Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
štite klime. Istina, nuklearni programi diljem svijeta su<br />
odgođeni, ali ne postoje naznake za nekom sveopćom<br />
propašću nuklearne opcije. Štoviše, apsolutni broj tih<br />
projekata u svijetu se povećao, premda relativni udjel<br />
u stalno rastućoj svjetskoj proizvodnji električne energije<br />
opada.<br />
Prema statističkim pokazateljima, u dvije godine prije<br />
Fukushime za nuklearnu opciju opredijelilo se približno<br />
45 zemalja, a u međuvremenu je čak 60 zemalja<br />
odlučilo da nuklearne elektrane u njihovim planovima<br />
budu stvarna opcija. Time se do kraja 2030. može<br />
ostvariti izgradnja 560 novih reaktora. Iskustvo u mnogim<br />
zemljama, međutim, pokazuje da takve najave<br />
ostaju samo najave i stvarni broj novih postrojenja na<br />
mreži bit će manji.<br />
No, produljenjem životnog vijeka postojećih nuklearnih<br />
elektrana, nuklearna opcija usprkos katastrofi<br />
u Fukushimi ima realnu šansu za novo oživljavanje.<br />
Može se očekivati da do 2020. broj postrojenja koja<br />
izlaze iz pogona neće nadmašiti broj novoizgrađenih<br />
i to usprkos financijskom riziku i neodlučnosti investitora.<br />
Odnosno, broj nuklearnih postrojenja za proizvodnju<br />
električne energije širom svijeta još će se<br />
povećati, usprkos suprotnih najava. Potkrijepit ćemo<br />
to primjerima.<br />
Kina i Indija, nakon kratkog zastoja, svoje ambiciozne<br />
nuklearne projekte vratile su u punu brzinu, a osim<br />
u Finskoj, tako je u Poljskoj, Litvi i Češkoj Republici.<br />
Proizvođači reaktora, kao što su Areva, Rosatom i<br />
Mitsubishi, rade punim pogonom da zadovolje isporuke<br />
u te zemlje. Tako je i švedska elektroprivredna<br />
tvrtka Vattenfall, nakon dugogodišnjih kontroverznih<br />
rasprava, ponovno otvorila nuklearnu opciju, nakon<br />
što je Parlament svoju odluku o napuštanju nuklearne<br />
opcije ponovno povukao.<br />
Švicarska znanost protiv preuranjenih odluka<br />
Slična je preporuka švicarske Znanstvene akademije<br />
koja poručuje da, s obzirom na snažne gospodarstvene<br />
i društvenopolitičke izazove, zaključak Parlamenta za<br />
napuštanje nuklearne opcije ne treba biti ni brz ni<br />
nepovratan. Time Švicarska stvara prostor za korištenje<br />
suvremenih reaktora. Pozadina novog booma u izgradnji<br />
nuklearnih elektrana je stremljenje ka dugoročnoj<br />
i sigurnoj opskrbi energijom u vlastitoj zemlji. Mnoge<br />
zemlje uviđaju s kojim je poteškoćama povezana masovna<br />
izgradnja obnovljivih izvora energije, poput pučinskih<br />
vjetroelektrana, i neriješeno pitanje priključaka<br />
na mrežu pa i tehnološki izazovi, što investitorima ne<br />
jamči potrebnu rentabilnost. Povrh toga, čini se da<br />
gradnja i pogon novih plinskih elektrana u današnjim<br />
uvjetima ne predstavlja ekonomsku ili, u slučaju<br />
Švicarske, za okoliš prihvatljivu opciju. Istodobno,<br />
s konkretnom gradnjom novih nuklearnih elektrana<br />
teško je računati, s obzirom na neodređenost društveno-političkog<br />
dijaloga o strukturi energetskog sustava<br />
u budućnosti.<br />
Stoga se može zaključiti da je otvorena rasprava o budućoj<br />
energetskoj preobrazbi u Njemačkoj zakasnila.<br />
Sabrano razmatranje mogućnosti različitih tehnologija<br />
- obnovljivih, konvencionalnih ili nuklearnih, moglo bi<br />
rezultirati zadržavanjem postojećih proizvodnih tehnologija<br />
u nacionalnom proizvodnom miksu, svakako uz<br />
različite udjele, što bi omogućilo dugoročnu energetsku<br />
preobrazbu. Zemlje u susjedstvu Njemačke toga<br />
su svjesne.<br />
Michael Kruse, Principal Energy/Utilities<br />
4.<br />
Treba nam<br />
više<br />
vremena<br />
Sve treba biti jasno krajem 2012. godine, s tim da<br />
energetskoj preobrazbi treba više vremena. To bi trebala<br />
biti i srž izvješća njemačkog ministra za okoliš<br />
Altmaiera, koji je donio odluke o ispitivanju stanja<br />
s energetskom preobrazbom. Takovo ispitivanje razumljivo<br />
je s obzirom na skoro svakodnevne poruke<br />
o energetskom siromaštvu, uz istodobnu opasnost<br />
tsunamija u troškovima za kupce električne energije.<br />
Osim toga, već je očito da će doprinos za zelenu<br />
električnu energiju porasti sa 3,59 centi na više od<br />
5 centi po kWh. Time samo PDV državi donosi više<br />
od pola milijarde eura. U središtu ispitivanja mora biti<br />
izgradnja mreže, a prema zadnjim izjavama državne<br />
mrežne agencije - veliki dio programa za dalekovode<br />
već kasni. Izgradnja mreže i obnovljivih izvora energije<br />
treba biti jasno dogovorena, jer se izvori čija je izgradnja<br />
u tijeku neće moći priključiti mreži.<br />
James Lavelock (UK) o korištenju<br />
plina za proizvodnju električne<br />
energije tvrdi: Između dva i četiri<br />
posto prirodnog plina prije izgaranja<br />
odlazi u atmosferu. Glavni sastojak je<br />
metan, a on je 24 puta jači staklenički<br />
plin od CO 2<br />
. Prednost plina u odnosu<br />
na ugljen, uz dva posto curenja plina,<br />
izgubi se tijekom 20 godina, a uz četiri<br />
posto učinak je tri puta štetniji od<br />
izgaranja ugljena.<br />
<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>264</strong> (304), SIJEčaNJ <strong>2013.</strong> 41
Change language