pdf,800KB - Tehnološko-metalurški fakultet - Univerzitet u Beogradu
pdf,800KB - Tehnološko-metalurški fakultet - Univerzitet u Beogradu
pdf,800KB - Tehnološko-metalurški fakultet - Univerzitet u Beogradu
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
НАСТАВНО-НАУЧНО ВЕЋЕ<br />
П О З И В<br />
Позивају се чланови Наставно-научног већа Факултета да присуствују 8. редовној<br />
СЕДНИЦИ НАСТАВНО-НАУЧНОГ ВЕЋА ФАКУЛТЕТА<br />
коју на основу члана 38. Статута факултета заказујем за:<br />
ЧЕТВРТАК, 22. АПРИЛ 2010. ГОДИНЕ У 12 ЧАСОВА У СВЕЧАНОЈ САЛИ<br />
За заказану седницу НН већа Факултета предвиђа се следећи:<br />
ДНЕВНИ РЕД:<br />
1.ОВЕРА И УСВАЈАЊЕ ЗАПИСНИКА СА 7. РЕДОВНЕ СЕДНИЦЕ НН ВЕЋА ФАКУЛТЕТА<br />
ОДРЖАНЕ НА ДАН 25. 3. 2010.<br />
2. НАСТАВНА ПИТАЊА<br />
Известилац: Проф. др Александра Перић-Грујић, продекан<br />
Прилог: Материјал<br />
2.1. Списак дипломираних студената од 16. 3. до 12. 4. 2010. године<br />
2.2. Пријављени дипломски радови<br />
2.2.1 Образложење тема дипломских радова<br />
2.3. Специјалистички рад<br />
2.4. Магистарске тезе<br />
2.5. Докторске дисертације<br />
2.6. Предлог за измену трајања јунског рока<br />
2.7. Признавање стране високошколске исправе<br />
2.8. Молба за продужење рока за одбрану магистарске тезе<br />
2.9. Усвајање измена и допуна програма предмета прве године<br />
3. КАДРОВСКА ПИТАЊА<br />
Известилац: Проф. др Бојана Обрадовић<br />
3.1. Извештај Комисије референата за избор у истраживачко звање<br />
3.2. Именовање Комисије референата за писање Извештаја за избор у научно-истраживачка<br />
звања<br />
4. ПОКРЕТАЊЕ ПОСТУПКА ЗА ВАЛИДАЦИЈУ И ВЕРИФИКАЦИЈУ ТЕХНИЧКИХ<br />
РЕШЕЊА И ИМЕНОВАЊЕ РЕЦЕНЗЕНАТА<br />
5. ПИТАЊА, ПРЕДЛОЗИ И ИНИЦИЈАТИВЕ<br />
6. ТЕКУЋА ПИТАЊА<br />
ПРЕДСЕДНИК НН ВЕЋА ФАКУЛТЕТА<br />
Проф. др Иванка Поповић, с.р.
2 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
З А П И С Н И К<br />
са 7. редовне седнице Наставно- научног већа, одржане 25. марта 2010. год. у 13.30 часова у<br />
Свечаној сали.<br />
Седници је присуствовало 39 чланова Већа. Одсутни: Владета Јововић и Рајко Шашић.<br />
Осим чланова Већа седници су присуствовали: Велибор Миросављевић, секретар<br />
факултета, Зорка Гиљен, шеф Службе за наставно- студентске послове и Владимир Смуђа,<br />
студент продекан.<br />
На предлог декана проф. др Иванке Поповић, за ову седницу је прихваћен следећи<br />
ДНЕВНИ РЕД:<br />
1.ОВЕРА И УСВАЈАЊЕ ЗАПИСНИКА СА 5. РЕДОВНЕ СЕДНИЦЕ НН ВЕЋА ФАКУЛТЕТА<br />
ОДРЖАНЕ НА ДАН 25. 2. 2010. И ОВЕРА И УСВАЈАЊЕ ЗАПИСНИКА СА 6. РЕДОВНЕ<br />
СЕДНИЦЕ НН ВЕЋА ФАКУЛТЕТА ОДРЖАНЕ НА ДАН 18. 3. 2010.<br />
2. НАСТАВНА ПИТАЊА<br />
Известилац: Проф. др Александра Перић-Грујић, продекан<br />
Прилог: Материјал<br />
2.1. Списак дипломираних студената од 16. 2. до 16. 3. 2010. године<br />
2.2. Пријављени дипломски радови<br />
2.2.1 Образложење тема дипломских радова<br />
2.3. Специјалистички рад<br />
2.4. Магистарске тезе<br />
2.5. Докторске дисертације<br />
2.6. Именовање Комисије за завршни испит студената докторских студија<br />
2.7. Прелазак са магистарских на докторске студије<br />
2.8. Еквиваленција испита положених на магистарским и специјалистичким студијама за<br />
дипломске академсе студије-мастер, на основу мишљења предметних наставника<br />
2.9. Признавање стране високошколске исправе<br />
2.10. Предлог допуне Статута факултета<br />
3. КАДРОВСКА ПИТАЊА<br />
Известилац: Проф. др Бојана Обрадовић<br />
3.1. Извештај Комисије референата за избор у истраживачко звање<br />
3.2. Именовање Комисије референата за писање Извештаја за избор у научно-истраживачка<br />
звања<br />
3.3. Давање сагласности наставницима ТМФ за ангажовање на другим факултетима<br />
3.4. Давање сагласности за ангажовање студената докторских студија у настави<br />
4. РАЗМАТРАЊЕ И УСВАЈАЊЕ ПРОГРАМА ПРЕДМЕТА I ГОДИНЕ ПО НАСТАВНОМ<br />
ПЛАНУ ИЗ 2008. ГОДИНЕ<br />
5. ПИТАЊА, ПРЕДЛОЗИ И ИНИЦИЈАТИВЕ<br />
6. ТЕКУЋА ПИТАЊА
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 3<br />
Тачка 1.<br />
НН веће је усвојило записник са 5. редовне седнице НН већа одржане 25. 2. 2010. (као у<br />
материјалу).<br />
Записник са 6. редовне седнице НН већа одржане 18.3. 2010. је усвојен пошто се изврше<br />
корекције<br />
које је предложила проф. Н. Рајић:<br />
- у тачки 1. Доношење Одлуке о сродним ужим научним областима одложено је<br />
након дискусије у којој су учествовали проф. Г. Ушћумлић, проф. М. Плавшић,<br />
проф. М. Лаушевић и проф. Н. Рајић. Проф. Рајић је такође указала да је у 2. ставу<br />
предлога Одлуке садржан текст из члана 94. Статута па би у евентуално новом<br />
предлогу овај став требало избрисати.<br />
- у тачки 4: На предлог проф. Н. Рајић одлучено је да се тачка 4. Дневног реда<br />
разматра као «Разматрање спровођења програма предмета 1. године» а не како је<br />
било предложено.<br />
- 4. тачка Дневног реда почела је разматрањем програма Опште хемија Iи Опште<br />
хемија II. Проф. Н. Рајић<br />
Тачка 2.<br />
Известилац по наставним питањима била је проф. др Александра Перић-Грујић, продекан за<br />
наставу.<br />
2.1. НН веће је прихватило Списак дипломираних студената у периоду од 16. 2. 2010.год. до 16.<br />
3. 2010. год. (као у материјалу).<br />
2.2. НН веће је прихватило списак пријављених дипломских радова кандидата (као у<br />
материјалу).<br />
Код кандидата под редним бројем 5. Стоје Миловановић ( 22/01) потребно је кориговати назив<br />
теме тако да гласи: „Кинетика екстракције активних компоненти лаванде, тимијана, дивизме и<br />
оригана и њихово антибактеријско дејство“<br />
2.2.2. НН веће је донело одлуку о прихватању предлога Катедре за инжењерство заштите<br />
животне средине да се у Комисији за стручну праксу уместо др Виктора Поцајта ангажује мр<br />
Владимир Павићевић.<br />
Известилац је била проф. др Бојана Обрадовић, продекан за кадрове и докторске студије<br />
2.3. НН веће је одлучило да због техничког пропуста повуче Оцену специјалистичког рада<br />
кандидтата Славише Павловића, дипл. инж.<br />
2.4. НН веће је донело одлуку о прихватању :<br />
I. Комисија за оцену научне заснованости<br />
II. Извештаја Комисије о оцени научне заснованости теме (као у материјалу).<br />
III. Комисије за оцену и одбрану магистарске тезе (као у материјалу).<br />
IV. Извештаја Комисије о оцени магистарске тезе (као у матeријалу).
4 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
2.5. НН веће је донело одлуку о прихватању :<br />
I. Комисија за оцену научне заснованости теме докторске дисертације (као у материјалу).<br />
Код кандидата под редним бројем 1. Јелене Д. Смиљанић потребно је кориговати назив теме<br />
тако да гласи: „Експериментално одређивање и моделовање волуметријских својстава, индекса<br />
рефракције и викозности смеша естара, алкохола, аромата и кетона“.<br />
II. Извештаја Комисије о оцени научне заснованости теме докторске дисертације (као у<br />
материјалу).<br />
III. Комисија за оцену и и одбрану докторске дисертације (као у материјалу).<br />
IV. Извештаја Комисија о оцени докторске дисертације (као у материјалу).<br />
2.6. НН веће је донело одлуку о прихватању Комисије за завршни испит студената докорских<br />
студија (као у материјалу).<br />
2.7. НН веће је донело одлуку о давању сагласности за прелазак са магистарских на докторске<br />
студије (као у материјалу).<br />
2.8. НН веће је донело одлуку о еквиваленцији испита положених на магистарским и<br />
специјалистичким студијама за дипломске академске студије-мастер (као у материјалу).<br />
2.9. НН веће је донело одлуку о признавању страних високошколских исправа и то:<br />
1. Диплома о академској титули Philosophiae Doctoris ( Doctor of Philosophy, Ph. D)<br />
(oblast hemijsko inženjerstvo) коју је Љиљана Кундаковић стекла на Tufts University, Melford,<br />
Massachsetts, USA, може се нострификовати као еквивалентна дипломи Доктор техничких<br />
наука из области хемија и хемијска технологија, која се стиче на Технолошко-металуршшком<br />
фкултету Универзитета у Београду:<br />
2. НН веће је након дискусије у којој су учествовали др Дејан Полети, др Весна<br />
Мишковић-Станковић, др Иванка Поповић, др Бојана Обрадовић, др Шћепан Ушћумлић, др<br />
Татјана Васиљевић и Велибор Миросављевић донело одлуку о признавању дипломе о<br />
академској титули Doctor of Engineering (Earth and Life Environmental Engineering) коју је<br />
Владимир Јовановић стекао на The University of Tokushima, Tokushima, Japan, може се<br />
нострификовати као еквивалентна дипломи Доктор техничких наука из области хемија и<br />
хемијска технологија, која се стиче на Технолошко-металуршшком фкултету Универзитета у<br />
Београду.<br />
2.10. НН веће је разматрало Предлог допуне Статута Факултета у члану 75. (тачке 3, 4, и 6.)<br />
који се односи на стручне називе по завршетку основних, дипломских и докторских<br />
академских студија. Након примедбе проф. Н. Рајић да предлог измене није у складу са Листом<br />
стручних звања коју је усвојио Национални савет за високо образовање, декан, проф. Поповић,<br />
је одложила усвајање предлога допуне до прибављања мишљења од стране Министарства за<br />
просвету.<br />
Тачка 3.<br />
3.1. НН веће је донело одлуку о прихватању извештаја Комисије референата за избор у<br />
истраживачко звање и то:<br />
1. Др Ђорђе Р. Стојаковић, ред. проф. у пензији, избор у звање научни саветник<br />
2. Др Ирена Живковић, избор у звање виши научни сарадник<br />
3. Александра Дебељковић, дипл. инж., избор у звање истраживач-приправник<br />
4. Никола Грозданић, дипл. инж., избор у звање истраживач-приправник
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 5<br />
3.2. НН веће је донело одлуку о именовању Комисије референата за писање Извештаја за<br />
избор у научно-истраживачко звање и то:<br />
1. На предлог Катедре за конструкционе материјале именује се Комисија<br />
референата за писање Извештаја о испуњености услова за избор др Душице<br />
Стојановић, дипл. инж. у звање научни сарадник у саставу:<br />
1. Др Радослав Алексић, ред. проф. ТМФ<br />
2. Др Петар Ускоковић ван. проф. ТМФ<br />
3. Др Јасна Стајић-Трошић, виши научни сарадник ИХТМ<br />
2. На предлог Катедре за неорганску хемијску технологију именује се Комисија<br />
референата за писање Извештаја о испуњености услова за избор мр Бојана<br />
Јокића, дипл. инж. у звање истраживач сарадник у саставу:<br />
a. Др Ђорђе Јанаћковић, ред. проф. ТМФ<br />
b. Др Рада Петровић, ван. проф. ТМФ<br />
c. Др Снежана Грујић, доцент ТМФ<br />
3.3. НН веће је донело одлуку о давању сагласности др Мирјани Ристић, ванредном<br />
професору ТМФ-а за извођење свих облика наставе на основним студијама (стари програм)<br />
на Биолошком факултету, у шк. 2009/2010 години из предмета: Технологија заштите<br />
животне средине са фондом часова (3+0)<br />
3.4. НН веће је донело одлуку о давању сагласности за ангажовање студената докторских<br />
студија у настави и то:<br />
1. Даје се сагласност Мини Јовановић, дипл. инж. студенту докторских студија да<br />
се ангажује на извођењу вежби на предмету Општа хемија II у летњем семестру шк.<br />
2009/2010. (број часова 30 сати у семестру).<br />
2. Даје се сагласност Радослави Стојановић, дипл. инж. студенту докторских студија<br />
да се ангажује на извођењу експерименталних вежби на предмету Технолошке операције<br />
(предмет по старом Статуту) у току летњег семестра школске 2009/2010. године на нивоу<br />
просечног оптерећења од 3 часа недељно.<br />
Тачка 4.<br />
НН веће је у складу са договором на претходној седници наставило да разматра програме<br />
предмета I године по наставном плану из 2008. године.<br />
Члановима Већа су достављенене допунске информације о проходности по предметима. Др И.<br />
Поповић је истакла да су програми свих предмета акредитовани, и да смо у обавези да сваке<br />
школске године пратимо њихову реализацију, квалитет наставе и проходност.<br />
У дискусији која је вођена изнети су предлози и сугестије везани за побољчање проходности, а<br />
у дискусији су учествовали: др Иванка Поповић, др Живко Сурчулија, Владимир Смуђа,<br />
студент продекан, др Саша Дрманић, др Ендре Ромхањи, др Мила Лаушевић, др Александра<br />
Перић-Грујић, др Ђорђе Јанаћковић, др Шћепан Ушћумлић.
