prostor<br />
- Prostor za izdavanje robe<br />
- Kancelarijski prostor<br />
11
SKLADIŠNO POSLOVANJE<br />
KORIŠĆENJE SKLADIŠTA<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Osnovni indikator za utvrñivanje veličine skladišta je prostor<br />
za skladištenje robe (količina robe x potreban prostor);<br />
indikator je uopšten, modifikacije zavise od vrste robe i<br />
načina njenog skladištenja<br />
Da bi se dobila ukupna površina potrebna za skladištenje,<br />
proračunatom osnovnom prostoru za skladištenje robe,<br />
dodaje se prostor za saobraćajnice i prolaze, prostor za<br />
prijem i izdavanje robe i kancelarijski prostor<br />
U zavisnosti od vrste materijala koji se skladišti, skladišni<br />
prostor se računa i izražava u površinskim ili zapreminskim<br />
jedinicama mere<br />
Racionalnost skladišnog poslovanja zavisi od unutrašnje<br />
organizacije skladišta<br />
12
SKLADIŠNO POSLOVANJE<br />
KORIŠĆENJE SKLADIŠTA<br />
<br />
Koeficijent iskorišćenja skladišta se računa kao odnos<br />
neto skladišne površine (prostor za smeštaj robe) i<br />
ukupne (bruto) skladišne površine (ili zapremine)<br />
K = i<br />
P<br />
P<br />
neto<br />
bruto<br />
K i – koeficijent iskorišćenja skladišta<br />
P neto – neto površina za smeštaj robe<br />
P bruto – bruto površina skladišta<br />
13
SKLADIŠNO POSLOVANJE<br />
KORIŠĆENJE SKLADIŠTA<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Za projektovanje savremenog skladišta potreban interdisciplinaran<br />
pristup<br />
Često površina saobraćajnica i prolaza zauzima i do 50% ukupne<br />
površine za smeštaj robe;<br />
Širina, dužina i način projektovanja saobraćajnica i prolaza moraju<br />
biti takvi da se roba može nesmetano složiti, uzeti i izneti sa<br />
skladišta, ali uz uslov da je u isto vreme površina saobraćajnica<br />
minimalna<br />
Postoje različiti modeli razmeštaja redova za smeštaj robe i<br />
puteva u skladištu<br />
Broj redova i saobraćajnica zavisi od vrste robe i načina slaganja<br />
Redovi za smeštaj robe i saobraćajnice se mogu izvesti kao parni<br />
i neparni<br />
14
SKLADIŠNO POSLOVANJE<br />
KORIŠĆENJE SKLADIŠTA<br />
Unutrašnji raspored skladišta najčešće je:<br />
1. Linijski (smeštaj robe u police ili rafove pravolinijski,<br />
jedna pored druge ili jedna na drugu)<br />
2. Potkovičasti ili “U” profil (glavna saobraćajnica je u<br />
obliku potkovice odnosno slova U, a sporedni hodnici ili<br />
prolazi idu poprečno u odnosu na glavnu saobraćajnicu<br />
3. Riblja kost (glavna saobraćajnica je na sredini a<br />
pomoćne su od sredine u stranu, pod odreñenim<br />
uglom)<br />
15
SKLADIŠNO POSLOVANJE<br />
SKLADIŠNA EVIDENCIJA<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Količina robe u skladištu se stalno menja – svaki dan se neka<br />
količina odreñeneih roba izdaje i prima<br />
Često stvarna količina robe na skladištu ne odgovara<br />
knjigovodstvenom stanju – potrebni inventari (popisi) nekoliko<br />
puta godišnje – do razlike izmeñu stvarnog i knjigovodstvenog<br />
stanja dolazi usled nepreciznog brojanja, kaliranja robe, rastura i<br />
loma robe, kraña...<br />
Ručno voñenje evidencije – svaka kutija (paket, sanduk) sa više<br />
komada imaju odgovarajuću viseću ili ležeću karticu (naziv,<br />
kataloški broj, datum, stanje)<br />
Poluautomatsko voñenje evidencije – roba se fizički obeležava<br />
visećim ili ležećim karticama, a obrada stanja, naziva, broja itd. se<br />
vrši automatski (pomoću računara)<br />
