Preuzmite dokument ovdje. - Hrvatska komora medicinskih sestara

Informativno glasilo 

Hrvatske Komore Medicinskih Sestara 

IMPRESSUM 

Nakladnik: 

Hrvatska komora 

medicinskih sestara 

ISSN: 1845-8165 

Glavna urednica: 

Dragica Šimunec 

Uredništvo: 

Biljana Kurtović 

Cecilija Grgas-Bile 

Marija Kadović 

Ljiljana Pomper 

Ivana Pišćenec 

Tajnica uredništva: 

Anastazija Sorić Uranić 

Adresa uredništva: 

Hrvatska komora 

medicinskih sestara 

“Plavi fokus” 

Maksimirska 111/2 

10 000 Zagreb 

E-mail: fokus@hkms.hr 

Graficki dizajn i priprema: 

Alfacommerce d.o.o. 

Zagreb 

Tisak: 

Alfacommerce d.o.o. 

Zagreb 

sadržaj 

Uvodnik ............................................. 3 

Fepi ....................................................... 4 

Iz rada HKMS ................................... 11 

najsestra ......................................... 12 

najave / Izvješća sa 

stručnih skupova ....................... 15 

Primjer dobre prakse ............... 20 

Iz strane literature .................. 34 

Tekstovi objavljeni u časopisu Plavi fokus 

izražavaju mišljenje autora i ne moraju se 

isključivo podudarati s mišljenjem Uredništva 

ili službenim stavom Hrvatske komore 

medicinskih sestara. 

2

uvodnik 

Početak 2014. godine zasigurno ćemo pamtiti 

po neuobičajeno toplom i kišnom vremenu 

koje kao da je u skladu s nebrojenim 

problemima kojima se ne vidi kraj. U tu se atmosferu 

uklapaju i medicinske sestre sa svakodnevnim 

problemima, koji, i ovaj puta svi 

zajedno svjedočimo, najviše utječu na njih 

same. 

Kriza zasigurno nije hrvatski proizvod i 

možemo slobodno reći da se u svemu još 

odlično snalazimo. Odgovorno tvrdim da su 

sestre najstrpljivija profesija na svijetu, a hrvatske 

sestre u tome sigurno prednjače. 

Strpljive su sa svojim pacijentima, trude se 

iznad svojih mogućnosti, a često i ovlasti, 

strpljive su sa svojim glavnim sestrama, 

strpljive su s poslodavcima i njihovim beskrajnim 

očekivanjima, a posebno su strpljive sa 

svojim ministrom. 

Doista se mora priznati da naš ministar nikad 

ne zaboravi spomenuti sestre i njihov rad u 

pozitivnom smislu, a sestre s druge strane to 

znaju cijeniti, ali i ministar mora znati da ne 

zaboravljaju njegova pisano dana obećanja. 

I strpljive su! 

Ne želimo ni pomisliti da bi naš ministar sebi 

i sustavu koji vodi dopustio nepriznavanje 

potrebe i za visokoobrazovanim sestrama. To 

bi nas odvelo ne na dno Europske unije, već 

na neki drugi kontinent. 

Već je dovoljna činjenica da nas je produživanje 

srednje škole na 5 godina dovelo na dno 

EU po razini kvalifikacije, što će se 2015., kad 

taj eksperiment doživi finale, najbolje vidjeti. 

To ponovo dokazuje da su interesi i lobiji 

u Hrvatskoj često jači i od same države i 

njezinog interesa, a da ne govorimo o interesu 

pacijenata. 

Na snagu je stupila nova Direktiva ek koja 

vrlo precizno regulira sestrinsku profesiju i u 

Hrvatskoj. 

Iskreno plediram na sve medicinske sestre da 

se informiraju o novim propisima koji vrijede 

jednako i za nas kao za sve druge medicinske 

sestre u EU. 

Imam potrebu posebno naglasiti da ulaskom 

Hrvatske u EU nitko ne može izgubiti stečena 

prava (naziv, radno mjesto, djelokrug rada), ali 

je važno zapamtiti da ne može ostvariti prava 

koja po hrvatskim propisima nikad nije imao 

(ovlasti, kompetencije). 

Jednako tako moramo osvijestiti činjenicu da 

ulaskom Hrvatske u EU zemlje u okruženju 

imaju status u odnosu na EU kakav je Hrvatska 

imala do 1. srpnja 2013., no ne sjećam 

se da je ijedna medicinska sestra koja stekla 

diplomu u Republici Hrvatskoj tužila neku od 

komora EU za nepriznavanje naše diplome u 

EU. Čudim se nekim kolegicama i kolegama 

da unatoč svim činjenicama više vjeruju svojim 

odvjetnicima (kojima se ne može prigovoriti 

na dobroj zaradi) nego svojoj komori. 

Svima koji ne vjeruju predlažem da zatraže 

upis u Registar bilo koje zemlje članice EU, 

budući da je to njihovo legitimno pravo. Svi 

nas vrlo jednostavno mogu preskočiti i to legitimno 

učiniti. 

U nadi da ćete i ovom broju Plavog Fokusa 

naći barem nešto zanimljivo. 

Dragica Šimunec 

3

Theodoros Koutroubas 

Izvješće sa sastanka o temeljnim 

načelima slobodnih profesija 

U Londonu se 3. veljače 2014. sastala radna grupa CEPLIS-a (www.ceplis.org) koja je raspravljala o 

izmjenama i dopunama temeljnih načela slobodnih profesija, a unutar nove Direktive. 

Grupu je činilo 15 predstavnika raznih profesija, 

uključujući i predstavnike Hrvatske komore 

medicinskih sestara, predsjednicu Dragicu 

Šimunec i dopredsjednicu Slavu Šepec. Na 

samom početku sastanka raspravljalo se o 

uporabi termina „services“- engl. unutar Direktive, 

budući da se dugo vremena nastojalo zdravstvene 

djelatnosti odvojiti od pojma uslužne djelatnosti. 

Umjesto termina „services“, predložen je termin 

„liberal professions“. Nadalje, predsjedavajući 

sastanka, gospodin John Fish (Irska), stavio je 

naglasak na glavnu temu o temeljnim načelima 

slobodnih profesija te na to kako postoji potreba 

da sve profesije donesu zajedničke zaključke 

o tome kako trebaju izgledati i što trebaju 

sadržavati temeljna načela. Naglasio je također 

da je od iznimne važnosti ažuriranje Temeljnih 

načela slobodnih profesija („Zajednička načela 

intelektualnih profesija“ www.hkms.hr) i da treba 

razmotriti što još nije učinjeno 

po tom pitanju. O zajedničkim 

temeljnim načelima slobodnih 

intelektualnih profesija potrebno 

je provesti raspravu s klijentima, 

korisnicima, pacijentima, te 

utvrditi na kakvoj je razini kvaliteta 

implementacije etičkih kodeksa 

unutar zemalja članica Europske 

unije i, najvažnije, u kojoj su mjeri 

temeljna načela primjenjena u praksi. Radna 

grupa se složila kako treba ustanoviti kakav je 

utjecaj temeljnih načela na društvo. 

Osim toga, radna grupa je kao rezultat prvog dijela 

sastanka zaključila da se naglasak stavi na 

sljedeće: 

• kakvi su problemi s implementacijom i 

korištenjem etičkih kodeksa i ima li povratnih 

informacija od strane klijenata 

• koje su kritične točke i što treba poboljšati 

unutar temeljnih načela 

Zaključci su doneseni na temelju rasprave unutar 

prvog dijela sastanka i sve češćih pojava propusta 

i pritužbi na profesionalce. Klijenti, korisnici imaju 

i traže više informacija, što ukazuje na potrebu za 

poboljšanjem temeljnih načela i identificiranjem 

problema. 

Drugi dio sastanka radne grupe o temeljnim 

načelima odnosio se na preporučene izmjene 

i dopune temeljnih načela slobodnih profesija 

unutar nove Direktive. Europska komisija je 

istaknula potrebu za sviješću o važnosti etičkih 

kodeksa. 

Dokument o temeljnim načelima je pridonio i 

dalje će pridonositi profesijama u pripremi nacionalnih 

etičkih kodeksa. 

Stavljen je naglasak na raspravu o izmjenama i 

dopunama sljedećih vrijednosti: 

Sukob interesa 

Problematika koju susrećemo u svakodnevnoj 

praksi. Prikaz slučaja iz prakse, npr. kvaliteta 

pružanja usluge pacijentima nasuprot financijskom 

limitu pružatelja usluge. 

Do izražaja dolazi i propisivanje usluga, recepata 

nasuprot farmaceutskoj industriji. Naime, nije 

moguće opisati sve situacije 

sukoba interesa, važno je staviti 

naglasak na one koji imaju izravan 

utjecaj na klijenta, korisnika. 

Također, raspravljalo se i o 

situacijama kad se od djelatnika od 

strane poslodavca traže postupci 

koji ga dovode u sukob interesa, 

a isti su u strahu od gubitka 

posla, s obzirom na ekonomsku situaciju unutar 

cijele EU. Postavlja se pitanje što je zaista prava 

sloboda profesionalca. Također postoji svijest o 

fenomenu korupcije i prema tome treba podići 

svijest javnosti o tom problemu. Pri tome svakako 

treba uzeti u obzir kulturološke vrijednosti. 

Zaključak je da što će se više raditi na kodeksu 

ponašanja i etičkom kodeksu, time će se više pozornosti 

posvećivati i problemima poput gore 

navedenog. 

Povezanost s klijentima, korisnicima 

Mišljenje je radne grupe da su u današnje vrijeme 

klijenti, korisnici više educirani i da imaju i žele 

više informacija, te je iznimno važno voditi računa 

o transparentnosti rada. Spoznaja je također da 

postoje kulturalne razlike, naime u nekim zemljama 

su ljudi „odgojeni“ tako da imaju apsolutno 

4

povjerenje u onoga tko im pruža uslugu te ne pitaju 

koje su im mogućosti, no postoje i druge krajnosti, 

a to su zemlje u kojima je suprotno. Važno 

je naglasiti i poticati klijente da pružatelji usluga 

rade i djeluju u svrhu njihova interesa i da imaju 

slobodu tražiti konkretne odgovore na postavljena 

pitanja. Svjedoci smo kako ipak posljednjih godina 

raste svijest o pokazivanju obveza pružatelja 

usluga prema klijentima. 

Pravni sporovi 

Svaki profesionalac mora imati pravo na 

pravnu zaštitu. Profesionalac bi trebao nastojati 

riješiti pritužbe izravno s klijentom, ako postoji 

mogućnost za to, ili alternativnim postupcima 

rješavanja i posredovanja. Od velike je važnosti 

postupiti na profesionalan, brz i transparentan 

način. 

Multidisciplinarne aktivnosti 

Vrlo je važno postaviti razinu zajedničkog kodeksa 

ponašanja, te obavijestiti i informirati klijenta o 

svim detaljima multidisciplinarnog rada. 

Jezične sposobnosti 

Klijent treba imati pravo tražiti pružatelja usluga 

koji govori njegovim jezikom, kako bi imao jasno 

i nedvosmisleno poimanje onoga o čemu je riječ. 

Komercijalna komunikacija 

Komercijalna komunikacija mora biti ograničena 

kompetencijama pružatelja usluga. 

Obveza izvješćivanja 

Kodeks ponašanja treba naglasiti potrebu da 

svaki profesionalac bezrezervno postupi po svim 

relevantnim zakonskim zahtjevima i smjernicama 

koje se odnose na sumnjive kriminalne aktivnosti, 

a s ciljem zašitite klijenata, djece i najranjivijih 

članova društva. 

Edukacija o etičkim standardima 

Kodeks ponašanja također treba naglasiti potrebu 

potpunog sudjelovanja profesionlaca u 

programima namijenjenim promicanju boljeg 

razumijevanja etičkih pitanja relevantnih za svoje 

profesije. 

Izvješće sa seminara o trajnom usavršavanju 

profesija unutar Europske unije 

U organizaciji Društva slobodnih profesija Velike 

Britanije (Council of Liberal Profesions of 

Great Britain), koje je član CepliS-a, 4. veljače 

2014. u Londonu, održan je seminar o trajnom 

usavršavanju profesija unutar Europske 

unije. Predstavnici engleske Odvjetničke komore 

su u svojoj prezentaciji istaknuli da je trajno 

usavršavanje obveza svake uređene profesije. 

Također, naglašavaju da pristup kojim se definira 

kompetentnost onih koje reguliraju odražava 

njihove strateške ciljeve za budućnost. Trenutno 

razmatraju je li način trajnog usavršavanja koji oni 

imaju, a koji se odnosi na jednaku satnicu za sve, 

najbolji model za odvjetničku struku. 

Nakon toga su predstavnici Komore dentalne 

medicine prezentirali problematiku o utjecaju 

brzog razvoja industrije dentalne medicine na 

trajno usavršavanje u njihovoj profesiji. Njihovo 

je osnovno stajalište da svaki profesionalac treba 

održavati, razvijati i raditi na svojem znanju i 

vještinama. Španjolski predstavnici su govorili 

o tome kako je trajno usavršavanje ključni alat 

za učinkovitost radne sposobnosti europskih 

stručnjaka. 

Dragica Šimunec, predsjednica Hrvatske komore 

medicinskih sestara i predsjednica Fepi-a, 

imala je prezentaciju o trajnom usavršavanju 

medicinskih sestara u Republici Hrvatskoj. 

Zakonom o sestrinstvu, donesenom 2003. 

godine, svaka medicinska sestra ima obavezu 

trajnog usavršavanja. Zakon ih obvezuje da 

održavaju svoje znanje, poboljšaju vještine, 

stječu nova znanja i vještine te da proširuju svoju 

ulogu i, najviše od svega, da održavaju svoju 

kompetentnost tijekom svog profesionalnog 

života. Također je govorila o sustravu akreditiranja, 

odnosno skupljanja bodova putem elektroničke 

profesionalne kartice. Sa stajališta predsjednice 

Fepi-a naglasila je potrebu za regulacijom trajnog 

usavršavanja na razini Europske unije u smislu 

akreditacije, prepoznavanja i validacije. Time bi 

se također poboljšala moblinost i kredibilitiet 

medicinskih sestara, a uzme li se u obzir da 

medicinske sestre čine više od 50% djelatnika u 

sustavu zdravstva. Trajno usavršavanje dakako 

ima veliki utjecaj na kvalitetu zdravstvene skrbi. 

5

U drugom dijelu seminara održala se radionica 

na temu što znači biti profesionalac, odnosno 

stručnjak, gdje se rasparvaljalo o tome koje vrijednosti 

isti mora imati. 

Za sve detaljnije informacije o CPD (trajnom 

usavršavanju): www.cpdstandards.com 

Nova direktiva o profesionalnim 

kvalifikacijama: profesije u zdravstvu 

2005/36 više ne postoji, od sada govorimo 2013/55/EU! 

Nova direktiva, službeno objavljena 28. prosinca 

2013., usmjerena je – kao što već znate – na izmjene 

i dopune direktive o profesionalnim kvalifikacijama 

iz 2005. godine. Projekt modificiranja 

ove direktive jedna je do dvanaest prioritetnih 

mjera sadržanih u Zakonu o jedinstvenom tržištu 

iz 2011, za promoviranje rasta i stvaranje radnih 

mjesta. Novi propis usvojili su i Europski parlament 

(s 596 glasova za i 37 protiv) i Vijeće Europske 

unije bez većih problema. 

2013/55/EU ima veliko značenje za sve profesije 

u zdravstvu, osobito za medicinske 

sestre i primalje. 

Prva novina u direktivi je nesumnjivo Europska 

profesionalna kartica (EPC), elektronski certifikat 

koji dokazuje sljedeće: 

• profesionalac zadovoljava sve potrebne uvjete 

za pružanje usluga u državi članici, trajno ili 

privremeno; 

• profesionalac posjeduje priznanje svoje profesionalne 

kvalifikacije u državi članici. 

Svrha ove kartice je pojednostavljenje procesa 

priznavanja kvalifikacija među državama članicama 

kako bi se postigla učinkovitost i smanjili 

troškovi, od čega će korist imati i profesionalci i 

regulacijska tijela. Europska unija ne obvezuje 

profesije na usvajanje ove kartice. 

To znači da svaka profesija može procijeniti ima 

li koristi od uvođenja ovakve kartice za svoje 

članove te kakav je utjecaj odluke o tome na 

države članice. 

Europska profesionalna kartica napravljena 

je kako bi poduprla Sustav za informiranje o 

unutarnjem tržišu (Internal Market Information 

System - IMI). 

Zahvaljujući pomoći IMI-ja, kartica bi trebala 

moći eliminirati dvostruki administrativni posao i 

proces priznavanja za regulacijska tijela i istovremeno 

poboljšati trasparentnost i sigurnost za 

profesionalce. S obzirom na troškove koji će biti 

potrebni za uvođenje kartice, odluka o njezinom 

uvođenju prepuštena je svakoj državi članici. 

Druga važna odredba novog propisa govori o 

djelomičnom pristupu. To se odnosi na profesionalce 

koji žele nastaviti sa svojim aktivnostima 

u drugoj državi članici u kojoj su takve aktivnosti 

samo dio profesije sa širim opsegom nego u njihovoj 

matičnoj državi. 

Direktiva dopušta samo dva razloga zbog kojih 

država može odbiti djelomični pristup: 

• ako je to opravdano zbog prevladavajućih 

razloga općeg interesa, 

• ako je zahtjev u vezi s profesionalnim 

djelatnostima koje utječu na javno zdravlje ili 

sigurnost. 

Federacija regulacijskih tijela u sestrinstvu Europske 

unije (Fepi), kojom trenutno predsjeda HKMS, 

mnogo je radila na tome da se osigura da sigurnost 

pacijenata i javno zdravstvo budu uzeti u 

obzir u tom kontekstu. 

Druge dvije iznimno važne točke o kojima se vodi 

računa u Direktivi 2013/55/EU su: trajno stučno 

usavršavanje i zajednički okvir obrazovanja. U 

slučaju trajnog stručnog usavršavanja od država 

članica traži se da osobito potiču trajno stručno 

usavršavanje kod doktora medicine, specijalista, 

liječnika opće prakse, medicinskih sestara i 

primalja. Zajednički okvir obrazovanja oblikovan 

je kako bi osigurao zajednički minimum znanja, 

vještina i kompetencija potrebnih za obavljanje 

određene profesije ili za specijalizaciju unutar 

regulirane profesije. Važno je naglasiti da ovaj 

okvir obrazovanja nema namjeru zamijeniti bilo 

koji nacionalni program obrazovanja. 

Vezano uz obrazovanje, novi propis naglašava 

važnost Europskog kvalifikacijskog okvira. 

Europski kvalifikacijski okvir je alat napravljen kako 

bi promovirao transparentnost i usporedivost 

profesionalnih kvalifikacija i može biti koristan 

6

dodatni izvor informacija za regulacijska tijela 

koja ispituju profesionalne kvalifikacije stečene u 

drugim državama članicama. 

