Metodološki opis istraživanja indeksa potrošačkih cijena - Monstat

Metodološki opis istraživanja indeksa potrošačkih cijena
Opšte informacije o istraživanju
Naziv istraživanja i svrha istraživanja
Indeks potrošačkih cijena se definiše kao mjera prosječne promjene cijena fiksne korpe roba i
usluga koje domaćinstvo kupuje u cilju zadovoljenja svojih potreba. Indeks mjeri promjenu
cijena u vremenu, pri čemu se za oba perioda koja se porede koristi struktura potrošnje baznog
perioda (Laspjerov tip indeksa).
Vrsta izvora
Osnovni izvor podataka su statistički izvještaji koje snimaju statističari MONSTAT-a u četiri
grada: Podgorica, Nikšić, Pljevlja i Kotor.
Institucija nadležna za izvor
Institucija koja je nadležna za izradu indeksa potrošačkih cijena je MONSTAT.
Odgovorna osoba
Odgovorne osobe za sprovođenje ovog istraživanja su načelnik odjeljenja makroekonomskih
bilansa Branka Šušić i Nataša Radunović samostalni savjetnik I.
Pravni osnov: nacionalni i međunarodni
Zakon o statistici i statističkom sistemu Crne Gore br. 69/2005 i plan statističkih istraživanja.
Ovo istraživanje koristi nacionalnu klasifikaciju koja je usklađena sa Evropskom klasifikacijom
COICOP.
Datum prve upotrebe kao izvora
Prva godina kada je istraživanje sprovedeno je 2007. god.
Datum na koji se odnosi ovaj izvještaj
Ovaj izvještaj se odnosi na 2008. god.
Upitnici korišćeni za snimanje cijena
Cijene se snimaju jednom mjesečno za sve proizvode u tačno definisanim terminima i to:
- Poljoprivredni proizvodi upitnik C- 11 15 -21
- Industrijsko neprehrambeni upitnik C- 13 3 -10
- Industrijsko prehrambeni upitnik C- 12 11 -14
- Usluge upitnik C- 14 14 - 16
Proizvodi za koje se cijene prikupljaju centralizovano - 15. u mjesecu.
Cilj istraživanja
Indeks potrošačkih cijena predstavlja međunarodno uporedivu mjeru inflacije.
1

Definicija cijena
Cijena na malo koja je osnova za obračun ovih indeksa predstavlja maloprodajnu cijenu
proizvoda i sadrži sve poreze i takse koje se plaćaju u prometu na malo. Drugim riječima to je
cijena koju potrošač plaća u momentu kada kupuje robu.
Osnovni elementi za obračun indeksa
Geografski obuhvat
Obuhvaćena je teritorija Crne Gore.
Obuhvat stanovništva
Obuhvaćena je potrošnja svih privatnih domaćinstava stalno nastanjenih na ekonomskoj teritoriji
zemlje. Nije obuhvaćena potrošnja kolektivnih domaćinstava, kao ni potrošnja nerezidenata.
Klasifikacija
COICOP HICP je klasifikacija roba i usluga individualne potrošnje po namjeni prilagođena
potrebama obračuna Harmonizovanog indeksa cijena na malo. Sadašnja verzija ove klasifikacije je
u upotrebi u Evropskoj Uniji od 2000. godine.
Klasifikacija ima tri nivoa:
- 12 divizija (dvocifreni nivo) - npr. 01 Hrana i bezalkoholna pića
- 39 grupa (trocifreni broj) - npr. 01.1 Hrana
- 93 klase (četvorocifreni broj) - npr. 01.1.1 Hleb i žitarice
Za potrebe obračuna indeksa potrošačkih cijena izvršena je i dalja podjela na niže nivoe
klasifikacije prema stanju na našem tržištu tako da su dodata još dva nivoa klasifikacije.
Lista proizvoda
Lista poizvoda obuhvata 503 najznačajnijih proizvoda i usluga lične potrošnje. Osnovni kriterijum
izbora je učešće grupe proizvoda u ličnoj potrošnji, tako da su izabrani reprezentni proizvodi za
sve klase COICOP klasifikacije čije učešće u potrošnji prelazi 0.1%.
Broj proizvoda / usluga po osnovnim grupama klasifikacije je:
01. Hrana i piće - 134
02. Alkoholna pića i duvan - 13
03. Odjeća i obuća - 82
04. Stan, voda, elek energija gas i dr. goriva - 25
05. Namještaj, pokućstvo i tekuča održavanja - 73
06. Zdravstvo - 23
07. Transport - 38
08. Komunikacije - 22
09. Kultura i rekreacija - 39
10. Obrazovanje - 3
11. Restorani i hoteli - 20
12. Ostale robe i usluge - 31
2