Automatsko voñenje evidencije – elektronska obrada podataka<br />
(ureñaji za prenos i odlaganje su automatski i povezani sa<br />
računarom, roba se obeležava nekim od kodova, npr. EAN kod)<br />
16
SKLADIŠNO POSLOVANJE<br />
TEHNIKA SKLADIŠTENJA<br />
Prijem robe u skladište<br />
<br />
Nekoliko različitih mogućnosti, u zavisnosti koja roba je<br />
u pitanju i ko je dostavlja na skladištenje:<br />
1. Prijem nabavljene robe i repromaterijala<br />
2. Prijem gotovih proizvoda<br />
3. Prijem alata, opreme i pribora<br />
17
SKLADIŠNO POSLOVANJE<br />
TEHNIKA SKLADIŠTENJA<br />
1. Prijem nabavljene robe i repromaterijala – obavlja se obično<br />
putem prijemnog odeljenja u skladištu<br />
Nabavka obavezna da robu nabavi i sa potrebnom<br />
dokumentacijom dopremi do skladišta<br />
<br />
Prijemno odeljenja skladišta obavlja kvantitativni i<br />
kvalitativni prijem nabavljene robe i uporeñuje stanje iz<br />
dokumenata sa stvarnim stanjem robe koja se predaje na<br />
skladištenje<br />
Prijemno odeljenje nabavci predaje uredno popunjenu<br />
prijemnicu robe u jednom ili više primeraka, a odreñeni<br />
broj ovih dokumenata prosleñuje i računovodstvu radi<br />
evidentiranja zaliha<br />
Posebno se prima i odlaže kupljeni repromaterijal, a<br />
posebno ostala roba<br />
18
SKLADIŠNO POSLOVANJE<br />
TEHNIKA SKLADIŠTENJA<br />
2. Prijem gotovih proizvoda – obavlja prijemno odeljenje skladišta a<br />
predaju gotovih proizvoda služba proizvodnje<br />
Kontrola kvaliteta je obično u sastavu proizvodnje, a može biti i u<br />
sastavu skladišne službe<br />
Služba za kontrolu kvaliteta izdaje ateste o kvalitetu i potvrdu o<br />
kvalitetu gotovih proizvoda<br />
Postupak skladištenja isti kao i kod prijema nabavljene robe i<br />
repromaterijala<br />
3. Prijem ureñaja, alata, opreme i pribora – u saradnji nabavke i<br />
skladištenja<br />
Složen posao jer se vrši pojedinačno i za sve se formira posebna<br />
dokumentacija<br />
Neophodna pomoćna transportna sredstva, više ljudi za<br />
manipulaciju i smeštaj, stručnjaci za uputstva o načinu<br />
manipulacije i načinu skladištenja<br />
19
SKLADIŠNO POSLOVANJE<br />
TEHNIKA SKLADIŠTENJA<br />
Izdavanje robe iz skladišta<br />
<br />
<br />
<br />
Redosled prijema robe diktira nabavka, dok skladišna<br />
služba utiče na redosled izdavanja robe iz skladišta<br />
Ako se ne poštuje redosled izdavanja robe, roba koja je<br />
ranije nabavljena i skladištena gubi na kvalitetu (kalo,<br />
rastur, lom) – zato se mora poštovati redosled i izdavati<br />
prvo roba koja je ranije uskladištena<br />
Osmišljeni su mnogobrojni modeli koji regulišu pravilno<br />
izdavanje robe iz skladišta<br />
20
SKLADIŠNO POSLOVANJE<br />
TEHNIKA SKLADIŠTENJA<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Ako je roba spakovana i skladištena u sanducima, kaletama<br />
i paletama, svaki paket dobija svoj redni broj i slaže se tako<br />
da se po tom redosledu vrši i izdavanje<br />
Ako se roba slaže u redove ili gomile, oni se obeležavaju i<br />
roba se kasnije po tom redosledu izdaje sa skladišta<br />
Roba valjkastog, šipkastog oblika skladišti se pod nagibom<br />
koji omogućava da roba koja je prva skladištena prva i<br />
“izlazi” iz skladišta<br />
Ako su karakteristike robe takve da se mora skladištiti u<br />
prostorije, cisterne, silose ili kontejnere, ovi objekti se<br />
obeleže redosledom ulaza koji se poštuje i prilikom<br />
izdavanja robe<br />
21