Primjedbe na Prijedlog prostornog plana uređenja Općine Medulin

OPĆINA MEDULIN
Jedinstveni upravni odjel
Centar 223
52203 Medulin
U Puli, 6.12.2005.
Predmet:
Primjedbe na Prijedlog prostornog plana uređenja
Općine Medulin
Poštovane / Poštovani,
dostavljamo vam svoje primjedbe na prijedlog Plana prostornog uređenja Općine
Medulin i prijedloge kako Plan učiniti primjerenijim socio-ekonomsko-okolišnom
stanju i razvoju lokalne zajednice. Držimo da je usklađenost s načelom održivog
razvoja, kao što i sam prijedlog Plana ističe, prvo načelo njegova stvaranja,
planiranja budućnosti ovog kraja i očuvanja prirodnih, ali i društvenih i kulturnih
resursa.
Upravo zbog važnosti zalaganja u tom pravcu, Zelena Istra je 2003.g. u suradnji s
Općinom Medulin započela izradu dokumenta Zelena agenda, plana održivog
gospodarenja lokalnim resursima temeljenog na smjernicama međunarodnog
dokumenta Lokalna agenda 21. Proces stvaranja Zelene agende bio je dugotrajan
jer je uključivao predstavnike svih sektora društva, javnog, poslovnog i
neprofitnog. Nakon uspješnog usuglašavanja na svim razinama, od radnih grupa
do predstavnika mjesnih odbora, dokument je usvojilo Općinsko vijeće Medulina
na sjednici 16. veljače 2005.g. i time ga učinilo službenim dokumentom. Značaj i
vrijednost nekog plana ili stategije očituje se u mjeri u kojoj se primjenjuju njihove
odredbe. PPU općine Medulin, kao temeljni razvojni dokument, trebao bi
stoga biti usklađen sa Zelenom agendom i pozivati se na njega. Nažalost,
PPUOM Zelenu agendu uopće ne spominje.
Premda je prijedlog PPU-a općine Medulin obuhvatio veliki dio smjernica Zelene
agende, u nekoliko ih segmenata, međutim, nije poštivao, i to:
1. Članci 69. i 73. Odredaba za provođenje PPU-a predlažu izgradnju
ugostiteljskih objekata do 50m 2
u zonama rekreacije i gradnju obalnih
zidova i drugih čvrstih plažnih objekata, suprotni su Smjernicama
Zelene agende za dugoročno očuvanje obale 4.2.5., koje kažu da:
• U općini treba onemogućiti uređivanje plaža i gradnju sadržaja koji
pogoduju masovnom turizmu. Predlaže se da se preostale nedirnute plaže
u općini Medulin ne uređuju, ne betoniraju i sl., već zadrže u izvornom
obliku.
• U cilju očuvanja obale, unutar građevinskih područja stambene i gospodarske

ugostiteljsko-turističke namjene treba proglasiti zaštitni obalni pojas odgovarajuće širine u kojem ne bi bila
moguća izgradnja stambenih, ugostiteljskih i turističkih objekata smještajne namjene. U određenom
pojasu trebalo bi također zabraniti i gradnju restorana, barova i sličnih objekata, kao i krčenje autohtone
šumske vegetacije.
2. Nisu predviđena parkirališta pred ulazima u značajni krajobraz Donji Kamenjak i medulinski
arhipelag. Smjernice za primjereno gospodarenjem značajnim krajobrazom 3.2.3. ukazuju na
potrebu smanjivanja broja ulazaka motornih vozila u zaštićeno područje radi očuvanja temeljnih
vrijednosti zbog kojih je takvim i proglašeno, te potrebu poticanja posjetitelja na korištenje bicikala ili
uvođenje električnog vlaka. U prijedlogu PPPPO Donji Kamenjak i medulinski arhipelag također se jasno
razabire namjera visoke zaštite tog područja, stoga je neophodno planirati mjere ostvarenja tog cilja te u
PPU-a osigurati parkirališni prostor ispred samog značajnog krajobraza.
Prijedlogom prostornog plana Općine Medulin omogućava se
urbanizacija dosada neizgrađenih dijelova obale
Generalna primjedba na PPUOM odnosi se na primjenu restriktivnih mjera (npr. zaštićeni obalni
pojas) u minimalnom zakonski predviđenom opsegu. Željeli bismo vas podsjetiti da zakon predviđa
minimalno ograničenje ali dopušta i veće mjere zaštite. Kao dobar primjer primjene načela
održivog gospodarenja priobaljem i restriktivnijh mjera kojima se želi onemogućiti urbanizacija
priobalja navodimo Programsku prostornu koncepciju razvoja Općine Bale u kojoj se turistički
resorti predviđaju na 600-800 m od mora, ostavljajući na taj način “obalu otvorenu za korištenje
svim turističkim kapacitetima općine i dnevnim posjetiteljima”. Sa žaljenjem konstatiramo da
prijedlog PPUOM omogućava urbanizaciju priobalja u njegovim posljednjim još uvijek
neizgrađenim dijelovima (tako oznake T1 hoteli i T2 turistička naselja nalazimo na području
Centinera, Banjola i dio Indija, Muće, Kažele, Stupica, Glavice), što je u suprotnosti s
proklamiranom primjenom načela održivog razvoja ovog PPU-a, ali i samog tekstualnog dijela
Prijedloga PPUOM, kao na primjer u Knjizi I – 3.7.: “U zaštićenom obalnom pojasu treba ograničiti
gradnju u neizgrađenom dijelu postojećih građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih
područja uz morsku obalu...”.
Protivimo se bilo kakvoj gradnji u tim potpuno očuvanim obalnim područjima.
U prilogu ponovo dostavljamo primjedbe na PPUOM koji smo dostavili 28. lipnja 2003. godine,
u kojima je detaljno opisana naša primjedba na izgradnju na području lokacije Glavica. Te
se primjedbe mogu primijeniti na sve gore navedene nedirnute prirodne dijelove obale na kojima je
predviđena turistička izgradnja.
KNJIGA I – 1.1.2.5. GOSPODARSKE DJELATNOSTI - TURIZAM
Nakon konstatacije da je u turizmu prisutan izrazit sezonski karakter koji vrlo nepovoljno utječe na
okoliš, navode se segmenti koji nedostaju u turističkoj ponudi ali se uopće iz prijedloga PPUOM ne
da naslutiti kako će plan doprinijeti promjeni tog negativnog trenda. Dapače, veliki broj novih
turističkih naselja, tj. povećanje kapaciteta, opterećenje sezonskog karaktera turizma učinit će
samo još većim. Deklarativnost ”načela održivog razvoja” iz Prijedloga PPUOM ne prate
potrebne mjere. To nas navodi na zaključak da su ciljevi prostornog plana načelno (pre)pisani