6 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
Након дискусије НН веће је донело одлуку о усвајању програма следећих предмета:<br />
1. Општа хемија I (садржај предмета је усвојен једногласно)<br />
2. Општа хемија II (садржај предмета је усвојен једногласно)<br />
3. Општа хемија (садржај предмета је усвојен једногласно)<br />
4. Математика I (садржај предмета је усвојен једногласно)<br />
5. Математика II (садржај предмета је усвојен једногласно)<br />
6. Елеметни више математике I (садржај предмета је усвојен једногласно)<br />
7. Елеметни више математике II (садржај предмета је усвојен једногласно)<br />
8. Елеменети опреме у процесној индустрији (садржај предмета је усвојен једногласно)<br />
9. Социологија (садржај предмета је усвојен једногласно)<br />
10. Енглески језик I (садржај предмета је усвојен једногласно)<br />
11. Енглески језик II (садржај предмета је усвојен једногласно)<br />
12. Органска хемија (садржај предмета је усвојен једногласно)<br />
13. Текстилни материјали (садржај предмета је усвојен једногласно)<br />
Програми предмета Техничка физика I, Техничка физика II, Техничка физика, Инжењерско<br />
цртање и Основи примене рачунара захтевају извесне корекције па је њихово усвајање<br />
одложено за следећу седницу Већа.<br />
Седница је завршена у 14.50 часова.<br />
Записничар,<br />
ПРЕДСЕДНИК НН ВЕЋА ФАКУЛТЕТА<br />
З. Маринковић, с.р. Проф. др Иванка Поповић, с.р
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 7<br />
SPISAK DIPLOMIRANIH STUDENATA U PERIODU<br />
od 16. marta do 12.04. 2010. god.<br />
Prilog uz tačku 2.1.<br />
Ime i prezime<br />
Ocena<br />
Br.<br />
Dat.<br />
Odsek Referent<br />
indeksa<br />
Pros. Dipl.<br />
odbr.<br />
rad<br />
1. Jovanović Ž. Nenad 18/01 OHTPI Dr G. Ušćumlić 7,54 10 26.03.10<br />
2. Grubić G. Milena 36/05 BT Dr M. Rakin 8,24 10 26.03.10<br />
3. Mitrović B. Vladimir 150/03 OHTPI Dr D. Mijin 8,11 10 29.03.10<br />
4. Lelićanin M. Mirjana 194/01 NHT Dr J. Miladinović 7,88 10 31.03.10<br />
5. Popović P. Dragana 56/02 HI Dr Ž. Kamberović 7,97 10 31.03.10<br />
6. Cenić M. Mila 210/05 OHTPI Dr K. Jeremić 8,20 10 12.04.10<br />
2.2. PRIJAVLJENI DIPLOMSKI RADOVI<br />
Ime i prezime,<br />
Br. Indeksa<br />
1. Jelena Lukić<br />
258/04<br />
2. Ivana Bogićević<br />
184/00<br />
Referent,<br />
Koreferent<br />
Dr Željko Grbavčić<br />
(1)<br />
Dr Srđan Pejanović<br />
Dr Sava Veličković<br />
(1)<br />
Dr Melina Kalagasidis<br />
Krušić<br />
T e m a<br />
Eksperimentalno određivanje<br />
i simulacije emisije lako<br />
isparljivih organskih<br />
jedinjenja u atmosferu iz<br />
otvorenih bazena<br />
Kinetika bubrenja<br />
hidrogelova metakrilne<br />
kiseline modifikovanih<br />
amidovanim pektinom<br />
Odsek<br />
HI<br />
OHTPI<br />
2.2.1. OBRAZLOŽENJE TEMA DIPLOMSKIH RADOVA<br />
1. Jelena Lukić<br />
Tema: Eksperimentalno određivanje i simulacije emisije lako isparljivih organskih<br />
jedinjenja u atmosferu iz otvorenih bazena<br />
Mentor: Dr Željko Grbavčić<br />
Isparljiva organska zagadjujuća jedinjenja (VOC) spadaju u veliku grupu ugljen vodonika<br />
koja lako isparavaju u atmosferu već i na sobnoj temperaturi. Ovo organska jedinjenja se koriste<br />
pri proizvodnji u mnogim industrijama, kao što su tekstilna i petrohemijska industrija, industrija<br />
pesticida kao i u mnogim drugim industrijama. Emisija lako isparljivih organskih zagađujućih<br />
jedinjenja u atmosferu pri preradi otpadnih voda prestavlja sporno pitanje prema količini,<br />
toksičnosti i kancerogenosti isparljivih jedinjenja. Lako isparljiva organska jedinjenja su jedan od<br />
glavhih uzroka fotohemijskih reakcija u atmosferi što dovodi do ekoloških opasnosti, stoga od<br />
velike je važnosti da se kvantifikuje količina organskih jedinjenja koja je isparila.<br />
Ovaj rad obuhvata eksperimentalna merenja isparljivosti organskih jedinjenja iz otvorenih<br />
bazena, kao što su benzen, toluen i ksilen koje čine više od 90% emisije iz bazena za preradu voda<br />
u petrohemijskoj industriji. Eksperimenti će se obavljati merenjem gubitka mase iz otvorenog suda<br />
prečnika 200 mm i visine 300 mm, napunjenog sa vodom i tečnim otpadom (benzen, toluen<br />
ksilen), pri različitim operativnim uslovima.
8 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
Računske simulacije emisije polutanata iz bazena vršiće se korišćenjem softverskog<br />
paketa WATER-9, koji je razvila EPA-U.S. Environmental Protection Agency, u cilju<br />
upoređivanja izmerenih i izračunatih vrednosti.<br />
2. Ivana Bogićević<br />
Tema: Kinetika bubrenja hidrogelova metakrilne kiseline modifikovanih<br />
amidovanim pektinom<br />
Mentor: Dr Sava Veličković<br />
Hidrogelovi na bazi poli(metakrilne kiseline) pokazali su se kao pogodni materijali za<br />
različite biomedicinske primene, posebno u ciljnom otpuštanju aktivnih materija u organizmu. Sa<br />
druge strane, pektinski hidrogelovi su prirodni polimeri pogodni za transport terapeutika kroz<br />
gastro-intestinalni trakt. Pri oralnom unošenju ovakvih preparata pektin bi trebalo da obezbedi<br />
zaštitu terapeutika od razgradnje u kkiseloj sredini želuca i obezbedi njihovo postepeno otpuštanje<br />
u debelom crevu, gde se razgrađuje pod dejstvom pektinaza. Modifikovanje hidrogelova na bazi<br />
metakrilne kiseline pektinom do sad nije objavljeno u literaturi.<br />
U ovom radu će se sintetisati hidrogelovi sa različitim udelima metakrilne kiseline,<br />
amidovanog pektina, umreživača N,N-metilenbisakrilamida i aktivatora polimerizacije, N,Ndietiletanolamina.<br />
Odrediće se i ravnotežni stepen bubrenja, udeo gel faze i snimiti FTIR spektri<br />
kserogelova, a odrediće se i parametri desorpcije vode iz njih. Na osnovu dobijenih rezultata<br />
odrediće se najpovoljniji odnos reaktanta za postizanje maksimalnog stepena bubrenja gdelova.<br />
2.3. PRIJAVLJENI ZAVRŠNI RADOVI<br />
Prilog uz tačku 2.3.<br />
Ime i prezime,<br />
Br. Indeksa<br />
1. Zorka Đurić<br />
181/06<br />
2. Ivana Gluhović<br />
11/06<br />
3. Vesna Radunović<br />
43/06<br />
4. Adrijana<br />
Sarafimovski<br />
194/06<br />
Referent,<br />
Koreferent<br />
Dr Branko Bugarski<br />
(1)<br />
Dr Gordana Kokeza<br />
Dr Melina Kalagasidis Krušić<br />
(1)<br />
Dr Sava Veličković<br />
Dr Nevenka Bošković<br />
Vragolović<br />
(1)<br />
Dr Branko Bugarski<br />
Dr Ljiljana Mojović<br />
(1)<br />
Dr Maja Vukašinović<br />
T e m a<br />
Izolovanje i dobijanje<br />
preparata za tretiranje<br />
anemije kod životinja<br />
Sinteza pH-osetljivih<br />
hidrogelova hitozana za<br />
kontrolisano otpuštanje<br />
lekova<br />
Difuzija polifenola iz<br />
fosfolipidnih mikročestica<br />
Proizvodnja mlečne kiselina<br />
na obnovljivoj biomasi<br />
SP/Profil<br />
FI<br />
FI<br />
HI<br />
BT<br />
5. Nemanja Mikać<br />
18/06<br />
6. Marija Pavlović<br />
159/06<br />
Dr Menka Petkovska<br />
(1)<br />
Dr Željko Grbavčić<br />
Dr Slavica Šiler-Marinković<br />
(1)<br />
Dr Suzana Dimitrijević<br />
Simulacija regulacije<br />
koncentracije u reaktoru sa<br />
složenim strujanjem<br />
korišćenjem COMSOL<br />
Multiphysicsa i Simulinka<br />
Antioksidativna aktivnost<br />
zelene kafe<br />
HI<br />
BT
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 9<br />
7. Ivana Gavrilović<br />
13/06<br />
8. Filip Manić<br />
59/06<br />
9. Slađana<br />
Maslovara<br />
157/06<br />
10. Ivana Mutavdžin<br />
12/06<br />
11. Ana Stefanović<br />
112/06<br />
12. Nebojša Korica<br />
50/06<br />
Dr Slavica Šiler-Marinković<br />
(2)<br />
Dr Suzana Dimitrijević<br />
Dr Mirjana Kijevčanin<br />
(1)<br />
Dr Ivona Radović<br />
Dr Mirjana Kijevčanin<br />
(2)<br />
Dr Ivona Radović<br />
Dr Mirjana Kijevčanin<br />
(3)<br />
Dr Ivona Radović<br />
Dr Marko Rakin<br />
(1)<br />
Dr Slaviša Putić<br />
Dr Ivona Radović<br />
(1)<br />
Dr Mirjana Kijevčanin<br />
Antioksidativna aktivnost<br />
čokolade<br />
Energetska integracija<br />
procesa proizvodnje azotne<br />
kiseline<br />
Energetska integracija<br />
procesa proizvodnje<br />
metanola korišćenjem Pinch<br />
metodologije<br />
Energetska analiza procesa<br />
proizvodnje etilbenzena<br />
primenom Pinch<br />
metodologije<br />
Kontrolni proračun<br />
konstrukcije vertikalnog<br />
autoklava<br />
Analiza energetske<br />
efikasnosti vodonika kao<br />
goriva u odnosu na<br />
postojeće izvore energije<br />
BI<br />
HI<br />
HI<br />
HI<br />
HI<br />
HI<br />
3.3.1. OBRAZLOŽENJE TEMA ZAVRŠNIH RADOVA<br />
1. Zorka Đurić<br />
Tema: Izolovanje i dobijanje preparata za tretiranje anemije kod životinja<br />
Mentor: Dr Branko Bugarski<br />
Predlog ovog Završnog rada je razvoj preparata na bazi svinjskog hemoglobina za<br />
prevenciju i lečenje anemije u veterinarskoj praksi, a zasniva se na nekoliko činjenica:<br />
∗ savremena veterinarska praksa sve više se orijentiše na preventivnu terapiju u sklopu<br />
koje se primenjuju preparati prirodnog, biljnog i životinjskog porekla<br />
∗ u veterinarskoj praksi novorođena prasad se neselektivno podvrgavaju tretmanu<br />
gvožđem radi prevencije anemije koja se kod ovih životinja razvija do treće nedelje života i može<br />
da ih vitalno ugrozi, odnosno da značajno utiče na njihov prirast<br />
∗∗ rezultati dosadašnjih sopstvenih eksperimenata, kao i podaci iz literature upućuju da se<br />
svinjski hemoglobin generalno u preparatima koji se daju životinjama, može koristiti kao<br />
adekvatna zamena za humani hemoglobin<br />
Cilj ovog rada je dobijanje prečišćenog Hemoglobina u membranskom bioreaktoru.<br />
2. Ivana Gluhović<br />
Tema: Sinteza pH-osetljivih hidrogelova hitozana za kontrolisano otpuštanje lekova<br />
Mentor: Dr Melina Kalagasidis Krušić<br />
Kombinacije prirodnih i sintetskih polimera pri sintezi hidrogelova su vrlo interesantne za<br />
praktičnu primenu jer se na taj način može dobiti hidrogel koji je biodegradabilan i<br />
biokompatibilan, a istovremeno ima i dobra mehanička svojstva. Među prirodnim polimerima<br />
posebno se izdvaja hitozan, zahvaljujući nizu povoljnih svojstava, što ga čini pogodnim<br />
materijalom za različite biomedicinske primene, a posebno u otpuštanju aktivnih materija,<br />
selektivnom vezivanju različitih jona i njihovog uklanjanja iz rastvora. Međutim, glavni nedostatak<br />
hidrogelova hitozana su slaba mehanička svojstva koja se mogu poboljšati dodatkom komponente<br />
boljih mehaničkih svojstava.
