24.11.2014 Views

Saša Vitošević, savetnik za poljoprivredu ministra, Ministarstvo ...

Saša Vitošević, savetnik za poljoprivredu ministra, Ministarstvo ...

Saša Vitošević, savetnik za poljoprivredu ministra, Ministarstvo ...

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

PANEL 1: BITKA ZA TRŽIŠTE: KAKO ŠTO BOLJE ISKORISTITI<br />

PROIZVODNE I IZVOZNE POTENCIJALE POLJOPRIVREDE I<br />

PREHRAMBENE INDUSTRIJE SRBIJE<br />

Konkurentnost kao preduslov <strong>za</strong> jačanje izvoznog potencijala<br />

poljoprivrede i prehrambene industrije<br />

Saša Vitošević, <strong>savetnik</strong> <strong>ministra</strong> finansija i privrede


FAKTORI KOJI BITNO UTIČU NA KONKURENTNOST<br />

POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA<br />

‣ Primenom inovacija, novih tehnologija i znanja<br />

smanjuju se proizvodni troškovi a povećavaju prinos i<br />

kvalitet;<br />

‣ Jačanjem institucija (standardi kvaliteta, sistem<br />

kontrole zdrastvene bezbednosti hrane, itd.);<br />

‣ Carinska i poreska politika, politika deviznog kursa,<br />

politika kamatnih stopa i međunarodni trgovinski<br />

sporazumi;<br />

‣ Politika podsticaja u poljoprivredi (agrarna politika).


PRIMENA INOVACIJA, NOVIH TEHNOLOGIJA I ZNANJA<br />

Svi znamo koliki su nam<br />

prinosi i produktivnost a u<br />

Srbiji se edukacijom,<br />

istraživanjem i primenom<br />

nauke u poljoprivredi bavi:<br />

- 4 fakulteta<br />

- 4 naučna instituta<br />

- 11 istraživačkorazvojnih<br />

instituta<br />

- 12 istraživačkorazvojnih<br />

centara<br />

- 34 republičkih i<br />

pokrajinskih<br />

savetodavnih stanica<br />

12000<br />

10000<br />

8000<br />

6000<br />

4000<br />

2000<br />

0<br />

346 498 866<br />

9536<br />

6 191 2<br />

Projekti tehnološkog razvoja “Biotehnologija i poljoprivreda”<br />

(period istraživanja 2006 - 2010 )


KAKO SE U RAZVIJENIM ZEMLJAMA VRŠI TRANSFER ZNANJA U<br />

POLJOPRIVREDI<br />

Sistem nacionalnih<br />

poljoprivrednih instituta<br />

National Agricultural Research<br />

System, NARS<br />

Sistem znanja I informacija u<br />

poljoprivredi<br />

Agicultural Knowledge<br />

Information System, AKIS<br />

1960 - 1970 1980 - 2000 2000 – 2012<br />

Učesnici Instituti, savetodavna služba Instituti, savetodavna služba,<br />

poljoprivrednici<br />

Sistem inovacija u poljoprivredi<br />

Agricultural Innovation System, AIS<br />

Veliki broj učesnika: poljoprivrednici,<br />

instituti, privatna i državna savetodavna<br />

služba, mediji, konsultantske kompanije,<br />

prodavci inputa…<br />

Rezultat Nova tehnologija (rad u<br />

nacionalnom časopisu)<br />

Primena novih tehnologija i<br />

inovacije<br />

Uloga politike Definisanje prioriteta Povezivanje istraživanja,<br />

savetodavne službe i obrazovanja<br />

Različite vrste inovacija*<br />

Podrška inovativnosti<br />

Model jačanja<br />

kapaciteta<br />

Jačanje infrastrukture i jačanje<br />

ljudskih kapaciteta<br />

Jačanje komunikacije između svih<br />

u sistemu (instituta, savetodavne<br />

službe, poljoprivrednika)<br />

Stvaranje povoljnog okruženja <strong>za</strong><br />

inovacije


IZGRADNJA I JAČANJE INSTITUCIJA<br />

‣ Uprava <strong>za</strong> agrarna plaćanja;<br />

‣ Sistem nacionalne referentne laboratorije;<br />

‣ Uvođenje standarda kvaliteta i zdravstvene<br />

bezbednosti hrane;<br />

‣ Reforma sistema robnih rezervi;<br />

‣ Jačanje inspekcijskih službi;


