NZZ glasnik - kolovoz 2008 - - 936.7 KB
NZZ glasnik - kolovoz 2008 - - 936.7 KB
NZZ glasnik - kolovoz 2008 - - 936.7 KB
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Glasnik<br />
Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj RH<br />
Kolovoz, <strong>2008</strong>.<br />
Rokovi prijave na natječaje u listopadu<br />
U ovom broju:<br />
ROKOVI PRIJAVE NA<br />
NATJEČAJE<br />
ESF programi<br />
Predstavljamo<br />
program<br />
GOST<br />
U srijedu 15. listopada <strong>2008</strong>. godine<br />
u 23:59 sati istječe zadnji ovogodišnji<br />
rok prijave na natječaje<br />
Zaklade.<br />
Otvoreni su natječaji PostDoc, Senior,<br />
Gost i Povratnik u području Priljeva<br />
mozgova, a čiji je cilj omogućiti<br />
mobilnost znanstvenika na svim<br />
razinama te dolazak i posjete<br />
iskusnih hrvatskih i stranih<br />
znanstvenika u Hrvatsku kako bi<br />
proveli istraživanja i izobrazbu<br />
studenata i znanstvenika.<br />
Natječaji Stipendije<br />
za doktorande i Nacionalni<br />
tečajevi i<br />
ljetne škole za doktorande<br />
namijenjeni<br />
su izobrazbi i mobilnosti<br />
doktoranda dok<br />
natječajem Partnerstvo<br />
u temeljnim<br />
istraživanjima Zaklada<br />
potiče<br />
suradnju između znanstvenih ustanova<br />
i industrije i poduzetništva te<br />
povećanje izvanproračunskog udjela<br />
ulaganja u temeljnim istraživanjima.<br />
Upravni je odbor objavio i novi natječaj<br />
Međunarodni suradni skupovi kojim potičemo<br />
jačanje suradnje hrvatskih i stranih<br />
istraživačkih grupa u pripremi znanstvene<br />
suradnje i zajedničkih projekta te<br />
drugog kruga natječaja Izgradnja hrvatskoga<br />
strukovnog nazivlja kojim nastojimo<br />
potaknuti rad na stvaranju, usustavljivanju<br />
i usklađivanju hrvatskoga strukovnog<br />
nazivlja, organizaciji terminoloških<br />
radionica te izobrazbi stručnjaka koji<br />
će sustavno voditi brigu o hrvatskome<br />
nazivlju.<br />
Sve informacije o ciljevima natječaja te<br />
načinu prijave dostupne su na službenim<br />
stranicama.<br />
Također, podatke o projektima koje<br />
Zaklada financira možete pronaći u bazi<br />
<strong>NZZ</strong> projekata.<br />
• Baza<br />
evaluatora<br />
• Otvoreni<br />
natječaji<br />
• Godišnje izvješće<br />
2007.<br />
Otvoreni rokovi prijave na programe ESF-a<br />
Podsjećamo vas da je Europska znanstvena zaklada (ESF) objavila poziv za<br />
sudjelovanje u 19 novih Programa istraživačkih umrežavanja (ESF Research<br />
Networking Programmes) koji će biti pokrenuti u 2009. godini. Znanstvenici<br />
zainteresirani za sudjelovanje u nekom od navedenih programa <strong>NZZ</strong>-u se trebaju<br />
javiti putem Prijavnog obrasca – Programi istraživačkog umrežavanja najkasnije<br />
do 30. rujna <strong>2008</strong>. godine.<br />
Nadalje, ESF je objavio natječaj za predlaganje tema novih istraživačkih programa.<br />
Prijave se primaju putem službenih stranicama ESF-a do 23. listopada<br />
<strong>2008</strong>. godine, do 16:00 sati.