10 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
U radu će biti izvedena sinteza pH-osetljivih hidrogelova hitozana i metakrilne kiseline<br />
različitog sastava. Svojstva sintetisanih hidrogelova biće karakterisana ispitivanjem uticaja sastava<br />
na ravnotežni stepen bubrenja dobijenih hidrogelova u puferima različitih pH vrednosti, FTIR<br />
spektroskopijom i SEM analizom. Na osnovu dobijenih rezultata odabraće se hidrogel koji bi<br />
mogao da se koristi kao nosač za kontrolisano otpuštanje lekova.<br />
3. Vesna Radunović<br />
Tema: Difuzija polifenola iz fosfolipidnih mikročestica<br />
Mentor: Dr Nevenka Bošković Vragolović<br />
Kontrolisano otpuštanje je istraživačka oblast koja zaokuplja sve veću pažnju poslednjih<br />
decenija.<br />
Jedan od načina da se postigne kontrolisano oslobađanje je inkapsulacija u mikročestice.<br />
Inkapsulacijom se<br />
usporava difuzija, a samim tim se može kontrolisati brzina otpuštanja. Poznavanje koeficijenta<br />
difuzije je neophodan uslov za definisanje kontrolisanog dejstva.<br />
Cilj ovog rada je da se na osnovu eksperimentalnih rezultata odredi brzina oslobađanja i<br />
koeficijenta difuzije polifenola iz sistema sa fosfolipidnim mikročesticama.<br />
Prvi deo eksperimentalnog rada je priprema i karakterizacija fosflipidnih mikročestica sa<br />
ekstraktom čaja koji sadrži visok procenat polifenola. Difuzija polifenola iz rastvora i disperzije<br />
mikročestica eksperimentalno će biti određena korišćenjem standardne Francove difuzione ćelije.<br />
Na osnovu eksperimentalnih podataka biće određen koeficijenti difuzije i doprinos<br />
inkapsulacije produženom otpuštanju aktivnih supstance.<br />
4. Andrijana Sarafimovski<br />
Tema: Proizvodnja mlečne kiseline na obnovljivoj biomasi<br />
Mentor: Dr Ljiljana Mojović<br />
Mlečna kiselina ima najznačajniju primenu u prehrambenoj industriji i u proizvodnji<br />
biodegradabilne plastike. Mikrobiološka proizvodnja mlečne kiseline vrši se pomoću bakterija<br />
mlečne kiseline i ima značajnih prednosti nad hemijskom sintezom, pre svega jer je izborom<br />
odgovarajućeg proizvodnog mikroorganizma moguće dobiti optički čiste izomere (L ili D). Cilj<br />
rada je da se razmotre potencijalne poljoprivredne obnovljive sirovine za proizvodnju mlečne<br />
kiseline od najvećeg značaja za Srbiju (hidrolizati žitarica, džibra zaostala nakon proizvodnje<br />
etanola), i izvrši laboratorijska selekcija odgovarajuće vrste mikroorganizama najpogodnije za<br />
navedene sirovine.<br />
5. Nemanja Mikić<br />
Tema: Simulacija regulacije koncentracije u reaktoru sa složenim strujanjem<br />
korišćenjem COMSOL Multiphysicsa i Simulinka<br />
Mentor: Dr Menka Petkovska<br />
U izotermni protočni reaktor sa složenim strujanjem, u kome se odigrava jednostavna<br />
hemijska reakcija u gasnoj fazi, ulaze dve struje gasa sa različitim protocima i sastavima. Za dati<br />
reaktor treba sastaviti matematički model korišćenjem COMSOL Multiphysics softverskog paketa.<br />
U modelu treba integrisati jednačine za strujanje, prenos mase i hemijsku reakciju. Korišćenjem<br />
ovog modela treba simulirati profile brzina i koncentracija u reaktoru, u stacionarnom stanju, kao i<br />
u dinamičkom režimu, pri promeni sastava ili/i koncentracija u jednoj ili/i drugoj ulaznoj struji.<br />
Krajnji cilj rada je da se na osnovu analize dinamičkog ponašanja reaktora odabere optimalni PID<br />
regulator, koji bi obezbedio regulaciju koncentracije u odabranoj tački u reaktoru, podešavanjem<br />
protoka jedne od ulaznih struja, pri poremećajima protoka i sastava druge struje. Na kraju treba<br />
sastaviti Simulink model regulacionog kola u koji će biti inkorporiran COMSOL model reaktora.<br />
Ovaj model će biti iskorićen za simulaciju regulacije koncentracije u reaktoru za različite promene
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 11<br />
ulaznih poremećaja, kao i pri malim promenama parametara regulatora. Nakon izvršenih<br />
simulacija, treba uraditi analizu dobijenih rezultata i dati njihovo tumačenje.<br />
6. Marija Pavlović<br />
Tema: Antioksidativna aktivnost zelene kafe<br />
Mentor: Dr Slavica Šiler Marinković<br />
Zelena kafa se koristi kao dijeteski preparat koji podstiče metabolizam i razgradnju<br />
masnih naslaga, a istovremeno deluje antioksidativno. Kafa sadrži polifenole čija je<br />
antioksidativna uloga poznata. Cilj rada je da se obrade literaturni podaci o antioksidativnom<br />
delovanju zelene kafe u organizmu čoveka i utvrde faktori koji na to utiču. Takođe će se<br />
eksperimentalno odrediti sadržaj polifenola i antioksidativna aktivnost zelene kafe sa našeg tržišta.<br />
7. Ivana Gavrilović<br />
Tema: Antioksidativna aktivnost čokolade<br />
Mentor: Dr Slavica Šiler Marinković<br />
Kakao i njegovi proizvodi se već duže vreme detaljno ispituju zbog prisustva značajne<br />
količine polifenola, koji deluju kao antioksidansi. Zbog neutralisanja slobodnih radikala koji<br />
nastaju u organizmu, smatra se da kakao i čokolada deluje zaštitno na krvne sudove. Cilj ovog rada<br />
je da se obrade literaturni podaci o antioksidativnom delovanju čokolade i utvrde faktori koji na to<br />
utiču. Takođe će se eksperimentalno odrediti sadržaj polifenola i antioksidativna aktivnost crne<br />
čokolade sa našeg tržišta.<br />
8. Filip Manić<br />
Tema: Energetska integracija procesa proizvodnje azotne kiseline<br />
Mentor: Dr Mirjana Kijevčanin<br />
Azotna kiselina je jedna od često korišćenih supstanci u baznoj hemijskoj industriji. Oko<br />
70% od ukupno proizvedene azotne kiseline se koristi kao intermedijar u procesu dobijanja<br />
amonijum nitrat (NH 4 NO 3 ), koji se preradom transformiše u veštačko đubrivo. Azotna kiselina je<br />
takođe ključna komponenta pri proizvodnji adipinske i tereftalne kiseline, kao i u procesima za<br />
dobijanje komponenata koje se koriste za proizvodnju eksploziva (nitrobenzen, dinitrotoluen). Ova<br />
kiselina nalazi primenu i pri čišćenju i pasivizaciji određenih metala i njihovih legura (bronza,<br />
legure čelika, itd.), kao solvent u postupku luženja i razdvajanja plemenitih metala itd. S obzirom<br />
na veliku primenu azotne kiseline u čijoj se proizvodnji troše značajne količine energije, javlja se i<br />
potreba za energetskom optimizacijom procesa.<br />
Cilj ovog završnog rada je da se primenom metodologija prisutnih u novijoj literaturi,<br />
predloži, sa energetskog stanovišta, optimalno rešenje procesa proizvodnje azotne kiseline.<br />
9. Slađana Maslovara<br />
Tema: Energetska integracija procesa proizvodnje metanola korišćenjem Pinch<br />
metodologije<br />
Mentor: Dr Mirjana Kijevčanin<br />
Značajan aspekt energetske analize procesa je uspostavljanje optimalne mreže<br />
razmenjivača toplote u posmatranom procesnom postrojenju. Najnoviji trendovi optimizacije<br />
procesa podrazumevaju sagledavanje mesta velikih energetskih gubitaka unutar samog procesa,<br />
energetska integracija postrojećeg procesa, kao i izbor adekvatnih medijuma za grejanje i hlađenje.<br />
Jedan od najsavremenijih pristupa energetskoj analizi procesa je primena Pinch<br />
metodologije, koja predstavlja praktičan pristup u primeni termodinamičkih zakona na<br />
optimizaciju procesa ili delova procesa (aparata).<br />
Cilj ovog završnog rada je da se primenom Pinch metodologije izvrši energetska<br />
optimizacija procesa proizvodnje metanola.
12 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
10. Ivana Mutavdžin<br />
Tema: Energetska analiza procesa proizvodnje etilbenzena primenom Pinch<br />
metodologije<br />
Mentor: Dr Mirjana Kijevčanin<br />
Ograničenost prirodnih resursa i eskalacija cena energije tokom poslednjih decenija<br />
uslovila je da se više pažnje poklanja iskorišćenju energije unutar procesa. Problem očuvanja<br />
energije predstavlja primarni zadatak u mnogim industrijskim procesima. Povećanje energetske<br />
efikasnosti procesa postiže se toplotnom integracijom procesa, odnosno sintezom optimalne mreže<br />
razmenjivača toplote. Optimizacija se vrši u cilju smanjenja ukupnih troškova, pri čemu ovaj<br />
kriterijum treba uskladiti sa ostalim zahtevima procesa kao što su povećanje kapaciteta postrojenja,<br />
poboljšanje kvaliteta proizvoda, smanjenje emisije i sl.<br />
Cilj ovog završnog rada je da se primenom Pinch metodologije izvrši energetska i<br />
ekonomska analiza, a zatim i energetska integracija procesa proizvodnje etilbenzena.<br />
11. Ana Stefanović<br />
Tema: Kontrolni proračun konstrukcije vertikalnog autoklava<br />
Mentor: Dr Marko Rakin<br />
Uređaji za sterilizaciju čine sastavni deo preme u biotehnološkoj proizvodnji. U radu će<br />
biti urađen kontrolni proračun uređaja za sterilizaciju parom pod pritiskom – autoklava, za poznate<br />
proračunske vrednosti pritiska i temperature pare i zapremine vertikalne posude. Kontrolni<br />
proračun će obuhvatiti: 1) cilindrični omotač, uz definisanje uslova rada pod kojima važi proračun;<br />
određivanje minimalno potrebne debljine zida omotača izloženog unutrašnjem pritisku i proračun<br />
otvora na cilindričnom omotaču. Slabljenje konstrukcije omotača usled otvora i potrebno ojačanje<br />
na mestu otvora će biti urađeno na osnovu ravnoteže između površine opterećene unutrašnjim<br />
pritiskom i noseće površine poprečnog preseka; 2) torisferično dance posude, uz određivanje<br />
minimalno potrebne debljine zida danca i obezbeđenje konstrukcije danca od pojave elastičnih<br />
ulubljenja usled delovanja pritiska unutar posuede i 3) ispupčeni poklopac posude sa slobodnom<br />
prirubnicom, uz određivanje minimalno potrebne debljine zida na osnovu poznate geometrije<br />
poklopca i prethodno određene vrednosti proračunskog koeficijenta. Svi delovi kontrolnog<br />
proračuna konstrukcije vertikalnog autoklava će biti urađeni prema važećim SRPS standardima.<br />
12. Nebojša Korica<br />
Tema: Analiza energetske efikasnosti vodonika kao goriva u odnosu na postojeće<br />
izvore energije<br />
Mentor: Dr Ivona Radović<br />
„Ekonomija vodonika“ poslednjih godina intenzivno promoviše vodonik kao potencijalno<br />
transportno gorivo. Vodonik i gorivne ćelije predstavljaju novi pristup konverziji energije koji bi<br />
mogao zameniti konvencionalne generatore snage, kao što su motori sa unutrašnjim sagorevanjem,<br />
turbine i baterije.<br />
Prednost korišćenja vodonika su višestruke; raznovrsni, rasprostranjeni i obnovljivi izvori<br />
za njegovu proizvodnju, manje zagađenje životne sredine i emisija gasova koji izazivaju efekat<br />
staklene bašte u odnosu na dizel i benzin, gorivne ćelije koje omogućavaju visoko efikasnu<br />
upotrebu energije dobijene na ovaj način, itd. Sa druge strane, prisutni su i problemi vezani za<br />
njegovo skladištenje kao i praktičnu primenu. Cilj ovog rada je da se izvrši analiza energetske<br />
efikasnosti upotrebe vodonika kao goriva kao i da se da uporedni prikaz različitim tipovima<br />
alternativnih i goriva koja su trenutno u širokoj primeni (benzin, dizel, biogoriva, solarna energija,<br />
itd.).
