OÄitovanje - Hrvatska udruga poslodavaca
OÄitovanje - Hrvatska udruga poslodavaca
OÄitovanje - Hrvatska udruga poslodavaca
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Klaster konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora<br />
Radna skupina za strateško planiranje<br />
Drago Veselčić,<br />
Predsjednik Skupine<br />
HUP-ZG-0164/13-I<br />
Zagreb, 18.03.2013.god<br />
PREDMET: Očitovanje na materijale „Razvoj klastera“ i „Prijedlog prioriteta i mjera za<br />
drvno-prerađivački sektor“<br />
Poštovani,<br />
zahvaljujemo na pozivu na očitovanje na materijale koji bi trebali poslužiti kao osnova za<br />
restrukturiranje i razvoj drvnog sektora. HUP- Udruga drvne i papirne industrije u svom<br />
članstvu ima značajne industrijske tvrtke te je priznata kao socijalni partner na nacionalnoj i<br />
europskoj razini.<br />
HUP- Udruga drvne i papirne industrije očituje se kako slijedi:<br />
Materijal „Razvoj klastera, Radna skupina za strateško planiranje Hrvatskog klastera<br />
konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora<br />
1. Preporuke iz sektorskog pregleda drvno-prerađivačkog sektora<br />
a. Usklađivanje regulative i provedbe zakona<br />
- brisati „izvoznim“<br />
OBRAZLOŽENJE: pogrešno deklariranje trupaca i ostalih drvnih proizvoda poželjno je<br />
cjelovito riješiti, bez obzira kojem tržištu je roba namijenjena<br />
b. Prihvaćanje europskih standarda<br />
- Brisati sve<br />
OBRAZLOŽENJE: Okvir poslovanja za sektor je već sada prenormiran i birokratiziran.<br />
Propisi koji vrijede za druga industrijska postrojenja u svemu pokrivaju i pilane. Mišljenja<br />
smo kako je sve što treba, već regulirano postojećim propisima.<br />
c. Suradnja unutar sektora<br />
OBRAZLOŽENJE: Izazov u izgradnji konkurentnosti sektora nije poboljšanje odnosa s<br />
Hrvatskim šumama, već nepostojanje tržišta drvne sirovina. Naime, jedna od ključnih<br />
slabosti sektora jest njegova slaba pregovaračka pozicija prema glavnom dobavljaču<br />
sirovina- Hrvatskim šumama. Smatramo kako je uređenje tržišta drvne sirovine prema<br />
načelima tržišnog natjecanja prioritetna mjera.
2. SWOT analiza drvno-prerađivačkog sektora<br />
a. Snage<br />
- „Znanstveno-istraživačka“- brisati<br />
OBRAZLOŽENJE: Nepostojanje znanstveno- istraživačke infrastrukture koja bi bila u<br />
funkciji podrške inovacijama u sektoru jest slabost sektora.<br />
b. Slabosti<br />
- Umrežavanje klasterizacija- „vertikalna“- brisati<br />
OBRAZLOŽENJE: Pretjerana vertikalna integracija poduzeća označava slabost sektora te<br />
za posljedicu ima nedostatak specijalizacije i diferencijacije proizvođača čime se održava<br />
stanje visokog rivalstva, posebno u nisko-profitabilnim segmentima. Nadalje, ovakvo<br />
uređenje stvara prepreke za razvoj djelatnosti pilanarstva.<br />
- Faktori konkurentnosti- „visoki troškovi energije“- brisati<br />
- Faktori konkurentnosti - „neusklađeno tržište rada s potrebama<br />
gospodarstva“- brisati<br />
OBRAZLOŽENJE: Navedeni čimbenici jesu izazovi s kojima je suočen sektor, ali<br />
predstavljaju vanjske čimbenike, dakle prijetnje. Problem cjenovne konkurentnost je prije<br />
svega posljedica ekonomske politike.<br />
Citat iz "Osnove industrijske politike u drvnoj industriji",( Š.Svetina, 2012.):Ograničenja rasta<br />
i razvoja drvne industrije<br />
<strong>Hrvatska</strong> drvna industrija gubi trku na globalnom tržištu zbog stalnog zaostajanja u<br />
konkurentnosti. Dominantni egzogeni utjecaji na slabu konkurentnost domaćeg<br />
gospodarstva pa i ovoga sektora su:<br />
- tečajna politika i neravnoteže u relativnim cijenama koje su uspostavljene prije gotovo 20<br />
godina fiksiranjem tečaja kune prema DM na razini od 1DM=3,82 HKN<br />
- rast javne potrošnje i posljedično fiskalnih opterećenja, posebno rast troškova rada iznad<br />