Godina 3., Broj 8<br />
2<br />
TREĆI EUROPEAN SCIENCE OPEN FORUM U BARCELONI<br />
ESOF <strong>2008</strong> – pet dana znanstvene komunikacije<br />
Šarolikost tema i zvučna imena europske<br />
znanstvene zajednice na treći su ESOF privukli<br />
znanstvenike svih generacija, političare, znanstvene<br />
menadžere, poduzetnike i industrijalce,<br />
inovatore, novinare, predstavnike ureda za odnose<br />
s javnošću, a u bogatom programu svaki je<br />
sudionik ESOF-a zasigurno mogao naći sebi zanimljivu<br />
temu pa tako i programske koordinatorice<br />
<strong>NZZ</strong>-a Janja Trkulja i Ana Ravnić Perfido.<br />
Osim dobro posjećenih znanstvenih predavanja,<br />
na kojima se ove godine govorilo o ljudskom umu<br />
i ponašanju, otvorenom društvu i otvorenoj znanosti,<br />
ljudskom tijelu, nanotehnologiji, hrani,<br />
energiji, odnosu znanosti i umjetnosti te znanstvenoj<br />
komunikaciji, veliku je pozornost znanstvenika,<br />
pogotovo mlađih, privukao program<br />
posvećen izgradnji znanstvene karijere.<br />
Dok su ključna predavanja na spomenute teme<br />
održala velika imena europske znanosti poput Sir<br />
Davida Kinga, koji je govorio o izazovima okoliša<br />
u 21. stoljeću, zatim Pierra Magistettija s Instituta<br />
za mozak u Švicarskoj koji je održao predavanje<br />
pod naslovom „Pogledajte u svoj mozak” te<br />
Garryja Gilmorea sa Sveučilišta u Camebridgeu i<br />
Teijindera Virdeeja iz CERN-a na temu svemira i<br />
realnosti, predavanja manje poznatih imena, ali<br />
vrlo zvučnih naslova također su u pravilu bila<br />
popunjena.<br />
Tijekom znanstvenih su predavanja iznesene<br />
zanimljivosti i otvorena pitanja vezana uz najnovija<br />
znanstvena otkrića, dok se u sekciji posvećenoj<br />
znanosti i<br />
medijima, uz<br />
upute za pristup<br />
znanstvenoj komunikaciji<br />
te uz<br />
naglašavanje<br />
njezine važnosti,<br />
izneseni su i u<br />
nas često spominjani<br />
problemi –<br />
nepovjerljivost<br />
znanstvenika<br />
koja rezultira<br />
njihovim nevoljkim<br />
predstavljanjem<br />
svojih istraživanja<br />
i aktivnosti u<br />
medijima (iako su istraživanja<br />
pokazala da se greške<br />
događaju u vrlo malom<br />
broju slučajeva te da<br />
one nisu ključne za bit<br />
članka), pritisak medijskih<br />
kuća na novinare u<br />
potrazi za senzacijom te<br />
problemi ureda za odnose<br />
s medijima čije su<br />
objave za javnost, nastale u skladu sa „zakonima<br />
tržišta”, nerijetko previše senzacionalističke.<br />
Potreba za podučavanjem znanstvenika znanstvenoj<br />
komunikaciji na zanimljiv i duhovit način obrazložena<br />
je i tijekom praktičnog predavanja pod<br />
naslovom „Postanite proaktivni! Interaktivno predavanje<br />
o preuzimanju inicijative i javnoj komunikaciji”,<br />
koje su održali Frank Burnet, prvi profesor<br />
znanstvene komunikacije u Velikoj Britaniji<br />
te direktor tvrtke Graphic Science što se bavi<br />
projektima predstavljanja znanosti ciljanoj publici,<br />
i Andrew Moore, programski menadžer<br />
EMBO-a.<br />
Prema Burnetovim riječima, cilj je znanstvene<br />
komunikacije izgraditi povjerenje javnosti prema<br />
znanosti. Budući da je prosječan čovjek zadivljen<br />
znanstvenim otkrićima, a divljenje podrazumijeva<br />
nepoznavanje teme te to neznanje uzrokuje<br />
strah, Burnet predlaže izgradnju povjerenja u<br />
javnosti pristupom ciljanim skupinama, što je<br />
ilustrirao dosadašnjim iskustvima skretanja pažnje<br />
na znanost i eksperimente posjetiteljima britanskih<br />
pubova.<br />
Naime, Burnet tvrdi da je ljudima lakše pristupiti<br />
na mjestu na kome su opušteni, što je obrazložio<br />
iskustvom u organizaciji dana otvorenih vrata<br />
sveučilišta i instituta, koji su, iako su posjećeni,<br />
kao inicijativa manjkavi zbog selekcije publike<br />
koju mahom čine studenti ili ljudi vezani uz takve<br />
ustanove. Nakon slikovitih Burnetovih prikaza,<br />
mladim je znanstvenicima u publici na praktičnom<br />
primjeru pojašnjeno kako bi trebala izgledati<br />
idealna komunikacija s novinarima i općenito s<br />
osobama koje nisu znanstvenici. Ključ je zanimljivog<br />
opisa vlastitog istraživanja, pojasnio je<br />
Moore, naglasak na osobnom cilju s kojim se provodi<br />
istraživanje, na onome što se nastoji otkriti,<br />
dok su u drugom planu većini nejasne metode<br />
rada.