ez stvarne mogućnosti njihovog ostvarivanja. Površni pristup prostornom planiranju, bez
potrebnih analiza i studija mogućnosti razvoja, ne omogućava utvrđivanje učinkovitih mjera koje će
voditi željenim ciljevima.
KNJIGA I – 1.1.3.4.3. TURIZAM
U PPU Općine Medulin navodi se odrednica u razvoju turizma iz Programa prostornog uređenja
RH koja glasi: “Osnovni ciljevi razvoja turističkog sektora su obnova, potpunija valorizacija i zaštita
turističkih potencijala i izgradnja novog turističkog identiteta”. Međutim iz odrednica PPU Općine
Medulin nije jasno koji je to novi turistički identitet i u kojem se smjeru Općina Medulin želi turistički
razvijati. Jedna od smjernica iz Programa prostornog uređenja RH je i da “Novu izgradnju
kapaciteta u turizmu treba usmjeriti na izgradnju kvalitetnih dopuna postojeće ponude”. Iz PPU
Općine Medulin međutim, jasno je da Općina nastavlja s dosadašnjim trendom izgradnje
novih turističko-smještajnih kapaciteta s jedinim ciljem smještaja što većeg broja turista, a
bez oplemenjivanja dodatnim sadržajima. Takva turističko-razvojna strategija privlačit će kao i
do sada samo turiste sezonskog karaktera, pretvarajući zelene površine i obalu u izgrađene
dijelove koji će većim dijelom godine biti neiskorišteni.
KNJIGA I – 1.1.3.5.1. ZAŠTITA OKOLIŠA
Prema obvezama iz Programa prostornog uređenja RH “Prostorni planovi moraju sadržavati mjere
za provođenje zaštite prostora i okoliša te mjere za sanaciju učinaka, treba spriječiti neracionalno
trošenje resursa i prostora koji bi dugoročno nanijeli štetu prostoru i okolišu te je zato potrebno:
- provoditi mjere sanacije ugroženih dijelova prostora i okoliša; - ispitati i korigirati dosadašnje
prostorno planske i razvojne projekcije, s aspekta postavki zaštite okoliša... itd.” (ovaj dio
naročito se odnosi na pretpostavke Plana preuzete iz Prostornog plana Istarske županije kao npr.
utemeljenje minimalnog i maksimalnog broja turističkih postelja u općini i slično). U ni jednom
svojem dijelu PPU Općine Medulin ne prati ove obveze propisane Programom prostornog
uređenja RH, pa tako iz teksta uopće nije jasno na koji će se način PPU-om provoditi mjere za
sanaciju negativnih učinaka na okoliš, mjere sanacije ugroženih dijelova prostora i okoliša ni mjere
kojima će se spriječiti neracionalno trošenje resursa i prostora. Upravo suprotno, načinom razvoja
koji je odabrala Općina Medulin (gradnja novih apartmanskih naselja na do sada neizgrađenim
dijelovima u blizini mora) neracionalno se troše resursi i prostor i to će dugoročno nanijeti štetu
prostoru i okolišu.
KNJIGA I – 3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
“U zaštićenom obalnom pojasu treba ograničiti gradnju u neizgrađenom dijelu postojećih
građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja uz morsku obalu...” Ovu
važnu mjeru sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš ne prate odgovarajuće odredbe za
provođenje. Odredbe predviđaju upravo suprotno u člancima 69. i 73.

Spriječite apartmanizaciju maksimalnom dopuštenom gradnjom P+1,
maksimalnom visinom 6 metara i zabranom gradnje u nizu!
KNJIGA II – Članak 27.
PPUOM predviđena maksimalna visina građevina gospodarske ugostiteljsko-turističke namjene u
izdvojenim zonama izvan naselja iznosi 12 metara plus krovna konstrukcija 3,20 m. Zgrade
ukupne visine 15 metara u izdvojenim građevnim zonama izvan naselja držimo previsokima i
navodimo jedan pozitivni primjer rješavanja pitanja visine zgrada u priobalju : Baljanski model
P+1 do 2 maksimalno!!
Ponavljamo, također, primjedbe na prethodni prijedlog PPUOM, kojima smo tražili
maksimalnu izgradnju na dvije etaže (P+1), maksimalnu visInu 6 metara i zabranu gradnje
nizova.
KNJIGA II - Članak 31.
Članak 31. navodi mogućnost gradnje obiteljskih kuća s najviše 3 nadzemne i jednom
podzemnom etažom. U kontradikciji je sa člankom 27. koji propisuje max. visinu obiteljskih
kuća od 7 metara. Smatramo da je 6 metara max. visine obiteljskih kuća primjerena vrijednost.
KNJIGA I – 3.3.1. UGOSTITELJSTVO I TURIZAM
“Koncentracija građevina ugostiteljske i turističke namjene naročito će se razvijati u izdvojenim
područjima smještenim na obalnom dijelu općine.” Smještanje takvih građevina u obalna područja
nije održivo i proturiječi osnovnim načelima za određivanje namjene površina koja postavlja i sam
plan. Ugostiteljske i turističke objekte treba smjestiti dalje od same obale i na taj način
dugoročno zaštititi obalne resurse, spriječiti betonizaciju obale i očuvati karakterististične vizure
ovoga kraja. Gradnjom na obali ne samo da bi se nepovratno umanjila prirodna vrijednost tog
područja već bi dovođenje infrastrukture u izdvojena područja značilo krčenje šuma i devastaciju
prostora na njenoj trasi. Obalno područje iznimno je osjetljivo a ovakvi zahvati u prostoru znatno i
dugoročno narušavaju ravnotežu prostora u cjelini.
KNJIGA II – Članak 83.
Navodi se da će se “koncentracije turističke i ugostiteljske djelatnosti naročito razvijati u turističkim
zonama smještenim na obalnom djelu...”. Odredbe iz ovog članka u potpunoj su suprotnosti
sa smjernicama održivog razvoja koji, upravo suprotno odredbama ovog PPU-a, nalaže
izmiještanje turističkih i ugostiteljskih djetnosti izvan obalnog dijela u zaleđe i ostavljanje
obale u njezinom prirodnom obliku. Netaknuta obala naša je prednost i adut kojim ćemo u
budućnosti privlačiti turiste željne upravo takvog izgleda krajolika. Zbog istog razloga donešena je i
Uredba o zaštitnom obalnom pojasu. Stoga je orjentacija Općine Medulin ka razvoju turističkih i
ugostiteljskih djelatnosti na obalnom dijelu nedopustiva i tražimo da se ovakve odredbe izmijene.