Slijedeći bolonjski proces, institucije visokog 

obrazovanja prilagodile su strukturu svojih programa 

sustavima od dva ciklusa za prvostupnike 

i magistre. Unutar Europskog kvalifikacijskog okvira 

studenti stječu bodove izražene u ECTS (European 

Credit Transfer System) sustavu. 

ECTS sustav je razvila Europska komisija kako bi 

osigurala pravovaljane i općeprihvaćene procese 

priznavanja visokoškolskih kvalifikacija koje su 

studenti stekli obrazujući se izvan svojih matičnih 

država. 

Namjera je također osigrati više obvezujućih uvjeta, 

veću fleksibilnost i viši stupanj jasnoće u organiziranju 

i održavanju obrazovanja za strane studente. 

ECTS daje studentima mogućnost jasnog 

definiranja sadržaja i broja kolegija ili tečajeva koje 

moraju pohađati dok su u inozemstvu i uvjeta pod 

kojima će kvalifikacije koje su stekli biti priznate na 

njihovom matičnom studiju. 

Kao što je Fepi tražio već nekoliko godina, 

nova direktiva predviđa “jezičnu kontrolu” za 

profesionalce koji rade na terenu, imajući u vidu 

sigurnost pacijenata. Kad presele u drugu državu 

članicu, profesionalci će morati polagati ispit koji 

je usmjeren na provjeru njihovih kompetencija u 

barem jednom službenom jeziku države u koju su 

došli. Postoje različiti stupnjevi znanja, ovisno o 

aktivnostima koje se provode. 

I zadnje, ali ne i najmanje važno, mehanizmi 

kontrole. Regulacijska tijela svake države članice 

morat će proaktivno upozoriti odgovarajuća 

tijela druge države na profesionalce koji više 

nisu ovlašteni za obavljanje svoje profesije zbog 

disciplinskog ili kaznenog postupka kroz posebne 

mehanizme upozorenja. 

Čitatelji će sigurno primijetiti da cilj ovog članka 

nije raspravljati o odredbama nove Direktive 

koje se odnose isključivo na sestrinsku profesiju, 

budući da se posljednjih mjeseci o tome mnogo 

govorilo i pisalo. Sve nove odredbe nisu u 

skladu s našim težnjama, ali opće je mišljenje da 

je učinjen značajan korak naprijed za sestrinstvo. 

Danas nam je drago zaključiti da odredbe koje 

se odnose na sve profesije u zdravstvu također 

idu u ispravnom smjeru. Implementacija je sada 

naš novi izazov s kojim se možemo suočiti s potpunim 

povjerenjem. 

7

Sudan: EU i UNICEF planiraju unaprijediti 

zdravstvene i obrazovne usluge u Darfuru 

edukacijom medicinskih sestara i primalja 

Europska unija i UNICEF započinju s implementacijom dva projekta na području zdravlja i 

obrazovanja u Darfuru. 

U zajedničkoj izjavi EU i UNICEF 

izvijestili su kako će dva projekta 

unaprijediti temeljne usluge u 

Darfuru. Projekte u vrijednosti 

od 3 milijuna Eura u potpunosti 

financira EU, a provode UNICEF i 

partneri do listopada 2016. 

Očekuje se da će se u projektu 

s područja zdravstva educirati 

28 edukatora u primaljstvu, 300 

tehničara u primaljstvu, 120 

medicinskih sestara i 16 zdravstvenih 

specijalista. 

Istovremeno, projekt podupire 

2000 učitelja, 80 studenata 

učiteljstva i 450 ravnatelja škola 

koji će proširiti svoje znanje na 

više od 100.000 studenata u 5 

država Darfura. 

Oba projekta provode se u koordinaciji 

s federalnim ministarstvima 

obrazovanja i zdravstva 

i tijelima lokalne uprave u 

Darfuru. 

Veleposlanik Tomas Ulicny, šef 

Delegacije Europske unije u Sudanu, 

izjavio je kako mir i razvoj 

Darfura zahtijeva kontinuiranu 

stabilnost, sigurnost, kao i 

omogućavanje međunarodnim 

organizacijama provođenje svojih 

mandata 

Predstavnik UNICEF-a u Sudanu, 

Geert Cappelaere, rekao je da 

je “UNICEF vrlo sretan zbog 

toga što EU produbljava svoj 

angažman vezano uz djecu u 

Darfuru kroz ovu potporu. 

Zdravo odrastanje i obrazovanje 

pravo je svake djevojčice i 

dječaka u Darfuru i učinit ćemo 

sve što možemo u UNICEF-u 

kako bismo osigurali veliku 

korist od ove investicije u razvoj 

zdravstvenog i obrazovnog sektora 

u Darfuru. Kontinuirano 

investiranje u razvoj područja 

zdravstva i obrazovanja u Darfuru 

bit će ključno u godinama koje 

dolaze i omogućit će djeci 

Darfura svjetliju budućnost.” 

* Dodatne informacije o ovoj 

temi možete dobiti u uredu 

FEPI-ja. (www.fepi.org) 

Obećavajuće karijere u sestrinstvu 

Zanimljivo istraživanje nedavno 

objavljeno u Huffington Postu 

pokazuje koja područja u sestrinstvu 

mogu dovesti do 

uspješne karijere. 

Većina ljudi zapravo misli kako 

završeno sestrinsko obrazovanje 

beziznimno znači pružanje zdravstvene 

njege pacijentima u 

njihovim posteljama. Iako je ovo i 

dalje temelj profesije i vjerojatno 

će uvijek biti, danas postoji 

velik broj mogućnosti koje nudi 

sestrinsko obrazovanje. 

Michelle Katz, medicinska sestra 

koja je diplomirala na 

Georgetown University (SAD), 

na primjer, integrirala je program 

upravljanja zdravstvenim sustavima, 

stekla iskustvo u različitim 

područjima, od medija i 

sestrinstva do administracije i 

odnosa s javnošću, i primijenila ih 

u svojoj profesiji kao odvjetnica 

za zdravstvenu njegu. 

“Stvarno ne mislim da postoji 

tipičan razvoj karijere. Možete 

modelirati svoju karijeru prema 

svojim interesima”, rekla je 

Michelle svojim kolegicama 

medicinskim sestrama i studentima 

sestrinstva. 

Ono što je uzbudljivo u modernom 

sestrinstvu jest činjenica 

da su se mnoge mogućnosti 

u karijeri, nekad ograničene 

isključivo na liječnike, otvorile 

medicinskim sestrama. 

U prošlosti je napredovanje 

u karijeri vodilo do položaja 

glavne sestre i to je bio jedini 

mogući put za napredovanje u 

bolničkom sustavu. 

Danas medicinske sestre rade 

kao visoko profilirani administrativni 

stručnjaci, usmjeravajući 

cjelokupnu strategiju zdravstvene 

njege. 

To je samo jedan primjer u kojem 

medicinske sestre preuzimaju 

netradicionalna mjesta 

izvan njege pacijenata. Informatika 

je još jedno područje koje 

medicinske sestre mogu obilježiti. 

Ovo bi mogao biti unosan 

put koji treba slijediti. 

Sestrinstvo temeljeno na dokazima, 

potpomognuto podacima, 

nije samo povezano s pozitivnim 

ishodima za pacijente, nego je i 

vrlo dobro plaćeno. 

Katz objašnjava, “Mnogo toga 

se upravo sada mijenja, uz 

Obamacare. 

8

S druge strane, tehnologija se 

ubrzano mijenja tako da stalno 

morate biti u tijeku.” 

Reforma zdravstva stvorila 

je tržište za konzultante koji 

pokušavaju ustanoviti što trebaju 

raditi kako bi se uskladili s 

novim zakonima. Industrija osiguranja 

je također dobro mjesto 

za karijeru medicinske sestre, 

za pomaganje pacijentima, 

osiguravateljima i poslodavcima 

u upravljanju bolesnim stanjima, 

procjenama zdravstvenog stanja 

i slično. Medicinske sestre su 

također tražene za poslove u upravljanju 

pojedinim slučajevima, 

procjenama iskorištenosti, telefonskim 

konzultacijama i zastupanju 

pacijenata. 

Michelle Katz se pojavila u abCjevoj 

televizijskoj emisiji s Diane 

Sawyer pomažući obiteljima 

da u stvarnom životu smanje 

svoje medicinske račune i 

režu troškove koliko god je to 

moguće. 

Zastupanje pacijenata je velika 

stvar, a diploma sestrinstva 

može pomoći u utiranju puta 

za medicinske sestre koje će 

sudjelovati u razvoju politike. 

Federalna i državna vlast bore 

se za dobivanje prava na zdravstvenu 

njegu. Medicinske sestre 

mogu odigrati važnu ulogu 

brinući se za ljude koji su krajnji 

korisnici. Sestrinska ekspertiza 

može se koristiti i na druge 

načine. Na primjer, medicinska 

sestra može raditi kao sudski 

vještak za slučajeve u koje je 

uključena i zdravstvena njega. 

Može se koristiti i kao podrška u 

raznim inicijativama, što može 

uključivati rad u klinikama za 

siromašne, sudjelovanje u edukaciji 

i grupama za potporu 

kod specifičnih bolesti ili odlazak 

u škole gdje će informirati o 

zdravstvenoj njezi i karijerama u 

zdravstvenoj njezi. 

Današnji studenti sestrinstva 

također mogu uzeti u obzir 

karijeru povezanu s pomoći 

sljedećoj generaciji medicinskih 

sestara u stjecanju dobrog obrazovanja. 

Mogu držati predavanja 

i voditi radionice na konferencijama 

o zdravstvenoj njezi. 

Neki mogu razmišljati o karijeri 

u prodaji gdje će predstavljati 

dobavljače zdravstvenih sustava, 

proizvođače opreme ili farmaceutske 

kompanije. 

Drugi mogući putovi karijere 

uključuju putovanja – rad na 

brodovima za krstarenje, u 

međunarodnim organizacijama 

aktivnim u ratnim područjima 

ili u područjima pogođenim 

prirodnim katastrofama. Pravi 

put, naravno, ovisi o osobinama 

svakog pojedinca. 

Neke medicinske sestre žele 

ostati uz postelje bolesnika 

cijelu svoju karijeru jer je to 

ono što vole. Svi bi na tome 

trebali biti zahvalni, znajući da 

će kvalificirani profesionalac 

biti dostupan kad je potrebna 

sestrinska njega, ali i suosjećanje 

i potpora. Unatoč tomu, druge 

medicinske sestre možda žele 

raširiti svoja krila i odletjeti 

na nova mjesta, doslovno i 

figurativno. “Medicinske sestre 

mogu probati različite prakse 

dok ne pronađu ono što im 

odgovara”, 

Katz podsjeća studente, “Nemojte 

čekati diplomu. Započnite što 

ranije!” 

9

Njemačka pokreće pilot projekt za 

zapošljavanje medicinskih sestara iz Kine 

Sustav zdravstvene njege u 

Njemačkoj je 23. siječnja pokrenuo 

pilot projekt usmjeren na 

zapošljavanje medicinskih sestara 

iz Kine kako bi se nadoknadio 

manjak osoblja. Pogoršanje 

ovog problema očekuje se 

sljedećih godina. 

Thomas Greiner, predsjednik 

udruge poslodavaca u zdravstvu 

(AGVP), rekao je da zapošljavanje 

profesionalaca u EU više nije dovoljno 

za prevladavanje problema 

manjka zdravstvenih radnika: 

“Unatoč značajnim naporima 

u obrazovanju i edukaciji, kao 

i skraćivanju vremena koje je 

potrebno za obrazovanje sestrinskih 

pomoćnika nismo uspjeli 

zadovoljiti brzo rastuće 

potrebe”, rekao je. 

Prema istraživanju koje je 2012. 

napravila Bertelsmann Foundation, 

više od 2,5 milijuna ljudi u 

Njemačkoj trenutno ima potrebu 

za zdravstvenom njegom, a 

očekuje se da će ovaj broj rasti 

sljedećih godina. 

Zaključak istraživanja kaže da 

će u Njemačkoj nedostajati oko 

pola milijuna medicinskih sestara 

do 2030. godine. 

Projekt je započeo u Frankfurtu, 

gdje je u siječnju ove godine 

pet medicinskih sestara iz Kine 

počelo raditi u domu za starije i 

nemoćne, rekao je Greiner. 

Krajnji cilj je zaposliti 150 

medicinskih sestara iz Kine u 

ustanovama diljem Njemačke 

do kraja godine. 

Ukupni trošak za pet medicinskih 

sestara, uključujući useljenje, 

tečajeve jezika i interkulturalnu 

edukaciju bio je 10.000 

Eura. Pola ovog iznosa platio 

je poslodavac, a pola udruga 

poslodavaca, rekao je Greiner. 

“Znamo da ovo neće riješiti 

manjak medicinskih sestara,” rekao 

je, ali i dodao, “ako će projekt 

trajati nekoliko godina, broj 

radnika iz inozemstva može se 

povećati.” 

10

Iz rada HKMS 

Rad tijela HKMS 

od prosinca 2014. 

Skupština Hrvatske komore 

medicinskih sestara održana je 

13. prosinca 2013. 

Na Skupštini su usvojeni izvješće 

o radu Komore za 2013. godinu, 

zaključni račun HKMS za 2012. 

godinu i financijski plan HKMS 

za 2014. godinu. 

Održana je sjednica Stručnog 

vijeća na kojoj se, uz rad na predmetima, 

raspravljalo o timovima 

palijativne skrbi i o pristiglom 

tekstu Standardiziranih postupaka 

operacijskih medicinskih 

sestara. 

Prema prijedlogu da se u svim 

bolničkim ustanovama osnivaju 

timovi palijativne skrbi, Stručno 

vijeće procjenjuje i predlaže da 

jedan od članova tima treba biti 

diplomirana medicinska sestra ili 

magistra sestrinstva. 

Visoko obrazovana medicinska 

sestra je neophodan član bolničkog 

palijativnog tima za 

potrebu kvalitetne organizacije 

i koordinacije s primarnom 

zdravstvenom zaštitom (izabrani 

liječnik, palijativni tim u domu 

zdravlja, patronažna medicinska 

sestra, obitelj) za pripremu i 

otpust takvog pacijenta na 

kućno liječenje i nastavak 

zdravstvene njege u kući, te 

cjelokupnu palijativnu skrb uz 

slanje sestrinskog otpusnog 

pisma na patronažnu sestru. 

Stručno vijeće isto tako predlaže 

da se bolničkim zdravstvenim 

ustanovama uputi naputak da 

šalju medicinske sestre na organizirane 

dodatne edukacije iz 

palijativne skrbi. 

Donesena je jednoglasna odluka 

da se osnuje Radna grupa za 

analizu Standardiziranih postupaka 

operacijskih medicinskih 


Redovne sjednice održala su 

Povjerenstva za stručna pitanja 

i trajno usavršavanje i stručni 

nadzor. 

Povjerenstvo za stručni nadzor, 

uz rad na predmetima, donijelo 

je plan redovnih stručnih 

nadzora. 

U prostorijama Hrvatske komore 

medicinskih sestara održan je 

sastanak predstavnika stručnih 

udruga u sestrinstvu i predstavnika 

sestrinskih sindikata 

vezano uz Uredbu o izmjenama 

i dopunama Uredbe o nazivima 

radnih mjesta i koeficijentima 

složenosti poslova u javnim 

službama na kojem su dogovorene 

zajedničke aktivnosti. 

11

najsestra 

Najsestra i najliječnik 

2013. godine 

Najsestra Marija Brala iz Zadra i najliječnica Aida Jelaska iz Zagreba za 2013. godinu 

Medicinska sestra Marija Brala iz Zadra i liječnica 

obiteljske medicine Aida Jelaska iz Zagreba 

dobitnice su zahvalnice za najsestru i najliječnicu 

za 2013. godinu, koju im je 06. 02. 2014. dodijelila 

Udruga hrvatskih pacijenata (UHP). 

U povodu Svjetskog dana bolesnika, 11. veljače, 

Udruga hrvatskih pacijenata svake godine 

dodjeljuje zahvalnicu najsestri i najliječniku za 

njihovu predanost, humanost, pristup i dostupnost 

pacijentima. Cilj nagrađivanja je potaknuti na više 

solidarnosti i istaknuti pojedinca u zdravstvenom 

sustavu. 

Najsestru i najliječnika predlažu i biraju pacijenti, 

a odabir se potvrđuje i mišljenjem stručnih 

suradnika. 

Marija Brala, prvostupnica sestrinstva, srednju 

medicinsku školu završila je 1978. godine u 

Zadru, a studij sestrinstva 2009. godine u Rijeci. 

Cijeli svoj radni vijek, ukupno 35 godina, radi na 

Odsjeku hematologije Opće bolnice Zadar, a 

1995. godine postala je glavna sestra odsjeka. 

Suradnici ju opisuju kao stručnu i nesebičnu 

medicinsku sestru, koja se ističe besprijekornim 

radom i kolegijalnim odnosom, a nadasve se 

ističe odnosom prema pacijentu i požrtvovnošću. 

Uvijek je spremna pomoći, a radno vrijeme je 

za nju samo okvirno. Ona sama kaže da je skrb 

o hematološkim pacijentima od samog početka 

njezina velika ljubav i da je ona predodređena 

za taj posao. „Svi smo mi tu zbog pacijenata“, 

kaže Marija, a humanost smatra najvažnijom 

osobinom. 

Iako posao vrlo često nosi kući, od kuće dolazi 

rasterećena, kako bi se u potpunosti mogla 

posvetiti pacijentima. Istaknula je činjenicu da 

dobra medicinska sestra cijeli život treba usvajati 

nova znanja i vještine, ali da nadasve mora biti 

dobar i plemenit čovjek, dostupna pacijentima, 

ulijevati nadu i povjerenje. 

Mr. sc. Aida Jelaska, liječnica obiteljske medicine 

Doma zdravlja Zagreb – Centar, odabrana je 

zbog svoje stručnosti, odgovornosti, strpljivosti 

i dubokog poštovanja prema pacijentu, a njezin 

rad su na svečanoj dodjeli zahvalnica pohvalila i 

njezina tri pacijenta. Ona navodi da je cilj njezinog 

rada zadovoljan pacijent, koji je uvijek u središtu. 

Smatra da liječnik treba pomno slušati i temeljito 

pregledavati pacijenta, imati dobar dar zapažanja, 

pogledati u knjigu kad nešto ne zna, savjetovati se 

s kolegama, pa i priznati pogreške. 

Dobitnicama priznanja čestitao je i ministar 

zdravlja Rajko Ostojić, a pridružili su se i ostali 

gosti, među kojima su bili i dr. Ranko Stevanović iz 

Hzjz-a i dr. Izet Aganović, savjetnik predsjednika. 

Marijo Drlje, predsjednik udruge hrvatskih pacijenta, 

poželio je što više humanosti i solidarnosti 

u društvu i pozvao je bolesnike da i ove godine 

sudjeluju u izboru najsestre i najliječnice, slanjem 

prijedloga mailom, telefonom, preko portala 

Najdoktor i Najsestra ili neposredno. 