Godina 3., Broj 8<br />
3<br />
Rezime svih predavanja na temu znanost i mediji<br />
bilo je predavanje „Pritisak u izvještavanju o<br />
istraživanjima”, a nakon što su prikazani i pojašnjeni<br />
različiti oblici pritiska - pritisak uređivačke<br />
politike, pritisak preduhitrivanja matične ustanove<br />
u objavi rezultata istraživanja, pritisci vlasti<br />
ili fundacija koji financiraju istraživanja, zaključeno<br />
je da se unatoč svemu znanstvenici ne trebaju<br />
bojati istupa u medijima, niti svoju neeksponiranost<br />
pravdati izbjegavanjem banalizacije<br />
vlastitoga rada. Još je jednom naglašeno kako<br />
znanstveni rad treba biti pojednostavljen da bi<br />
bio razumljiv široj publici, a znanstvenicima je<br />
izneseno kako rijetko istupanje u javnosti dijela<br />
znanstvenih krugova daje dovoljno prostora uvijek<br />
istim, često senzacionalističkim temama.<br />
Kompromis o pojednostavljivanju „znanosti” na<br />
koji bi trebali pristati znanstvenici, složili su se<br />
britanski novinari i znanstvenici u publici, rezultat<br />
je shvaćanja da su mediji, a pogotovo dnevne<br />
novine, sredstvo informiranja, a ne edukacijsko<br />
sredstvo. Kako ne bi zbunjivali javnost kontradiktornim<br />
informacijama koje dugoročno vode do<br />
niske čitanosti vijesti o istraživanjima, predstavnici<br />
medija trebaju shvatiti da u rezultatima istraživanja<br />
ne mogu tražiti apsolutnu istinu, koja<br />
je u znanosti nemoguća, te bi rezultate istraživanja<br />
trebali predstavljati kao takve, a ne kao otkrića<br />
koja mijenjaju svijet.<br />
Bez obzira na razlike u odnosu prema medijima<br />
koje postoje od zemlje do zemlje, sve su rasprave<br />
o odnosu medija i znanosti zaključene istim<br />
preporukama - suradnja i korektnost su ključ<br />
uspjeha.<br />
IPRO <strong>2008</strong>. u Opatiji<br />
Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj RH<br />
(<strong>NZZ</strong>), u suradnji s Mađarskim znanstvenim fondom (OTKA), organizira prvi<br />
sastanak ustanova iz središnje Europe koje financiraju znanstvena istraživanja,<br />
a kako bi raspravljali o važnim pitanjima i problemima evaluacije znanstvenih<br />
projekata i standardizacije znanstvenih područja.<br />
Sastanak pod nazivom International Peer Review in Central Europe (IPRO)<br />
bit će održan 24. rujna <strong>2008</strong>. godine u Opatiji.<br />
Više o sastanku i sudionicima možete pronaći na službenoj IPRO stranici:<br />
www.ipro.nzz.hr.