Protiv rješenja kojima se nije ispitao utjecaj na okoliš (marina Pomer i
predložena sidrišta)
Prilikom planiranja povećanja broja vezova u pomerskoj marini (sa sadašnjih 253 na 350) nužno je
utvrditi njihovu prihvatljivost odosno opterećenje za okoliš, naročito u zatvorenim uvalama poput
one u u kojoj se nalazi marina Pomer, koju dodatno opterećuje ispuštanje nepročišćenih otpadnih
voda iz okolnih naselja i turističkih lokaliteta. Iz Prijedloga PPUOM nije jasno temeljem čega se
predlaže povećanje kapaciteta marine i na koji će način to utjecati na kvalitetu mora u
zaljevu. Izgradnja neke nove marine ne bi smjela biti samo odraz želje investitora ili lokalne
uprave, već treba proizaći iz istraživanja potreba, mogućnosti i posljedica po okoliš. Izrađivač
plana trebao bi A sve to u tekstualnom dijelu PPUOM nedostaje. Stoga se protivimo povećanju
broja vezova dok se ne utvrdi njihov utjecaj na kvalitetu mora u zaljevu. Isto tako smatramo da je
planiranje marikulture svega kilometar od marine pogrešno zbog visokog rizika zagađenja
otpadnim vodama i kemikalijama koje se u marinama koriste.
Veliki broj plovila već se sidri u prirodnim uvalama općine Medulin. Praksa je pokazala da se često
u takvim slučajevima dešava da otpad s brodova završava u moru ili na obližnjem kopnu.
Povlačenjem sidara uništava se pridneni biljni i životinjski svijet. Takvu bi praksu slobodnog
sidrenja trebalo onemogućiti dok se ne osiguraju primjerene mjere sprječavanja devastacije i
onečišićenja.
“Bez pulskih bunara nemoguće je osigurati potrebnu količinu vode
kako za sadašnje tako i za dugoročne potrebe.” - nije jasno kako će
PPUOM doprinijeti očuvanju pulskih bunara
KNJIGA I - 1.1.2.4. INFRASTRUKTUIRNI SUSTAVI - VODOOPSKRBA
Zašto nisu navedeni pulski bunari koji se nalaze na području Općine Medulin kao ni vodozaštitne
zone pulskih bunara koje se protežu na području Općine Medulin Zašto se nigdje ne navode
vodozaštitne zone kao i mjere zaštite u tim zonama
1.1.3.2. - GRAĐEVINSKA PODRUČJA
Članak navodi da “zaštitne i sigurnosne zone voda ne mogu biti građevinsko područje”, ali se
nigdje ne navode lokacije zaštitnih i sigurnosnih zona voda.
1.1.3.3.4. - VODNOGOSPODARSTVO
Članak navodi : “Da bi cijelo šire područje imalo dovoljne količine vode potrebno je zaštititi pulske
bunare od daljnjeg zagađivanja...” U Odredbama za provođenje ne piše kako će se to postići.
2.2.3. - VODOOPSKRBA I ZAŠTITA VODA OD ONEČIŠĆENJA
“Kako bi se sačuvali postojeći izvori pitke vode na području općine Medulin potrebno je donijeti
odgovarajuće mjere zaštite svih postojećih i potencijalnih izvorišta”. Ne navodi se koja su to
izvorišta niti odgovarajuće mjere PPUOM.
3.5.4. - VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
“Iz dugoročne projekcije može se zaključiti da nema sigurne vodoopskrbe bez pulskih
bunara i to u 100% korištenju. Bez pulskih bunara nemoguće je osigurati potrebnu količinu
vode kako za sadašnje tako i za dugoročne potrebe.” - Ne navodi se sadašnje katastrofalno
stanje u vodozaštitnim zonama (intenzivna poljoprivreda, divlja gradnja, ispuštanje otpadnih voda
u podzemlje itd.) kao ni kako će se sanirati sadašnje stanje i postići 100%-tno korištenje.

MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA - VODE
U prijedlogu Plana prostornog uređenja Općine Medulin iz 2003. g. u Odredbama za provođenje,
točka 8.6. zaštita voda, navedene su Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš:
mjere zaštite voda koje se moraju primijeniti na području općine Medulin. “...na području III. i IV.
zaštitne zone, jame i špilje, obzirom na mogućnosti onečišćenja podzemnih voda potrebno je
ograditi. Ograđivanje provesti u krugu 5 metara od jame i špilje uz zasađivanja gustog drveća u
neposrednoj blizini.” Ta se mjera zaštite voda ne navodi u novom Prijedlogu PPUOM.
Od 14 pulskih bunara 2 se nalaze na području Općine Medulin: Ševe i Bučed. Vodozaštitna
zona bunara Campanož također se nalazi na području Općine Medulin. U tekstualnom
dijelu navodi se da zaštitne i sigurnosne zone voda ne mogu biti građevinsko područje, ali
se nigdje ne navodi gdje su zaštitne i sigurnosne zone voda.
S obzirom na katastrofalno stanje i trendove u prostoru oko bunara pitke vode, držimo da
se ovoj promblematici i u PPUOM treba posvetiti mnogo veća pažnja, a ne samo načelno
navoditi “potrebu zaštite”. Dakle, u tekstualnom dijelu potrebno je navesti bunare, njihove
4 zone sanitarne zaštite kao i mjere PPUOM . U grafičkom dijelu također vidljivo označiti
zone sanitarne zaštite.
Iz grafičkog prikaza (Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštiti prostora područja posebnih ograničenja
u koištenju) nam je bilo nemoguće utvrditi sve gore navedeno.
Npr. da li se:
građevinsko područje zabavnog centra Campanož ,
letjelište Campanož (Knjiga II – čl. 88),
nova prometnica Pomer – Škići – Monte šerpo – Šijana
nalaze u zonama sanitarne zaštite i kojima
Također, iz tekstualnog dijela PPUOM nije jasno da li je Plan usklađen s Odlukom o zonama
sanitarne zaštite izvorišta voda za piće u Istarskoj županiji od 16.9.2005. i s Pravilnikom o
utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/2002).
Prostorno planiranje za 21. stoljeće, usklađeno s novim saznanjima i
najboljom europskom praksom, predviđa zelenu infrastrukturu –
PPUOM ne poznaje taj pojam
KNJIGA I – 3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
KNJIGA II – Članak 141. UREĐIVANJE ZELENIH POVRŠINA
U navedenim točkama tekstualnog dijela PPUOM, u kojima se navodi razvoj infrastrukture i
očuvanje zelenih površina) u potpunosti je izostavljeno planiranje i zaštita međusobno
povezanih mreža zelenih površina, koje će omogućiti očuvanje vrijednosti i funkcija
prirodnih ekosustava, odnosno njihovu dugoročnu održivost. U novom pristupu prostornom
planiranju takve se mreže povezanih zelenih površina (migracijski koridori) nazivaju i zelenim
koridorima ili zelenom infrastrukturom. Za razliku od očuvanja fragmentiranih zelenih površina,
koje ne omogućavaju dugoročno očuvanje biorazolikosti, planiranje zelenih koridora predstavlja
strateški pristup očuvanju prirode, nužan zbog ubrzane potrošnje prostora, koja se događa upravo

Općini Medulin.
Osim dugoročne vizije razvoja prometa, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, energetskih
koridora i sl. (siva infrastruktura), potrebno je planirati i zelenu infrastrukturu. Za nužno uključivanje
zelene infrastrukture u PPUOM, potrebno je da se izrađivač plana obrati stručnjacima iz tog
područja. Jedino na taj način će Općina Medulin uspjeti ublažiti nepovoljan utjecaj ubrzanog rasta
na prirodu i okoliš, tj. primijeniti u Planu deklarirana načela održivog razvoja.
Ugostiteljske objekte izmjestititi van zona rekreacije
KNJIGA II - Članak 69.
Protivimo se izgradnji bilo kakvih, čvrstih ili montažnih ugostiteljskih objekata u zonama
rekreacije. Takva gradnja u suprotnosti je sa smjernicama Zelene agende te narušava njihovu
osnovnu namjenu odmora i rekreacije. Predlažemo smještanje ugostiteljskih objekata u susjednim
kontaktnim zonama te obogaćivanje zona rekreacije sadržajima koji posjetitelja navode na kretanje
a ne zadržavanje. Gradnja u ovim zonama upitna je i zbog nepostojanja primjerenog zbrinjavanja
otpadnih voda, izvor je buke u području gdje bi upravo trebao postojati mir, u zone privlači
infrastrukturu koja zahtijeva za okoliš devastirajuće radove.
KNJIGA I – 1.1.3.5.3. ZAŠTITA KULTURNE BAŠTINE
Ne slažemo se sa konstatacijom iz navedenog članka “da se površine unutar povijesnih jezgri
nastale rušenjem kuća u posljednjih 80 godina, posebno radi bombardiranja u II. Svjetskom ratu,
treba rekonstruirati, tj. izgraditi slijedeći princip faksimila ili interpolacije”. Takva izričita
konstatacija je vrlo opasna u svojoj generalizaciji jer uopće ne uzima u obzir činjenicu da se
u tih 80 godina stanje u starogradskim jezgrama izmijenilo, da je stanovnika i vozila mnogo
više, da se potrebe stanovnika danas razlikuju od potreba ondašnjih stanovnika, da je
javnih prostora sve manje, da nedostaje zelenila... Rečenicu bi trebalo izmijeniti na sljedeći
način: “...ako se utvrdi potreba rekonstrukcije kuća nestalih zbog bombardiranja u II. svjetskom
ratu, rekonstrukciju treba izvršiti po principu faksimila”.
KNJIGA II – Članak 87. O ŠETNICI LUNGOMARE
Držimo da je nemoguće izvesti šetnicu Lungomare prema navedenim uvjetima: širina najmanje 3
metra, maksimalno 25 metara od obale duž cjelokupnog obalnog pojasa i bez krčenja šuma.
Cjelokupni obalni pojas podrazumijeva i značajni krajobraz i park šumu i druge dijelove na kojima
to nije moguće (naročito jer uvjeti predviđaju da će se šetnicom koristiti pješaci, biciklisti i
alternativni turistički prijevoz), pa je šetnicu potrebno izvesti na dijelovima i u opsegu u kojem to
lokacija dopušta.