12

Marija Brala 

- najsestra za 2013.godinu 

razgovarala: 

Marija Kadovic 

Poštovana kolegice, iskreno zahvaljujem što ste našli vremena gostovati u informativnom glasilu HKMS 

„Plavi Fokus“. Glavni povod za razgovor je priznanje koje ste dobili 5. veljače 2014. godine. Naime, 

titulu najsestre dodijelila Vam je Udruga hrvatskih pacijenata. Na samoj dodjeli bili su nazočni i ministar 

zdravlja prof.dr.sc. Rajko Ostojić, dr.med. te predsjednik Udruge, gospodin Marijo Drlje, ali i mnoge 

ponosne medicinske sestre te pacijenti. Ovakva je nagrada veliko priznanje za medicinsku sestru jer ju 

zapravo dodjeljuju pacijenti, oni koji su u središtu našeg rada. 

Kakvo značenje ovakvo priznanje ima za Vas 

Kakav je bio osjećaj primiti ovakvu nagradu 

Zahvaljujem Vam se što ste mi omogućili sudjelovanje 

u Plavom fokusu, no najviše zahvaljujem 

svim pacijentima na prekrasnom priznanju. 

Najveće i najljepše priznanje koje sam mogla dobiti 

je priznanje od pacijenata jer su oni središte 

našeg rada. 

Takvo priznanje zaslužuju medicinske sestre osebujnog 

životopisa, onakvog kakav je Vaš. Kako 

je tekao Vaš profesionalni život 

Kada ste postali medicinska sestra 

Ljubav prema bližnjem i bolesniku nasljedila sam 

od svojih roditelja koji su bili humani i plemeniti, 

posebno od majke koja je čitav život pomagala 

bolesnima i siromašnima. Završila sam srednju 

medicinsku školu 1978. godine u Zadru, gdje sam 

naučila da budemo vrijedni i pošteni, a nadasve 

humani. 

Po završetku pripravničkog staža odmah sam se 

zaposlila na odjelu hematologije, gdje i dan danas 

radim. 1995. godine imenovana sam za glavnu 

sestru odjela. Na ovom odjelu bilo je dosta teških 

trenutaka, emocionalne iscrpljenosti, ali nikad 

nisam poželjela odustati od ovog posla jer ništa ne 

može ispuniti čovjeka kao pomaganje bolesnome 

i pružanje barem utjehe, ako ne i ozdravljenje. 

Bolesnom čovjeku nekada ne treba puno, malo 

smijeha, topla riječ, dodir ruke, osjećaj sigurnosti… 

Kako hrabrite mlade medicinske sestre da budu 

profesionalci na odjelu kao što je Vaš 

Sve sestre na odsjeku hematologije zaslužuju 

pohvale. Posao medicinske sestre na odjelu 

hematologije je izuzetno stresan zbog svakodnevne 

prisutnosti iznenadnih situacija i sve 

većeg broja oboljelih. Zbog velike složenosti 

posla medicinska sestra mora biti psihofizički 

zdrava osoba, stabilna, jasnih i određenih ciljeva 

i stavova. Kako bi se očuvalo psihičko zdravlje 

medicinskih sestara potrebno je uključiti i 

psihologa u medicinski tim. 

Kakva su Vaša razmišljanja o obrazovanju 

medicinskih sestara danas u Hrvatskoj i o 

adekvatnom zapošljavanju 

Jesu li hrvatske sestre spremne za budućnost u 

Europskoj uniji 

Sestrinstvo je svakim danom sve zahtjevnija profesija 

koja iziskuje širok spektar znanja i vještina. 

Prvenstveno treba zadovoljiti interese pacijenata 

i poboljšati im kvalitetu života. 

Sestre se moraju educirati tijekom cijelog svog 

rada, učiti, biti suvremene, pratiti nova dostignuća 

i primjenjivati ih u praksi kako bi mogle napredovati 

u našem poslu. Naravno, nije sve znanost u 

našem poslu, sestre moraju unijeti sebe i svoju 

empatiju u posao, inače ne mogu ostvariti odnos 

s pacijentom i ne mogu mu pomoći na adekvatan 

način. 

Mislim da su sestre danas dobro educirane i 

spremne za Europsku uniju, a zbog sve teže situacije 

u državi bojim se da bi mogli izgubiti dosta 

visokoobrazovanih medicinskih sestara zbog velike 

potražnje u Europi. 

Koje kvalitete mora imati medicinska sestra da 

postane – najsestra 

Osim brige za pacijente vodim brigu i educiram 

mlade pipravnike. Nije lako biti uzor mladim 

medicinskim sestrama, ali pokušavam ih naučiti 

odgovornosti, točnosti, i humanosti. Najvažnije je 

da nauče kako se pravilno ophoditi s bolesnicima, 

kako pristupiti teško oboljelom pacijentu, kako 

mu pomoći, bitan je naravno i odnos s ostalim 

osobljem. 

Medicinska sestra je glavni zagovornik pacijenata, 

provodi zdravstveni odgoj, educira obitelj i 

uključuje druge stručne suradnike. 

Naši hematološki bolesnici osjećaju se sigurno i 

u ugodnom su okruženju, ja često volim reći da 

smo mi jedna velika obitelj. Zadatak nam je naučiti 

bolesnika kako živjeti s malignom bolešću. 

13

najsestra 

Vama bliske osobe opisuju Vas kao otvorenu, jednostavnu osobu, kao pravog radnika. Jeste li Vi 

danas sretna i ispunjena osoba 

Hvala... za ovaj posao koji obavljam ne mogu reći ni da je posao već poziv. Obavljam ga s puno ljubavi, 

predanosti i znanja. To što radim me ispunjava i danas čini sretnom osobom. 

Hvala Vam na razgovoru, želim vam puno snage, volje i znanja kako biste i dalje, ispunjenog duha, 

izvršavali svoj životni poziv te bili uzor mladim generacijama medicinskih sestara. 

Portal najsestra 

Već je dugo godina demokratska praksa u zapadnom 

svijetu da postoje mnogi portali na kojima 

javnost ocjenjuje i komentira rad zdravstvenih 

djelatnika, kao i ostalih profesija. U Hrvatskoj su 

postojali tek forumi opće namjene s određenim 

rubrikama o medicini gdje bi ljudi razmjenjivali 

informacije o svojim zdravstvenim problemima 

te iskustvima sa zdravstvenim djelatnicima Prvi 

pokušaj specijaliziranog portala na kojem bi se 

ocjenjivalo i komentiralo jednu profesiju u Republici 

Hrvatskoj, te gdje bi se moglo na sustavni 

način pretraživati i uspoređivati iskustva drugih 

građana bio je portal Najdoktor.com, na kojem se 

ocjenjuju i komentiraju liječnici u RH. Pacijentima 

se takva vrsta portala pokazala vrlo korisnom jer 

su se mogli savjetovati jedni s drugima i pronaći 

najbolje liječnike za svoje zdravstvene probleme. 

Hrvatska komora medicinskih sestara je prepoznala 

vrijednost ovakvog projekta te je odlučila 

pokrenuti projekt Najsestra.com, odnosno portal 

za ocjenjivanje i komentiranje medicinskih sestara 

i njihovog rada od strane pacijenata. 

Portal Najsestra.com funkcionira po sličnom principu 

kao i portal Najdoktor.com, ali je prilagođen 

evaluaciji rada medicinskih sestara umjesto 

liječnika. Javnost je u mogućnosti ocjenjivati rad 

medicinskih sestara u pet kategorija: ljubaznost, 

osjećaj sigurnosti, strpljenje, urednost i dostupnost. 

Cilj ovog projekta nije stvaranje pritiska na 

medicinske sestre i tehničare te nekakvo diskreditiranje 

njihovog rada. 

Glavni cilj je prepoznavanje dobrih i loših stvari 

unutar struke na osnovu kojih bi se planirala 

daljnja edukacija i unaprijedio rad. 

S obzirom na to da se rad medicinskih sestara 

ocjenjuje u više različitih kategorija, moći će se 

djelovati direktno na skupine sestara koje imaju 

najlošije ocjene iz određene kategorije sa specijaliziranim 

programom edukacije ili slično. 

Kako bi se spriječile manipulacije, po potrebi se 

može kontaktirati i provjeriti istinitost navoda 

koje su pacijenti napisali o pojedinoj sestri. Ukoliko 

pacijent/korisnik ne želi stati imenom i prezimenom 

iza svog komentara takav korisnik se 

briše sa stranice, skupa s njegovim komentarima. 

Također, svi registrirani pacijenti imat će 

mogućnost mijenjanja ocjena koje su davali 

medicinskim sestrama, što znači da bi se pri 

promjeni ocjena iz baze podataka brisale stare i 

upisivale nove ocjene. Smatramo da je to jako bitno 

jer se na taj način daje mogućnost medicinskim 

sestrama da unaprijede svoj rad, što bi se 

onda moglo i vrednovati od strane pacijenata. 

Ovakav portal stvara i mogućnost medicinskim 

sestrama da same vide sliku kakvu pacijenti imaju 

o njima. Nakon većeg angažmana korisnika 

stranice te usporedbom ocjena i komentara prije 

i poslije primjene određene mjere, moći će se 

vidjeti kako su djelovale konzultacije, izobrazbe, 

savjetovanja te druge metode koje se trenutno 

koriste za unaprjeđenje rada medicinskih sestara. 

14

NAJAVE STRUČNIH SKUPOVA 

6. HRVATSKI KONGRES HEMATOLOGA I TRANSFUZIOLOGA 

s medunarodnim sudjelovanjem 

5. samostalnI STRUČNI SKUP MEDICINSKIH sestara I TEHNIČARA 

s medunarodnim sudjelovanjem, ožujak 2014., Rovinj 

U organizaciju Hrvatskog društva za hematologiju 

i transfuzijsku medicinu Hrvatskog liječničkog 

zbora, od 20. do 23. ožujka 2014. u Rovinju će se 

održati 5. samostalni stručni skup medicinskih sestara 

i tehničara u sklopu 6. hrvatskog kongresa 

hematologa i transfuziologa s međunarodnim 

sudjelovanjem. 

Teme stručnog skupa su: 

• Zdravstvena njega hematoloških pacijenata 

• Kvaliteta života hematoloških pacijenata 

• Sigurnost pacijenata i sestrinskog osoblja 

• Održavanje trajnih centralnih venskih katetera 

• Komunikacija s hematološkim pacijentom, 

obitelji, suradnicima 

• Dobrovoljno davalaštvo 

• Proizvodnja krvnih pripravaka 

• Osiguranje kvalitete 

• Laboratorijska dijagnostika u transfuzijskoj 

medicini 

• Slobodne teme 

Stručni skup je namijenjen medicinskim sestrama 

i tehničarima koji rade na odjelima hematologije 

i transfuziološkim službama, ali i djelatnicima 

drugih struka koji sudjeluju u skrbi o pacijentu, 

s ciljem razmjenjivanja novih spoznaja (znanja i 

vještina) i rezultata rada. 

7. Medunarodni kongres Hrvatskog društva medicinskih 

sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i 

transfuzije, travanj 2014., Šibenik 

Od 24. – 27. travnja 2014. godine u hotelu Solaris 

u Šibeniku održava se 7. Međunarodni kongres 

Hrvatskog društva medicinskih sestara anestezije, 

reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije. 

Očekujemo sudionike iz Slovenije, Njemačke, Velike 

Britanije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske. 

Pozvani predavači su Bronagh Blackwood 

– potpredsjednica Europske federacije medicinskih 

sestara intenzivne skrbi te Andreas Schafer 

iz Njemačke. 

Teme ovogodišnjeg kongresa su Upravljanje 

kvalitetom u intenzivnoj skrbi, Primjena ultrazvuka 

u anesteziji i jil-u, Novi trendovi u liječenju 

boli, Unaprjeđenje procesa temeljnih postupaka 

oživljavanja, Sustav kvalitete u transfuziji, Zbrinjavanje 

otežanog dišnog puta, Pedijatrijska i neonatalna 

intenzivna skrb te slobodne teme. Kao 

i do sada očekuje se preko 200 sudionika iz zemlje 

i inozemstva te veliki broj kvalitetnih stručnih 

radova. 

2. Kongres hitne medicine s medunarodnim 

sudjelovanjem, travanj 2014., starigrad/paklenica 

Hrvatska udruga medicinskih sestara / Društvo 

hitne medicinske pomoći i Hrvatski liječnički zbor 

/ Hrvatsko društvo za hitnu medicinu organiziraju 

2. Kongres hitne medicine s međunarodnim 

sudjelovanjem koji će se održati u Starigradu 

Paklenici od 24. do 26. travnja 2014. 

Sve obavijesti o Kongresu dostupne su na: 

www.hdhm.com.hr. 

15

NAJAVE STRUČNIH SKUPOVA 

7. Simpozij Udruge medicinskih sestara zdravstvene 

njege u kući, svibanj 2014., Šibenik 

Zdravstvena njega u kući: ista djelatnost, različiti pristupi 

Iz dana u dan svjedoci smo naglim promjenama 

u djelatnosti zdravstvene njege u kući, a naglasak 

stavljamo na različitosti u pojedinim županijama 

u Hrvatskoj. Upravo ovom temom simpozija, kroz 

prikaze slučaja i istraživanja iz svakodnevnog 

rada, bazirat ćemo se na problematiku u poslovanju 

ustanova, suradnju s lokalnim ustanovama, 

timski rad, pristup pacijentu i njegovoj obitelji. 

Simpozij je zamišljen kao poveznica svih koji 

surađuju i rade u zdravstvenoj njezi u kući jer 

se na taj način pruža prilika za razmjenu znanja, 

vještina, novih ideja i tehnologija koje se primjenjuju 

u svakodnevnoj praksi u svrhu unaprjeđenja 

kvalitete skrbi. 

Vjerujemo da će izbor teme potaknuti vaše 

zanimanje i da će 7. Simpozij medicinskih sestara 

zdravstvene njege u kući ispuniti Vaša očekivanja 

uz poruku da uspjeh Simpozija ovisi i o Vašem 

aktivnom sudjelovanju. 

Zahvaljujemo svima i očekujemo vas u Šibeniku. 

10. Medunarodni kongres ekstrakorporalne 

cirkulacije, svibanj 2014., Zadar 

Hrvatsko udruženje za ekstrakorporalnu cirkulaciju 

(HUZEC) organizira jubilarni 10. Međunarodni 

kongres ekstrakorporalne cirkulacije koji će se 

održati 15. – 18. svibnja 2014. godine u Zadru, u 

hotelu Kolovare. 

Međunarodni kongres HUZEC-a jedini je kongres s 

tematikom izvantjelesnog krvotoka u ovom dijelu 

Europe koji tradicionalno okuplja perfuzioniste 

iz regije, ali i iz cijelog svijeta. U radu kongresa 

sudjeluju eminentni stručnjaci iz ovog područja, 

čime je osigurana kvaliteta stručnog dijela skupa, 

koju prepoznaju i honoriraju najvišom razinom 

bodovanja trajnog usavršavanja Europski odbor 

za kardiovaskularnu perfuziju (EBCP), Američki 

odbor za kardiovaskularnu perfuziju (ABCP), 

Hrvatska komora medicinskih sestara i Hrvatska 

liječnička komora. 

Profesionalizacija perfuzije i trajna edukacija 

perfuzionista u Hrvatskoj prioriteti su i glavni cilj 

HUZEC-a koji s tom vizijom aktivno djeluje već 

gotovo 18 godina. Međunarodni kongres, koji 

se održava svake dvije godine, promocija je tako 

hrvatske perfuzije, a istovremeno i jedinstvena 

prilika za razmjenu iskustava, znanja i ideja s 

kolegama iz svih dijelova svijeta. 

Razvoj i implementacija novih perfuzijskih tehnika 

i tehnologija, novi pristupi i saznanja iz područja 

izvantjelesnog krvotoka, recentne smjernice u 

harmonizaciji edukacije perfuzionista na razini 

zemalja članica EU, samo su neka od bitnih 

područja koja će biti okosnica rada kongresa. 

Sažeci predloženih predavanja šalju se isključivo 

elektronskim putem (do 200 riječi) izravno or- 

ganizacijskom odboru, a krajnji rok za prispjeće 

sažetaka je 31. ožujak 2014. Teme koje će biti 

zastupljene na kongresu su sljedeće: Osiguranje 

i kontrola kvalitete, Hipotermija, Akcidentalna 

hipotermija, Protekcija organa, Asistirana cirkulacija, 

ECMO, Umjetno srce, Kanilacijske tehnike, 

Izolirana perfuzija organa, Hemodijaliza / 

Hemokoncentracija, Neonatalna i pedijatrijska 

perfuzija, Autotransfuzija i beskrvna medicina, 

Antikoagulacija, Priming, Biokompatibilni materijali, 

‘’Follow-up’’ pacijenata, Edukacijski programi, 

Prikazi slučajeva, Slobodne teme. 

Sažeci radova prezentiranih na kongresu biti će 

tiskani u Zborniku sažetaka i dostupnii za sve 

sudionike kongresa. 

Službeni jezici kongresa su hrvatski i engleski, 

uz osigurano simultano prevođenje. Stručni 

program skupa organiziran je u obliku predavanja, 

a u stankama između predavanja sudionici će 

imati priliku posjetiti izložbeni prostor gdje će 

specijalizirane tvrtke - pokrovitelji skupa, koje 

nam iz kongresa u kongres pružaju svesrdnu 

podršku, izlagati svoje proizvode. 

Očekujemo nešto više od 100 sudionika, što 

je otprilike stalna brojka posjećenosti našeg 

kongresa, s oko 20 predavanja i 4 pozvana strana 

predavača. 

Osim radnog dijela kongresa, sudionike kongresa 

očekuje i bogat društveni program. U petak, u 

ranijim podnevnim satima, previđen je kraći izlet 

brodom po zadarskom arhipelagu, razgled grada 

i riznice crkve Sv. Donata sa stručnim vodstvom 

te druženje uz večeru u atraktivnom prostoru 

16

zadarskog restoran - kluba Arsenal. Kongres započinjemo Cocktailom dobrodošlice u četvrtak navečer, 

a zatvorit ćemo ga u subotu, svečanom večerom u restoranu hotela Kolovare. 

Organizacijski odbor X kongresa: Natalija Marušić, Marijo Milković, Marko Sentić, Stjepan Strancarić i 

Dalibor Zovko. 

Sve dodatne informacije potražite na službenoj internet stranici HUZEC-a www.huzec.hr, a za kontakt 

obratite se: 

Dalibor Zovko, e-mail: dalibohr@yahoo.com, info@huzec.hr, tel: 00 385 (0)49 244 072 

Službena agencija kongresa: Da-Riva – turistička agencija, Maršala Tita 170, 

51410 Opatija, Craotia. tel: 00385 (0)51 51 272 990; fax: 00385 (0)51 272 482; web: www.da-riva.hr, 

e-mail: kongresi@da-riva.hr; damir@da-riva.hr 

5. Kongres Stručnog društva za suzbijanje boli, 

listopad 2014., varaždin 

Stručno društvo za suzbijanje boli – HUMS organizira svoj 5. Kongres koji će se održati u Hotelu Turist 

u Varaždinu od 3. do 7. listopada 2014. 