rasta produktivnosti<br />
- rast troškova javnih i državnih poduzeća uzrokovanih njihovom neefikasnošću<br />
- velika pravna nesigurnost, korupcija i birokratske zapreke<br />
- nedostatak obrazovanih kadrova<br />
- relativno skup kapital<br />
- logičan izostanak značajnijih investicija (glavno je pitanje: zašto investirati u<br />
nekonkurentnu proizvodnju) i posljedično tehnološko zaostajanje<br />
Na slabu konkurentnost drvne industrije dodatno i iznimno snažno utječu:<br />
-važeći sustav dobave trupaca<br />
-nepostojanje konzistentne industrijske politike kojom bi se djelomično kompenzirali<br />
negativni utjecaji drugih ekonomskih politika na konkurentnost ovoga sektora.<br />
O kvalitetnom rješenju ova dva pitanja ovisi i sudbina hrvatske drvne industrije.<br />
- „niska produktivnost rada“- brisati<br />
OBRAZLOŽENJE: Radi argumentacije ove konstatacije, bilo bi korisno dobiti uvid u podloge<br />
koje su autori koristili pri njenom donošenju. Sugeriramo pogledati: Drvno-prerađivačka<br />
industrija u RH (2011. T&MC za HGK).<br />
c. Mogućnosti i Prijetnje<br />
Smatramo kako mogućnosti i prijetnje nisu dobro definirane. Neke od navedenih tvrdnji<br />
predstavljaju strateške razvojne opcije, dok je u analizi prijetnji izostavljen značajan broj<br />
važnih vanjskih čimbenika- od ekonomskih politika, preko procjene prijetnji od strane<br />
konkurenata itd.<br />
U prilogu očitovanja dostavljamo SWOT analizu sektora kojeg je izradila HUP- Udruga<br />
drvne i papirne industrije, te predlažemo da se ona koristi kao podloga za daljnji rad.
Materijal „Prijedlog prioriteta i mjera za drvno-prerađivački sektor“<br />
Smatramo kako prijedlog prioriteta i mjera za drvno-prerađivački sektor nije dobro definiran.<br />
Predlažemo da se u nastavku procesa strateškog planiranja prvo definira nekoliko<br />
strateških razvojnih opcija te da se iz njih izvedu ciljevi, mjere i prioriteti.<br />
HUP- Udruga drvne i papirne industrije prepoznaje 3 strateške razvojne opcije za sektor:<br />
1) Internacionalizacija, odnosno jačanje izvozne konkurentnosti kako bi se<br />
eliminirale slabosti poput visokog rivalstva u sektoru, umanjile posljedice mogućih<br />
pridošlica, čestih promjena fiskalne politike, kratkoročnosti ekonomskih politika i dr.<br />
Konkurentnost sektora može se graditi kombinacijom prilika iz okruženja poput rasta<br />
zelenih, bio i ekoloških tržišta, primjenom inovativnih poslovnih modela, dostupnosti<br />
inovativnih znanja, naprednih tehnologija. Realizacija razvojnih prilika trebala bi se<br />
ostvarit inovativnom suradnjom kroz klastere i druge oblike umrežavanja.<br />
2) Pametno i održivo upravljanje cijelim forest-based sektorom kojim se, između<br />
ostalog i uređenjem tržišta osnovne sirovine(trupaca) prema načelima tržišnog<br />
natjecanja, podržava konkurentnost industrije. Sektor je ključni igrač i temelj za<br />
biobased society. Sektor ima izgrađen dobavljački lanac, uz njega se razvijaju<br />
podupiruće lokalne industrije i vezane energetske djelatnosti.<br />
3) Razvoj ljudskog kapitala treba se potvrditi u primjeni inovativnih upravljačkih<br />
znanja i naprednih tehnologija, upravljanju kompetencijama i cjeloživotnim<br />
učenjem. Za ostvarivanje inovativne razine kompetencija potrebna je sustavna,<br />
otvorena i kontinuirana suradnja poslovne zajednice s podržavajućim institucijama.<br />
Sukladno iznesenome smatramo kako bi donošenje ovako koncipiranih razvojnih opcija i<br />
mjera moglo odgovoriti na ključne izazove u jačanju konkurentnosti ovoga sektora.<br />
S poštovanjem,<br />
HUP- Udruga drvne i papirne industrije<br />
Šime Svetina, v.r.<br />
Predsjednik<br />
Marija Šutina Kujundžić,<br />
direktorica CRO industrije
Change language