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 13<br />
SPECIJALISTIČKI RAD<br />
II. Ocena teme specijalističkog rada (Izveštaj u prilogu)<br />
Prilog uz tačku 2.3.<br />
Kandidat – tema Komisija Kated.<br />
1. SLAVIŠA PAVLOVIĆ, dipl. inž.<br />
SUŠENJE RASTVORA I SUSPENZIJA<br />
U FLUIDIZOVANOM SLOJU<br />
INERTNIH ČESTICA<br />
1. Dr Željko Grbavčić, red. prof. TMF<br />
2. Dr Srđan Pejanović, van. prof. TMF<br />
3. Dr Zorana Arsenijević, naučni saradnik<br />
IHTM, Beograd<br />
HI<br />
MAGISTARSKE TEZE<br />
Prilog uz tačku 2.4.<br />
I. Komisija za ocenu naučne zasnovanosti teme<br />
Kandidat-tema Komisija Kated.<br />
1. DRAGANA ŽUGIĆ, dipl. inž.<br />
SINTEZA, STRUKTURA I<br />
SVOJSTVA SEMI-<br />
INTERPENETRIRAJUĆIH MREŽA<br />
NA BAZI POLI(N-<br />
IZOPROPILAKRILAMIDA)<br />
1. Dr Jasna Đonlagić, red. prof. TMF<br />
2. Dr Katarina Jeremić, red. prof. TMF<br />
3. Dr Marija Nikolić, docent TMF<br />
4. Dr Jovanka Filipović, naučni savetnik IHTM<br />
ONH<br />
1. VLADIMIR BELIĆ, dipl. inž.<br />
POVEĆANJE ENERGETSKE<br />
EFIKASNOSTI U PAPIRNOJ<br />
INDUSTRIJI NA MODELU FABRIKE<br />
KARTONA UMKA, UMKA I<br />
FABRIKE HARTIJE BEOGRAD<br />
II. Ocena naučne zasnovanosti teme (Izveštaj u prilogu)<br />
1. Dr Milorad Krgović, red. prof. TMF u penziji<br />
2. Dr Predrag Živković, van. prof. TMF<br />
3. Dr Petar Uskoković, van. prof. TMF<br />
4. Dr Goran Jankes, red. prof. Mašinskog<br />
<strong>fakultet</strong>a, Beograd<br />
Kandidat-tema Komisija Kated.<br />
1. JOVICA UROŠEVIĆ, dipl. inž. 1. Dr Bratislav Jovanović, red. prof. TMF<br />
KINETIKA REAKCIJE DOBIJANJA 2. Dr Vlada Veljković, red. prof. TF Leskovac<br />
DERIVATA 1,4-DIHIDROPIRIDINA 3. Dr Saša Drmanić, docent TMF OH<br />
2. DARINKA M. RADOJEVIĆ, dipl. inž.<br />
RAZVOJ MODELA ZA PREDVIĐANJE<br />
INDIKATORA ŽIVOTNE SREDINE I<br />
ODRŽIVOG RAZVOJA PRIMENOM<br />
NEURONSKIH MREŽA<br />
3. JASNA MANIĆ, dipl. inž.<br />
UTICAJ TEHNOLOŠKIH PARAMETARA<br />
NA SADRŽAJ CINKA U BIOMASI<br />
KVASCA SACCHAROMYCES<br />
CEREVISIAE<br />
1. Dr Mirjana Ristić, van. prof. TMF<br />
2. Dr Petar Đukić, red. prof. TMF<br />
3. Dr Aleksandra Perić-Grujić, van. prof. TMF<br />
4. Dr Viktor Pocajt, docent TMF<br />
5. Dr Antonije Onjia, naučni savetnik INN<br />
Vinča<br />
1. Dr Slavica Šiler Marinković, red. prof. TMF<br />
2. Dr Suzana Dimitrijević, docent TMF<br />
3. Dr Slavica Ristić, naučni saradnik<br />
Galenika d.o.o.<br />
GI<br />
IZŽS<br />
BIB
14 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
4. LJILJANA MARIĆ, dipl. inž.<br />
TEHNOLOGIJA ANALIZE PROCESA<br />
PROIZVODNJE ČVRSTIH<br />
FARMACEUTSKIH OBLIKA<br />
ZASNOVANA NA PRIMENI NIR<br />
SPEKTROSKOPIJE<br />
1. Dr Slobodan Petrović, red. prof. TMF<br />
2. Dr Irena Homšek, naučni saradnik<br />
3. Dr Aleksandar Nikolić, red. prof.<br />
PMF Novi Sad<br />
4. Dr Dušan Antonović, red. prof. TMF<br />
OH<br />
III. Komisija za ocenu i odbranu magistarske teze<br />
Kandidat-tema Komisija Kated.<br />
1. DAMIR SADIBAŠIĆ, dipl. inž.<br />
OPTIMIZACIJA TEHNOLOGIJE<br />
ZAVARIVANJA ČELIKA NAMENJENIH<br />
TERMOENERGETSKIM<br />
POSTROJENJIMA<br />
1. Dr Nenad Radović, van. prof. TMF<br />
2. Dr Milorad Zrilić, docent TMF<br />
3. Dr Vencislav Grabulov, naučni savetnik<br />
Institut IMS Beograd<br />
MI<br />
DOKTORSKE DISERTACIJE<br />
II. Ocena naučne zasnovanosti teme (Izveštaj u prilogu)<br />
Prilog uz tačku 2.5.<br />
Kandidat-tema Komisija Kated.<br />
1. JELENA SMILJANIĆ, dipl. inž. 1. Dr Mirjana Kijevčanin, van. prof. TMF<br />
EKSPERIMENTALNO ODREĐIVANJE 2. Dr Slobodan Šerbanović, red. prof. TMF<br />
I MODELOVANJE VOLUMETRIJSKIH 3. Dr Dušan Grozdanić, red. prof. TMF HI<br />
SVOJSTAVA, INDEKSA REFRAKCIJE<br />
I VISKOZNOSTI SMEŠA ESTARA,<br />
ALKOHOLA, AROMATA I KETONA<br />
4. Dr Ivona Radović, docent TMF<br />
5. Dr Nikola Klem, red. prof. Građevinskog<br />
Fakulteta, Beograd<br />
III. Komisija za ocenu i odbranu doktorske disertacije<br />
Kandidat-tema Komisija Kated.<br />
1. TATJANA KALUĐEROVIĆ RADOIČIĆ, 1. Dr Željko Grbavčić, red. prof. TMF<br />
dipl. inž.<br />
2. Dr Slavica Raičević, naučni savetnik<br />
IZUČAVANJE MEHANIZMA SORPCIJE INN Vinča<br />
HI<br />
TEŠKIH METALA APATITOM:<br />
3. Dr Mirjana Ristić, van. prof. TMF<br />
MOGUĆNOST PRIMENE U<br />
4. Dr Srđan Pejanović, van. prof. TMF<br />
REMEDIJACIJI ZAGAĐENOG<br />
ZEMLJIŠTA I PODZEMNIH VODA<br />
IV. Ocena doktorske disertacije (Izveštaj u prilogu)<br />
Kandidat-tema Komisija Kated.<br />
1. Mr JELENA LAMOVEC, dipl. inž. 1. Dr Vesna Radojević, van. prof.TMF<br />
MIKROMEHANIČKA I STRUKTURNA 2. Dr Radoslav Aleksić, red. prof. TMF<br />
SVOJSTVA LAMINATNIH KOMPOZITNIH 3. Dr Vesna Jović, VNS, IHTM-CMTM KM<br />
MATERIJALA SA PRIMENOM U MIKRO 4. Dr Dragan Mitraković, red. prof. TMF<br />
ELEKTRO MEHANIČKIM<br />
TEHNOLOGIJAMA
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 15<br />
2. Mr ENIS DŽUNUZOVIĆ, dipl. inž.<br />
DOBIJANJE NANOKOMPOZITA NA BAZI<br />
TERMOPLASTIČNIH POLIMERA I UTICAJ<br />
NANOČESTICA OKSIDA TITANA I<br />
GVOŽĐA NA NJIHOVA SVOJSTVA<br />
1. Dr Katarina Jeremić, red. prof. TMF<br />
2. Dr Ivanka Popović, red. prof. TMF<br />
3. Dr Jovan Nedeljković, naučni savetnik<br />
INN Vinča<br />
Prilog uz tačku 2.6.<br />
FEH<br />
Studentski Parlament Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a<br />
Primljeno: 03.03.2010<br />
Br. 266/1<br />
Prodekanu za nastavu, prof. dr Aleksandri Perić-Grujić<br />
Poštovana,<br />
SPTMF<br />
Karnegijeva 4<br />
11000 Beograd<br />
Tel: (011)3303-859<br />
e-mail: sptmf@tmf.bg.ac.rs<br />
Upućujem Vam molbu za izmenu trajanja junskog roka. Junski regularni rok po sadašnjem planu<br />
traje 15 dana što je izuzetno kratko za tako frekventan rok kao što je junski te je naš predlog da on<br />
traje od 17.juna do 07.jula s tim što se ispiti ne bi održavali subotom i nedeljom. Razlog ne<br />
održavanja ispita subotom i nedeljom je taj što u toku procesa izrade svakog rasporeda ispita uvek<br />
stiže nekoliko primedbi na održavanje određenog ispita vikendom te da bi svi ispiti i profesori bili<br />
u ravnopravnom položaju predlažemo ovu praksu u svim ispitnim rokovima ubuduće.<br />
Unapred zahvalan,<br />
Student prodekan<br />
Vladimir Smuđa,s.r.<br />
Prilog uz tačku 2.7.<br />
PRIZNAVANJE STRANIH VISOKOŠKOLSKIH ISPRAVA<br />
Na sastanku Komisije za priznavanje stranih visokoškolskih isprava održanog 24.3.2010.<br />
razmatrani su zahtevi, koje su podneli Mirjana Rajilić-Stojanović i Nemanja Miletić. Zaključeno je<br />
da se NN veću TMF, odnosno nadležnom telu <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>, predlože sledeće odluke:<br />
1. Diploma o stečenoj akademskoj tituli DOCTOR (Ph.D.) in Nutrition, Food Technology and<br />
Biotechnology, koju je 2007. godine Mirjana Rajilić-Stojanović stekla na Wageningen University,<br />
Wageningen, Holandija, može se nostrifikovati kao ekvivalentna diplomi Doktor tehničkih nauka<br />
iz oblasti Hemija i hemijska tehnologija, koja se stiče na Tehnološko-metalurškom <strong>fakultet</strong>u<br />
<strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>.
16 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
Obrazloženje<br />
Mirjana Rajilić-Stojanović rođena je 1978. godine. Diplomirala je 2001. godine na Tehnološkometalurškom<br />
<strong>fakultet</strong>u u <strong>Beogradu</strong>. Posle pohađanja četvorogodišnjih doktorskih studija (2002-<br />
2006) u Laboratory of Microbiology, Wageningen University, odbranila je doktorski rad<br />
„Diversity of the Human Gastrointestinal Microbiota – Novel Perspectives from High Throughput<br />
Analyses“ (2007. godine). Iz disertacije je proisteklo 7 naučnih radova i jedno poglavlje u<br />
monografiji.<br />
Iz teksta disertacije kao i publikovanih radova Mirjane Rajilić-Stojanović, vidi se da su sadržaj,<br />
obrada i prikaz doktorskog rada u celini, ekvivalentni doktorskim disertacijama rađenim i<br />
odbranjenim na TMF-u, pa Komisija predlaže NN Veću TMF, odnosno <strong>Univerzitet</strong>u,<br />
nostrifikaciju predmetne diplome.<br />
2. Diploma o stečenoj akademskoj tituli DOCTOR koju je 20. novembra 2009. godine Nemanja<br />
Miletić stekao na Faculty of Mathematics and Natural Sciences, University of Groningen,<br />
Holandija, može se nostrifikovati kao ekvivalentna diplomi Doktor tehničkih nauka iz oblasti<br />
Hemija i hemijska tehnologija, koja se stiče na Tehnološko-metalurškom <strong>fakultet</strong>u <strong>Univerzitet</strong>a u<br />
<strong>Beogradu</strong>.<br />
Obrazloženje<br />
Nemanja Miletić rođen je 1979. godine. Diplomirao je 2005. godine na Tehnološko-metalurškom<br />
<strong>fakultet</strong>u u <strong>Beogradu</strong>. Posle četvorogodišnjih doktorskih studija (Polimerna hemija /<br />
Enzimologija), odbranio je doktorski rad sa naslovom „Improved biocatalysts based on Candida<br />
antarctica lipase B immobilization“ (2009. godine) na Faculty of Mathematics and Natural<br />
Sciences, University of Groningen, Holandija. Do sada su iz disertacije štampana četiri naučna<br />
rada i jedno poglavlje u monografiji.<br />
Iz teksta disertacije kao i publikovanih radova Nemanje Miletića, vidi se da su sadržaj, obrada i<br />
prikaz doktorskog rada u celini, ekvivalentni doktorskim disertacijama rađenim i odbranjenim na<br />
TMF-u, pa Komisija predlaže NN Veću TMF, odnosno <strong>Univerzitet</strong>u, nostrifikaciju predmetne<br />
diplome.<br />
Beograd, 26.3.2010.<br />
Predsednik Komisije<br />
Prof. Miodrag Maksimović<br />
Prilog uz tačku 2.8.<br />
MOLBA ZA PRODUŽENJE ROKA ZA ODBRANU<br />
MAGISTARSKE TEZE<br />
Vladimir Stojanov, dipl. inž., podneo je molbu za produženje roka za odbranu<br />
magistarske teze pod nazivom „Razvoj bioreaktorskog sistema za fermentaciju piva ćelijama<br />
kvasca imobilisanim na komadićima drvne vune“, do 09.09.2010. godine. Kandidat u molbi<br />
navodi da je rok za odbranu magistarske teze 20.04.2009. godine.<br />
Nastavno-naučno veće Fakulteta odobrilo je izradu navedene magistarske teze Odlukom<br />
br. 35/40 od 03.05.2006. godine.<br />
Sa zahtevom za produženje roka za odbranu magistarske teze saglasna je mentor, dr<br />
Bojana Obradović, van. prof.
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 17<br />
Prilog uz tačku 2.9.<br />
USVAJANJE IZMENA I DOPUNA PROGRAMA PREDMETA PRVE GODINE<br />
Katedra za tehničku fiziku<br />
Predmet: TEHNIČKA FIZIKA I<br />
Fond časova: 75(45+30)<br />
Semestar: I<br />
Preduslov izlaska na ispit: Nema<br />
Literatura:<br />
1. V.Georgijević, J. Cvetić, B. Stanić, J. Ilić, P. Marinković, Lj. Brajović, Z. Trifković, J.<br />
Jovanović, K. Nikolić, S. Kočinac, B. Lončar, P. Osmokrović, S. Ostojić, D. Stanković,<br />
R. Šašić, A. Vasić, J. Georgijević, T. Konjajev-Mihajlidi, M. Mitrinović, Predavanja iz<br />
fizike, Tehnički <strong>fakultet</strong>i <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>, Beograd, 2005.<br />
2. S. Kočinac, B. Lončar, R. Šašić, Tehnička fizika- Zbirka rešenih zadataka sa ispitnih<br />
rokova, Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong>, Beograd, 2007..<br />
3. G. Dimić, M. Mitrinović, Zbirka zadataka iz fizike – viši kurs D, Naša knjiga, Beograd,<br />
2000.<br />
4. G. Dimić, M. Mitrinović, Metrologija u fizici – viši kurs D, TMF, Beograd, 2002.<br />
5. G. Dimić, M. Mitrinović, J. Georgijević, Tehnička fizika – priručnik za laboratorijske<br />
vežbe, TMF, Beograd, 2004.<br />
Referentna literatura:<br />
1. D. Halliday, R. Resnick, J. Walker, Fundamentals of Physics – extended<br />
version, John Wiley & Sons, New York, 1997.<br />
2. B. M. Javorski, A. A. Pinski, Osnovi fiziki, Nauka, Moskva, 1981.<br />
3. D. I. Saharov, Zbirka zadataka iz fizike, Naučna knjiga, Beograd, 1970.<br />
Kratak opis predmeta:<br />
Predmet je koncipiran tako da pruži fundamentalna znanja iz oblasti opšte fizike koje imaju<br />
neposredan uticaj na inženjersku praksu. Studenti se upoznaju sa osnovnim fizičkim veličinama i<br />
jedinicama, kinematikom materijalne tačke i krutog tela, dinamičkim veličinama i zakonitostima,<br />
oscilatornim i talasnim kretanjem, pojavama u fluidima, molekulsko-kinetičkom teorijom i<br />
toplotnom fizikom.<br />
Ciljevi predmeta:<br />
Upoznavanje studenata sa bazičnim prirodnim fizičkim zakonima i metrološkom obradom<br />
rezultata merenja. Osposobljavanje studenata za primenu fizičkih zakona u rešavanju<br />
jednostavnijih verzija različitih inženjerskih problema.<br />
Sadržaj predmeta:<br />
I Uvod<br />
Mesto i uloga fizike kao fundamentalne nauke. Uticaj fizike na razvoj tehničkih disciplina, sa<br />
posebnim osvrtom na razvoj tehnologije.<br />
II Fizičke veličine i jedinice<br />
Standardi jedinica za masu, dužinu i vreme. Dimenziona analiza. Jedinične jednačine.