Ponderi
Ponderi su struktura potrošnje domaćinstava dobijena na osnovu podataka iz Ankete o potrošnji
domaćinstava.
Izračunavanje pondera radi se u dva koraka. Prvi korak podrazumijeva izračunavanje učešća
glavnih divizija, grupa i klasa. Polazna osnova za obračun pondera na ovom nivou je Anketa o
potrošnji domaćinstava za godinu n-2. Dobijena struktura se koriguje rastom cijena u prethodnoj
(n-1) godini, kako bi se u obračunu indeksa obezbijedila struktura referentnog perioda. Drugi
korak predstavlja izračunavanje pondera za pojedinačne proizvode, pri čemu se koriste svi
raspoloživi izvori.
Prikupljanje podataka
Cijene se prikupljaju u 4 grada: Podgorici, Nikšiću, Pljevljima i Kotoru.
Cijene snimaju snimatelji cijena stalno zaposleni u MONSTAT-u, koji stanuju u gradovima u
kojima se snimaju cijene i koji dobro poznaju situaciju u gradu.
Određeni broj cijena se prikuplja centralizovano u odjeljenju cijena. Metodi prikupljanja su
različiti i zavise od vrste proizvoda ili usluge (telefonski intervju, internet sajtovi ili posebni
upitnici).
Izbor prodavnica i proizvoda
U izabranim gradovima biraju se prodavnice u kojima se odvija najveći promet roba i usluga. U
izabranim prodavnicama biraju se proizvodi koji odgovaraju opisu proizvoda u listi proizvoda a
koji se najviše prodaju u toj prodavnici. Broj snimljenih cijena u svakom gradu zavisi od veličine
grada i broja stanovnika u tom gradu i ne bi trebao da bude manji od 3 cijene za svaki proizvod.
Izbor prodavnica je namjeran (u skladu sa prometom u izabranim gradovima i prometom u
prodavnicama) .
Revizija liste proizvoda
U cilju zadovoljenja principa reprezentativnosti liste proizvoda i usluga revizija se vrši svake
godine.
U istoj periodici se vrši i revizija uzorka prodavnica, kao i reprezentativnih proizvoda za koje se
prikupljaju cijene.
Tretiranje sezonskih proizvoda
U mjesecu kada ih nema na tržištu do sada smo primjenljivali metod vučenih cijena. U cilju
obezbjeđivanja uporedivosti podataka u dvije uzastopne godine sezonski proizvodi se uključuju u
obračun indeksa cijena sa novim cijenama u istom mjesecu svake godine.
Izuzetno, ukoliko dođe do većeg pomjeranja sezone, može doći do ranog ili kasnog uključivanja
nove cijene u obračun. Kriterijum za uključivanje nove cijene jeste da se proizvod pojavio u
značajnim količinama u svakom gradu u kojem se snimaju cijene.
Rasprodaje
Prodaja proizvoda po sniženim cijenama (akcijska cijena ili rasprodaja) uzima se u obzir ako je
bez ikakvih uslova dostupna svim potrošačima i ako se u mjesecu u kome se snimaju cijene
prodaju značajne količine proizvoda čija je cijena snižena.
3