Greška u ucrtavanju lokacije posebnog rezervata u moru
KNJIGA I – 1.1.2.6. PRIRODNA BAŠTINA
KNJIGA I – 3.4.2. PRIRODNA BAŠTINA
KNJIGA II – Članak 133.
Iako se u kasnijim točkama PPU-a Općine Medulin otoci Frašker i Fraškerić predviđaju zaštititi u
kategoriji zaštićenog krajolika lokalnog značaja oni u točki 1.1.2.6. (Knjiga I) nisu spomenuti.
Tražimo da se oni navedu i u ovoj točci.
Također primjećujemo da botanički rezervat u dijelu zaštićenog krajolika “Donji Kamenjak i
medulinski arhipelag” nije naveden u PPU Općine Medulin. Budući da je već 20. rujna 2002.
godine nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja dalo suglasnost na predloženu
“Odluku o proglašenju područja Kamenjaka posebnim botaničkim rezervatom” tražimo da se on
uvrsti u ovaj prostorni plan.
U PPU Općine Medulin predviđa se posebni rezervat u moru u uvali Polje, dijelu akvatorija između
Kamenjaka i Fenolige te u dijelu Medulinskog arhipelaga (između otoka Levana, Levanića,
Bodulaša i Trumbuje). Iako se u tekstualnom dijelu spominje dio rezervata u moru u dijelu
akvatorija između Kamenjaka i Fenolige, on nije ucrtan u grafičkom dijelu.
Osim toga, uvidom u karografski dio Prostornog plana područja posebnih obilježja Donji Kamenjak
i Medulinski arhipelag (u daljnjem tekstu PPPPO Donji Kamenjak i Medulinski arhipelag) primijetili
smo da se u tom prostornom planu posebni rezervat u moru planira na potpuno drugom području, i
to obuhvaća područje između otoka Fenolige i čitavog najjužnijeg dijela Rta Kamenjaka, te
akvatorij oko otoka Šekovac, Ceja i Fenera. Veoma nas čudi da se grafički i tekstualni dio ova
dva prostorna plana razlikuju u položaju posebnog rezervata u moru.
Posebni rezervat u moru proglašava se u nekom dijelu akvatorija zbog potrebe zaštite određenog
važnog, ugroženog ili zakonom zaštićenog staništa, zajednice ili pojedine biljne ili životinjske vrste.
U skladu s time, točna pozicija područja na kojemu se planira posebni rezervat u moru nije i ne
smije biti određena nasumično već se treba bazirati na rezultatima istraživanja
stručnjaka/znanstvenika. Motiv za proglašenje posebnog rezervata u moru u području akvatorija
Donjeg kamenjaka i Medulinskog arhipelaga je zaštita endemične i ugrožene zajednice morske
cvjetnice voge (Posidonia oceanica) koja je raspoređena na pojedinim dijelovima akvatorija Donjeg
Kamenjaka i Medulinskog arhipelaga i upravo bi ti dijelovi trebali biti zaštićeni. Stoga nas ovakve
nevjerojatne razlike u području posebnog rezervata u moru u dva važna prostorno-planska
dokumenta začuđuju i upućuju na zaključak da u izradi PPU Općine Medulin nisu bili
angažirani stručnjaci iz područja zaštite prirode.
Ovdje se pitamo i zbog čega prijedlog PPU-a Općine Medulin u mnogim segmentima donosi
potpuno različita prostorna rješenja od prijedloga PPPPO Donji Kamenjak i Medulinski
arhipelag A to su u PPPPO Donji Kamenjak i Medulinski arhipelag: paleontološki rezervat,
botanički rezervat, posebni rezervat u moru na sasvim drugom području od onog predviđenog
ovim prostornim planom, izuzeće vojske (tj. izuzeće mogućnosti korištenja područja Kamenjaka u
vojne svrhe) itd. Budući da je PPPPO Kamenjak prošao široku proceduru javne rasprave i da
je usklađen sa primjedbama građana i ostale javnosti, pitamo zbog čega se PPU Općine

Medulin ne pridržava tih odredbi
Zašto su popisani samo vrijedni neživi dijelovi priorde
KNJIGA I – 1.1.3.5.2. ZAŠTITA PRIRODNE BAŠTINE
Premda se u prijedlogu PPU Općine Medulin navodi da se zaštita prirode u općini Medulin
provodi osobito određivanjem dijelova žive i nežive prirode koji imaju osobitu zaštitu
Republike Hrvatske, u istom planu upravo ti živi dijelovi prirode (tj. zaštićene biljne i
životinjske vrste) nigdje nisu nabrojani, dok neživi (zaštićeni krajolik, posebni rezervat i
park šume) jesu. Kako bi se ti živi dijelovi prirode adekvatno štitili prostorno-planskim
odrednicama, potrebno je da u prostornom planu budu nabrojane zakonom zaštićene biljne vrste
(prema Crvenoj knjizi biljnih vrsta RH) i zakonom zaštićene životinjske vrste u RH kao i njihove
asocijacije. Ponovo nas ovakvi veliki propusti u dijelovima koji se tiču zaštite prirodne baštine
upućuju na pitanje da li su u izradi ovog prostornog plana uopće sudjelovali stručni suradnici
biolozi i tko su oni
Ili rezevat ili sportska lučica
KNJIGA II – Članak 89.
U uvali Polje u kojoj danas postoji samo 20 vezova, planira se gradnja sportske lučice sa 50
vezova. Također se prema ovom prostornom planu (Knjiga I – članak 1.1.2.6. PRIRODNA
BAŠTINA, i drugi članci) predviđa zaštita u kategoriji posebnog rezervata u moru u uvali Polje.
Razlog zbog kojeg je uvala polje predviđena za rezervat u moru je stanište važne i ugrožene
morske cvjetnice voge (Posidonia oceanica), koju ugrožava upravo pomorski promet, otpadne
vode sa brodica i sidrenje. Stoga je izgradnja sportske lučice u uvali Polje i povećanje
sadašnjih broja vezova sa 20 na 50, u potpunoj suprotnosti sa planom da ovdje bude
rezervat u moru. Izgradnja sportske lučice od 50 vezova predviđa i infrastrukturne zahvate na
kopnu (struja, voda, servisne građevine, mogući ugostiteljski objekti itd.) koji su nespojivi sa
kategorijama zaštićenog krajolika i posebnog rezervata u moru. Stoga tražimo da se iz PPU-a
izbaci navedena sportska lučica i da se zadrži dosadašnji broj vezova u uvali Polje (20!), bez
mogućnosti povećavanja njihovog broja.
Dopuštena sječa 2 ha šume u zonama rekreacije za gradnju objekata
KNJIGA II - Članak 69.
Protivimo se krčenju homogenih i autohtonih šumskih površina na području cijele općine a
posebno u zonama rekreacije. Zone rekreacije su upravo one koje treba zadržati u izvornom
obliku i dodatno oplemeniti. Dopuštenje sječe do 2 hektara šuma radi gradnje objekata u
rekreacijskim zonama suprotno je njihovoj osnovnoj namjeni te smjernicama Zelene
agende i načelu održivog razvoja. Šumsko bogatstvo jedan je od najbitnijih čimbenika
uravnoteženog ekosustava te je potpuno neopravdano uništavati taj prirodni resurs radi gradnje
bilo kakvih objekata. U općini Medulin zabilježen je trend smanjenja šumskih površina, od koih su
mnoge u privatnom vlasništvu. Taj negativan trend dugoročno može uzrokovati eroziju tla,