18 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
III Kinematika<br />
Referentni sistemi. Kretanje, vrste kretanja. Parametri kretanja. Kinematika materijalne tačke.<br />
Kinematika krutog tela. Kinematički odnosi i transformacije.<br />
IV Dinamika<br />
Dinamičke veličine i zakonitosti. Sile trenja. Inercijalne sile. Dinamika materijalne tačke. Njutnovi<br />
zakoni. Rad, snaga, energija. Zakoni održanja. Teorija sudarnih procesa. Dinamika krutog tela.<br />
Neinercijalni sistemi. Gravitacija. Gravitaciono polje, potencijalna energija, potencijal.<br />
V Oscilatorno i talasno kretanje<br />
Harmonijski oscilator. Energija oscilatora. Furijeova harmonijska analiza. Prigušene oscilacije.<br />
Prinudne oscilacije. Rezonancija. Prenošenje energije talasnim kretanjem.<br />
Superpozicija, refleksija i transmisija talasa. Doplerov efekat. Stojeći talas. Zvučni talasi i fizičke<br />
karakteristike zvuka.<br />
VI Fluidi<br />
Pojave pri kretanju fluida.Površinski napon i kapilarne pojave. Trenje u fluidima. Hidrostatički i<br />
hidrodinamički pritisak u fluidima. Jednačina kontinuiteta. Toričelijeva teorema.<br />
VII Molekulsko-kinetička teorija<br />
Brzina, oblik i energija kretanja molekula. Maksvelov zakon raspodele brzina. Srednja dužina<br />
slobodnog puta. Transportne pojave u gasovima.<br />
VIII Temperatura i toplota<br />
Principi merenja temperature. Termometri. Termičko širenje tela. Kalorimetrija. Termička<br />
ravnoteža. Specifična toplota i toplotni kapacitet. Promene agregatnih stanja. Fazni prelazi. Prvi<br />
princip termodinamike.<br />
Laboratorijske vežbe:<br />
1. a) Određivanje gustine tečnih i čvrstih supstancija.<br />
b) Određivanje specifične toplotne kapacitivnosti čvrste supstancije.<br />
2. a) Određivanje ubrzanja slobodnog padanja pomoću matematičkog klatna.<br />
b) Određivanje konstante površinskog napona tečnosti pomoću kapilarne cevi.<br />
3. a) Određivanje Jungovog modula elastičnosti metala.<br />
b) Određivanje aksijalnog momenta inercije i torzione konstante tela.<br />
4. a) Određivanje koeficijenta viskoznosti tečnosti.<br />
b) Određivanje adijabatske konstante vazduha.<br />
5. Demonstraciona vežba:<br />
a) Određivanje brzine zvuka u vazduhu pomoću Kuntove cevi.<br />
b) Određivanje zavisnosti temperature kjučanja vode od pritiska.<br />
Način provere znanja:<br />
- Domaći zadaci.<br />
- Overa i odbrana eksperimentalnih vežbi<br />
- Dva pismena računska kolokvijuma<br />
- Završni pismeni teorijski ispit.<br />
Način formiranja konačne ocene:<br />
OCENA = DZ x 0,1 + LV x 0,1 + KOL1 x 0,25 + KOL2 x 0,25 + ISPIT x 0,3
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 19<br />
Tehnička fizika I – semestralni termin plan<br />
nedelja u semestru aktivnost nastavnika aktivnost asistenta aktivnost studenta<br />
1 Kinematika<br />
materijalne tačke<br />
Fizičke veličine i<br />
jedinice-rač. primeri<br />
2 Kinematika krutog tela Kinematika materijalne<br />
tačke i krutog tela (RP)<br />
+ zadavanje DZ 1<br />
3 Dinamika materijalne<br />
tačke (Njutnovi zakoni<br />
i zakoni održanja)<br />
Dinamika materijalne<br />
tačke (RP)<br />
4 Teorija sudarnih<br />
procesa. Dinamika<br />
krutog tela<br />
Teorija sudarnih<br />
procesa. Dinamika<br />
krutog tela (RP) +<br />
zadavanje DZ 2<br />
Predaje DZ 1<br />
5 Klasična teorija Laboratorijska Radi LV 1<br />
gravitacije.<br />
vežba 1 (LV 1)<br />
6 Elastičnost.<br />
Elastičnost. Oscilatorno Predaje DZ 2<br />
Oscilatorno kretanje kretanje (RP)<br />
7 Kolokvijum 1 LV 2 Radi LV 2.<br />
Predaje referat LV 1<br />
8 Talasno kretanje Talasno kretanje (RP)<br />
+ zadavanje DZ 3<br />
9 Zvuk. Doplerov efekat LV 3 Radi LV 3.<br />
Predaje referat LV 2<br />
10 Fizika fluida Fizika fluida (RP) +<br />
zadavanje DZ 4<br />
11 Molekulska fizika.<br />
Molekulsko-kinetička<br />
teorija<br />
12 Temperatura. Termika.<br />
Kalorimetrija<br />
13 I princip<br />
termodinamike.<br />
Predaje DZ 3<br />
LV 4 Radi LV 4.<br />
Predaje referat LV 3<br />
Termika. Kalorimetrija<br />
(RP) + zadavanje DZ 5<br />
I princip<br />
termodinamike. (RP)<br />
Predaje DZ 4<br />
Predaje DZ 5<br />
14 Procesi sa idealnim LV 5 Radi LV 5.<br />
gasom<br />
Predaje referat LV 4<br />
15 Kolokvijum 2 Obnavljanje gradiva Predaje referat LV 5<br />
Izračunavanje opterećenja studenta:<br />
Fond časova predavanja: 45<br />
Fond časova vežbi: 30<br />
Priprema laboratorijskih vežbi: 10<br />
Priprema domaćih zadataka: 10<br />
Priprema računskih kolokvijuma: 35<br />
Priprema završnog ispita: 20<br />
UKUPNO:<br />
150 h<br />
Izračunava se broj ESPB = 6
20 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
Pripremili predmetni nastavnici:<br />
Dr Rajko Šašić, red. prof.<br />
Dr Saša Kočinac, van. prof.<br />
Dr Boris Lončar, van. prof.<br />
Dr Stanko Ostojić, doc.<br />
Dr Aco Janićijević, doc.<br />
Katedra za tehničku fiziku<br />
Predmet: TEHNIČKA FIZIKA II<br />
Fond časova: 75(45+30)<br />
Semestar: II<br />
Preduslov izlaska na ispit: Nema<br />
Literatura:<br />
6. V.Georgijević, J. Cvetić, B. Stanić, J. Ilić, P. Marinković, Lj. Brajović, Z. Trifković, J.<br />
Jovanović, K. Nikolić, S. Kočinac, B. Lončar, P. Osmokrović, S. Ostojić, D. Stanković,<br />
R. Šašić, A. Vasić, J. Georgijević, T. Konjajev-Mihajlidi, M. Mitrinović, Predavanja iz<br />
fizike, Tehnički <strong>fakultet</strong>i <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>, Beograd, 2005.<br />
7. S. Kočinac, B. Lončar, R. Šašić, Tehnička fizika- Zbirka rešenih zadataka sa ispitnih<br />
rokova, Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong>, Beograd, 2007.<br />
8. G. Dimić, M. Mitrinović, Zbirka zadataka iz fizike – viši kurs D, Naša knjiga, Beograd,<br />
2000.<br />
9. G. Dimić, M. Mitrinović, Metrologija u fizici – viši kurs D, TMF, Beograd, 2002.<br />
10. G. Dimić, M. Mitrinović, J. Georgijević, Tehnička fizika – priručnik za laboratorijske<br />
vežbe, TMF, Beograd, 2004.<br />
Referentna literatura:<br />
4. D. Halliday, R. Resnick, J. Walker, Fundamentals of Physics – extended<br />
version, John Wiley & Sons, New York, 1997.<br />
5. B. M. Javorski, A. A. Pinski, Osnovi fiziki, Nauka, Moskva, 1981.<br />
6. D. I. Saharov, Zbirka zadataka iz fizike, Naučna knjiga, Beograd, 1970.<br />
Kratak opis predmeta:<br />
Kurs je koncipiran tako da pruži fundamentalna znanja iz oblasti moderne fizike koja su<br />
imala nesumnjiv uticaj na razvoj novih inženjerskih i naučnih disciplina. Studenti se upoznaju sa<br />
osnovnim pojmovima iz oblasti elektrostatike, stacionarnih električnih struja, elektromagnetizma,<br />
elektromagnetnih oscilacija i elektromagnetnih talasa, geometrijske optike, talasne optike,<br />
fotometrije, atomske fizike, nuklearne fizike i kvantne fizike.<br />
Ciljevi predmeta:<br />
Upoznavanje studenata sa fizičkim zakonima i pojavama od značaja za inženjersku praksu.<br />
Razvijanje neophodnih analitičkih sposobnosti studenata za primenu fizičkih zakona u<br />
razumevanju i rešavanju inženjerskih problema.<br />
Sadržaj predmeta:<br />
I Elektrostatika<br />
Kulonov zakon. Vektor jačine električnog polja. Potencijal polja. Gausov zakon. Elektrostatička<br />
indukcija. Provodnici u elektrostatičkom polju. Dielektrici u elektrostatičkom polju i polarizacija<br />
dielektrika. Električna kapacitivnost. Energija u elektrostatičkom polju.
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 21<br />
II Stacionarne električne struje<br />
Struja u metalima. Kirhofovi zakoni. Specifična električna provodnost i specifična otpornost.<br />
Omov zakon. Džulov zakon. Struja u tečnostima, gasovima i vakuumu. Kontaktne i<br />
termoelektrične pojave.<br />
III Elektromagnetizam<br />
Stacionarno magnetno polje. Bio-Savarov zakon. Magnetni fluks. Amperov i uopšteni Amperov<br />
zakon. Magnetna svojstva supstancija. Magnetska kola. Elektromagnetna indukcija. Faradejev<br />
zakon. Međusobna induktivnost i samoinduktivnost. Energija u magnetnom polju. Provodna,<br />
dielektrična i magnetna svojstva supstancija.<br />
IV Elektromagnetne oscilacije i elektromagnetni talasi<br />
Oscilatorno kolo. Svojstva elektromagnetnih talasa. Pointingov vektor. Maksvelove jednačine.<br />
V Optika<br />
Osnovni zakoni geometrijske optike. Ponašanje svetlosti na ravnoj i sfernoj granici homogenih<br />
sredina. Fermaov i Hajgensov princip. Apsorpcija, disperzija i rasipanje svetlosti. Sočiva.<br />
Prednosti i mane. Optički instrumenti. Fotometrija. Talasna svojstva svetlosti. Interferencija,<br />
difrakcija i polarizacija svetlosti. Stimulisano zračenje.<br />
VI Atomska fizika<br />
Kvantna priroda elektromagnetnog zračenja. Modeli atoma. Rendgensko zračenje. Zakoni<br />
zračenja. Interakcija zračenja sa materijalom: fotoelektrični efekat, Komptonov efekat i<br />
proizvodnja para. Zemanov efekat.<br />
VII Nuklearna fizika<br />
Struktura nuklearnog jezgra. Radioaktivnost. Zakon radioaktivnog raspada. Alfa, beta i gama<br />
raspad. Nuklearne reakcije.<br />
VIII Elementi savremene fizike<br />
Šredingerova jednačina i njena tumačenja i primene. Elementarne čestice. Specijalna teorija<br />
relativnosti.<br />
Laboratorijske vežbe:<br />
6. a) Određivanje otpornosti termogenih otpornika Vitstonovim mostom.<br />
b) Određivanje temperaturskog koeficijenta električne otpornosti metala.<br />
7. a) Određivanje parametara strujnog kola merenjem jačine struje(Omov zakon).<br />
b) Određivanje moći termosprega.<br />
8. a) Određivanje indeksa prelamanja prozorskog stakla pomoću mikroskopa.<br />
b) Određivanje žižne daljine sabirnog i rasipnog sočiva.<br />
9. a) Određivanje talasne dužine svetlosti pomoću Njutnovih prstenova.<br />
b) Određivanje talasne dužine svetlosti pomoću difrakcione rešetke.<br />
10. Određivanje koeficijenta apsorpcije supstancije za gama zračenje.<br />
Način provere znanja:<br />
- Domaći zadaci.<br />
- Overa i odbrana eksperimentalnih vežbi<br />
- Dva pismena računska kolokvijuma<br />
- Završni pismeni teorijski ispit.
22 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
Način formiranja konačne ocene:<br />
OCENA = DZ x 0,1 + LV x 0,1 + KOL1 x 0,25 + KOL2 x 0,25 + ISPIT x 0,3<br />
Tehnička fizika II – semestralni termin plan<br />
nedelja u semestru aktivnost nastavnika aktivnost asistenta aktivnost studenta<br />
1 Elektrostatika Elektrostatika – rač.<br />
primeri (RP)<br />
2 Stacionarne električne<br />
struje<br />
3 Stacionarno magnetno<br />
polje<br />
4 Elektromagnetska<br />
indukcija<br />
5 Provodna, dielektrična i<br />
magnetna svojstva<br />
supstancija<br />
6 Elektromagnetne<br />
oscilacije i el. talasi<br />
Stacionarne električne<br />
struje (RP) + zadavanje<br />
DZ 1<br />
Stacionarno magnetno<br />
polje (RP)<br />
Elektromagnetska<br />
indukcija (RP) +<br />
zadavanje DZ 2<br />
Laboratorijska<br />
vežba 1 (LV 1)<br />
Elektromagnetne<br />
oscilacije i el. talasi<br />
(RP)<br />
Predaje DZ 1<br />
Radi LV 1<br />
Predaje DZ 2<br />
7 Kolokvijum 1 LV 2 Radi LV 2<br />
Predaje referat LV 1<br />
8 Geometrijska optika Geometrijska optika<br />
(RP) + zadavanje DZ 3<br />
9 Fotometrija LV 3 Radi LV 3<br />
Predaje referat LV 2<br />
10 Talasna optika Talasna optika (RP) + Predaje DZ 3<br />
zadavanje DZ 4<br />
11 Stimulisano zračenje i<br />
laseri<br />
LV 4 Radi LV 4<br />
Predaje referat LV 3<br />
12 Atomska fizika Atomska fizika (RP) + Predaje DZ 4<br />
zadavanje DZ 5<br />
13 Nuklearna fizika Nuklearna fizika (RP) Predaje DZ 5<br />
14 Elementi savremene LV 5 Radi LV 5<br />
fizike<br />
Predaje referat LV 4<br />
15 Kolokvijum 2 Obnavljanje gradiva Predaje referat LV 5<br />
Izračunavanje opterećenja studenta:<br />
Fond časova predavanja: 45<br />
Fond časova vežbi: 30<br />
Priprema laboratorijskih vežbi: 10<br />
Priprema domaćih zadataka: 10<br />
Priprema računskih kolokvijuma: 35<br />
Priprema završnog ispita: 20<br />
UKUPNO:<br />
150 h<br />
Izračunava se broj ESPB = 6
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 23<br />
Pripremili predmetni nastavnici:<br />
Dr Rajko Šašić, red. prof.<br />
Dr Saša Kočinac, van. prof.<br />
Dr Boris Lončar, van. prof.<br />
Dr Stanko Ostojić, doc.<br />
Dr Aco Janićijević, doc.<br />
Predmet: TEHNIČKA FIZIKA<br />
Fond časova:<br />
- (3+3) nedeljno,<br />
Semestar<br />
- I - (zimski)<br />
Studijski program:<br />
- Tekstilna tehnologija<br />
Predmet(i) preduslov(i) za pohađanje/izlazak na ispit: - Nema<br />
Literatura: -<br />
dr Boško Pavlović – Fizike I + Fizika II – izdavačka delatnost TMF 2009.<br />
Referentna literatura:<br />
Predavanja iz fizike za studente tehničkih <strong>fakultet</strong>a BU – grupa autora – TEMPUS, 2005.<br />
Kratak opis predmeta:<br />
Kurs je koncipiran tako da pruži fundamentalna znanja iz oblasti opšte fizike koje imaju<br />
neposredan uticaj na inženjersku praksu. Studenti se upoznaju sa osnovnim fizičkim veličinama i<br />
jedinicama, kinematikom materijalne tačke i krutog tela, dinamičkim veličinama i zakonitostima,<br />
oscilatornim i talasnim kretanjem, pojavama u fluidima, molekulsko-kinetičkom teorijom i<br />
toplotnom fizikom.<br />
Pored navedenog program obuhvata gradivo koje pruža fundamentalna znanja iz oblasti moderne<br />
fizike koja su imala nesumnjiv uticaj na razvoj novih inženjerskih i naučnih disciplina. Studenti se<br />
upoznaju sa osnovnim pojmovima iz oblasti elektrostatike, stacionarnih električnih struja,<br />
elektromagnetizma, elektromagnetnih oscilacija i elektromagnetnih talasa, geometrijske optike,<br />
talasne optike, fotometrije, atomske fizike, nuklearne fizike i kvantne fizike.<br />
Ciljevi predmeta:<br />
Cilj kursa je da se student strukovnih studija obavesti o osnovnim pojmovima iz oblasti<br />
fizike koje će sretati kasnije tokom studija i u inženjerskoj praksi.<br />
Sadržaj predmeta:<br />
a) Predavanja (3 časa nedeljno)<br />
I Uvod<br />
Mesto i uloga fizike kao fundamentalne nauke. Uticaj fizike na razvoj tehničkih<br />
disciplina, sa posebnim osvrtom na razvoj tehnologije.<br />
II Fizičke veličine i jedinice<br />
Standardi jedinica za masu, dužinu i vreme. Dimenziona analiza. Jedinične jednačine.<br />
III Kinematika<br />
Referentni sistemi. Kretanje, vrste kretanja. Parametri kretanja. Kinematika materijalne<br />
tačke. Kinematika krutog tela. Kinematički odnosi i transformacije.