Postupak kada nema proizvoda koji se snimaju
Postupak u slučaju nestašice proizvoda detaljno je opisan u uputstvu za snimanje cijena. Ako je
nestašica proizvoda privremena prikazuje se snimanje u prethodnom mjesecu. Ako proizvoda
nema duže od mjesec dana vrše se zamjene proizvoda po postupku koji je dat u Uputstvu.
Prilagođavanje promjena cijena promjenama kvaliteta
Precizno mjerenje kvaliteta u većini slučajeva nije moguće. Usklađivanje promjene cijena sa
promjenom kvaliteta svodi se na izbor jednog od sledećih metoda:
- Mala promjena proizvoda (pakovanje i dizajn) - svaka promjena cijena računa se kao „čista“
promjena cijena. U ovom slučaju cijena novog kvaliteta direktno se poredi sa cijenom starog
kvaliteta, promjena cijena se odražava kroz indeks.
- Novi proizvod se značajno razlikuje od starog proizvoda - cijela promjena cijene pripisuje se
promjeni kvaliteta. Pretpostavlja se da je dinamika kretanja cijena oba proizvoda ista i koristi se
jedan od metoda preklapanja. U ovom slučaju u momentu zamjene nema promjene indeksa.
- Evidentno je da promjena cijena nije u skladu sa promjenom kvaliteta – mora se radi realnog
prikazivanja rasta cijena, procijeniti stvarna promjena cijena. Prikupljaju se dodatni podaci i
ocjenjuje se ova promjena. Ova ocjena zavisi od slučaja do slučaja, nema propisane procedure, a
način ocjene zavisi od raspoloživih podataka.
Najveći broj zamjena proizvoda, prema postupku navedenom u Uputstvu za snimanje cijena
odgovara prvom slučaju, tako da se najčešće i primjenjuje prvi metod. Promjene cijena su u oba
pravca, tako da obično veoma malo utiču na ukupan indeks.
Obrada podataka
Kontrola cijena
Prvu kontrolu cijena vrše snimatelji na terenu, upoređivanjem cijene snimljene u tekućem i
prethodnom mjesecu.
Podaci o snimljenim cijenama i razlozima promjene cijena, dostavljaju se odjeljenju cijena u
Podgorici. Posle prijema podataka vrši se validacija svih snimljenih cijena. Ako postoji potreba,
analitičari odjeljenja cijena kontaktiraju snimatelje, koji, zatim, provjeravaju „sumnjive” cijene
ponovnim obilaskom terena.
U slučaju promjene proizvoda vrši se, gdje je to potrebno, prilagođavanje promjene cijena
promjenama kvaliteta.
Izračunavanje prosječnih cijena
Izračunavanje baznih cijena
Bazna cijena je korigovana prosječna godišnja cijena u prethodnoj godini . Ova cijena se dobija u
dva koraka.
4

Prvo se izračuna prosječna godišnja cijena za sve proizvode i usluge kao prosječna neponderisana
aritmetička sredina prosječnih mjesečnih cijena.
p 1 p
∑
b
=
m
U drugom koraku se ova cijena množi korektivnim koeficijentom koji se dobija tako što se za
decembar računaju dvije prosječne cijene . Jedna je izračunata na osnovu liste proizvoda koji su se
n−1
snimali u prethodnoj godini ( p
12 ), i koja je ušla u obračun prosječne godišnje cijene, a druga je
n
izračunata na osnovu liste proizvoda koji će biti prikupljeni u narednoj godini ( p 12
) , i koja je u
potpunosti uporediva sa januarskim uzorkom proizvoda.
p
b
= p
1
b
* p
n
12
/ p
n−1
Na ovaj način dobijamo prosječnu godišnju cijenu koja je uporediva sa prosječnim mjesečnim
cijenama koje će se pratiti u narednoj godini.
Izračunavanje prosječnih mjesečnih cijena
Prosječna mjesečna cijena individualnih proizvoda za grad izračunava se kao neponderisana
geometrjiska sredina cijena snimljenih u gradu.
⎛
n
m
m
P gk
= ⎜ ∏ Pi
i
⎝
⎞
⎟
⎠
1 / n
m
gde je је p
gk
prosjječna mjesečna cijena za grad g, za proizvod k ,
proizvod u prodavnici i , a n broj snimljenih cijena u gradu.
m
pi
mjesečna cijena za
Prosječna mjesečna cijena za Crnu Goru izračunava se kao ponderisana geometrijska sredina
prosječnih mjesečnih gradskih cijena po formuli:
P
m
tk
⎛
s
= ⎜
∏ P
⎝ g
wg
m
gk
⎞
⎟
⎠
1 /
∑
wg
gdje je w g ponder grada a s broj gradova u kojima se snimaju cijene.
Ponderi predstavljaju strukturu prodatih „količina” proizvoda u svakom gradu. Te „količine” mogu
biti:
- količina u jedinici mjere u kojima se prodaje proizvod (kilogram, litar , komad i sl.);
- broj radnika - za cijene zanatskih usluga;
- broj posjetilaca - za cijene ulaznica;
- broj prevezenih putnika - za cijene saobraćaja;
- broj stanovnika (ako se ne raspolaže drugim podacima pogodnim za određivanje
strukture potrošnje za manja područja).
5