CARINSKA POLITIKA I MEĐUNARODNI TRGOVINSKI SPORAZUMI<br />

ŠTA NAS OČEKUJE ............<br />

•BiH neće moći da izvozi proizvode u Hrvatsku............<br />

• Hrvatska će imati carine na izvoz na tržište BiH i Srbije........<br />

•Srbija će imati smanjenu konkurenciju na tržištu BiH...........<br />

• Hrvatska će imati potupno drugačiju strukturu subvencija koja će uticati na promene u<br />

konkurentnosti i samim tim trgovini ............<br />

• Primena SSP-a do 2014. godine.......................<br />

•Članstvo u WTO......................<br />

ŠTA MORAMO DA URADIMO............<br />

• Da hitno pokrenemo inicijativu <strong>za</strong> produženje perioda liberali<strong>za</strong>cije <strong>za</strong> pojedine poljoprivredne<br />

proizvode (mleko, meso itd.)<br />

• Da preispitamo standarde kvaliteta i pravilnike o kvalitetu koji se primenjuju prilikom uvo<strong>za</strong><br />

prehrambenih proizvoda iz zemalja izvan EU.<br />

• Da se pomogne privrednicima da plasiraju svoje proizvode koristeći sporazume o slobodnoj<br />

trgovini koje imamo sa Ruskom federacijom i drugim zemljama.


Poređenje izvo<strong>za</strong> poljoprivrednih proizvoda po ha Srbije, BiH i Hrvatske sa<br />

prosečnim izvozom NMS i EU 15 zemalja (prosek 2005-2010)<br />

4.5<br />

4<br />

3.5<br />

3<br />

6,385.71<br />

2.5<br />

2<br />

1.5<br />

1<br />

2,596.18<br />

0.5<br />

0<br />

313.77<br />

502.61<br />

992.73<br />

107.89<br />

301.57<br />

-0.5<br />

-0.1 -0.05 0 0.05 0.1 0.15 0.2<br />

Bosna I Hercegovina Srbija Hrvatska CEFTA NMS EU EU-15<br />

Niži od prosečnog svetskog indeksa rasta Viši od prosečnog svetskog indeksa rasta<br />

Bubble size = izvoz po zemljama


Trendovi u izvozu voća<br />

1.80%<br />

1.60%<br />

1.40%<br />

1.20%<br />

1,426,556,052<br />

1.00%<br />

0.80%<br />

0.60%<br />

0.40%<br />

263,584,554<br />

0.20%<br />

134,989,731<br />

17,853,177<br />

0.00%<br />

59,710,023<br />

18,113,952<br />

-0.20%<br />

-10% 0% 10% 20% 30% 40% 50%<br />

Average line index growth (2005 - 2009)<br />

B&H Serbia Croatia CEFTA NMS EU15


Index povečanja ukupne trgovine poljoprivrednim proizvodima u<br />

periodu 2000-2008<br />

8<br />

7<br />

6<br />

5<br />

4<br />

3<br />

2<br />

1<br />

0<br />

1.6<br />

2.8<br />

3.7 3.8<br />

4.4<br />

4.8<br />

5.6<br />

6.0<br />

6.5<br />

7.3 7.3 7.3<br />

Prosečan godišnji rast uvo<strong>za</strong> i<br />

izvo<strong>za</strong> u 12 NZČ<br />

30<br />

25<br />

20<br />

15<br />

10<br />

5<br />

0<br />

20.2<br />

17.8<br />

28<br />

26.6<br />

2000-2004 2005-2008<br />

Export<br />

Import<br />

Iskustvo svih zemalja, novih članica EU, je da se trgovina poljoprivrednim proizvodima<br />

povećava u oba pravca, kako posle liberali<strong>za</strong>cije a naročito po ulasku u EU