24 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
IV Dinamika<br />
Dinamičke veličine i zakonitosti. Sile trenja. Inercijalne sile. Dinamika materijalne tačke.<br />
Njutnovi zakoni. Rad, snaga, energija. Zakoni održanja. Teorija sudarnih procesa. Dinamika<br />
krutog tela. Neinercijalni sistemi. Gravitacija. Gravitaciono polje, potencijalna energija, potencijal.<br />
V Oscilatorno i talasno kretanje<br />
Harmonijski oscilator. Energija oscilatora. Furijeova harmonijska analiza. Prigušene<br />
oscilacije. Prinudne oscilacije. Rezonancija. Prenošenje energije talasnim kretanjem.<br />
Superpozicija, refleksija i transmisija talasa. Doplerov efekat. Stojeći talas. Zvučni talasi i fizičke<br />
karakteristike zvuka.<br />
VI Fluidi<br />
Pojave pri kretanju fluida.Površinski napon i kapilarne pojave. Trenje u fluidima.<br />
Hidrostatički i hidrodinamički pritisak u fluidima. Jednačina kontinuiteta. Toričelijeva teorema.<br />
VII Molekulsko-kinetička teorija<br />
Brzina, oblik i energija kretanja molekula. Maksvelov zakon raspodele brzina. Srednja<br />
dužina slobodnog puta. Transportne pojave u gasovima.<br />
VIII Temperatura i toplota<br />
Principi merenja temperature. Termometri. Termičko širenje tela. Kalorimetrija.<br />
Termička ravnoteža. Specifična toplota i toplotni kapacitet. Promene agregatnih stanja. Fazni<br />
prelazi. Prvi princip termodinamike.<br />
IX Elektrostatika<br />
Kulonov zakon. Vektor jačine električnog polja. Potencijal polja. Gausov zakon.<br />
Elektrostatička indukcija. Provodnici u elektrostatičkom polju. Dielektrici u elektrostatičkom polju<br />
i polarizacija dielektrika. Električna kapacitivnost. Energija u elektrostatičkom polju.<br />
X Stacionarne električne struje<br />
Struja u metalima. Kirhofovi zakoni. Specifična električna provodnost i specifična<br />
otpornost. Omov zakon. Džulov zakon. Struja u tečnostima, gasovima i vakuumu. Kontaktne i<br />
termoelektrične pojave.<br />
XI Elektromagnetizam<br />
Stacionarno magnetno polje. Bio-Savarov zakon. Magnetni fluks. Amperov i uopšteni<br />
Amperov zakon. Magnetna svojstva supstancija. Magnetska kola. Elektromagnetna indukcija.<br />
Faradejev zakon. Međusobna induktivnost i samoinduktivnost. Energija u magnetnom polju.<br />
XII Optika<br />
Osnovni zakoni geometrijske optike. Ponašanje svetlosti na ravnoj i sfernoj granici<br />
homogenih sredina. Fermaov i Hajgensov princip. Apsorpcija, disperzija i rasipanje svetlosti.<br />
Sočiva. Prednosti i mane. Optički instrumenti. Fotometrija. Talasna svojstva svetlosti.<br />
Interferencija, difrakcija i polarizacija svetlosti. Stimulisano zračenje.<br />
XIII Atomska fizika<br />
Kvantna priroda elektromagnetnog zračenja. Modeli atoma. Rendgensko zračenje. Zakoni<br />
zračenja. Interakcija zračenja sa materijalom: fotoelektrični efekat..
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 25<br />
XIV Nuklearna fizika<br />
Struktura nuklearnog jezgra. Radioaktivnost. Zakon radioaktivnog raspada. Alfa, beta i<br />
gama raspad. Nuklearne reakcije.<br />
b) Računske – Laboratorijske vežbe (3 časa nedeljno):<br />
- RAČ. VEŽBE:- Kinematika; Dinamika; Fluidi; Termodinamika; Elektrostatika;<br />
Jednosmerne struje; Elektromagnetizam; Optika; Atomska i Nuklearna fizika.<br />
- LAB. VEŽBE: 1. a) Određivanje gustine tečnih i čvrstih supstancija; b) Određivanje<br />
specifične toplotne kapacitivnosti čvrste supstancije. 2. a) Određivanje ubrzanja slobodnog<br />
padanja pomoću matematičkog klatna; b) Određivanje konstante površinskog napona tečnosti<br />
pomoću kapilarne cevi. 3. a) Određivanje Jungovog modula elastičnosti metala; b) Određivanje<br />
aksijalnog momenta inercije i torzione konstante tela. 4. a) Određivanje koeficijenta viskoznosti<br />
tečnosti; b) Određivanje adijabatske konstante vazduha. 5. a) Određivanje indeksa prelamanja<br />
prozorskog stakla pomoću mikroskopa; b) Određivanje žižne daljine sabirnog i rasipnog sočiva.<br />
Način provere znanja:<br />
2 kolokvijuma + završni ispit<br />
Konačna ocena će biti formirana prema formuli:<br />
OCENA = DZ x 0,2 + R.KOL.1 x 0,25 + R.KOL.2 x 0,25 + ZAVRŠNI ISPIT x 0,3<br />
gde su:<br />
DZ - domaći zadaci;<br />
R. KOL. 1 i 2 dva pismena računska kolokvijuma; i<br />
ZAVRŠNI ISPIT- polaže se pismeno<br />
Program rada po nedeljama<br />
Nedelja u<br />
semestru<br />
Nastavne jedinice<br />
(predavanja)<br />
Nastavne jedinice (vežbe)<br />
1 Uvod u predmet;<br />
Uvodne napomene;<br />
Kinematika; proctor, vreme i Fizičke veličine i jedinice;<br />
kretanje;<br />
Kinematika<br />
2 Dinamuka; Sila i energija; Računski primeri;<br />
Dinamuka materijalne<br />
tačke i krutog tela;<br />
Sudari; Zadavanje I DZ;<br />
3 Sile i bezvrtložno polje;<br />
Njutnov zakon gravitacije;<br />
Kulonov zakon<br />
4 Hidromehanika; Paskalov<br />
zakon; Arhimedov zakon;<br />
Bernulijeva jednačina<br />
5 Fizika velikog broja<br />
molekula;<br />
6 Gasovi; Jednačina stanja;<br />
Avogadrov zakon; Gasni<br />
zakoni; I i II princip TD;<br />
Karnov ciklus<br />
Laboratorijska vežba 1<br />
(LV 1);<br />
Računski primeri – fizika<br />
fluida; Zadavanje II DZ<br />
Laboratorijska vežba 2<br />
(LV 2);<br />
Računski zadaci – procesi<br />
sa idealnim gasom;<br />
Zadavanje III DZ<br />
Aktivnost studenata<br />
Upoznavanje sa<br />
planom rada i<br />
literaturom;<br />
Priprema<br />
za izradu I DZ<br />
Predaje I DZ<br />
Priprema<br />
za izradu II DZ;<br />
Predaje i overava<br />
referat LV 1;<br />
Predaje II DZ;
26 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
7 Elektrokinetika; Omov<br />
zakon; Kirhova pravila;<br />
Džulov zakon;<br />
8 Sile i vrtložno polje,<br />
Magnetno polje; Amperov<br />
zakon; Lorencova sila;<br />
9 Elekrtomagnetna indukcija;<br />
Faradejev zakon<br />
elektromagnetne indukcije;<br />
Lencovo pravilo<br />
10 Oscilacije; Harmonske<br />
oscilacije; Rezonancija;<br />
Impendancija; RLC – kolo;<br />
11 Geometrijska optika;<br />
Ogledala; Sočiva; Optički<br />
instrumenti<br />
12 Talasi; Zvuk; Doplerov<br />
efekat;Interferencija;<br />
Svetlost; Difrakcija<br />
13 Fizika mikrosveta; Kvantna<br />
svojstva zračenja;<br />
Fotoefekat; Borov model;<br />
14 Fizika mikrosveta – struktura<br />
atomskog jezgra; Defekt<br />
mase; Radioaktivni raspad;<br />
I računski kolokvijum<br />
Laboratorijska vežba 3<br />
(LV 3);<br />
Izrada računskih<br />
zadataka; Zadavanje IV<br />
DZ<br />
Laboratorijska vežba 4<br />
(LV 4);<br />
Rešavanje zadatka;<br />
Zadavanje V DZ;<br />
Laboratorijska vežba 5<br />
(LV 5);<br />
Računski primerifotoefekat,<br />
komptonov<br />
efekat;<br />
Izrada zadataka -<br />
priprema za II računski<br />
kolokvijum;<br />
Savlađivanje<br />
nastavne jedinice<br />
rešavanjem primera;<br />
Predaje i overava<br />
referat LV 2;<br />
Predaje III DZ;<br />
Predaje i overava<br />
referat LV 3;<br />
Savladjivanje<br />
nastavne jedinice –<br />
karakteristični zraci;<br />
Predaje i overava<br />
referat LV 4<br />
Predaje IV DZ;<br />
Predaje V DZ<br />
Fisija i fuzija<br />
15 Elementi savremene fizike II računski kolokvijum Predaje i overava<br />
referat LV 5;<br />
Izračunavanje opterećenja studenta:*<br />
Fond časova predavanja u semestru: 45<br />
Fond časova vežbi u semestru: 45<br />
Priprema i izrada domaćih zadataka: 10<br />
Priprema za laboratorijskih vežbe: 10<br />
Priprema računskih kolokvijuma: 35<br />
Priprema za završni ispit: 30<br />
Izračunava se broj ESPB = 7<br />
Pripremio nastavnik<br />
UKUPNO: 175 h<br />
*ovde su navedene samo neke od mogućnosti angažovanja i rada studenata; izmeniti i dopuniti<br />
prema potrebi<br />
1 ESPB odgovara angažovanju studenta od 25 radnih sati. Broj ESPB zaokružiti na ceo broj.
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 27<br />
Predmet: OSNOVI PRIMENE RAČUNARA<br />
Fond časova: 2<br />
Semestar: II<br />
Studijski program: Svi<br />
Predmet(i) preduslov(i) za pohađanje/izlazak na ispit: nema<br />
Literatura<br />
Klem,N., Uvod u primenu računara, Građevinski <strong>fakultet</strong>, Beograd 2007.<br />
Referentna literatura<br />
Microsoft Office specialist - Study guide, Microsoft Press, Redmond, Washington, 2004.<br />
Kratak opis predmeta<br />
Predavanja su integrisana sa praktičnim radom studenata neposredno na računarima, pod<br />
kontrolom izvođača nastave. Studenti se upoznaju sa softverom koji će u velikoj meri koristiti<br />
tokom studija i kasnije: Microsoft Word (za obradu teksta), Microsoft Excel (za obadu i<br />
prikazivanje podataka i rezultata), Microsoft PowerPoint (za izradu prezentacija) i softverom za<br />
pretraživanje podataka na Internetu i korišćenje e-mail servisa.<br />
Ciljevi predmeta<br />
Cilj kursa je da se student osposobi da samostalno koristi računar za izvršenje osnovnih zadataka,<br />
kao što su: kreiranje dokumenata (seminarski radovi, diplomski, izveštaj sa vežbi), sređivanje<br />
rezultata, crtanje dijagrama, izrada PowerPoint prezentacija, pretraživanje podataka na Internetu,<br />
primanje i slanje elektronske pošte.<br />
Sadržaj predmeta<br />
Računarski sistemi<br />
Operativni sistemi - Windows<br />
Word (Rad sa tekstovima)<br />
Excel (Rad sa tabelama)<br />
PowerPoint (Izrada prezentacije)<br />
Internet i e-mail<br />
Način provere znanja<br />
Tri samostalne vežbe (SV) i završni ispit (ZI)<br />
Konačna ocena će biti formirana prema formuli:<br />
OCENA = SV I x 0,20 + SV II x 0,20 + SV III x 0,20 + ZI x 0,40<br />
Uslov: iz svih aktivnosti mora se dobiti prelazna ocena!