Ponderi za obračun prosječnih mjesečnih cijena su stalni,i mijenjaju se samo kada dođe do većih
promjena u strukturi potrošnje.
Izračunavanje prosječnih godišnjih cijena
Prosječne godišnje cijene izračunavaju se kao prosta aritmetička sredina prosječnih mjesečnih
cijena.
Izračunavanje indeksa
Bazni (referentni) periodi
Kod obračuna indeksa razlikujemo:
- tekući period - mjesec za koji se računa indeks;
- bazni period za cijene - korigovani prosjek prethodne godine;
- bazni period za pondere - period za koji se računa struktura potrošnje i prometa.
- bazni period za indeks - period u kojem je indeks = 100.
Izračunavanje individualnih baznih indeksa
Individualni bazni mjesečni indeksi za cijene koje su uporedive računaju se po formuli:
p
m
k
i m
k =
o
pk
m
gdje je
i
m
k indeks proizvoda k u mjesecu m , p
k prosječna mjesečna cijena proizvoda k,
o
a pk
bazna cijena tog proizvoda.
Za proizvode čije cijene nisu uporedive indeks se računa po formuli:
i
m
k
p
p
m−1
m
k k′
= *
o m−1
pk
pk′
m−1 o
m m−1
gdje su p
k , p
k cijene uporedivih proizvoda a p
k ′ , p
k′
cijena proizvoda koji je zamijenio
proizvod k u mjesecu m-1. Ova formula se promjenjuje u situacijama zamjene proizvoda u toku
kalendarske godine i zahtijeva da postoje snimljene cijene oba proizvoda u mjesecu m-1.
6

Izračunavanje agregatnih indeksa
Za izračunavanje mjesečnih indeksa na višim nivoima agregiranja (klase , grupe, divizije i ukupan
indeks) koristi se Lasperov tip formule:
I
m
gdje je
=
∑
k
∑
k
w i
k
w
m
k
k
w
k
ponder, a
m
i
k
individualni mjesečni indeks proizvoda k.
Indeksi sa različitim bazama
Pored baznih indeksa za sve nivoe agregiranja svakog mjeseca računaju se indeksi sa drugim
bazama:
- Lančani mjesečni indeks - baza je prethodni mjesec. Pokazuje promjenu cijena
u dva uzastopna mjeseca;
- Mjesečni indeks u odnosu na isti mjesec prethodne godine - mjeri promjenu cijena u toku 12
mjeseci. U većini zemalja ovaj indeks se koristi kao mjera inflacije. Dobija se povezivanjem
serije mjesečnih indeksa u dvije uzastopne godine;
- Indeks mjesec na decembar prethodne godine – mjeri promjenu cijena od početka godine do
kraja tekućeg mjeseca;
- Prosječni godišnji indeks cijena - izračunava se iz mjesečnih indeksa kao prosječna aritmetička
sredina 12 mjesečnih indeksa. Predstavlja prosječni rast cijena u jednoj godini u odnosu na
prosjek cijena u prethodnoj godini.
Publikovanje podataka
Indeksi potrošačkih cijena publikuju se u Saopštenju Indeksa potrošačkih cijena. Ova saopštenja
postavljaju se na internet istovremeno sa štampom papirne verzije saopštenja. Podaci se publikuju
15- og u mjesecu za prethodni mjesec.
7