PORESKA POLITIKA, POLITIKA KURSA I POLITIKA KAMATNIH STOPA<br />

‣ Prag <strong>za</strong> ula<strong>za</strong>k poljoprivrednika u PDV sistem<br />

podignut je na 8 miliona dinara.<br />

‣ Pravo na nadoknadu PDV-a <strong>za</strong> poljoprivredna<br />

gazdinstva povećano je sa 5 na 8 %.<br />

‣ Politika deviznog kursa je stimulativna <strong>za</strong> uvoznike,<br />

a destimulativna <strong>za</strong> izvoznike.<br />

‣ Kamatne stope vrlo negativno utiču na<br />

konkurentnost poljoprivrednih proizvoda.<br />

‣ Priprema se reforma u segmentu oporezivanja<br />

poljoprivrednog zemljišta.


AGRARNA POLITIKA<br />

100.0<br />

90.0<br />

80.0<br />

Broj isporučitelja (000)<br />

Udio mlijeka I razreda (%)<br />

72.1<br />

79.9<br />

83.2<br />

91.5<br />

70.0<br />

60.0<br />

50.0<br />

58.8<br />

50.8<br />

49.3<br />

44.6<br />

57.5<br />

62.9<br />

40.0<br />

30.0<br />

20.0<br />

22.7<br />

37.2<br />

38.1<br />

32.0<br />

27.5<br />

23.7<br />

19.9<br />

14.8<br />

10.0<br />

0.0<br />

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 X/2011<br />

Unapređenje kvaliteta mleka Hrvatskoj


AGRARNI BUDŽET<br />

God Agrarni budžet Procenat od ukupnog Sopstveni prihodi %<br />

RSD % RSD<br />

2004 18,059,553,000 5.00% 2,085,000,000 10.35%<br />

2005 16,269,962,000 4.10% 2,713,600,000 14.29%<br />

2006 23,593,481,000 4.70% 3,950,401,020 14.34%<br />

2007 21,410,029,000 3.60% 4,685,722,714 17.96%<br />

2008 27,634,337,342 4.00% 5,261,031,735 15.99%<br />

2009 15,964,071,000 2.20% 10,726,385,000 40.19%<br />

2010 19,907,945,000 2.50% 5,713,865,000 22.30%<br />

2011 22,033,288,000 2.45% 10,560,020,000 32.40%<br />

2012 22,858,434,000 2.43% 26,627,056,000 53.81%<br />

Rebalansom budžeta <strong>za</strong> 2012 godinu obezbeđeno:<br />

‣ Zbog precenjenih prihoda nedostajalo je <strong>za</strong> reali<strong>za</strong>ciju preuzetih<br />

obave<strong>za</strong> ukupno 12,2 milijarde RSD<br />

‣ Agrarni budžet realno je uvećan i iznosi 26.115.137.000 RSD


CILJEVI MINISTARSTVA FINANSIJA I PRIVREDE 2012-2016 U<br />

SEGMENTU RAZVOJA POLJOPRIVREDE I RURALNOG RAZVOJA<br />

‣ Saradnja sa <strong>Ministarstvo</strong>m poljoprivrede na izradi Zakona<br />

o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju.<br />

‣ Uvećanje agrarnog budžeta tako da 2014. godine iznosi<br />

5% ukupnog budžeta Republike Srbije sa ciljem da trećina<br />

agrarnog budžeta bude podrška investicijama.<br />

‣ Tokom 2013. godine - reforma oporezivanja<br />

poljoprivrednog zemljišta.<br />

‣ Okončanje procesa restrukturiranja i privati<strong>za</strong>cije svih<br />

poljoprivrednih preduzeća koja trenutno u svom portfoliu<br />

imaju državno vlasništvo.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!