Teme Kongresa su: 

• Bol, suzbijanje i 

liječenje; 

• Sestrinska etika i bol; 

• Primjena protokola, 

• Smjernica i dokumentacija 

za bol; 

• Pain management – 

kronične maligne boli; 

• Mjesto i uloga 

medicinske sestre 

u palijativnoj skrbi; 

Hospicij; 

Radionice: 

• pisanje znanstvenog 

rada; 

• PCA 

(Pacijent kontrolirana 

analgezija); 

• Slobodne teme 

17

IZVJEŠĆA SA STRUČNIH SKUPOVA 

Izvješće 2. Simpozija Društva medicinskih 

sestara školske i sveučilišne medicine HUMS-a 

„Uloga medicinske sestre u zdravstvenom odgoju“ 

Simpozij je održan u Zavodu za javno zdravstvo 

„dr. Andrija Štampar“, Mirogojska 16, Zagreb. 

Na Simpoziju je bilo prisutno više od 60 sudionika, 

od kojih je bilo 5 liječnika školske i adolescentne 

medicine. 

Simpozij je otvorila Gordana Pofek, presjednica 

društva, pozdravni govor je održala Bruna Sokolić 

iz Rijeke, a pozdravni govor u ime Društva liječnika 

školske i sveučilišne medicine su održale dr. Karin 

i dr. Posavec, koje su izrazile veliko oduševljenje 

radom društva te najavile daljnju potporu. 

Prof.dr.sc.Jureša, koja je prodekan na diplomskom 

studiju medicinskih sestara pri Medicinskom 

fakultetu u Zagrebu, održala je predavanje s 

temom „Edukacija medicinskih sestara na razini 

diplomskih studija i stručnih studija sestrinstva“. 

Svi prisutni bili su zainteresirani za temu koja je 

završila 45 minutnom raspravom, tijekom koje je 

prof. Jureša odgovarala na pitanja prisutnih. 

Medicinska sestra koja provodi zdravstveni odgoj 

mora prvenstveno biti dobro educirana, kako 

bi svoje znanje mogla kvalitetno prenijeti na 

korisnika. 

U sklopu redovitog školovanja medicinske sestre 

stječu znanje o zdravstvenom odgoju i primjenjuju 

ga u svakodnevnom radu, te osobnim primjerom 

utječu na pojedinca i zajednicu, te stoga svoje 

znanje stalno trebaju obnavljati i unaprjeđivati. 

Medicinske sestre su te koje prve dolaze u kontakt 

s korisnikom i pri tome trebaju imati na umu da se 

taj odnos mora temeljiti na poštivanju (bez obzira 

na dob korisnika), povjerenju, motiviranosti, 

razumijevanju i suosjećanju. Prvi korak do 

uspješnog provođenja zdravstvenog odgoja je 

pridobiti povjerenje pojedinca ili grupe. 

Zdravstveni odgoj se provodi kroz zdravstveno 

informiranje (davanje informacija o zdravlju i 

bolesti), zdravstvenu kulturu (govori o odnosu 

pojedinca prema vlastitom zdravlju i zdravlju 

zajednice) i promicanje zdravlja (zajedničko ulaganje 

pojedinca, skupine i zdravstvenih stručnjaka 

u unaprjeđenje zdravlja). 

Evaluacija zdravstvenog odgoja je krajnji rezultat 

našeg rada, gdje je vidljivo koliko smo uložili svoga 

znanja, iskustva i sposobnosti da motiviramo 

korisnika na promjene u smislu ispravnog 

zdravstvenog ponašanja. 

18

Aktivnosti HNSS-a 

povodom Dana bolesnika 

Povodom Dana bolesnika 11. veljače, članovi 

HNSS-a i HKDMST-a u suradnji s Aktivom žena 

Jakuševec održali su predavanje, te dobrovoljnu 

akciju mjerenja krvnog tlaka i šećera u krvi. Ove 

godine okupili su se u Dubravi, Crkva Bezgrješnog 

Začeća bdM. 

Predavanje i duhovni nagovor o Pastoralu bolesnih 

predvodio je fra Draženko Tomić, duhovnik Hkld, 

dok je misu slavio fra Jozo Zovko. 

Tema ovogodišnjeg predavanja bila je „Ženske 

bolesti i svijest o njima“ koju su žene sa zanimanjem 

slušale, te se uključile u raspravu o prevenciji 

bolesti. Nakon provedene akcije mjerenja razine 

krvnog tlaka i šećera u krvi zaključili smo da rade 

na poboljšanju zdravlja jer su se rezultati značajno 

poboljšali. 

Godinama katoličke sestre i liječnici u Zagrebu 

zajednički slave Dan bolesnika. Nakon molitve 

za bolesnike, medicinske sestre, liječnike i sve 

zdravstvene radnike družili smo se u prostorijama 

samostana. 

Cilj ovog predavanja i druženja bio je poboljšati 

kvalitetu brige i skrbi za bolesnika. 

Tijekom predavanja predavači su istaknuli da u 

je samom procesu liječenja u dosta slučajeva 

zdravstvena njega temeljena na intrapersonalnom 

odnosu. 

Cilj ovog predavanja i druženja bio je poboljšati 

kvalitetu brige i skrbi za bolesnika. 

19

PRIMJER DOBRE PRAKSE 

Briga o zdravlju starijih osoba na 

razini primarne zdravstvene zaštite 

Proces starenja je složen, prirodan i ireverzibilan 

fiziološki proces, koji, ovisno o pojedincu, 

napreduje različitom brzinom. Prema popisu 

stanovništva iz 2010. godine udio starijih od 65 

godina u Hrvatskoj iznosio je 20,3 %, što Hrvatsku 

svrstava prema klasifikaciji UN-a, s obzirom na 

postotak učešća populacije osoba starije od 65 

godina, u 4. skupinu, odnosno u zemlju s vrlo 

starim stanovništvom (iznad 10% populacije 

starije od 65 godina). 

Svjesni smo kako ljudi starije životne dobi 

predstavljaju vrlo specifičnu i vulnerabilnu dobnu 

skupinu čiji se udio progresivno povećava, što 

bitno utječe na zdravstvenu, socioekonomsku, 

obrazovnu i gospodarsku strukturu, te nam je cilj 

cjeloviti pristup zaštiti zdravlja starijih ljudi na svim 

razinama i u svim strukturama društva. 

Uloga obitelji i zajednice neprocjenjiva je u 

osiguravanju kvalitetne zdravstvene skrbi za osobe 

starije dobi. Činjenica da starije osobe u pravilu 

provode veći dio vremena u svojemu domu ili 

neposrednoj okolini te su više ovisne o drugima, 

dodatno ističe važnost primarne zdravstvene 

zaštite i kvalitetne suradnje na svim njezinim 

razinama, kao i dobre povezanosti sa socijalnim 

institucijama kao što su gerontološki centri i 

socijalni rad, te ostale nevladine institucije, udruge 

i društva koja se brinu za zdravlje i dobrobit osoba 

starije životne dobi. Skrb o zdravlju starijih osoba 

na razini primarne zdravstvene zaštite, uz liječnika 

obiteljske medicine, imaju patronažne sestre koje 

u lokalnoj zajednici skrbe o prevenciji bolesti, 

poboljšanju zdravlja i brizi za starije osobe. Glavni 

cilj patronažne sestre u radu sa i za starije osobe 

je detekcija, prevencija i koordinacija vezana uz 

zdravlje, bolest i ostale probleme starijih osoba 

koje se nalaze pod njezinim patronatom. 

Patronažna djelatnost 

Djelatnost patronažne službe je primarno preventivno 

edukativna i informativna, sa zadaćom 

prikupljanja potrebnih podataka, otkrivanja i 

zbrinjavanja bolesnih, nemoćnih i socijalno 

ugroženih stanovnika te zadaćom očuvanja, 

unaprjeđenja i zaštite zdravlja ostalih. 

Zdravstvena njega patronažne sestre može se 

označiti kao primjena znanosti i umijeća koja 

se bave praksom, istraživanjem i teorijom skrbi, 

liječenja i rehabilitacije bolesnika. 

Patronažna sestra u Hrvatskoj je medicinska 

sestra sa završenim dodiplomskim ili diplomskim 

studijem koja skrbi, u prosjeku, o 5100 stanovnika 

u određenoj lokalnoj zajednici, a njezin način 

rada ovisi o potrebama stanovništva i populaciji 

20

koja je nastanjena, geografskom području i javnozdravstvenim 

potrebama. 

Skrb za osobe starije životne dobi možemo 

podijeliti u tri osnovne skupine: 

primarnu, sekundarnu i tercijarnu prevenciju. 

Primarnom prevencijom sprječavamo preranu 

smrt u ranijoj dobi, unaprjeđujemo zdravlje u 

starosti i osiguravamo očuvanje funkcionalne 

sposobnosti i u dubokoj starosti. Primarna prevencija 

je zdravstveno – odgojna i savjetodavna 

metoda koja započinje već u srednjoj životnoj 

dobi s ciljem što boljeg očuvanja zdravlja u starijoj 

životnoj dobi, a uključuje: 

• smjernice i edukaciju o pravilnoj prehrani i 

unosu tekućine, te regulaciju tjelesne težine, 

• prestanak ili smanjenje uzimanja štetnih 

ovisnih tvari, kao što su nikotin, alkohol, droga 

ili lijekovi koji nisu propisani od strane liječnika, 

• edukaciju o pravilnom uzimanju propisane 

terapije, 

• tjelesnu aktivnost u vidu kretanja i vježba 

primjerenih dobi, 

• prevenciju padova i ozljeda, 

• edukaciju o higijeni kože i usne šupljine, 

• vježbe prevencije inkontinencije, 

• prevenciju psihičkih promjena i ojačavanje 

mentalnih sposobnosti, 

• poticanje na obavljanje najnužnijih 

preventivnih pretraga po preporuci liječnika 

koje su u Hrvatskoj besplatne za korisnike, a to 

su: 

• mjerenje krvnog tlaka 

(četiri puta tijekom godine) 

• ocjena stanja uhranjenosti 

(jednom godišnje) 

• radiografski pregled pluća uz bakteriološki 

pregled sputuma jednom u tri godine za 

starije od 65 godina 

• pregled urina u cilju ranog otkrivanja urinarnih 

infekcija (tijekom jedne godine) 

• rana detekcija psihičkih poremećaja 

(tijekom dvije godine) 

• rana detekcija neuroloških poremećaja 

i organa osjetila vida i sluha 

(tijekom dvije godine) 

• rana detekcija šećerne bolesti 

(tijekom jedne godine) 

• rana detekcija koštano-mišićnih bolesti 

(tijekom tri godine) 

• rana detekcija anemije 

(tijekom jedne godine) 

• obavezno cijepljenje protiv gripe svih starijih 

od 65 i prema liječničkoj uputi 

• cijepljenje protiv pneumonije pneumokoknim 

cjepivom jednom u pet godina 

Mjere sekundarne prevencije primjenjuju se pri 

ranom otkrivanju bolesti ili u samoj bolesti, a kako 

bi se ublažili ili smanjili mogući negativni učinci. 

Rano otkrivanje komorbiditeta uz osnovnu bolest 

i prihvaćanje liječenja je od posebnog značaja. 

Rezultati liječenja su bolji ako se prevencija ranije 

započne i pacijent je prihvati. U početku bolesti, 

kad se uspostavi dijagnoza, mogućnosti liječenja 

su vrlo velike, a motivacija je jedan od najvažnijih 

faktora. Motivacija pacijenta moguća je jedino uz 

dobru edukaciju o bolesti, samokontroli bolesti i 

posljedicama koje mogu nastati, a pacijent ih sam 

može prevenirati. U trenutku kad pacijent postane 

svjestan mogućnosti kontrole nad samom bolesti 

i učinkovitosti iste postižemo vrlo dobre rezultate. 

Problem je što motivacija pacijenta raste razmjerno 

s nastankom komplikacija, individualna edukacija 

pacijenta i njegove obitelji, rad u malim 

grupama, uključivanje pacijenata u klubove na 

nivou domova zdravlja, te upućivanje u udruge, 

pomažu u ostvarivanju ciljeva. 

Tercijarna prevencija obuhvaća postupke 

patronažne skrbi koji preveniraju fizičku i psihičku 

dekompenzaciju uslijed nastalih komplikacija, 

u što većoj mjeri pokušavaju očuvati preostalu 

funkcionalnu sposobnost te uključiti pacijenta 

u rehabilitacijske i habitacijske postupke. Važna 

nam je redovita kontrola i daljnja edukacija pacijenta, 

te detekcija komplikacija u samom početku 

kako bismo spriječili progresiju istih. 

U to je uključeno sljedeće: 

• redovite kontrole tlaka, 

• kontrola glikemije i održavanje glukoze na 

poželjnoj razini, 

• obavljanje edukacije i podsjećanje pacijenta 

na redovite kontrole kod liječnika, 

• higijenske mjere, 

• uvođenje dijetoterapije ovisno o potrebama, 

• edukacija o primjeni pomagala, u habitacijske 

il terapeutske svrhe, 

• priprema i promjena okolišnih čimbenika, 

• psihička podrška, 

• uključivanje zdravstvene njege u kući, 

• uključivanje geronto domaćice (ovisno 

o dobi, stanju, potrebama i socijalnom i 

materijalnom statusu), 

• uključivanje mobilnog palijativnog tima, 

• upućivanje u pacijentova prava u 

zdravstvenom osiguranju, 

21


• uključivanje ostalih zdravstvenih i 

nezdravstvenih organizacija koje mogu 

olakšati daljini život pacijenta u svrhu njegove 

rehabilitacije i habitacije. 

Zdravstvena njega u kući 

Zdravstvena njega u kući djelatnost je koju provode 

medicinske sestre i medicinski tehničari u 

sustavu primarne zdravstvene zaštite, zdravstvenu 

njegu propisuje izabrani liječnik primarne 

zdravstvene zaštite, a patronažna sestra surađuje 

i vrši koordinaciju u suradnji s liječnikom i ostalim 

službama, kao što su socijalna skrb, gerontološki 

centri ili organizacije i udruge koje pomažu u brizi 

i njezi za starije osobe. 

Ovo područje zdravstvene njege karakterizira 

zbrinjavanje uglavnom najtežih bolesnika u 

njihovu domu. Postupci zdravstvene njege u kući 

provode se u uvjetima koji zahtijevaju dodatna 

znanja, vještine i napore medicinskih sestara. 

Izvršitelji su medicinske sestre opće zdravstvene 

njege ili prvostupnice sestrinstva, ovisno o 

potrebama i kompetencijama, što uključuje: 

• održavanje osobe higijene, 

• toaletu i previjanje rana, 

• primjenu klizme, 

• postavljanje i promjenu nazogastrične sonde, 

• kateterizaciju mokraćnog mjehura u žena, 

• primjenu peroralne i parenteralne terapije, 

• uzimanje materijala za laboratorijske pretrage. 

Geronto domaćice 

Starenjem ukupnog stanovništva Hrvatske, sve 

manjim brojem djece u obitelji i odvojenim 

stanovanjem i migracijom odrasle djece, te 

zaposlenost žena koje su bile tradicionalno 

pružateljice svih oblika neformalne skrbi, javio 

se problem nedostatka skrbi o starijima. Usprkos 

promjenama u načinu života, obitelj je i dalje 

osnovni izvor emocionalne i praktične potpore 

starijim osobama. Prijateljska pomoć i potpora 

starijima podjednaka je u gradu i na selu, dok je 

dobrosusjedska pomoć nešto veća u ruralnim 

sredinama. No moramo imati na umu kako je i 

najveći broj starijih osoba nastanjen u ruralnim 

sredinama, koje su slabo naseljene i ponekad vrlo 

nedostupne (otoci, Lika i Gorski kotar). Ipak, takav 

vid potpore može u određenoj mjeri nadomjestiti 

nedostatak skrbi djece, iako slabija mreža domova 

za starije i nemoćne u izvangradskim područjima, 

slabije organizirana izvaninstitucionalna pomoć 

i niske ekonomske mogućnosti zahtijevaju bolju 

organizaciju formalne skrbi o starijim osobama i 

to posebice u slabije naseljenim i manje razvijenim 

područjima. 

Iz tog razloga organizira se pomoć gerontodomaćica 

koje pomažu pri uzimanju i nošenju 

recepata, lijekova, nabavi namirnica, pomoći u 

nabavi i pripremi ogrjeva, higijeni doma, rublja i 

u ključnom problemu na terenu, bez obzira na to 

radi li se o gradovima ili selima - samoći. 

Starije osobe su same i nemaju s kime komunicirati, 

iznijeti teškoće, podijeliti svoju radost, 

ponekad nije toliko potrebna zdravstvena njega 

i pomoć, iako im je važna, koliko im je bitno 

društvo i ublažavanje samoće. 

U gradovima i većim mjestima gerontološki centri 

osiguravaju programe za promicanje kvalitete 

života starijih osoba kroz dnevne boravke i 

pomoći u kući za starije i programe pomoći za 

starije ljude. Osnovni je cilj zadržati starije ljude 

što je dulje moguće u njihovu prebivalištu uz 

obitelj. 

Određen broj usluga gerontološki centri 

organiziraju na volonterskoj bazi, čime promiču 

svijest kod svih generacija o tome da je samo 

pitanje vremena kada će i sami postati klijenti 

gerontološkog centra. 

Socijalna skrb za starije osobe 

Centri za socijalnu skrb omogućavaju 

1. doplatak za pomoć i njegu, 

2. osiguravanje usluga pomoći i njege u kući, 

3. usluga boravka i dnevnog boravka, 

4. usluga smještaja i udomiteljstva. 

Vladine i nevladine organizacije i udruge u skrbi 

za starije osobe. 

U brizi za zdravlje starijih osoba u Hrvatskoj 

uključene su svojim projektima vladine i 

nevladine organizacije i udruge koje se skrbe za 

starije, nemoćne i bolesne. Tu možemo nabrojati 

Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo socijalne 

politike, Školu narodnog zdravlja Dr. Andrija 

Štampar, Zavod za javno zdravstvo, Gradski ured za 

zdravstvo i Gradski ured za socijalnu skrb, Caritas. 

Također, ovisno o materijalnim mogućnostima 

pojedinih županija i lokalnih zajednica, lokalna 

vlast sufinancira programe ili projekte udruga i 

drugih pravnih i fizičkih osoba koji su usmjereni 

na osobe starije životne dobi s ciljem poboljšanja 

zdravstvenog, duhovnog, psihološkog, socijalnog, 

ekonomskog i intelektualnog stanja starijih osoba. 

22

Zaključak 

Hrvatska je zemlja starih ljudi, no bez obzira na trenutnu ekonomsku situaciju u zemlji, postoji kvalitetna 

zdravstvena i socijalna skrb za starije osobe. No imajući na umu trend nepovoljnih demografskih 

kretanja, potrebno je još više osnažiti primarnu zdravstvenu skrb i prevenciju kroničnih i degenerativnih 

bolesti, omogućiti mirno i dostojanstveno umiranje i pomoć obiteljima koje skrbe za umiruće, kao i 

hospicije. 

Cvjeta Mitic 

Palijativna skrb u praksi 

Misija -pomoć onima kojima je najpotrebnija 

Vizija -ljubav i služenje 

Palijativna medicina je medicina utemeljena na znanju, realizirana stručnošću i vođena 

altruizmom. 