28 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
Program rada po nedeljama<br />
Nedelja u Nastavne jedinice<br />
semestru (predavanja)<br />
1 Računarski sistemi,<br />
Operativni sistemi<br />
15<br />
2<br />
3<br />
4<br />
5<br />
6<br />
7<br />
8<br />
9<br />
10<br />
11<br />
12<br />
13<br />
14<br />
Nastavne jedinice (vežbe)<br />
Word (Rad sa tekstom)<br />
Word (Rad sa tekstom)<br />
Word (Rad sa tekstom)<br />
I Samostalna vežba: Word<br />
(rad sa tekstom)<br />
Excel (Rad sa tabelama)<br />
Excel (Rad sa tabelama)<br />
Excel (Rad sa tabelama)<br />
II samostalna vežba: Excel<br />
(Rad sa tabelama)<br />
PowerPoint (Izrada prezentacije)<br />
PowerPoint (Izrada prezentacije<br />
PowerPoint (Izrada prezentacije<br />
III samostalna vežba: PowerPoint<br />
(Izrada prezentacije)<br />
Internet i e-mail<br />
Internet i e-mail<br />
Aktivnost studenata<br />
savladava gradivo<br />
savladava gradivo<br />
savladava gradivo<br />
Samostalna vežba I<br />
savladava gradivo<br />
savladava gradivo<br />
savladava gradivo<br />
Samostalna vežba II<br />
savladava gradivo<br />
savladava gradivo<br />
savladava gradivo<br />
Samostalna vežba III<br />
savladava gradivo<br />
savladava gradivo<br />
Izračunavanje opterećenja studenta:<br />
Fond časova u semestru: 30<br />
Priprema i izrada domaćih zadataka: 0<br />
Priprema za vežbe 10<br />
Priprema za ispit: 5<br />
UKUPNO:<br />
45h<br />
Izračunava se broj ESPB = 2<br />
Pripremili nastavnici: Dušan Grozdanić, Dragan Mitraković i Predrag Živković.
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 29<br />
3. KADROVSKA PITANJA<br />
3.1. Izveštaj komisije referenata za izbor u istraživačko zvanje<br />
1. Dr Svetlana Nikolić, dipl. inž., izbor u zvanje naučni saradnik<br />
Prilog uz tačku 3.<br />
3.2. Imenovanje Komisije referenata za pisanje Izveštaja za izbor u naučno-istraživačko<br />
zvanje<br />
1. Katedra za tekstilno inženjerstvo predlaže Komisiju referenata za pisanje Izveštaja o<br />
ispunjenosti uslova za izbor Dr Biljane Pejić, dipl. inž. u zvanje naučni saradnik u sastavu:<br />
1. Dr Petar Škundrić, red. prof. TMF<br />
2. Dr Mirjana Kostić, van. prof. TMF<br />
3. Dr Mihailo Ristić, red. prof. TF, Banja Luka<br />
2. Katedra za tekstilno inženjerstvo predlaže Komisiju referenata za pisanje Izveštaja o<br />
ispunjenosti uslova za izbor Dr Vesne Lazić, dipl. inž. u zvanje naučni saradnik u<br />
sastavu:<br />
1. Dr Maja Radetić, docent TMF<br />
2. Dr Petar Jovančić, red. prof. TMF<br />
3. Dr Zoran Šaponjić, viši naučni saradnik INN Vinča<br />
3. Katedra za metalurško inženjerstvo predlaže Komisiju referenata za pisanje Izveštaja<br />
o ispunjenosti uslova za izbor Dr Mirana Vrhovca, dipl. inž. u zvanje naučni<br />
saradnik u sastavu:<br />
1. Dr Endre Romhanji, red. prof. TMF<br />
2. Dr Radoslav Aleksić, red. prof. TMF<br />
3. Dr Zijah Burzić, naučni savetnik, Vojnotehnički institut Beograd<br />
4. Katedra za analitičku hemiju i kontrolu kvaliteta predlaže Komisiju referenata za<br />
pisanje Izveštaja o ispunjenosti uslova za izbor Marine Radišić, dipl. inž. u zvanje<br />
istraživač saradnik u sastavu:<br />
1. Dr Mila Laušević, red. prof. TMF<br />
2. Dr Tatjana Vasiljević, docent TMF<br />
3. Dr Aleksandra Perić Grujić, van. prof. TMF<br />
Pokretanje postupka za validaciju i verifikaciju tehničkog<br />
rešenja i imenovanje recenzenata<br />
Prilog uz tačku 4.<br />
Na osnovu Pravilnika o postupku i načinu vrednovanja, i kvantitativnom iskazivanju<br />
naučnoistraživačkih rezultata istraživača, prilog 2 (Sl.glasnik RS br. 38/2008), predlaže se<br />
Nastavno-naučnom veću Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a, <strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong> da pokrene<br />
postupak za validaciju i verifikaciju tehničkog rešenja:<br />
Projektovanje linije i alata za koekstruziju polimernih optičkih vlakana prečnika od 1 do 3<br />
mm<br />
Projekat MNTR "Razvoj tehnologije i poluindustrijskih postrojenja za dobijanje staklenih,<br />
polimernih i hibridnih kompozitnih svetlovodnih kablova " evidencioni broj TR - 19047A
30 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
i imenuje recenzente:<br />
1. dr Zoran Miljković, van. prof. Mašinski <strong>fakultet</strong>, <strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong><br />
2. dr Igor Balać, docent , Mašinski <strong>fakultet</strong>, <strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong><br />
Beograd, 12.04.2010. Rukovodilac projekta TR 19047<br />
dr Radoslav Aleksić, red. prof.<br />
______________________________<br />
Na osnovu Pravlinkika o postupku i načinu vrednovanja i kvantitativno iskazu naučnoistraživačkih<br />
rezultata istraživača (Sl. Glasnik RS br 38/2008):<br />
Predlaže se pokretanje postupka za validaciju tehničkih rešenja u okviru projekta tehnološkog<br />
razvoja „Razvoj tehnologije i opreme za izradu frikcionih elemenata za prenos obrtnog momenta<br />
velike snage“:<br />
1. Metoda za optimizovanje procesa mešanja prahova<br />
Recenzenti:<br />
Dr Jasna Stajić Trošić, viši naučni saradnik IHTM<br />
Dr Zoran Odanović, viši naučni saradnik IMS<br />
2. Primena analize slike za karakterizaciju uzoraka za izradu materijala za prenos obrtnog<br />
momenta<br />
recenzenti<br />
Dr Jasna Stajić Trošić, viši naučni saradnik IHTM<br />
Dr Zoran Odanović, viši naučni saradnik IMS<br />
Rukovodilac projekta<br />
Dr Radmila Jančić Hajneman, van.prof.<br />
Predmet: Pokretanje postupka za verifikaciju tehničkog rešenja i imenovanje recenzenata<br />
Prema Pravilniku o postupku i načinu vrednovanja naučno-istraživačkih rezultata (Sl. glasnik RS<br />
38/2008), podnosim Veću predlog o pokretanju postupka za verifikaciju sledećeg tehničkog<br />
rešenja:<br />
Biotehnološki postupak za dobijanje geranil-butirata primenom imobilisane lipaze<br />
Predloženo tehničko rešenje treba da izađe kao rezultat aktivnosti u okviru istraživanja na<br />
projektu iz oblasti tehnološkog razvoja pod nazivom (MNTR „Razvoj biotehnološkog postupka<br />
za proizvodnju aditiva i novih formulacija za prehrambenu industriju“, evidencioni broj TR<br />
20064).<br />
Kako je za verifikaciju tehničkog rešenja potrebno pismeno mišljenje dva kvalifikovana<br />
recenzenta, molim NN Veće TMF-a da za recenzente imenuje:<br />
1. dr Slavicu Šiler-Marinković, red.prof. TMF-a<br />
2. dr Gordanu Ušćumlić, red.prof. TMF-a<br />
S kolegijalnim pozdravom,<br />
Dr Zorica Knežević Jugović, van.prof.<br />
Rukovodilac projekta TR20064
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 31<br />
NASTAVNO-NAUČNOM VEĆU<br />
TEHNOLOŠKO-METALURŠKOG FAKULTETA<br />
UNIVERZITETA U BEOGRADU<br />
Na sednici Veća katedre za Hemijsko inženjerstvo Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a u<br />
<strong>Beogradu</strong>, imenovani smo za članove Komisije za ocenu teme specijalističkog rada "Sušenje<br />
rastvora i suspenzija u fluidizovanom sloju inertnih čestica", koju je predložio kandidat Slaviša<br />
Pavlović, dipl.inž.tehnol. Komisija je pregledala prijavu i obrazloženje teme specijalističkog rada i<br />
Nastavno-naučnom veću podnosi sledeći<br />
Predmet rada<br />
IZVEŠTAJ<br />
Sušenje, kao važna tehnološka operacija u hemijskoj, farmaceutskoj i prehrambenoj<br />
industriji predstavlja velikog potrošača energije. Iz tog razloga se u svetu i kod nas istražuju<br />
različite nove tehnologije sušenja, sa ciljem da se smanji specifični utrošak energije po jedinici<br />
mase osušenog materijala. Da bi proces sušenja bio efikasan potrebno je ispuniti niz uslova koji se<br />
međusobno isključuju. Pri sušenju suspenzija u cilju dobijanja suvog praškastog proizvoda,<br />
prethodna istraživanja su pokazala da jedino sistem sušenja na inertnim česticama zadovoljava<br />
većinu ovih uslova.<br />
Imajući u vidu navedeno, predmet istraživanja specijalističkog rada Slaviše Pavlovića,<br />
dipl.inž.tehnol., je postupak termičkog sušenja rastvora i suspenzija različitih materijala u<br />
fluidizovanom sloju inertnih čestica sa atmosferskim vazduhom kao agensom za sušenje.<br />
Planira se ispitivanje sušenja različitih materijala na laboratorijskom uređaju kapaciteta<br />
1,5 l H2O /h. Ispitivaće se uticaj različitih parametara (maksimalni protok suspenzije, temperatura<br />
sušenja, osobine sušenog materijala, zadržavanje sušenog materijala u sloju inertnih čestica i<br />
raspodela vremena zadržavanja, prisustvo vlage u sloju inertnih čestica, itd.) na efikasnost,<br />
stabilnost i kontinualnost procesa. Efikasnost sistema analiziraće se pomoću specifične<br />
isparljivosti vlage, specifičnog utroška toplote i specifičnog utroška vazduha u funkciji razlike<br />
temperatura između ulaznog vazduha i sloja. Definisaće se optimalni parametri sušenja koji bi<br />
garantovali zahtevani kvalitet produkta i stabilan rad uređaja. Izvršiće se ispitivanje prenosa<br />
toplote i mase, kao i postavljanje modela baziranog na ukupnim bilansima toplote i mase.<br />
Eksperimentalni podaci će se uporediti sa vrednostima izračunatim po modelu.<br />
Rezultati preliminarnih ispitivanja na laboratorijskom nivou će se iskoristiti za izgradnju<br />
poluindustrijskog uređaja, koji bi se sastojao od fluidizacione kolone izrađene od nerđajućeg<br />
čelika. Ventilator će biti na kraju procesne linije, tako da će uređaj raditi pod vakuumom. Vazduh<br />
će se usisavati u električni predgrejač koji je u sprezi sa regulatorom temperature. Zagrejan vazduh<br />
će u fluidizacionoj koloni dovesti sloj staklenih sfera u fluidizovano stanje. Suspenzija će se<br />
uvoditi u fluidizovani sloj peristaltičkom pumpom, a guste paste pužnim dozerom. Iz fluidizacione<br />
kolone vazduh će se usisavati u ciklon, a zatim u vrećasti filter sa periodičnim pulsnim otresanjem<br />
vreća komprimovanim vazduhom. Prah izdvojen u ciklonu i vrećastom filtru će se prihvatati u<br />
odgovarajućim rezervoarima. Nakon toga vazduh će prolaziti kroz skruber, gde će se vršiti<br />
uklanjanje najsitnijih čestica praha, uklanjanje mirisa apsorpcijom i hlađenje vazduha.<br />
Stručni cilj rada<br />
Pokretni slojevi se primenjuju u mnogim industrijskim procesima u kojima je potrebno<br />
ostvariti dobar kontakt između čvrste faze i fluida, kao što su procesi sušenja, granulacije,
32 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
sagorevanja itd. Sušenje vlažnih materijala u pokretnim slojevima predstavlja ekonomičniju i<br />
efikasniju alternativu ostalim metodama sušenja u cilju dobijanja visoko kvalitetnog osušenog<br />
praškastog produkta.<br />
Eksperimentalno će se ispitivati uticaji fluido-dinamičkih i termičkih parametara na<br />
termičko sušenje rastvora i suspenzija u navedenom sistemu sa aspekta proizvodnog kapaciteta,<br />
efikasnosti iskorišćenja energije i kvaliteta suvog praškastog produkta, kao i primenljivosti za<br />
sušenje različitih vrsta vlažnih materijala na laboratorijskoj aparaturi i na uvećanom<br />
laboratorijskom (poluindustrijskom) uređaju. Dobijeni rezultati će se tretirati sa aspekta<br />
primenljivosti ispitivanog sistema u realnim uslovima eksploatacije i predstavljaće podlogu za<br />
razvoj poluindustrijskih i industrijskih sistema.<br />
Metode istraživanja<br />
Imajući u vidu navedene prednosti sušenja u pokretnom sloju inertnog materijala<br />
planirana je izgradnja poluindustrijskog uređaja za sušenje suspenzija i pasta u fluidizovanom<br />
sloju inertnih staklenih sfera, koji bi se sastojao od fluidizacione kolone izrađene od nerđajućeg<br />
čelika, sa raspodeljivačem vazduha na dnu. Fluidizaciona kolona će biti snabdevena mehaničkom<br />
mešalicom čija je uloga razbijanje eventualno stvorenih agregata inertnih čestica i materijala koji<br />
se suši, kao i dodatna homegenizacija temperaturnog polja u sloju. Ventilator će biti na kraju<br />
procesne linije, tako da će uređaj raditi pod vakuumom. Ulazni vazduh će se usisavati u električni<br />
predgrejač koji je u sprezi sa regulatorom i indikatorom temperature. Zagrejan vazduh će se<br />
cevovodom usisavati u fluidizacionu kolonu i dovesti sloj inertnih staklenih sfera u fluidizovano<br />
stanje. Suspenzija će se iz rezervoara uvoditi u fluidizovani sloj dvofluidnom mlaznicom pomoću<br />
komprimovanog vazduha, a guste paste pužnim dozerom. Iz fluidizacione kolone vazduh će se<br />
usisavati u centrifugalni separator čestica (ciklon). Čestice praha izdvojene u ciklonu odvajaće se u<br />
rezervoar. Iz ciklona vazduh će ulaziti u vrećasti filter snabdeven sopstvenim elektromagnetnim<br />
ventilima i sopstvenim programatorom koji reguliše periodično pulsno otresanje vreća<br />
komprimovanim vazduhom. Prah izdvojen u vrećastom filtru će se prihvatati u odgovarajućem<br />
rezervoaru. Nakon toga vazduh će prolaziti kroz skruber sa pakovanim slojem krupnih šupljih<br />
cilindara, gde je u istostrujnom kontaktu sa vodom za pranje koja se raspršuje na sloj. Namena<br />
skrubera je uklanjanje najsitnijih čestica praha, uklanjanje mirisa apsorpcijom i hlađenje vazduha.<br />
Protoci fluida registrovaće se odgovarajućim meračima protoka. Meriće se profil pritiska<br />
i temperature na karakterističnim pozicijama. Sva merenja temperature obaviće se standardnim<br />
metodama uz automatsko prikupljanje i obradu podataka na računaru. Eksperimentalna ispitivanja<br />
će se izvoditi u cilju određivanja optimalnih parametara rada sistema.<br />
Podaci o kandidatu<br />
Slaviša Pavlović rođen je 27. 11.1970. god. u Kruševcu. Diplomirao je 1995. godine na<br />
Tehnološkom <strong>fakultet</strong>u u Leskovcu, na Odseku za organsku hemijsku tehnologiju i polimerno<br />
inženjerstvo. U periodu od 1977.-1978. bio je profesor u Srednjoj hemijskoj školi u Kruševcu. Od<br />
1998.-2006. radio je u Hemijskoj industriji “Župa” u Kruševcu kao viši stručni saradnik u Sektori<br />
za istraživanje i razvoj. U periodu od 2006.-do aprila 2008. bio je zaposlen u „Albus”-Novi Sad,<br />
na kao vodeći istraživač u Sektoru za istraživanje i razvoj, a sada je zaposlen u Beohemiji-Inhem u<br />
Zrenjaninu, u Sektoru za upravljanje projektima. U dosadašnjem stručnom radu radio je na<br />
problemima prečišćavanja otpadnih voda, sušenja suspenzija i pasta, razvoju i formulaciji<br />
pesticida, deterdženata i sapuna. U periodu od 2003. do 2009. položio je sve ispite na<br />
poslediplomskim studijama na Tehnološko-metalurškom <strong>fakultet</strong>u, na Odseku za hemijsko<br />
inženjerstvo.