osiromašivanje tla, smanjenje drvnog fonda namijenjenog ogrjevu (energetski resursi biomase u
budućnosti će biti vrlo značajan lokalni resurs koji će dijelom jamčiti samoodrživost) i druge
nepovoljne posljedice. Očuvanju šumskih površina treba posvetiti posebnu pažnju i na svaki
način težiti njihovoj zaštiti. Krčenjem šuma dovode se u pitanje i bitne značajke krajolika, što isti
članak ujedno i izričito zabranjuje.
Prometnica kroz Park-šumu
KNJIGA I – 3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE MEDULIN U
ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ISTARSKE ŽUPANIJE
U ovom dijelu prostornog plana navodi se da se planira izgradnja nove prometnice Pomer – Šikići -
Monte šerpo – Šijana koja će povezivati općinu Medulin s “Istarskim Y”. Zanima nas da li će
planirana prometnica prolaziti kroz dio zaštićene Park-šume Šijana Ukoliko je to slučaj,
protivimo se takvim planovima i napominjemo da bi se takvim rješenjem kršio Zakon o
zaštiti prirode (NN 70/05) koji u čl. 17. kaže: “U Park-šumi su dopušteni samo oni zahvati i
radnje čija je svrha njezino održavanje ili uređenje”.
Nakon svih napora za očuvanjem, ovaj PPUOM predviđa mogućnost
izgradnje vojnih građevina na Rtu Kamenjaku!!!
KNJIGA I – 3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE
POVRŠINA / POSEBNA NAMJENA
KNJIGA II – Članak 74.
PPUOM su određena područja od interesa za obranu Republike Hrvatske na lokacijama Monte
Kope i Kamenjak, u kojim se mogu graditi građevine, te postavljati postrojenja, instalacije,
uređaji i slični zahvati potrebni za nesmetano obavljanje osnovne funkcije u skladu s posebnim
propisima. Ovakve odredbe u potpunoj su suprotnosti sa željama građana izraženim kroz
već usvojene primjedbe na prijedlog PPPPO Donji kamenjak i Medulinski arhipelag koji se
protive planiranju i otvaranju mogućnosti za buduće planiranje bilo kakvih građevina na
području Kamenjaka. Stoga zahtjevamo da se iz prostornog plana izbaci mogućnost gradnje bilo
kakvih građevina (pa tako i vojnih) na Kamenjaku i Monte Kopama.
Potrebno je uskladiti PPUOM s PPPPO Donji Kamenjak i medulinski
arhipelag, koji je već prošao proceduru javnog uvida
KNJIGA II – Članak 135.
Budući da je Prijedlog PPPPO-a Donji Kamenjak i medulinski arhipelag već prošao javnu
raspravu, nakon koje je izmijenjen prema podnesenim primjedbama javnosti, tražimo da se u
članku 135. PPU-a Općine Medulin izmijeni tekst i da on glasi: “Prostorni plan Općine Medulin
trebao bi biti usklađen sa već izrađenim prijedlogom PPPPO Donji Kamenjak i Medulinski
arhipelag, kojim se detaljno utvrđuje namjena prostora te osnove korištenja i zaštite prostora,
sukladno posebnim propisima o sadržaju prostornih planova.”