Oduvijek se smatra da je medicinska profesija 

vještina koja mora počivati na dva kamena 

temeljca: jedan je visoka stručnost i vladanje 

medicinskom znanošću, a drugi se ogleda u 

načelu humanosti i visoke etičnosti koja krasi 

zdravsvenu struku. 

Medicinska znanost udružena s napretkom 

tehnologije u mnogome je doprinijela usavršavanju 

i održavanju ljudskog zdravlja, a time 

neizbježno i produljenje duljine ljudskog života, 

no istovremeno je tim činom razvila neke 

nove probleme vezane uz problematiku smrti i 

umiranja. 

Ne samo da izbjegavamo smrt, već ne dopuštamo 

ostalima da izaberu smrt na dostojanstven način. 

Uz tako rastuću primjenu raznih medicinsko 

- tehnoloških pomagala s ciljem produljenja 

životnog vijeka, medicina je nužno morala razviti 

i razvila je skup novih načela nužnih u rješavanju 

složenih etičkih problema. 

Sukladno brojnim kodeksima medicinske etike, 

jedno od najvažnijih obilježja medicinskog poziva 

pomoć je i briga (skrb) za pacijenta, naročito 

onog teško bolesnog i umirućeg. Doprinos 

olakšavajućim okolnostima takvog oblika 

pomoći napredak je medicinskih i farmaceutskih 

znanstvenih dostignuća. 

Do sredine prošlog stoljeća navedene su znanosti 

bile relativno ograničene u suzbijanju boli i 

kontroli simptoma. Napredak u ljekovitoj terapiji 

pedesetih godina 20. stoljeća, u kombinaciji s 

većim razumijevanjem psihosocijalnih i duhovnih 

potreba umirućih bolesnika, utrli su put razvoju 

palijativne /hospicijske skrbi. 

Utemeljen i dokazan model palijativne skrbi na 

kraju života je hospicijska skrb. Započinje kada su 

iscrpljene klasične (kurativne) metode liječenja 

ili kad su znaci širenja maligne bolesti dostigli 

takav stupanj da ih bolesnik teško podnosi. Dok 

je primarni cilj kurativne medicine izliječenje, a 

smrt zadnji neuspjeh, u palijativnoj medicini je to 

olakšanje patnje, a smrt koja se desi nakon što je 

bolesniku olakšana patnja - uspjeh. 

Palijativna medicina mnogo je šira i dublja od 

simptomatologije. Termin uključuje holistički 

pristup bolesniku, što podrazumijeva ne samo 

fizičku dimenziju, nego i psihološku, društvenu i 

duhovnu zaokupljenost. 

Detaljnije usvajanje znanja i vještina neophodno 

je za postizanje izvrsnosti u pozivu medicinske 

sestre koja igra ključnu ulogu u povezivanju 

resursa za uspješno postizanje ciljeva u multidisciplinarnoj 

palijativnoj skrbi. Zato stečena iskustva 

i znanja želimo pretočiti mlađim zainteresiranim 

generacijama. 

Praktična iskustva u radu s palijativnim pacijentima 

stekla sam u patronaži prije 20 godina, 

kao patronažna sestra. Radila sam u timu 

obiteljske medicine koja je bila organizirana po 

mjestu stanovanja. Na području, prema mjestu 

stanovanja, bila su dva liječnika i jedna patronažna 

sestra. Bila sam samostalna. 

Educirala sam i kontrolirala obitelj, trudnice, 

rodilje, novorođenčad, kronične i nepokretne 

pacijente. Radila sam grupni rad, primjenjivala 

terapiju inzulinom, terapiju narkoticima te pružala 

psihosocijalnu potporu obitelji. Svakodnevno sam 

imala mogućnost komunikacije s liječnicama, 

23


kojima sam prenosila informacije o stanju 

bolesnika u kućnom tretmanu. S puno pažnje i 

oni su meni prenosili svoja stručna zapažanja i 

odluke. 

Socijalna radnica, zadužena za to područje redovito 

je dolazila na sastanke na kojima smo 

raspravljali i rješavali problematiku koja se pojavljivala. 

Tako smo mogli brzo reagirati i uspijevali 

smo prema snimljenom stanju rješavati probleme 

u populaciji. 

Nadopunjavali smo se. 

Najviše smo pažnje pružali najtežim pacijentima i 

njihovim obiteljima. 

Pelena nije bilo, sjećam se pacijentice koja je imala 

novine ispod gluteusa zbog inkontinencije, bila je 

u stanju poslije CVI, nepokretna, s dekubitusom. 

Tehnološki razvoj i pojava pelena za odrasle odveli 

su me prije 20 godina u edukaciju za primjenu 

pomagala. 

U Danskoj sam zahvaljujući SimBex-u educirana za 

usko- specijalizirano područje zdravstvene njege 

inkontinentnih korisnika pomagala. Management 

kvalitete, edukacijski koncept, njega kože, 

testiranja pomagala i poseban pristup demenciji 

usvojila sam na zahtjevnim međunarodnim 

treninzima. 

Shvatila sam da se sve promjene u tehnološkim 

izmjenama pri proizvodnji pomagala događaju 

zahvaljujući prijedlozima poboljšanja koja nude 

medicinske sestre predlažući inovativna rješenja. 

Svojom evaluacijom i istraživanjima one, neposredno 

radeći s pacijentima po procesu zdravstvene 

njege, koristeći stečena iskustva, direktno 

utječu na kvalitetu kojom upravljaju na 

ekonomičan način. 

Najzahtjevnija je briga za dementnog pacijenta. 

Skupa je jer mora biti sigurna i dostojanstvena. 

Poseban pristup i posebna pomagala prilagođena 

specifičnim potrebama neophodna su da bismo 

postigli mjerljivu kvalitetu. 

U komunikaciji s pacijentom, koja je najvažnija, 

trebamo iznaći način da ga privolimo za suradnju, 

ne čineći ništa protivno njegovim nagonima, jer 

nam može pružati jak otpor, često do agresije. 

Kako bih zadovoljila potrebe za zahtjevnom komunikacijom 

uspjela sam se educirati na „master 

practicioner“ programu „Transforme“, psihološkoj 

djelatnosti za osobni razvoj i razvoj menagementa, 

gdje sam savladala napredna nlp znanja i 

vještine, u skladu s međunarodnim standardima. S 

obzirom na demonstrirano majstorstvo u primjeni 

znanja i tehnika neurolingvističkog programiranja 

vlasnik sam certifikata majstor praktičar nlp. 

Kompetencije u dizajnu učinkovitih treninga te u 

kvalitetnom prijenosu znanja, vještina i stavova na 

druge, uvažavajući osobni stil učenja polaznika, 

ostvarila sam na treningu trenera. 

Palijativni pokret u Hrvatskoj otvorio je nove mogućnosti 

primjene praktičnih kvalitetnih rješenja 

za unaprjeđenje zdravstvene njege. 

Izuzetnu zahvalnost i poštovanje dugujemo 

prof. dr. Anici Jušić i sestri Stani Lovrić koje su 

započele edukacijom i akcijom ovu priču kod 

nas u Hrvatskoj. Na poziv sestre Stane na samom 

početku pomogla sam educirati volontere u 

palijativnoj skrbi, za područje inkontinencije. 

Temelje praktične primjene sestrinskog znanja 

i odnosa dugujem njoj. Taj model samozatajne 

sestre koja skrbi o najpotrebitijima, teško 

oboljelima i danas je tu, jer Stana istim žarom 

radi i danas na edukaciji njegovateljica za potrebe 

njege bolesnika. Prošle godine je objavila svoju 

novu knjigu „Uz čovjeka na odlasku iz života“. 

Raduje me mogućnost mog osobnog utjecaja na 

pozitivne promjene u kvaliteti sestrinske profesije. 

Pomoć drugima je ujedno i samopomoć. 

Pomažući, razumijemo potrebe, patnje, dajući 

potporu pomažemo i sebi, svojima, cijeloj 

zajednici ispunjavamo svoju svrhu. Profesionalna 

uloga pomoći, skrbi i potpore ujedinjena je u ulozi 

medicinske sestre, a praktično je primjenjiva u 

multidisciplinarnom palijativnom timu. 

24

Kako možemo pomoći 

Širenjem profesionalnog utjecaja na zainteresirane 

skupine profesionalaca, koji su spremni i žele 

učiti i učiniti više. 

Uključivanjem predanih profesionalaca u edukaciju 

za ohrabrivanje i motivaciju volontera te 

njihovog prihvaćanja od strane djelatnika u 

ustanovama koje skrbe o palijativnim pacijentima. 

Educiranjem šire populacije o palijativnoj skrbi. 

Osobnim primjerom, empatično, u svim kontaktima 

stalno svjedočiti i izražavati suosjećajnost 

i spremnost za aktivnosti u neposrednom 

angažmanu u procjeni, psihosocijalnoj podršci i 

potpori obitelji i njegovateljima. 

Uključivanjem u rad Društva za palijativnu medicinu 

2011. godine, gdje me pozvala predsjednica 

dr. Vlasta Vučevac, moj se pristup radu na edukaciji 

promijenio i on se uklapa u implementaciju novih 

sadržaja, edukacijom primljenim informacijama i 

spoznajama za palijativnu skrb. 

Nove spoznaje sam stekla u Centru za palijativnu 

medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske 

vještine, CepaMETu, koji pruža široku paletu 

znanja neophodnih za razumijevanje, učenje i 

uvid u primjere prakse izvrsnosti. Poslijediplomski 

tečaj stalnog medicinskog usavršavanja I. 

Kategorije Osnove palijativne medicine završila 

sam na Medicinskom fakultetu i dopunila vrijedna 

znanja i kompetencije za palijativnu medicinu i 

skrb koja sam stjecala aktivnim sudjelovanjem na 

tečajnima i simpozijima u organizaciji Hrvatskog 

društva za palijativnu skrb i Hrvatske udruge 

prijatelja hospicija. 

U Centru za palijativnu medicinu, medicinsku 

etiku i komunikacijske vještine na tečaju 

„Praktičan pristup bolesniku s demencijom“ stekla 

sam praktična znanja iz područja kognitivne 

neurologije, jer znanja iz komunikacijskih vještina 

neophodna su za uspješno liječenje bolesnika 

te uspješnu suradnju s njihovim obiteljima. 

Informacije sam usmjerila prema patronažnoj 

djelatnosti u Čakovcu, Varaždinu, Splitu, Zadru 

i Zagrebu, jer mi se taj način rada uklapao 

u redovnu aktivnost na edukaciji o primjeni 

pomagala za zdravstvenu njegu. Na tečaju prve 

kategorije dobila sam povratne informacije o 

potrebi organiziranog pristupa, koordinaciji, 

potrebi za edukacijom i uključivanjem volontera. 

Fleksibilnost i uključivost omogućila mi je da 

pristupim procesima povezivanja resursa na 

unaprjeđenju zdravlja u ustanovama s kojima 

surađujemo. 

Povezivanje, moja iskustva; 

Povezivanjem Doma zdravlja, Udruge umirovljenika 

i Crvenog križa u Krapinsko - zagorskoj županiji 

radili smo na rješavanju problema inkontinencije. 

Pomogli smo edukacijom patronažne djelatnosti 

Doma zdravlja, gerontodomaćica u Crvenom 

križu i na taj način stručno poduprli grupni rad u 

Udruzi umirovljenika za vježbe pri inkontinenciji. 

Stručna potpora razvoju grupnog rada, 

multidisciplinarno; 

U ustanovama socijalne skrbi edukacijom djelatnika, 

medicinskih sestara, fizioterapeuta i 

radnih terapeuta za primjenu smjernica za 

inkontinenciju, menadžmenta za pojedine tipove 

inkontinencije, komunikacijskim vještinama dajemo 

stručnu potporu i osnažujemo za grupni 

rad. 

Konkretno i praktično kvalitetu života korisnika 

pomagala u ustanovama socijalne skrbi 

podižemo na višu razinu, pri čemu pomažemo 

povezivanju tima radi multidisciplinarnog pristupa 

na rješavanju problema inkontinencije. 

Procjena pri tom igra najvažniju ulogu, izbor 

pomagala, prilagodba prema osobnoj potrebi 

i stanju inkontinencije uz pravilnu primjenu 

pomagala s ciljem nadzora potrošnje. Tako je 

omogućena evaluacija i mogućnost upravljanja 

kvalitetom podizanja samopouzdanja pacijenata 

i primjena mogućih rješenja. 

Primarna zdravstvena zaštita: 

U obiteljskoj medicini, liječniku treba pomoći pri 

stručnoj procjeni i prijedlogu rješenja. 

Patronažne sestre, koje su najbolji organizatori u 

primarnoj zdravstvenoj zaštiti, imaju najviše upita. 

One savjete daju neposredno pacijentima, članovima 

obitelji, nadziru i usmjeravaju njegovatelje 

i medicinske sestre. Njima treba potpora i pomoć 

u edukativnom materijalu, uzorci pomagala za 

probu pacijentima pri procjeni potreba prema 

funkcionalnim sposobnostima pacijenta. Povratna 

informacija o zadovoljstvu korisnika jednako nam 

je pri tome važna, jer kvalitetna rješenja umanjuju 

moguće rizike i komplikacije. 

Poticaj na vježbe i opskrbe kvalitetnim pomagalima 

prema vrsti i težini inkontinencije rezultiraju 

zadovoljstvom korisnika pomagala i fleksibilnoj 

izmjeni rješenja, prema postignućima u rehabilitaciji 

i radnoj terapiji. 

25


Članove obitelj treba motivirati, naučiti i ohrabrivati 

za aktivno uključivanje u njegu i ostale 

postupke zbrinjavanja kako bi sa sigurnošću sudjelovali 

i osjećali se korisni sudionici. 

Primjeri dobre prakse 

Vrijedna su nam nova iskustva s koordinacijom 

palijativne skrbi u gradu Zagrebu na grupnom 

radu i u osobnim kontaktima suradnje i mogućeg 

partnerstva. 

Mobilni palijativni tim mnogo znači u gradu Zagrebu. 

Neophodan je za stručni pristup savjetima i 

intervencijama. Pomoć je djelatnosti, struci i populaciji. 

Patronažna djelatnost koordinira aktivnosti 

u obiteljskoj medicini i uključuje potrebne resurse 

u kući bolesnika. Sudjeluje u edukaciji populacije, 

na tribinama i grupnom radu s bolesnicima koji 

boluju od povišenog krvnog tlaka, dijabetičarima, 

a sada i obiteljima teško oboljelih. 

Pri gerontološkim centrima postoji mogućnost 

korištenja zdravstvenih tribina za informiranje 

javnosti o dobroj praksi volonterskog rada i organiziranoj 

multidisciplinarnoj brizi za teško 

oboljele i članove njihovih obitelji. 

Tu se mogu predstaviti timovi i pokazati populaciji 

kako djeluju i što rade na unaprjeđenju zdravlja 

populacije na nov način. 

Klub laringektomiranih ima svoj zbor koji je sjajan 

primjer prakse izvrsnosti profesionalaca koji 

rade s njima (KBC Zagreb). Suradnja Zdravstvenog 

veleučilišta sa stručnom podrškom mnogo 

pomaže podizanju razine kvalitete u samostalnosti 

i samopouzdanju ovih pacijenata. 

Primjeri dobre prakse ohrabruju, treba ih 

istaknuti, povezati i motivirati za daljnje 

uspješne aktivnosti. 

Potrebno je poduprijeti obiteljsku medicinu u preventivnom 

radu i dogovarati načine kako ostvarivati 

zajedničke ciljeve u unaprjeđenju zdravlja zajednice 

i podizanju razine svjesnosti samozaštite i 

pomoći drugima. Pomaci u kvaliteti funkcioniranja 

su tu, treba ih samo vidjeti i istaknuti. Uvjeti za 

preventivni rad u obiteljskoj medicini sada pružaju 

takve mogućnosti. 

Kontinuitet skrbi omogućen je otpusnim pismom 

medicinske sestre. Tu je važna sestra za otpust 

koja povezuje i omogućava premještanje pacijenta 

u primarnu zdravstvenu zaštitu. 

Put pacijenta nam je proces projekta. 

Otpusno pismo zdravstvene njege predstavlja 

evaluaciju za bolnicu i plan za obiteljsku medicinu. 

To je važan kanal komunikacije za kontinuitet 

zdravstvene skrbi. Podiže standard zdravstvene 

njege i omogućava bez prekida kvalitetnu skrb s 

najvećim potrebama u palijativnoj skrbi. 

Implementacija sustava kvalitete pri tome 

omogućava viši stupanj povjerenja u zdravstveni 

sustav. Razvoj kulture kvalitete poštuje potrebe, 

prava i dignitet pacijenata. 

Usmjerenost na kvalitetu daje veću sigurnost. 

Više je pažnje posvećeno okolnostima koje se 

odnose na privatnost, dostojanstvo i povjerljivost. 

Planiranje mjera poboljšanja kvalitete prevenira 

rizike kao i transparentnost rada u zdravstvenom 

sustavu. 

Smanjenje neželjenih događaja cilj je 

upravljanja kvalitetom. 

Konačno, ovaj oblik rada je kreativan i inovativan. 

Ja poznajem velik broj kolegica, medicinskih 

sestara koje nastoje u raznim otežanim 

okolnostima postići profesionalnu izvrsnost, te 

svjesno i savjesno to i ostvaruju. 

Ako ne bismo sada iskoristili ove mogućnosti, 

bili bismo odgovorni za nemar i neuključenost u 

moguće pozitivne promjene u zajednici koristeći 

svoj iskustveni, profesionalni i osobni potencijal. 

U poboljšanju kvalitete života, bez obzira na 

okolnosti, željena povratna informacija je osmijeh 

pacijenta i radost njegove obitelji, što je pozitivna 

emocija sa kojom se svi dobro osjećamo. A 

dobro se osjećamo i onda kad s radošću zajedno 

učimo i razmjenjujemo iskustva dobre prakse 

zainteresiranih stručnjaka u multidisciplinarnom 

okruženju. 

26

Ljubinka Rovis-Sankovic 

Zdravstvena njega 

u kući bolesnika 

Zdravstvenu njegu u kući bolesnika provode 

medicinske sestre iz privatnih praksi ili ustanova za 

zdravstvenu njegu u kući, a kao djelatnost postoji 

od 1991. godine. Razvijena je prema modelu koji 

postoji u drugim europskim zemljama, na primjer 

u Sloveniji, Nizozemskoj i Italiji. 

Podrazumijeva timski rad u primarnoj zdravstvenoj 

zaštiti obiteljskog liječnika, patronažne sestre i 

medicinske sestre iz zdravstvene njege u kući 

s ciljem zadovoljenja postavljenih stupnjeva 

zahtjevnosti zdravstvene njege te određivanja 

dijagnostičko- terapijskih postupaka koji će se 

obavljati u kući bolesnika. Sukladno postavljenim 

ciljevima određuje se i broj dolazaka u postupak 

zdravstvene njege u kući na tjednoj odnosno 

mjesečnoj bazi. 