Volume 3, Broj 8<br />
4<br />
Predstavljamo rezultate projekta<br />
Program: Gost<br />
Voditelj: prof. dr. Jakša Cvitanić,<br />
California Institute of Technology<br />
Projekt: Nalaženje optimalnih financijskih<br />
ugovora uz pomoć matematičkih modela<br />
Ustanova: Sveučilište u Zagrebu,<br />
Prirodoslovno-matematički fakultet,<br />
Matematički odjel<br />
Jedan od glavnih ciljeva projekta je bio rad na<br />
knjizi „Contract Theory in Diffusion Models“ i<br />
veliki dio posla je uspješno obavljen. Naročito<br />
je bilo korisno što je materijal pisan za knjigu<br />
istovremeno korišten za predavanja doktorskog<br />
kolegija „Teorija Ugovora“ na PMF-u tako da su<br />
reakcije studenata pomogle da se knjiga bolje<br />
strukturira i da se poboljša prezentacija materijala.<br />
Uspješno je obavljen rad na osam znanstvenih<br />
članaka, od kojih je pet poslano vrhunskim međunarodnim<br />
časopisima za potencijalno objavljivanje<br />
i jedan od njih je u međuvremenu prihvaćen<br />
za publikaciju. Dva od tih članaka su još u<br />
nedovršenoj formi, a još jedan će uskoro biti<br />
dovršen kada se obrade podaci vezani uz članak.<br />
Taj članak je možda bio najinteresantniji dio<br />
projekta, rad na njemu je obavljen s prof. Hrvojem<br />
Šikićem s Matematičkog odjela PMF-a i<br />
prof. Sonjom Radas s Ekonomskog Instituta u<br />
Zagrebu. Cilj ovog projekta je konstrukcija matematičkog<br />
modela kako bi se odgovorilo na pitanje<br />
kada je optimalno za male firme da uđu u<br />
zajedničke poslovne projekte s velikim firmama,<br />
kao na primjer kad firma poput Plive razvija<br />
novi lijek i uđe u suradnju sa velikom globalnom<br />
farmaceutskom kompanijom. Teoretske rezultate<br />
sada treba još testirati na podatcima o kooperativnim<br />
projektima farmaceutskih i biotehnoloških<br />
firmi. Ovaj dio projekta je otvorio nova<br />
pitanja i perspektive i planirano je nastaviti suradnju<br />
i rad na dodatnim člancima i aplicirati za<br />
sredstva za obostrane posjete nas suradnika i<br />
naših studenata, dakle posjete u Hrvatskoj i u<br />
SAD-u.<br />
Tijekom doktorskog kolegija, svaki student je<br />
prezentirao i diskutirao jedan od nedavnih članaka<br />
iz teorije ugovora, pisanih od vrhunskih<br />
svjetskih stručnjaka i time su studenti dobili<br />
uvid u relevantne moderne znanstvene probleme<br />
iz ovog područja i otvorena su im vrata za<br />
osobna istraživanja. Uz moju pomoć, četiri od<br />
sedam studenata se prijavilo za ljetnu školu iz<br />
matematičkih financija u Francuskoj gdje će<br />
vrhunski stručnjaci održavati predavanja. Za<br />
sada se zna da će najmanje jedan od tih studenata<br />
izabrati doktorsku tezu iz područja kojima<br />
se ja bavim i takvi studenti će ostati u vezi sa<br />
mnom. Također postoji mogućnost da se u budućnosti<br />
organiziraju kratki intenzivni kolegiji<br />
na doktorskom studiju Matematičkog odjela<br />
PMF-a, koje bih mogao predavati uz kraće posjete.<br />
Još jedna korisna i ugodna aktivnost tijekom<br />
projekta je bilo organiziranje jednodnevne konferencije<br />
hrvatskih „kvantova“, naime djelatnika<br />
u financijskoj industriji koji imaju diplomu iz<br />
matematike ili drugih kvantitativnih područja.<br />
„Croatian Quants Day“ je privukao oko 150 osoba<br />
u publici, što studenata, što djelatnika iz<br />
financijskih firmi. Uz moju pomoć, kao predavači<br />
su dovedeni neki od vrhunskih svjetskih stručnjaka<br />
iz financijske prakse i teorije, uključujući<br />
i predavača zaposlenog u hedge-fondu<br />
„Renaissance Technologies“ iz SAD-a, najuspješnijeg<br />
hedge-fonda u povijesti. Konferencija je<br />
bila izuzetno popularna, jako je doprinijela uspostavljanju<br />
veza hrvatskih istraživača i studenata<br />
kako sa industrijom, tako i s inozemstvom i<br />
odlučeno je da postane tradicija. Planiram i u<br />
budućnosti pomagati u organizaciji te konferencije.
Volume 3, Broj 8<br />
5<br />
Nacionalna zaklada za znanost, visoko<br />
školstvo i tehnologijski<br />
razvoj RH<br />
Glavni urednik:<br />
Pero Lučin<br />
Trg braće Mažuranić 10<br />
51000 Rijeka<br />
T 051/ 406 587<br />
F 051/406 585<br />
E josipa@nzz.hr<br />
Uredništvo:<br />
Josipa Bađari<br />
Ana Ravnić Perfido<br />
Sandra Milovanović
Change language