Protivimo se gradnji na poluotoku Vižula
GRAĐEVINSKA PODRUČJA
Prema kartografskom prikazu “Korištenje i namjena površina” dio poluotoka Vižula u
naselju Medulin označen je kao građevinsko područje-neizgrađeni dio naselja. Poluotok
Vižula kopneni je arheološki lokalitet, u cijelosti pokriven šumom te bez ijedne građevine, izuzev
arheološkog nalazišta, i bez ijedne stalne ljudske aktivnosti. Poluotok je također tradicionalni
prostor odmora i rekreacije lokalnog stanovništva, posebno u ljetnoj turističkoj sezoni.
Gradnja na poluotoku Vižula sporna je iz više razloga: zadire se u cjelinu poluotoka i narušava
njegov prirodni integritet, umanjuje se estetska vrijednost poluotoka i šume koja ga prekriva,
umanjuje se funkcionalna vrijednost zone rekreacije koju visoko vrednuje lokalno stanovništvo,
degradira se obalni prostor betonizacijom, omogućava se ulazak motornim vozilima čime dolazi do
intenzivnog prometa u dosad mirnoj prirodnoj cjelini, čvrste građevine stalan su izvor buke kao i
vozila kojima im se prilazi, ne postoji sustav odvodnje otpadnih voda, gradnja septičkih jama upitna
je u blizini područja namijenjenog za marikulturu (Siga). Zaključno, gradnja na području poluotoka
Vižula bila bi uzurpacija i devastacija značajnog dijela prirode koji osim što predstavlja vrijedno
obalno dobro, za lokalno stanovništvo je od neprocjenjive kulturne i duhovne vrijednosti.
Izostavljeno veoma važno arheološko nalazište
KNJIGA I – 3.4.1. KULTURNA BAŠTINA
KNJIGA II – Članak 130.
U PPU-u se navodi da se u općini Medulin nailazi na vrijedne arheološke nalaze, međutim u
Tablici 11. gdje su nabrojani zaštićeni spomenici na području Općine Medulin nije navedeno
veoma važno arheološko nalazište – 90 milijuna godina stari otisci dinosaura na južnoj
strani otočića Fenoliga. Stoga tražimo uvrštenje ovog lokaliteta na popis zaštićenih
spomenika na području općine Medulin.
Pretpostavlja se da se otisci nalaze i u samom akvatoriju Rta Kamenjaka i Medulinskog arhipelaga
jer je razina mora prije samo dvije tisuće godina bila čak dva metra niža nego danas. Stoga
predlažemo i zaštitu područja otoka Fenolige i pripadajućeg akvatorija u kategoriji Posebnog
paleontološkog rezervata, koji bi imao isti obuhvat kao i dio posebnog rezervata u moru.
Ne zaboravite biciklističke staze
KNJIGA II– Članak 96.
KNJIGA II – Članak 100.
Zbog sve većih problema u prometu (gužva na cestama, premali broj parkirnih mjesta, zagađenje
zraka...) koje prepoznajemo posvuda pa tako i u općini Medulin ističe se potreba za korištenjem
alternativnih oblika prijevoza. Stoga tražimo da rečenica u stavku trećem članka 97. glasi: “Uz
prometnice moraju se graditi biciklističke staze u skladu s mogućnostima”.
Budući da se u Članku 100. (Knjiga II) propisuje minimalna širina novih prometnica, dakle, onih
koje još nisu izgrađene, ne postoji razlog zbog čega se u njihovo planiranje ne bi uključile i
biciklističke staze. Stoga bi rečenica u članku 100. trebala glasiti: “...koja sadržava minimum dvije

minimalne kolne trake od 2,75 m, dva minimalna pješačka traka od 1,5 m svaki i dvije minimalne
biciklističke staze...”.
Molimo vas da uzmete u obzir i priložene primjedbe na prijedlog PPUOM koje smo vam
uputili prilikom javnog uvida 2003. godine.
S poštovanjem,
Upravni odbor Zelene Istre
Prilog: Primjedbe na Prijedlog prostornog plana Općine Medulin od 28.6.2003.
Zelena Istra podržava prijedloge izmjene PPU-a Općine Medulin koje je na sjednici održanoj
25.6.2003. donijelo Vijeće mjesnog odbora Premantura, držeći da u procesu planiranja održive
budućnosti ključnu ulogu moraju imati odluke lokalnog stanovništva. Osim toga, smatramo da su u
PPUOM u nedovoljnoj mjeri zastupljeni konzervacijski elementi u razvojnim pretpostavakama.
U potpunosti podržavamo primjedbe Vijeća MO Premantura pod brojem:
1) kojom se traži smanjenje građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Stupice i
to u onom dijelu koji obuhvaća parcele u zoni Lokve, između ulazne trampe u autokamp
Stupice i istočne rampe, kojom se ulazi u područje zaštićenog krajolika Kamenjak (na tom
području ne bi bila moguća nikakava gradnja). Skupština Istarske županije je 3.4.2002.
donijela odluku (Sl. novine 7/02), kojoj je izmijenjena sjeverna granica zaštićenog krajolika
– tražimo povrat na situaciju prije te odluke;
2) kojom se traži očuvanje svih vrijednih obradivih površina koje se nalaze u neizgrađenom
dijelu građevinskog područja naselja , te u građevinskim područjima gospodarske namjene
izvan naselja Premantura, na način da se izuzmu iz građevinskih područja (Paradine-
Šeraja, Djanjice-Crkvenjak, Novaki-Močile itd.). Gospodarske strategija Hrvatske, pa po
tome i županijski prostorni plan, a u tekstualnom dijelu i ovaj Prijedlog prostornog plana
OM, govore o potrebi maksimalnog očuvanja poljoprivrednih zemljišta, pa nije jasno zašto
se Općina Medulin odriče obradivih polja, koja se i dana-danas većinom koriste za
poljoprivredu;
3) kojom se traži ograničavanje u izgradnji građevne čestice i uvjetima arhitektonskog
oblikovanja u građevinskim područjima na sljedeći način:
maksimalna izgrađenost 30% za parcele od 400 m2, te linearno smanjivanje izgrađenosti
do 20% za parcele iznad 1000 m2; maksimalna izgradnja na 2 etaže (P+1); maksimalna
visina do vijenca 6,; zabrana gradnje nizeva;
4) kojom se traži smanjenje građevinskog područja na ulazu u Premanturu sa zapadne
strane postojeće županijske ceste na način da se iz tog dijela izuzmu sva zemljišta pod
šumom (kao što je prikazano u grafičkom privitku u prilogu), te da se ograniči gradnja