Osigurana osoba može ostvariti pravo na 

zdravstvenu njegu u kući na teret Hrvatskog 

zavoda za zdravstveno osiguranje na način koji 

je propisan Pravilnikom Hrvatskog zavoda za 

zdravstveno osiguranje, odnosno ovisno o svom 

stanju. Za ostvarenje navedenog prava uvijek je 

potrebno ispisati tiskanicu “Nalog za provođenje 

zdravstvene njege u kući”. 

Proces zdravstvene njege u kući je s bolesnikom 

dogovoren niz aktivnosti usmjerenih osiguranju 

one količine i kvalitete zdravstvene njege koju 

njegovo stanje zahtijeva kako bi ozdravio ili kako 

bi se postigla najveća moguća kvaliteta života što 

je dulje moguće. On je promjenjiv s obzirom na 

trenutno stanje bolesnika. 

Medicinska sestra iz zdravstvene njege tada 

redovito dolazi u kuću bolesnika i provodi 

dogovoreni postupak i intervencije unutar 

plana. Bolesnik i njegova obitelj imaju sigurnost, 

a obiteljski liječnik stalni uvid u stanje svog 

bolesnika jer ga medicinska sestra obavještava o 

njegovu stanju. Zbrinjavaju se uglavnom najteži 

bolesnici, teško pokretni, nepokretni, djelomično 

ili potpuno ovisni o tuđoj njezi i pomoći, u 

terminalnoj fazi bolesti, a ujedno se provodi 

i edukacija bolesnika i obitelji ako je prisutna. 

Najčešće je to nastavak zdravstvene njege nakon 

izlaska iz bolnice definiran sestrinskim otpusnim 

pismom. Medicinske dijagnoze prisutne kod 

bolesnika, a s kojima se medicinska sestra u 

kući najčešće susreće u medicinskom smislu su 

moždani udar, djelomična oduzetost, karcinomi, 

prijelomi, rane i kasne komplikacije dijabetesa, 

amputacije potkoljenice, Parkinsonova bolest, 

multipla skleroza, kronično popuštanje srca, 

mišićna distrofija i druge. Sve ove bolesti i stanja 

zahtijevaju procjenu potreba za zdravstvenom 

njegom i plan zdravstvene njege. 

Postupci zdravstvene njege koji se provode u kući 

bolesnika zahtijevaju dodatna znanja i napore. 

Rad medicinske sestre u bolesnikovom domu je 

specifičan i zahtjevan. Dolazak u kuću bolesnika 

po raznim vremenskim prilikama, stanju u 

prometu, prilikama u obitelji. Kod dolaska 

u provođenje postupaka zdravstvene njege 

bolesnika medicinska sestra mora se najprije 

osloboditi utjecaja vanjskih okolnosti kojima je 

bila izložena kako bi pravilno i kvalitetno obavila 

zadani postupak zdravstvene njege. Potrebna 

je prilagodba uvjetima u svakoj kući bolesnika, 

njegovoj obitelji, njihovim navikama, pa i kućnim 

ljubimcima. 

Kod prvog dolaska u postupak zdravstvene 

njege u kući medicinska sestra ispunjava obrazac 

“Sestrinska lista zdravstvene njege u kući” koji 

27


sadržava niz podataka o bolesniku, njegovom 

trenutnom stanju i trenutnim mogućnostima 

za samozbrinjavanje, uvijek vodeći računa o 

tome što bolesnik može sam učiniti za sebe, što 

može njegova obitelj pomoći te zbog čega im 

je potrebna stručna pomoć medicinske sestre. 

Temeljem dobivenih podataka postavljaju se 

sestrinske dijagnoze, cilj koji se želi i može postići 

zdravstvenom njegom u kući bolesnika i potrebne 

sestrinske intervencije za ostvarenje tog cilja. 

Kod svakog daljnjeg dolaska u kuću bolesnika 

medicinska sestra u kontaktu s bolesnikom 

i obitelji posebno obraća pažnju na njegovu 

verbalizaciju tegoba te ocjenjuje je li se njegovo 

stanje promijenilo od prošlog puta kad je bila kod 

njega. Prvenstveno se procjenjuje stanje svijesti i 

po potrebi vitalni znakovi, nakon čega se pristupa 

obavljanju pripreme medicinske sestre, bolesnika 

i prostora oko bolesnika kako bi se sestrinske 

intervencije mogle provesti pravilno i prema 

standardima sestrinske prakse. 

U kući bolesnika često se nailazi na neadekvatne 

uvjete za provođenje postupaka zdravstvene njege, 

osobito ako je bolest, nemoćnost i nepokretnost 

osobe nastala naglo, npr. kod moždanog udara. 

Tada je potrebno je prvenstveno educirati obitelj 

o potrebnoj opremi za pravilno provođenje njege 

u kući (udoban krevet za bolesnika, dovoljno 

visok te s jednostavnim pristupom sa svih strana, 

dovoljno posteljine, pribor za pranje bolesnika, 

pelene ako treba, lagana odjeću, dovoljno svjetla 

u prostoriji u kojoj bolesnik boravi, mogućnostima 

za prozračivanje, grijanje ili rashlađivanje). 

Za postizanje dobrih uvjeta za oporavak ovakvog 

bolesnika i pravilno provođenje postupka 

zdravstvene njege u kući potrebno je dulje 

razdoblje i više dolazaka medicinske sestre. 

Za provedbu postupaka zdravstvene njege u kući 

medicinska sestra mora imati sestrinsku torbu koja 

je adekvatno opremljena za svaku intervenciju 

koja će se obavljati tog dana. 

Osim pribora za samozaštitu medicinske sestre, 

poput jednokratnih rukavica i zaštitne odjeće, 

torba mora sadržavati i pribor za previjanje 

rane, uzimanje materijala za laboratorijske 

pretrage vađenje krvi ili brisa rane, kateterizacije 

mokraćnog mjehura kod žene i ostalo. 

Nakon provedbe zadanog postupka u kući 

bolesnika medicinska sestra obavezna je 

evidentirati sve provedene intervencije za 

svakog pojedinog bolesnika na “Listu provedenih 

sestrinskih intervencija” koja obuhvaća zadani 

postupak. Lista sadrži tablicu sa 20 različitih 

intervencija koje se mogu obaviti u kući i dodatni 

prostor za dopisivanje posebnosti. 

Redovito se sastavlja i dnevni i tjedni raspored 

pacijenata koji su u skrbi jer često dolazi do 

promjena, npr. kod potrebe hitnog vađenja krvi 

u kući, u slučaju pogoršanja stanja bolesnika 

i njegovog odlaska u bolnicu ili u slučaju smrti. 

Temeljem ovih rasporeda ispisuje se “Mjesečno 

izvješće o provedenoj zdravstvenoj njezi u kući” 

koji je propisan Pravilnikom Hrvatskog zavoda za 

zdravstveno osiguranje i koji mora biti potpisan 

od strane osigurane osobe ili skrbnika. Obavezno 

se sastavlja i godišnje izvješće za Hrvatski zavod 

za javno zdravstvo. 

Medicinska sestra u kući bolesnika stručna 

je osoba za obavljanje zdravstvene njege, no 

suočena je i sa svakodnevnim postavljanjem širih 

zdravstvenih pitanja svojih bolesnika (o bolestima, 

funkcioniranju zdravstvenog sustava, o dijetalnoj 

ishrani, raznim dodacima prehrani, o naručivanju 

na kontrolni pregled, o pravima iz zdravstvenog 

osiguranja, o zdravstvenim tegobama članova 

obitelji). Na takva pitanja ona može odgovoriti 

isključivo u skladu sa svojim kompetencijama, 

iako često bolesnici traže liječnički, psihološki, 

pravni i sestrinski savjet u jednoj osobi. 

Cilj zdravstvene njege u kući je poticanje bolesnika 

na očuvanje ili unaprjeđenje kvalitete života i 

poticanje bolesnika na što veću samostalnost u 

zadovoljavanju osnovnih životnih potreba. 

28

Petar cosic 

Ustanova za zdravstvenu njegu ZRINUS Petrinja 

U teškom okruženju naći svoju prednost 

Ustanova za zdravstvenu njegu ZRINUS, 

Petrinja, osnovana je 2003. godine s osnovnom 

djelatnošću zdravstvene njege i fizikalne terapije u 

kući bolesnika na području Sisačko - moslavačke 

županije. Danas je zrinUS respektabilna snaga na 

tržištu zdravstvenih usluga koja surađuje s više od 

50 liječničkih ordinacija. S 20 zaposlenih, od kojih 

medicinske sestre čine 50%, vodeća je ustanova 

ovog tipa i prva u sustavu zdravstva u županiji 

kojoj je već od 2008. godine dodijeljen certifikat 

kvalitete prema normama ISO 9001:2008. Na 

temelju brojnih referenci i prednosti zrinUS je 

prepoznatljiv i izvan granica županije. Već punih 

10 godina provodi se program trajne edukacije 

i evaluacije, posjeduje međunarodno stručno 

iskustvo, a to dokazuju i brojna priznanja za razvoj 

menadžmenta i ljudskih potencijala u sestrinstvu. 

Priča o Zrinusu počinje sa specifičnim položajem 

djelatnosti kroz koju se zbrinjavaju 

uglavnom najteži bolesnici u njihovu domu, 

što je revolucionarno postignuće hrvatskog 

zdravstvenog sustava od osamostaljenja. Usluge 

se provode u uvjetima koji zahtijevaju dodatna 

znanja i napore medicinskih sestara. Iz važećih 

zakonskih propisa proizlazi da su upravo ovi 

zdravstveni radnici uvijek odgovorni za postupke 

koje provode kod bolesnika, neovisno o mjestu 

i uvjetima. U zdravstvenom sustavu djelatnost je 

još uvijek nedefinirana i na samim je marginama, 

zbog čega najviše trpe medicinske sestre. 

Osim ovih specifičnosti, koje su prisutne u svim 

ovakvim ustanovama, zrinUS ima i dodatnih, 

jer svoju djelatnost obavlja na demografski 

ugroženom području – ppdS (ruralno, bivše 

ratno, pogranično) s razorenom infrastrukturom, 

što značajno opterećuje napor do ostvarivanja 

kvalitetne usluge. Također je ugroženost medicinskih 

sestara velika, s obzirom na eksponiranost u 

radu s osobama s traumama. 

Zbog svega toga u zrinUSU je osmišljena vlastita 

poslovna strategija koja se temelji na činjenici 

da nedostaci i nepovoljne okolnosti ne moraju 

biti prepreke te da se neke od njih jednoga 

dana mogu pretvoriti u prednosti. U prvom 

redu sestrinski menadžment je utvdio ciljeve i 

strategiju, oblikovao organizacijsku strukturu 

te dodatno utjecao na ponašanje zaposlenih i 

poticajno radno ozračje kako bi se zadatak izveo 

do tražene razine. 

U potrazi za izvrsnošću nastao je ZRINUS – mala, 

dinamična, fleksibilna i inovativna zdravstvena 

ustanova koja pridonosi kvaliteti svojih korisnika 

– bolesnika, prepoznatljiva po profesionalnom i 

transparentnom radu. 

U zrinUSU su od samog osnivanja upravljanje 

kvalitetom i ljudskim potencijalima postale 

najznačajnije poslovne funkcije pa su i usvojeni 

strateški dokumenti kao: Strategija razvoja Zdravstvene 

ustanove zrinUS 2014.-2020., Strategija 

razvoja ljudskih potencijala 2010.-2015., Politika 

kvalitete, Priručnik upravljanja kvalitetom, Godišnji 

plan kvalitete, Plan stručnog usavršavanja i Mjerila 

za utvrđivanje doprinosa funkcije upravljanja 

kvalitetom u ostvarivanju strateških ciljeva. 

Motivacija ciljevima i rezultatima 

U pripremnoj fazi uvođenje sustava upravljanja 

kvalitetom u zrinUSU se počeo pokretati i motivirati 

„uspavani“ ljudski potencijal jednostavnim 

i jedinstvenim pristupom u kojemu se očituje – 

dosljednost, strpljenje, upornost i sistematičnost, 

što su medicinske sestre postupno slijedile. Prvi 

i stalni problem je bio kako na bivšem ratnom 

području naći dovoljno motiviranih stručnjaka za 

djelatnost zdravstvene njege u kući. Godine 2007. 

počeo se graditi originalni i prepoznatljivi sustav 

upravljanja kvalitetom, a potom i upravljanje ljudskim 

potencijalima. U početku su locirane slabe 

točke kompetencija i ponašanja zaposlenih, a 

potom su se uz pomoć „kritične mase“ voljnih zaposlenika 

radile promjene organizacijske kulture, 

„korak po korak“. Važna je strategija bila – poslovanje 

i motivaciju zaposlenih usmjeriti prema 

ciljevima i rezultatima. Motivacijski sustav nije bilo 

moguće utemeljiti na dobrim plaćama pa su se 

našli drugi načini: trajno usavršavanje, sigurnost 

posla, automnost, izazovnost zadatka, rad u mjestu 

življenja, ugled ustanove, samopotvrđivanje, 

nagrade, pohvale i bonusi. Naglasak je stavljen na 

usvajanje poželjnih stavova i vrijednosti te težnji 

uspjehu. Definirana su mjerila za praćenje doprinosa 

funkcije za upravljanje kvalitetom ostvarivanju 

strateških ciljeva zrinUSA, sve prema modificiranom 

modelu BSC (Balanced Score Card) ili 

„bilanci dostignuća“. 

Jedno od prvih važnih mjerila je bilo povećanje 

sposobnosti stvaranja nove vrijednosti, no ona 

se nije promatrala isključivo kroz financijski 

(troškovni) kriterij, već i kroz dodanu vrijednost 

29


u vidu znanja i novoga intelektualnog kapitala. 

Novi cilj koji je pritom postavljen bio je – nematerijalno 

znanje pretvoriti u materijalno, te u potpunosti 

upravljati znanjem - od njegova prijenosa, 

korištenja, mjerenja i vredovanja. Nakon deset 

godina povećan je intelektualni kapital kroz kompetencije, 

odnose i vrijednosti, što potkrepljuje 

činjenica da 26 posto zaposlenih ima završeno 

visokoškolsko obrazovanje, a 21 posto ih studira. 

Upravljanje kvalitetom u ZRINUSU 

Od 2008. godine u Ustanovi zrinUS uspostavljen 

je i održavan sustav upravljanja kvalitetom, sukladno 

zahtjevima norme ISO 9001:2008, kojeg 

redovito jednom godišnje nadzire certifikacijska 

tvrtka SGS i najmanje dva puta godišnje tri 

interna auditora sa certikatom auditiranja. Od 

samog početka se neprekidno, planirano i dobro 

usmjereno nastoji poboljšati usluga u djelatnosti 

zdravstve njege u kući. Sustav potiče ustanovu i 

zaposlene da pridonesu stvaranju poželjne usluge 

za bolesnika i da proces zdravstvene njege drže 

pod nadzorom. 

Upravljanje kvalitetom je u najširem smislu dobilo 

svoju potvrdu kroz stvaranje prostora za novi 

izazov i motivacijski duh u sestrinskoj praksi. 

Kroz primjenu sustava upravljanja kvalitetom, 

koji je uspostavljen i održavan, medicinske sestre 

imaju obvezu: 

• savjesno pružati kvalitetne i sigurne usluge 

koje će zadovoljavati zahtjeve i potrebe korisnika 

usluga i ostalih ugovornih strana, 

• djelovati u skladu sa zakonima i obvezujućim 

propisima, 

• postupati u skladu s utvrđenim postupcima i 

dodijeljenim odgovornostima, 

• težiti izvrsnosti kroz neprestano poboljšavanje 

djelotvornosti svojih postupaka i poslovnih 

procesa, 

• osiguravati poticajnu radnu atmosferu u zdravom 

i sigurnom okruženju, 

• razvijati ključne kompetencije, primjenjivati 

najbolju praksu u području sestrinskog djelovanja 

i promovirati zdravlje. 

Procesi ključni za osiguranje učinkovitosti i djelotvornosti 

sustava upravljanja su opisani sljedećim 

dokumentiranim postupcima: 

a) osnovni procesi 

1. dp-70.01 Upravljanje realizacijom zahtjeva 

2. dp-74.01 Nabavljanje i upravljanje zalihama 

b) pomoćni procesi 

1. dp-42.01 Upravljanje dokumentima 

2. dp-42.02 Upravljanje zapisima i podacima 

3. dp-54.01 Strateško upravljanje kvalitetom 

4. dp-62.01 Upravljanje ljudskim potencijalima 

5. dp-82.01 Unutrašnji audit 

6. dp-83.01 Upravljanje nesukladnostima 

7. DP-85.01 Popravne i zaštitne radnje 

Osnovni principi nadzora kvalitete u zdravstvenoj 

njezi u kući su trajno bilježenje indikatora, 

identificiranje trendova i signala, analiza uzroka i 

provođenje korektivnih mjera. Odgovorne osobe 

vrše kontinuiranu kontrolu kvalitete odobrenih 

postupaka tako što uspoređuju ostvarene rezultate 

s ciljevima planiranim u Protokolu 

procesa zdravstvene njege. Prema Godišnjem 

planu kvalitete provodi se najmanje 50 kontrola 

provedenih postupaka u zdravstvenoj njezi u kući 

od strane ravnatelja i glavne medicinske sestre – 

prvostupnika sestrinstva. Glavna sestra metodom 

slučajnog uzorka vrši kontrolu na mjestu pružanja 

usluga s većim brojem primjedbi koja obuhvaćaju 

cijelo teritorijalno područje rada ustanove. 

Kod promjene medicinske sestre zbog privremenog 

odsustva registriraju se primjedbe i zapažanja 

korisnika koji također iniciraju kontrolu. Ravnatelj 

najmanje jednom godišnje metodom slučajnog 

uzorka vrši kontrolu na mjestu pružanja usluga 

tako da se obuhvati cijelo teritorijalno područje 

rada Ustanove. Nalazi kontrole se evidentiraju 

u obrascu ob-75.01 Kontrola provođenja odobrenih 

postupaka. O ovim i drugim pitanjima 

vezanim uz kvalitetu redovito se raspravlja na sastanku 

tima medicnskih sestara te na Odboru za 

kvalitetu. 

Parametri prema kojima se vrši kontrola 

• Kvaliteta odobrenih postupaka 

(ciljevi u protokolu) 

• Dokumentiranje postupaka 

• Vrijeme trajanja postupaka 

• Redovitost odlazaka 

• Ljubaznost medicinske sestre 

Ukoliko se utvrdi nesukladnost postupa se po 

obrascu Upravljanje nesukladnostima. Cilj procesa 

upravljanja zahtjevima je osigurati pravovremeno 

utvrđivanje i pristup, usklađenje sa zakonskim 

propisima, djelotvorna i učinkovita realizacija 

zahtjeva za uslugom te prikupljanje informacija 

koje se odnose na mišljenje korisnika usluga u 

smislu ispunjavanja njihovih zahtjeva. 

Interni audit se provodi kao sustavan kritički 

pregled zbog utvrđivanja sukladnosti sustava 

upravljanja kvalitetom sa zahtjevima postavljenim 

u normi ISO 9001 te samostalno utvrđenim 

zahtjevima. Pri tome se postavljaju četiri osnovna 

pitanja za svaki proces koji se vrednuje: 

• Je li proces prepoznat i pravilno opisan 

• Jesu li dodijeljene odgovornosti 

30

• Jesu li postupci primijenjeni i održavani 

• Je li proces učinkovit u postizanju zahtijevanih 

rezultata 

Na temelju svih zabilježaka interni audit bez 

odgode pokreće popravne i preventivne radnje 

za uklanjanje uočenih neusklađenosti i njihovih 

uzroka. Na kraju se, u godišnjoj ocjeni koju daje 

uprava, detaljnije razmatra djelotvornost sustava 

kao i mogućnosti unutarnjih poboljšanja 

Uz ispitivanje zadovoljstva korisnika – bolesnika 

posredstvom anketa, što se redovito provodi 

jednom godišnje, prihvaćaju se i analiziraju njihove 

pritužbe. Osim toga, pohvale i primjedbe 

se upisuju u Knjigu bolesnika i Knjigu zapažanja i 

pohvala. Pri tome, pritužba nije samo neugodno 

iskustvo nego prilika za poboljšanje odnosa s korisnikom 

– bolesnikom. 

Osim redovnog praćenja zadovoljstva korisnika 

(bolesnika) putem anketa, što je obveza prema 

normi ISO 9001:2000, u sustav upravljanja 

kvalitetom ugrađeno je i praćenje, odnosno objektivna 

analiza ishoda liječenja (protokoli). 

Velika je pomoć timskom radu u zrinUSU 

sepervizija tima, koja im pomaže da se rasterete 

od suočavanja sa svakodnevnim izazovima, daje 

im podršku te kritički, iz različitih kutova, razmatra 

vlastite postupke i ponašanje bolesnika. Sadržaj 

supervizije je konkretan problem (poteškoće 

u komuniciranju, neprimjerena suradnja s 

kolegama, etičke dileme, neprimjereni radni 

uvjeti, emocije). Supervizor je osoba zadužena 

za ljudske potencijale a, po potrebi, se uključuju 

i stručnjaci izvan ustanove. Supervizija se odvija 

tako da sudionici sjednu u krug, a nakon kratkoga 

konkretnog uvoda supervizora, o temi govori 

medicinska sestra koja radi na tom području. 

Svatko o tome iznosi mišljenje, ali i prijedloge 

kako riješiti problem. Supervizor postavlja pitanja 

i nudi rješenja, zaključci i smjernice se usvajaju 

konsenzusom, a voditelj tima ima zadatak da, ako 

je problem vezan uz bolesnika, o njima upozna 

korisnika usluge te prati daljnji tijek. 

Ako je problem tvrdokoran i još prisutan, supervizija 

se ponavlja, a po potrebi se angažira 

stručnjak – suradnik izvan ustanove. 

Ako je problem bio u komunikaciji ili međuljudskim 

odnosima, rješenja se traže na sličan 

način. 

Medicinske sestre su nakon supervizije 

rasterećene, osjećaju da nisu same, znaju da u 

svom suočavanju s teškim pitanjima u kući bolesnika 

mogu računati na pomoć i podršku svoje 

ustanove. 

Iskustvo pokazuje da kvaliteta zdravstvene njege 

nije apsolutna kategorija jer se ne može mjeriti 

na isti način u bolnici i u kući bolesnika. Također, 

ona je multidimenzionalna i podložna raznim 

ograničenjima (ljudi, sredstva, vrijeme), što može 

biti kritično za osiguranje kvalitete u djelatnosti 

zdravstvene njege u kući bolesnika. 

Pokazatelji praćenja kvalitete zdravstvene njege 

u kući u Ustanovi zrinUS: 

1. Sestrinska dokumentacija 

2. Ocjena kompetencija medicinske sestre 

(osobna, socijalno-komunikacijska, stručna) 

3. Ocjena zadovoljstva medicinske sestre 

4. Edukacija i evaluacija 

5. Komunikacija medicinske sestre u timu 

6. Zadovoljstvo bolesnika uslugom zdravstvene 

njege u kući 

7. Integritet kože/dekubitalni ulkus 

8. Incidencija pada 

Zaključak 

Koristi od implementiranog sustava upravljanja 

kvalitetom u djelatnost zdravstvene njege u kući 

bolesnika je dugoročna i vidljiva kod bolesnika i 

medicinske sestre kroz povećanu sigurnost i zadovoljstvo 

a ustanovi može donijeti veći ugled i 

poslovnu efikasnost. 

Ustanovi za zdravstvenu njegu zrinUS sustav 

upravljanja kvalitetom omogućuje: 

• da kreira viziju poslovanja, 

• da određuje standarde koji se moraju ispuniti, 

• da jamči bolesniku kvalitetnu i sigurnu uslugu, 

• da potiče motivaciju zaposlenih, 

• da postavlja ciljeve zaposlenima, 

• da pomaže uspostavi timskog rada i 

organizacijske kulture. 

31


Primjer- izvješće o provedenoj ZNJUK 

32

Proces upravljanja kvalitetom 

33

IZ STRANE LITERATURE 

Pripremile: Cecilija Grgas-Bile 

Biljana Kurtovic 

Indian J Palliat Care. 2012 May-Aug; 18(2): 122–127. 

Study of Nurses’ Knowledge about Palliative Care: 

A Quantitative Cross-sectional Survey 

Istraživanje znanja medicinskih sestara o palijativnoj skrbi: 

Kvantitativni pregled po odjelima 

Venkatesan Prem, Harikesavan Karvannan, Senthil P Kumar, 1 Surulirajan Karthikbabu, Nafeez Syed, 

Vaishali Sisodia, 2 and Saroja Jaykumar 3 

Jedan od važnih čimbenika koji 

utječu na uspješnu izvedbu palijativne 

zdravstvene skrbi zdravstvenih 

djelatnika su znanje, stavovi, 

uvjerenja i iskustava koji određuju 

ne samo njihove postupke nego 

i njihovo ponašanje tijekom evaluacije 

i liječenja pacijenata. Zajedno 

s liječnicima, medicinske sestre 

su članovi tima palijativne skrbi koji 

se bave tjelesnom, funkcionalnom, 

socijalnom i duhovnom dimenzijom 

skrbi. Istraživanja su pokazala 

da su medicinske sestre i drugi zdravstveni 

radnici nedovoljno pripremljeni 

za rad s bolesnim pacijentima. 

Otkriveno je nekoliko razloga, 

uključujući manjkavost obrazovanja, 

nedostatak sadržajnog kurikuluma 

vezano uz bol i fakultetski stavovi 

i uvjerenja u vezi bolesti. 

Javnozdravstvena strategija, prema 

preporuci Svjetske zdravstvene 

organizacije (WHO), nudi najbolji 

pristup za provođenje znanja 

i vještina na temelju dokaza, te je 

isplativa intervencija do koje može 

doći svatko s potrebom za palijativnom 

skrbi u zemljama u razvoju. 

Svjetska zdravstvena organizacija 

(WHO) razvila je javnu zdravstvenu 

strategiju (PHS) za integraciju 

palijativne skrbi u zdravstveni sustav 

zemlje. WHO PHS se odnosi na: 

odgovarajuću politiku, adekvatnu 

dostupnost lijekova, obrazovanje 

zdravstvenih djelatnika, provedbu 

usluga palijativne skrbi na svim razinama 

diljem društva. Obrazovanje 

zdravstvenih radnika ima velik utjecaj 

na njihovo znanje, koje služi kao 

temelj za bolju kliničku praksu. Uloga 

multidisciplinarnog suradničkog 

timskog rada se ne može previše 

naglasiti kad je u pitanju usluga 

palijativne njege. Međutim, razni 

faktori utječu na učinkovitu ulogu 

medicinskih sestara kao pružatelja 

zdravstvenih usluga, posebno palijativne 

skrbi. Najvažniji faktor među 

njima je znanje o palijativnoj skrbi. 

Anatomsko ili patološko razumijevanje 

sada je zamijenjeno s biopsihosocijalnom 

perspektivom boli. 

Jedno takvo biopsihosocijalno 

objašnjenje boli jest mehanizam 

temeljen na klasifikacijama, a koriste 

ga i fizioterapeuti u palijativnoj 

skrbi. Nedavno je istraživanje pokazalo 

da su sestre koje su imale biomedicinsku 

orijentaciju znanje o 

kroničnoj boli savladale bolje nego 

drugi zdrastveni pojedinci. Takvi 

stavovi i uvjerenja ne samo da 

su rezultat neodgovarajućeg znanja 

samog po sebi, nego i obrnuto. 

Znajući da današnja razina znanja 

stručnjaka olakšava odgovarajuće 

programe obuke za rješavanje 

uočenih deficita, poboljšava se 

kvaliteta predviđene skrbi. 

Postojale su mnoge studije koje su 

prethodno iznijele razine znanja o 

palijativnoj skrbi među medicinskim 

sestrama, ali ni jedno od ranijih 

istraživanja ne pruža informacije 

o poznavanju različitih aspekata 

palijativne skrbi, kao što su filozofija, 

bol, dispneja, psihijatrijski problemi, 

i gastrointestinalni problemi. 

Nakazawa i suradnici su razvili 

provjeru znanja iz palijativne skrbi 

(PCKT) za vrednovanje znanja o 

palijativnoj skrbi među zdravstvenim 

djelatnicima. 

PCKT ima 5 različitih podljestvica za 

svako od gore navedenih pitanja o 

palijativnoj skrbi. 

Prema dosadašnjim saznanjima, 

ne postoji istraživanje koje ocjenjuje 

znanje medicinskih sestrara 

pomoću PCKT. Cilj istraživanja 

objavljenog u ovom članku bio 

je procijeniti znanje medicinskih 

sestara o palijativnoj skrbi pomoću 

PCKT. 

Provedeno je istraživanje u bolničkoj 

sredini te je imalo etičko odobrenje 

dobiveno od Institucionalnog 

etičkog povjerenstva, a svi sudionici 

su bili dužni dati svoj pisani pristanak 

prije njihovog sudjelovanja. Sudionici 

koji su dali pristanak su potom 

dobili anketni upitnik. 

Autori su istraživanje proveli na 

uzroku od 363 medicinske sestre. 

34

U istraživanju su su koristili samoispitivajući 

upitnik - PCKT koji 

je imao 20 stavki (izjave o palijativnoj 

skrbi) za svaki od kojih je 

osoba trebala naznačiti ‘ispravno’, 

‘netočno‘ ili ‘siguran sam’. PCKT 

ima 5 podljestvica (filozofija - 2 

stavke, bol - 6 sta-vki , dispneja - 

4 stavke, psihijatrijski problemi - 4 

stavke i gastrointestinalni problemi 

- 4 stavke). Ukupan rezultat za sve 

točne odgovore bio je 20. 

Rezultatima dobivenih usporedbom 

pojedinačnih i stručnih varijabli 

zaključili su da je ukupna razina 

znanja o palijativnoj skrbi jako malena, 

a medicinske sestre su imale 

veće znanje o stavkama o psihičkim 

problemima i filozofiji u odnosu na 

ostale aspekte navedene u PCKT. 

Naglasili su kako prethodni sustavni 

pregled PCKT još treba biti 

proučavan i prikazan među zdravstvenim 

djelatnicima, tim više što je 

istraživanje obavljeno prvi put. 

Ovo istraživanje daje prikaz o potrebi 

za poboljšanjem znanja o palijativnom 

skrbi te se može smatrati 

i poticajem za buduća istraživanja 

o temeljnim promjenama u nastavnom 

planu i programu koji 

uključuje sveobuhvatne informacije 

o palijativnoj skrbi, program obuke 

o palijativnoj skrbi, te telefonsko / 

online (web) savjetovanje. 

Rezultati ovog istraživanja podudaraju 

se s prethodnim izvješćima 

o nedostatku znanja kad je 

riječ o različitim pitanjima vezanim 

uz palijativnu skrb, kao što su bol, 

korištenje opijata i nuspojave lijekova. 

Međutim, izravna usporedba 

rezultata ovog istraživanja s ranijim 

istraživanjima nije moguća jer 

je ovo istraživanje prvo kvantitativno 

istraživanje koje je istraživalo 

5 aspekata: filozofiju, bol, dispneju, 

psihijatrijske probleme i gastrointestinalne 

probleme. Buduća 

istraživanja mogla bi ocijeniti znanje 

o palijativnoj skrbi preko nastavnog 

plana i programa, usporedbom 

znanja medicinskih sestara iz 

različitih područja rada ili obrazovanja, 

te u različitim zemljama širom 

svijeta. 

Istraživanje koje su proveli autori 

ovoga članka je također pokazalo 

da je znanje o boli nisko, samo 

je manje od 35 % medicinskih sestara 

imalo ispravne odgovore na 

podljestvici znanja o boli. Obrazovanje 

o palijativnoj skrbi i mudro 

upravljanje može pomoći medicinskim 

sestrama i drugim zdravstvenim 

djelatnicima da prevladaju 

mnoge prepreke za uspješnu 

kontrolu boli i palijativnu skrb. 

Buduća bi istraživanja mogla biti 

usredotočena na različite načine 

shvaćanja, metode konstrukcije 

znanja, međusobne odnose prakse 

i istraživanja, utjecaj dokazivanja 

boli te kompetencija u dokazima temeljenoj 

palijativoj skrbi. 

Indian J Palliat Care 2011;17:20-3 

Awareness of Palliative Care Among Diploma Nursing Students 

Saznanja o palijativnoj skrbi medu studentima diplomskog 

sestrinskog studija 

Karkada S, Nayak BS, Malathi. Awareness of palliative care among diploma nursing students. Indian J 

Palliat Care 2011;17:20-3 

Palijativna skrb je prvenstveno usmjerena 

na pružanje olakšanja terminalno 

bolesnoj osobi kroz proces 

upravljanja simptomima i boli. Cilj 

nije izliječiti, nego pružiti udobnost i 

održavati najveću moguću kvalitetu 

preostalog života. Dobro formiran 

program palijativne skrbi odnosi se 

i na mentalno zdravlje i duhovne 

potrebe, zajedno s fizičkim potrebama. 

Fokus nije na smrti, nego na 

suosjećajnoj specijaliziranoj skrbi za 

život. Palijativna skrb mora biti dobro 

prilagođena za interdisciplinarni 

tim koji u potpunosti pruža podršku 

za takvu osobu. 

Medicinske sestre su najbrojniji 

zdravstveni djelatnici u gotovo 

svakoj zemlji. Povijesno gledano, 

medicinske sestre su uvijek bile 

uključene u pružanje palijativne 

skrbi i dale su značajan doprinos u 

razvoju palijativne skrbi. 

Međutim, unatoč velikoj podršci 

palijativnoj skrbi, ona ipak zaostaje 

za drugim disciplinama u zdravstvenoj 

njezi, a naočito u razvoju 

obrazovnog kurikuluma za palijativnu 

zdravstvenu njegu. Ovaj nerazvijeni 

obrazovni temelj je pridonio 

poteškoćama u definiranju zadaće 

medicinske sestre u palijativnoj skrbi. 

Istraživanje koje su proveli autori 

ovog rada je učinjeno je kako bi se 

procijenila razina znanja i stavova 

studenata prema palijativnoj skrbi, 

te pomoć u identificiranju potrebe 

obrazovanja o palijativnoj skrbi. 

Ciljevi istraživanja su bili procijeniti 

razinu znanja medicinskih studenata 

o palijativnoj skrbi, prepoznavanje 

stavova studenata prema 

palijativnoj skrbi, pronaći korelaciju 

između znanja i stavova studenata 

te pronaći povezanost između 

znanja studenata, stavova i odabranih 

demografskih varijabli. 

Istraživanje je provedeno na uzroku 

od 74 studenta treće godine diplomskog 

studija. Podaci su prikupljeni 

pomoću strukturiranog 

upitnika. Upitnik je imao tri dijela. 

Dio 1: Demografska proforma sastojala 

se od dobi, spola, po život 

opasne bolesti u obitelji i izvora 

informacija o palijativnoj skrbi. 

Dio 2: Strukturirani upitnik koji se 

sastoji od 20 pitanja s ponuđenim 

odgovorima (MCQs) razvijen za 

procjenu znanja o palijativnoj skrbi. 

Svaki točan odgovor donosio je 

jedan bod. Ukupni rezultat je bio 20. 

Rezultati znanja su kategorizirani 

kao loš (≤ 7), prosječan (8-4), 

dobar (≥ 15). Dio 3: Stav razmjera 

– razvijen je Likertov tip ljestvice. 

Sadrži 18 ocjena ljestvice s najviše 

bodova od 5 za svaku opciju te je 

ukupni mogući rezultat bio 90. 

Rezultati su kategorizirani kao 

povoljan (> 45) i nepovoljan (< 45). 

Podaci su analizirani pomoću opisa 

(učestalost i postotak) i izvedbene 

statistike. 

Većina (79,5%) studenata je imala 

loše znanje o palijativnoj skrbi, 

ali je imala pozitivan stav prema 

palijativnoj skrbi. Evidentno postoji 

35

IZ STRANE LITERATURE 

negativna poveznica između znanja 

i stavova pri ocjeni palijative 

skrbi. Postoji značajna povezanost 

između dobi studenata i saznanja o 

palijativnoj skrbi. Važno je naglasiti 

da, upravo zbog ovakvih rezultata, 

svi aspekti palijativne skrbi moraju 

biti integrirani u cijeli nastavni plan 

i program. 

U praksi, medicinske sestre obavljaju 

i jednostavne i složene zadatke u 

kontinuitetu, što pridonosi multidisciplinarnom 

timu palijativne skrbi u 

cijelosti. 

Obrazovanje medicinskih sestara 

prepoznato je kao područje od 

najveće potrebe u cilju podizanje 

kvalitete palijativne skrbi. Kako bi 

postali sposobni za kvalitetnu skrb, 

studenti diplomskog studija trebaju 

biti spremni preuzeti brigu o smrtno 

bolesnim pacijentima od samog 

početka nastanka bolesti. 

Moraju obavljati kućne posjete 

pacijentima koji su bolesni i žele 

biti kod kuće u svojim posljednjim 

danima života. Početna skrb treba 

postati dio sestrinskog obrazovanja 

koja će promovirati pozitivan stav 

među studentima. Pacijentu usmjerena 

komunikacija, etička pitanja, 

interdisciplinarni rad, od izuzetne su 

važnosti i mogu imati trajni utjecaj 

na budućnost zdravstvene njege u 

skrbi za terminalno bolesne osobe. 

Nursing Times, vol 109. no 49/50. 

The Nursing Week News 

Novosti iz sestrinstva u Engleskoj 

LIZ REDFERN ODSTUPILA S 

MJESTA ZAMJENICE CNO 

Zamjenica pomoćnice ministra 

zdravstva za sestrinstvo Engleske 

(Chief Nursing Officer – CNO) izjavila 

je kako će odstupiti sa svoje 

pozicije, samo nekoliko mjeseci 

nakon dolaska na isto radno mjesto. 