isključivo obiteljskih kuća veličine P+1;
5) kojom se traži da se područja Runke i Stupice (istočni dio Premanture), koja su
obuhvaćena zonama građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene – umjesto
namjene turističko naselje (na karti T2), izvrši preinaka u namjenu autokamp (na karti T3),
što oni de facto i jesu od kada postoje. Treba ih, eventualno, definirati kao autokampove
više kategorije uz minimalno dopštenu izgradnju isključivo popratnih sadržaja (kao što su
sanitarni čvorovi, ljetne terase i sl.);
6) kojom se traži generalna zaštita cijelog Kamenjaka od bilo kakve gradnje;
7) kojojom se traži brisanje turističkog punkta Volme jer smatramo da osim što je nepotreban,
može uzrokovati i dodatne probleme u prometu.
Izuzetak je točka 5. prijedloga Vijeća MO Premanture, koju ne podržavamo, već imamo zaseban
stav i primjedbe:
Primjedba na izgradnju turističkog naselja na području Glavice
U kartografskom prikazu “Korištenje i namjena površina, prostori/površine za razvoj i uređenje”, br.
kartografskog prikaza 1A, područje Glavice označeno je kao buduće turističko naselje.
Premda je u Prostornom planu Istarske županije na tom području ucrtano stambeno-turističko
naselje i niži plan se toga mora pridržavati, tražimo da se izmijeni županijski plan koji je u tom
dijelu u suprotnosti sa vlastitim odredbama. Naime, prema Prostornom planu Istarske županije, u
Ciljevima zaštite krajobraznih vrijednosti priobalja Istarske županije (PPIŽ, Knjiga II. str. 24) stoji da
je potrebno:
“Razvijati se u skladu s održivim razvojem prema smjernicama “Agende 21”. Ciljevi zaštite
krajobraznih vrijednosti priobalja Istarske županije su:
2. očuvanje neizgrađenih kontaktnih područja šuma i poljoprivrednih površina s morem
3. očuvanje i revitalizacija tradicionalnog načina ograđivanja polja suhozidima te autohtone
ruralne arhitekture (kažuni)
4. očuvanje autohtonih šuma hrasta crnike
5. revitalizacija i parkovno oblikovanje mlađih šumskih sastojina u priobalju, uglavnom
četinjača, kao prostornog akcenta
6. sprečavanje daljnje dužobalne izgradnje naselja i drugih područja izgradnje, osim u
izuzetno opravdanim slučajevima, uz najmanje moguće promjene u morfologiji obale.
Danas na području Glavice nalazimo karakterističnu mediteransku obalnu vegetaciju i izvorni
obalni pojas, koji se u kontinuitetu protežu do zaštićenog krajolika rta Kamenjaka. Stoga

predlažemo izmjenu plana i to tako da se zaštićeni krajolik rta Kamenjaka proširi i na
područje Glavice koje je ovim planom predviđeno za turističko naselje. Time bi se zaštitio
najugoženiji obalni pojas od ubrzane degradacije i zabrinjavajuće invazije graditeljskih aktivnosti
turističke namjene, koje zauzimaju veliki prostor a iskorištene su samo nekoliko ljetnih mjeseci
(osim toga, potpuno je neprimjereno granicu zaštićenog krajolika rta Kamenjaka natrpati i u
potpunosti zatvoriti građevinskim zonama).
Nove turističke objekte potrebno je planirati i smještati u unutrašnjosti, izvan obalnog
pojasa.
S tim u vezi, podsjećamo na rezultate istraživanja Instituta za turizam:
“Nekontrolirano širenje građevinskih zona, nerijetko i zbog potreba punjenja proračuna
siromašnih lokalnih zajednica, te bez realnih mogućnosti nužnog prethodnog rješavanja
osnovnih konumalnih infrastrukturnih pitanja (vodoopskrba, odvodnja, zbrinjavanje otpada te
prometna problematika), dovelo je mnoge turističke destinacije u kaotično stanje nespojivo s
inače vrlo ambicioznim turističkim razvojnim očekivanjima (IT, 2001:30).”
Postoje brojne međunarodne konvencije i preporuke o potrebi zaštite obalnog pojasa (naročito za,
s aspekta turističkog pritiska, najugroženiji Sredozemni pojas). Navodimo jedan primjer, United
Nations Environmental Programme, CSD, 1999.:
“No u mnogim je zemljama priobalni pojas preizgrađen prvenstveno zahvaljujući
turističkom razvoju. Nažalost, iste se greške ponavljaju! Prečesto se akcija ponavlja sve
dok se ne očituje početak financijskog gubitka te kulturna i okolišna degradacija. Ali, šteta
je ireverzibilna.”
Primjedba na izgradnju sportskih lučica u Posebnom rezervatu u moru u uvali Polje i u
Zaštićenom krajoliku Donjeg Kamenjaka
Prema PPUOM, Odredbama za provođenje, Točka 1.30. planira se gradnja sportskih luka u uvali
Polje (Lokve 100 vezova). Prema istom prostornom planu, Točka 1.1.2.6. predviđena je zaštita u
kategoriji Posebnog rezervata u moru u uvali Polje, a obje se nalaze u zaštićenom krajoliku.
Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 30/94 i 72/94, članak 7.) u posebnom rezervatu u moru
nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom.
Razlog zbog kojeg je uvala Polje predviđena za rezervat je postojanje livada ugrožene morske
cvjetnice Posidonia oceanica. Izgradnja sportske lučice u uvali Polje kao i sidrenje u njoj, dovelo bi
do nepopravljivih šteta na postojećim livadama te, stoga, tražimo da se iz PPUOM izbaci
navedena sportska lučica.
Odredbe PPUOM kojima se predviđa izgradnja sportske lučice u navedenom području kose se sa:

• Strategijom RH za zaštitu biološke raznolikosti u Jadranu u kojoj se kao prioritet posebno
ističe zaštita staništa morske cvjtnice Posidonia oceanica,
• Zakonskom zaštitom posidonije koju su zbog njene ugroženosti usvojile sve mediteranske
zemlje,
• dokumentom “Nacionalno izvješće o biološkoj raznolikosti u obalnom području i moru
Republike Hrvatske”, donesenom 2002. godine, u kojem je kao prioritet istaknut trajni
monitoring naselja morskih cvjetnica u već ugroženim obalnim područjima te kartiranje
rasprostranjenosti i zaštita morskih cvjetnica!
NESTANAK POSIDONIJE PREDSTAVLJA NAJVEĆI GUBITAK KAKO EKOLOŠKE, TAKO I
EKONOMSKE VRIJEDNOSTI OBALNIH EKOSISTEMA I STOGA BI ZAŠTITA POSIDONIJE
TREBALA BITI PRIORITET U UPRAVLJANJU MORSKIM I OBALNIM RESURSIMA!
Izgradnja sportskih lučica od 100 vezova predviđa i infrastrukturne zahvate na kopnu (struja, voda,
servisne građevine, ugostiteljski objekti, itd.) koji su nespojivi s kategorijom zaštićenog krajolika.
Stoga tražimo brisanje tih sportskih lučica iz plana.