Liz Redfern, koja je također i regionalna 

direktorica za sestrinstvo u 

Ministarstvu zdravstva (“ NHS“) , za 

Južnu Englesku, odstupit će s obje 

pozicije slijedećeg proljeća, nakon 

više od 30 godina provedenih na 

ovoj dužnosti. Obraćajući se nedavno 

direktorima za sestrinstvo na 

sastanku u Birminghamu, gđa Redfern 

je rekla kako je odstupanje s 

mjesta zamjenice bila jako 'teška' i 

'veoma osobna odluka'. 

Gđa Redfern, koja je dobila nagradu 

za životno djelo „Chief 

Nursing Officers“, pridružila se 

NHS-u 1970.g. kao novakinja, te 

se kvalificirala u općoj medicini i 

pedijatriji 1974.g. 

PODRŠKA U SLUČAJEVIMA 

PRITUŽBI PACIJENATA NA 

MEDICINSKE SESTRE 

Predstavnici medicinskih sestara 

izrazili su podršku u slučajevima 

pritužbi pacijenata na medicinske 

sestre. Profesorica Tricia Hart, 

medicinska sestra, predsjednica 

South Tees Hospitals Foundation 

Trust, supotpisala je izvješće koje je 

objavljeno u listopadu, vezano uz 

način na koji se zdravstvene ustanove 

nose s pritužbama. Njezino 

izvješće nazvano je „revolucija“, te je 

istaknula kako je potrebno poduzeti 

mjere u skladu s navedenim u roku 

od 12 mjeseci. U svojoj prezentaciji 

na sastanku predstavnika u sestrinstvu 

Engleske u Birminghamu, profesorica 

Hart je stavila izazov pred 

starije medicinske sestre, kako bi 

se osvrnule na sve što je potrebno 

kako bi dale podršku svojim mlađim 

kolegicama, te istaknule dnevne 

emocionalne zahtjeve medicinskih 


„Rad s pacijentima koji povraćaju 

i krvare, obaveza brige za ljude 

koji imaju ozbiljne i teške bolesti 

- to je uistinu teško“, kazala je. 

„Znamo da medicinske sestre imaju 

mnogo hrabrosti, a za sve to je 

potrebno i suosjećanje, te ljudska 

suosjećajnost. Profesorica Hart je 

također podsjetila sve prisutne da 

je takvo ponašanje „reflektiranje 

kulture organizacija u kojima rade“, 

te je upitala što oni to rade kako bi 

osigurali kulturu svog radnog mjesta. 

Također je istaknula u svom nedavnom 

pisanom osvrtu, da je otkrila 

nedostatak edukacije o načinima 

na koje se osoblje nosi s pritužbama 

pacijenata. „Kao voditelji u sestrinstvu, 

mislim da uistinu možemo 

podupirati naše kolege kako bi bili 

sigurni da se na pravi način nose 

s teškim dijalozima. Trebamo gledati 

sve moguće načine koji postoje 

kako bismo riješili probleme te 

ponešto i naučili“ rekla je. 

EDUKACIJA MEDICINSKIH 

SESTARA PRIMARNE 

ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 

Više medicinskih sestara mora biti 

obučeno za rad u primarnoj zdravstvenoj 

zaštiti, kaže profesor Steve 

Field, CQC–ov novi predsjednik 

(Care Quality Comission; Odbor za 

kvalitetu zdravstvene skrbi). Držeći 

govor na sastanku predstavnika 

u sestrinstvu u Engleskoj, profesor 

Steve Field je istaknuo kako 

su medicinske sestre temelj svih 

područja primarne zdravstvene 

zaštite. 

„Zabrinut sam zbog nedostatka 

medicinskih sestara koje su 

educirane na pravi način, kako bi 

radile u općoj praksi i bavile se 

zdravstvenom njegom u primarnoj 

zdravstvenoj zaštiti“, rekao je. 

„Trebamo medicinske sestre na 

sveučilištima koje će zapravo početi 

educirati medicinske sestre specijalizirane 

za opću praksu i primarnu 

zdravstvenu zaštitu“. Rekao je 

kako je ključno da se ozbiljno shvati 

riječ o nastavku zdravstvene njege 

iz bolničkih ustanova u zdravstvenu 

njegu u kući, ili u bilo koji oblik 

primarne zdravstvene zaštite. Profesor 

Field je također izrazio brigu 

oko standarda rada u ambulantama 

opće prakse. Rekao je: „Upoznao 

sam neke izvanredne medicinske 

sestre u općoj praksi i mnogu 

su izrazile želju za radom u većim 

ustanovama jer bolje rade u timu. 

Jedna od mojih većih briga jest izolacija 

medicinskih sestara koje rade 

u ambulantama“. Profesor Field, koji 

je preuzeo svoju funkciju u listopadu, 

predviđa CQC-ov inspekcijski 

režim rada opće prakse u Engleskoj. 

Dodao je kako problemi u bolnicama 

privlače vijesti na naslovnicama, 

ali nedostaci u primarnoj zdravstvenoj 

zaštiti bi mogli „tiho utjecati 

na stotine pacijenata“. 

36

Nursing Times, vol 109. no 48. 

Steve Ford: Hunt admits stuff cuts went too far 

Jeremy Hunt, Engleska, priznao da je smanjenje broja 

zdravstvenog osoblja otišlo predaleko 

Ministar zdravlja u Engleskoj je 

priznao kako su neke organizacije 

donijele pogrešnu odluku o smanjenju 

broja osoblja s ciljem uštede 

novca. Ustanovljeno je i kako je ovo 

bila veoma teška godina, s obzirom 

na veliki publicitet koji su imali upiti 

udruga za brigu o pacijentima. 

U svom govoru na sastanku predstavnika 

u sestrinstvu Engleske, 

gospodin Jeremy Hunt je dao nešto 

više detalja o vladinom odgovoru 

na situaciju, posebno o potrebama 

uvođenja kulture suosjećanja. 

Priznao je da je pokazivanje suosjećanja 

ponekad teže nego što 

bi trebalo biti, kad su medicinske 

sestre zaposlene. Naglasio je kako 

je odgovornost glavnih sestara, te 

drugih voditelja, da otkriju i uklone 

sve što medicinsku sestru u njezinu 

poslu čini manje suosjećajnom. 

Gospodin Hunt također priznaje 

da je tijekom mnogih godina 

bilo opadanja broja medicinskog 

osoblja. Rekao je kako su prije 

12 mjeseci, prikazi radnih mjesta 

pokazali da se planira otpustiti 

dodatnih 7000 medicinskih sestara, 

no u međuvremenu se to ipak 

promijenilo te se namjerava uposliti 

dodatnih 4000 medicinskih sestara. 

„To je vrlo velika promjena koja 

se dogodila kao rezultat početka 

razmišljanja o posljedicama suosjećajnosti“ 

rekao je. „Nije moguće 

pružiti suosjećajnost ukoliko nemate 

dovoljan broj radnika na svim 

područjima“, rekao je g. Hunt delegatima. 

Njegovi komentari odrazili 

su se na viđenja različitih stručnjaka 

jer su udruge za brigu o pacije-ntima 

zahtijevale zapošljavanje još 

medicinskih sestara kako bi se sigurnost 

pacijenata održala na visokoj 

razini. Vladin odgovor na 

izvješća o stanju u sestrinstvu je 

uključivao vodič koji zahtjeva da sve 

ustanove objave broj zaposlenika 

svaki mjesec, počevši od travnja, s 

postotkom smjena koje su zaposlenici 

odrađivali. Do kraja 2014.g. 

ovo će biti formirano kao model 

kojeg će odobriti Nacionalni institut 

za zdravlje i izvrsnost skrbi. Vlada je 

odbila prozivke za smanjenje broja 

osoblja na nacionalnom nivou, 

a ministri su odlučili prihvatiti modele 

koristeći udruge (organizacije) 

s visokim sigurnosnim uvjetima, kao 

što je npr. Salford Royal Foundation 

Trust. Gospodin Hunt je rekao 

kako je uska suradnja s udrugama 

za brigu o pacijentima zapravo „osiguranje 

da se neće učiniti dodatne 

uštede na račun broja zdravstvenog 

osoblja“. „Moram biti iskren – to će 

bolnicama zadati dodatne brige jer 

je zapošljavanje novog osoblja financijsko 

opterećenje“, rekao je 

g.Hunt. Isto tako naveo je primjer da 

„.. je bilo pokušaja od strane nekih 

ustanova i organizacija da se smanji 

broj medicinskih sestara na razinama 

štićenika starije dobi. Moramo 

biti sigurni da postoje granice koje 

se ne smiju prijeći“. 

Ruth May, predstavnica medicinskih 

sestara za istočni dio 

Engleske, vodila je raspravu o 

razvoju smjernica za zapošljavanje 

osoblja. Na sastanku je rekla kako 

bi na to trebalo gledati kao na 

„ogromni korak unaprijed“ kako 

bi se normaliziralo ono što je bio 

„uobičajeni posao“ u nekim od 

najboljih zdravstvenih organizacija 

unutar Engleske. 

37

OSIGURANJE OD POSLJEDICA 

NESRETNOG SLUČAJA 

Poštovane medicinske sestre i medicinski tehničari, 

članovi Hrvatske komore medicinskih sestara 

HKMS i Generali osiguranje nastavili su uspješnu partnersku suradnju koja svim članovima komore pruža vrhunske 

osigurateljne proizvode. 

U svrhu zaštite osobnog integriteta medicinskih sestara i tehničara, Hrvatska komora medicinskih sestara je 

temeljem odluke Vijeća i Skupštine HKMS produžila trajanje police osiguranja od posljedica nesretnog slučaja 

s proširenim osigurateljnim pokrićima i povećanim osiguranim iznosima. Uz ovo osiguranje te uz samostalno 

ugovaranje police osiguranja od profesionalne odgovornosti i osiguranja pravne zaštite, smatramo da posjedujete 

zaštitu profesionalnog i osobnog integriteta što bi svakako trebalo olakšati Vaš svakodnevni rad. 

Troškove police osiguranja od posljedica nesretnog slučaja u potpunosti pokriva HKMS, za sve medicinske sestre i 

medicinske tehničare koje posjeduju odobrenje za samostalan rad. 

Ova polica postala je aktivna 1. siječnja 2014. i traje do 31. prosinca 2015. godine. 

Nesretnim slučajem (nezgoda) smatra se svaki iznenadni i od volje osiguranika nezavisni događaj, koji djelujući uglavnom 

izvana i naglo na tijelo osiguranika ima za posljedicu njegovu smrt, invaliditet, prolaznu nesposobnost za rad, te narušenje 

zdravlja, koje zahtijeva liječničku pomoć. 

Policom osiguranja od posljedica nesretnog 

slučaja pokrivena su sljedeća pokrića: 

• Smrt uslijed nezgode 

• Smrt uslijed prometne nezgode 

• Smrt uslijed bolesti 

• Trajni invaliditet uslijed nezgode 

(progresija do 500%) 

• Nastanak teških bolesti 

Osiguranim slučajem kod osiguranja osoba za slučaj 

nastanka teških bolesti smatra se nastanak jedne 

od teških bolesti za vrijeme trajanja osiguranja, 

ako osiguranik nije umro u prvih trideset (30) dana 

od datuma nastanka osiguranog slučaja sukladno 

uvjetima 

• Kozmetička operacija 

• Hospitalizacija 

Osiguranjem su pokrivene slijedeće teške bolesti: 

• srčani infarkt 

• karcinom 

• moždani udar 

• kronično zatajenje bubrega 

• transplantacija organa 

• operacija aorte 

• bypass operacija koronarnih arterija 

• ugradnja srčanog zaliska 

• AIDS 

• sljepoća 

• gluhoća 

• multipla skleroza 

• opekline 

• encefalitis prouzročen ugrizom krpelja 

• paraliza (oduzetost) 

Ugovorena osigurana svota isplaćuje se na način: 

• 50% od osigurane svote, ako kod osiguranika nastupi 

osigurani slučaj teških bolesti tijekom prvih šest mjeseci 

trajanja osiguranja 

• cijelu osiguranu svotu, ako kod osiguranika nastupi 

osigurani slučaj teških poslije šest mjeseci od početka 

osiguranja, odnosno od njegova pristupa u osiguranje. 

• Ukoliko Vam se u 2013. godini dogodio ili se u 2014. godini 

dogodi neki osigurani slučaj, radi ostvarenja svojih prava 

kao i za sve dodatne informacije, obratite se Generali 

osiguranju na tel.: 01 4600 400 ili mail: info@generali.hr 

• Također, za sva pojašnjenja po pitanju osigurateljnih 

pokrića ili pomoći prilikom ostvarivanja prava po 

policama osiguranja možete se s povjerenjem obratiti 

svom zastupniku za osiguranje, 

Certitudo d.o.o. za zastupanje u osiguranju na: 

telefon: 01 5802 532 / fax: 01 5802 991 

mail: info@certitudo.hr ili 

osobno Andriji Stojanoviću na telefon: 098 340 540.

OSIGURANJE OD PROFESIONALNE ODGOVORNOSTI i 

OSIGURANJE PRAVNE ZAŠTITE 

Generali osiguranje d.d., prepoznaje potrebe zaposlenih 

u medicinskim djelatnostima jer vrlo dobro zna da 

tijekom pružanja skrbi osobno odgovarate za svoj rad. 

Ugovaranjem polica osiguranja kod Generali osiguranja 

možete se zaštititi u profesionalnom pogledu što će 

Vam omogućiti neometano obavljanje Vaših poslova i 

zaduženja na radnom mjestu te omogućiti neovisnost 

od volje poslodavca i nadležnih institucija u slučaju 

neželjenih događanja iz obavljanja Vaše profesionalne 

djelatnosti. 

Osiguranje od profesionalne odgovornosti: 

Iznos pokrića po polici osiguranja od profesionalne 

odgovornosti iznosi 20.000,00 € po štetnom događaju. 

Polica pokriva profesionalne greške i propuste koji 

mogu imati za posljedicu: 

• troškove obrane (odvjetnici, sudski troškovi, 

vještačenja) u opravdanim i neopravdanim ili 

pretjeranim zahtjevima za naknadu štete od strane 

pacijenta ili obitelji pacijenta, 

• naknadu štete oštećeniku 

(pacijentu, odnosno trećoj osobi). 

Ulaskom Hrvatske u EU, osiguranje od profesionalne 

odgovornosti je postalo obvezno što je definirano 

novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti koji kaže: 

„Poslodavac je obvezan sve zdravstvene radnike koji 

neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu 

zaštitu stanovništvu osigurati od štete koja bi 

mogla nastati u provođenju zdravstvene zaštite.“ 

Međutim, osiguranjem od odgovornosti nije pokriveno 

pružanje pravne zaštite u kaznenom i prekršajnom 

postupku, kao jedine prave preventive u postupku za naknadu 

štete. 

Stoga, na ovaj način, uplatom premije od = 126,00 kn 

za svoju privatnu policu osiguranja, Vama osobno pruža 

se osigurateljna zaštita kod profesionalne odgovornosti 

i u slučaju kaznenog ili prekršajnog progona, a Vas i Vašu 

obranu čini neovisnima od volje poslodavca ili neke druge 

nadležne institucije. 

GODIŠNJA PREMIJA ZA POLICE OSIGURANJA 

OD PROFESIONALNE ODGOVORNOSTI I 

OSIGURANJA PRAVNE ZAŠTITE U KANZNENOM 

I PREKRŠAJNOM POSTUPKU IZNOSI 126,00 KN 

Osiguranje pravne zaštite: 

Iznos pokrića po polici osiguranja pravne zaštite u 

kaznenom i prekršajnom postupku iznosi 20.000,00 € 

po štetnom događaju. 

Polica pokriva: 

• troškove obrane 

(odvjetnici, sudski troškovi, vještačenja), 

• troškove kaznenog i prekršajnog postupka pred 

nadležnim tijelima, 

• u slučaju određivanja pritvora Generali osiguranje 

dodatno plaća jamčevinu u iznosu 10.000,00 € kako 

bi se sestra/tehničar mogli braniti sa slobode, 

• polica pokriva osiguranika koji se u postupku 

može naći u statusu: optuženika, okrivljenika, 

osumnjičenika i/ili svjedoka. 

Uplatnicu za premiju osiguranja od profesionalne 

odgovornosti i pravne zaštite ste trebali dobiti poštom na 

kućnu adresu. Ukoliko niste, javite se na 01 5802 532 i 

poslat ćemo Vam je ponovo.

DOPUNSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE 

Za sve članove Hrvatske komore medicinskih sestara kao i članove njihovih obitelji (supružnici i starija 

djeca), Basler osiguranje Zagreb d.d. ponudilo je dobrovoljno DOPUNSKO zdravstveno osiguranje. 

Ponuda je dio dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja nazvanog „Basler sigurno zdravlje“. 

Ugovaranjem programa dopunskog zdravstvenog osiguranja svaki osiguranik ima pravo na naknadu 

troškova zdravstvene zaštite za: 

sve doplate plaćene u javnozdravstvenom sustavu kao i 

pravo na naknadu troškova lijekova s „A“ i „B“ liste lijekova, bez obzira na iznos računa. 

Godišnja premija osiguranja za osiguranje doplate po ovom programu 

iznosi: 696,00 kn i polica se sklapa na 2 (dvije) godine. 

Kako ostvariti prava iz dopunskog osiguranja 

Prava iz dopunskog osiguranja ostvarujete sustavom 

refundacije (preporuka: nakon prikupljenih 100,00 kn 

plaćenih računa za participaciju, ali to nije uvjet). 

Sve svoje plaćene originalne račune za participaciju, na kojima 

je navedeno: Vaše ime i prezime i broj tekućeg računa s nazivom 

banke, dostavite na adresu Basler osiguranje Zagreb, n/p 

Štete, Radnička cesta 37b, 10000 Zagreb. Basler osiguranje 

Zagreb refundirat će plaćene participacije na Vaš tekući račun 

u roku 14 dana od primitka zahtjeva za refundaciju. 

Na koji način postajem osiguranik 

Potrebno je kontaktirati službenog savjetnika 

Komore za osiguranje, Certitudo d.o.o. putem: 

info@certitudo.hr 

01 5802 532 

Djelatnici Certituda će Vam poštom poslati Pismo i 

Ponudu za sklapanje police Dopunskog zdravstvenog 

osiguranja. Ponudu ćete ispuniti i dostaviti prema 

naputcima koje ćete pronaći u pismu. 

Plaćanje premije osiguranja 

Na Ponudi koju ćemo Vam poslati poštom, sami ćete odabrati 

način plaćanja premije (mjesečno, tromjesečno, polugodišnje, 

godišnje; putem trajnog naloga, kreditne kartice, obustavom 

s plaće ...). U slučaju da iz bilo kojeg razloga ne podmirite 

dospjelu mjesečnu premiju molimo obratite se na niže 

navedene kontakte. 

Dodatne informacije 

Za sva Vaša dodatna pitanja se s punim povjerenjem obratite 

Kontakt centru Basler osiguranja Zagreb d.d. na besplatan 

broj telefona 0800 8111 ili putem E-pošte, savjetniku za 

osiguranje na info@certitudo.hr

Preuzmite dokument ovdje. - Hrvatska komora medicinskih sestara

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?