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 33<br />
Zaključak<br />
Na osnovu svega izloženog Komisija smatra da je tema specijalističkog rada "Sušenje<br />
rastvora i suspenzija u fluidizovanom sloju inertnih čestica", koju je predložio kandidat Slaviša<br />
Pavlović, dipl.inž.tehnol. stručno zasnovana, pa predlaže Nastavno-naučnom veću Tehnološkometalurškog<br />
<strong>fakultet</strong>a da je prihvati. Komisija predlaže da Nastavno-naučno veće za mentora<br />
imenuje Dr Željka Grbavčića, red. prof. Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>.<br />
U <strong>Beogradu</strong>, 19.4.2010. godine<br />
Članovi Komisije:<br />
1. Dr Željko Grbavčić, red. prof. TMF<br />
2. Dr Srđan Pejanović, van. prof. TMF<br />
3. Dr Zorana Arsenijević, naučni saradnik<br />
IHTM, Beograd
34 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 35<br />
NASTAVNO-NAUČNOM VEĆU<br />
TEHNOLOŠKO-METALURŠKOG FAKULTETA<br />
UNIVERZITETA U BEOGRADU<br />
Odlukom Nastavno naučnog veća Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a na sednici održanoj<br />
17.12.2009. godine, određeni smo za članove komisije za ocenu naučne zasnovanosti teme<br />
magistarske teze pod naslovom “Kinetika reakcije dobijanja derivata 1,4-dihidropiridina” koju<br />
je predložio kandidat Jovica V. Urošević, dipl. hemičar.<br />
Komisija je pregledala prijavu i predlog teme i o njenoj naučnoj zasnovanosti podnosi sledeći<br />
IZVEŠTAJ<br />
1. Naučna oblast rada<br />
Tema magistarske teze pripada naučnoj oblasti hemija i hemijska tehnologija za koju je matičan<br />
Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong>, <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>.<br />
2. Predmet rada<br />
Predmet rada je ispitivanje kinetike rekcije dobijanja derivata 1,4-dihidropiridina,<br />
značajnih farmakoloških jedinjenja, kao i određivanje mehanizma navedene reakcije.<br />
Poznato je da se 1,4-dihdiropiridini dobijaju klasičnom Hančovom reakcijom kondezacije<br />
β-ketoestara, aromatičnih aldehida i amonijaka. Postoje i mnogobrojne modifikacije klasične<br />
Hančove reakcije. Jedna od njih je i reakcija između enamina i ariliden acetsirćetnog estra čije će<br />
kinetika biti ispitana u vom radu. Iako u literaturi ne postoje podaci o kinetici reakcije dobijanja<br />
1,4-dihidropiridina jedna od pretpostavki je da je reakcija enamina i ariliden acetsirćetnog estra<br />
korak koji određuje ukupnu brzinu reakcije.<br />
Za kinetička ispitivanja koristiće se enamin (etil estar β-amino krotonske<br />
kiseline/CH 3 (NH 2 )C=CHCOOC 2 H 5 ) i supstituisani ariliden derivati acetsirćetnog estra (X-<br />
C 6 H 4 CH=C(COCH 3 )COOH) sa suspstituentima (X = H; m-NO 2 ; p-NO 2 ; p-Cl; m-OCH 3 i p-<br />
OCH 3 ). Korišćenjem UV spektrofotometrijske metode biće izračunate vrednosti konstante brzine<br />
reakcije. Primenom Hametove i proširene Hametove jednačine, kontante brzina reakcije biće<br />
korelisane sa konstantama supstituenata (σ) koje odražavaju elektronske efekte supstituenata u<br />
arilidenskom delu molekula. Na osnovu znaka i veličine reakcione konstante (ρ) diskutovaće se<br />
mehanizam navedene reakcije.<br />
3. Naučni cilj ispitivanja<br />
Naučni ciljevi teze su:<br />
- Određivanje mehanizma Hančove sinteze na osnovu kinetičkih ispitivanja<br />
reakcije enamina i ariliden acetsirćetnog estra<br />
- Analiza reaktivnosti reaktanata u sintezi derivata 1,4-dihidropiridina na osnovu<br />
određenog mehanizma<br />
- Optimizacija sinteze derivata 1,4-dihidrpiridina<br />
4. Metode istraživanja<br />
U eksperimetalnom delu rada biće izvršena sinteza polaznih reaktanata (enamina i<br />
supstituisanih derivata ariliden acetsirćetnih estara) i krajnjih proizvoda (derivata 1,4-<br />
dihidropiridina) koji su obuhvaćeni ovim istraživanjima. Struktura dobijenih jedinjenja<br />
biće okarakterisana FTIR, NMR i UV-spektroskopijom.<br />
Za kinetička ispitivanja će se koristiti UV-spektroskopska metoda na radnoj talasnoj<br />
dužini λ. Sve korelacije biće urađene korišćenjem primenom metode najmanjih kvadrata<br />
korišćenjem OriginPro 6.1 programskog paketa.
36 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
5. Biografski podaci o kandidatu<br />
Urošević B, Jovica je rođen 09.01.1950 godine u Leskovcu. Osnovnu i srednju školu<br />
završio je u Leskovcu, a 1975 godine diplomirao je na Prirodno-matematičkom <strong>fakultet</strong>u<br />
(hemijskoj grupi), <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>. Od 1976 godine radi u Hemijskoj školi u<br />
Leskovcu. Poslediplomske studije upisao je 1985 godine na Katedri za organsku hemiju,<br />
Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a, i sve ispite predviđene programom položio je krajem<br />
2009 godine.<br />
6. Zaključak<br />
Na osnovu pregleda teme magistarske teze, kao i na osnovu iznetih podataka, Komisija<br />
smatra da tema magistarskog rada kandidata Jovice Uroševića, dipl. hemičara pod<br />
naslovom:<br />
“Kinetika reakcije dobijanja derivata 1,4-dihidropiridina” naučno zasnovana i<br />
predlaže Nastavno-naučnom veću Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a, <strong>Univerzitet</strong>a u<br />
<strong>Beogradu</strong>, da prihvati izradu ove teze.<br />
Članovi Komisije:<br />
1. Dr Bratislav Jovanović, red. prof. TMF-a<br />
2. Dr Vlada Veljković, red. prof. TF Leskovac<br />
3. Dr Saša Drmanić, docent TMF-a
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 37<br />
NASTAVNO-NASTAVNOM VEĆU<br />
TEHNOLOŠKO-METALURŠKOG FAKULTETA<br />
UNIVERZITETA U BEOGRADU<br />
Na sednici Naučno-nastavnog veća Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a <strong>Univerzitet</strong>a u<br />
<strong>Beogradu</strong> održanoj 25.03.2010. godine imenovani smo za članove Komisije za ocenu naučne<br />
zasnovanosti teme magistarske teze pod naslovom: „Razvoj modela za predviđanje indikatora<br />
životne sredine i održivog razvoja primenom neuronskih mreža“ koju je predložila kandidat<br />
Darinka M. Radojević, diplomirani inženjer tehnologije.<br />
O predloženoj temi i njenoj naučnoj zasnovanosti Komisija prilaže sledeći<br />
IZVEŠTAJ<br />
1. Naučna oblast<br />
Navedeni magistarski rad po svojoj tematici pripada užoj naučnoj oblasti Inženjerstvo<br />
zaštite životne sredine za koju je matičan Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong>, <strong>Univerzitet</strong>a u<br />
<strong>Beogradu</strong>.<br />
2. Predmet rada<br />
Prema definiciji Bruntlandove komisije (1987.), održivi razvoj je definisan kao razvoj<br />
kojim se ispunjavaju potrebe sadašnjih generacija, bez uskraćivanja mogućnosti budućim<br />
generacijama da zadovolje svoje potrebe. Prema smernicama UN nacionalna strategija održivog<br />
razvoja obuhvata integraciju prirodnih, društvenih i ciljeva zaštite životne sredine, uz određivanje<br />
prioriteta, razvijanje kapaciteta i oslanjanje na postojeće znanje i procese, kao i trajno praćenje i<br />
vrednovanje.<br />
Do danas je većina zemalja donela nacionalne strategije koje uvažavaju specifičnosti<br />
svake zemlje i odgovaraju zahtevima razvijenosti i konkretnim odnosima u određenoj zemlji.<br />
Stoga se strategije održivog razvoja razlikuju po brojnim značajnim karakteristikama: ciljevima,<br />
prioritetima, razrađenosti ciljeva i instrumenata, stepenu integrisanosti društvenih, privrednih i<br />
ciljeva zaštite životne sredine, itd. Republika Srbija je usvojila Nacionalnu strategiju održivog<br />
razvoja u maju 2008. godine.<br />
Veliki broj parametara u oblasti održivog razvoja vezan je za kvalitet životne sredine i<br />
faktore koji utiču na njeno zagađivanje. U većini zemalja Evropske unije se kontinualno prati<br />
emisija zagađujućih materija, tako da se mogu pratiti efekti primene strategije održivog razvoja,<br />
preko odgovarajućih indikatora. U Republici Srbiji ne postoje kompletne baze podataka svih<br />
potrebnih indikatora, tako da nije moguće analitičkim putem sagledati efekte usvojene Strategije<br />
održivog razvoja.<br />
Predmet ovog rada biće primena neuronskih mreža za modelovanje parametara održivog<br />
razvoja vezanih za kvalitet životne sredine. Neuronske mreže predstavljaju relativno novu metodu<br />
modelovanja, koja simulira način na koji ljudski mozak rešava probleme. Kao što ljudi primenjuju<br />
znanje stečeno iz prethodnih iskustava na nove probleme i situacije, neuronske mreže koriste<br />
prethodno rešene probleme za izgradnju sistema neurona koji formiraju nove odluke, klasifikacije i<br />
predviđanja. Neuronske mreže uočavaju zakonitosti u skupovima podataka koji su im na<br />
raspolaganju u procesu obučavanja i razvijaju sposobnost da odlučuju, klasifikuju i predviđaju. S<br />
obzirom da se svi ovi procesi simuliraju na računaru, neuronske mreže su postale primenljive<br />
razvojem algoritama za obučavanje, softverskog inženjerstva i računarskih resursa. Neuronske<br />
mreže mogu uspešno da funkcionišu u slučaju kompleksnih, nelinearnih problema i sa relativno<br />
ograničenim i nepotpunim ulaznim podacima, što ih čini posebno pogodnim za modelovanje u<br />
ovoj problematici.
38 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
U okviru ovog rada, primenom neuronskih mreža, biće određeni sledeći indikatori<br />
održivog razvoja: ukupna emisija gasova „staklene bašte“, ukupna emisija kiselih oksida, ukupna<br />
emisija suspendovanih čestica i količina generisanog komunalnog otpada. Modelovanje će biti<br />
zasnovano na podacima o kvalitetu životne sredine zemalja Evropske unije, kao i odgovarajućim<br />
ekonomskim i socijalnim parametrima.<br />
3. Naučni cilj predložene teme<br />
Naučni cilj predložene teze je razvoj modela indikatora održivog razvoja zasnovanog na<br />
neuronskim mrežama. Ovaj model bi zatim bio primenjen za određivanje odgovarajućih indikatori<br />
životne sredine u okviru održivog razvoja u Republici Srbiji, kao i predviđanje njihovih promena,<br />
u skladu sa promenama ekonomskih i socijalnih indikatora.<br />
4. Metode istraživanja<br />
U okviru ovog magistarskog rada biće izvršeno modelovanje velikog broja sakupljenih<br />
podataka, primenom neuronskih mreža. Optimizacijom međusobnih veza između pojedinih<br />
parametara i treniranjem mreže biće određeni parametri modela. Provera modela biće izvršena na<br />
osnovu slaganja sa indikatorima životne sredine u okviru održivog razvoja, za zemlje Evropske<br />
unije i zemlje u razvoju, slične Republici Srbiji.<br />
5. Podaci o kandidatu<br />
Darinka M. Radojević, diplomirani inženjer tenologije je rođena 12.11.1964. godine u<br />
Arilju, gde je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je 1988. godine na Katedri za tekstilno<br />
inženjerstvo, Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong> sa prosečnom ocenom<br />
8,33 i ocenom na diplomskom radu 10. Poslediplomske studije na Tehnološko-metalurškom<br />
<strong>fakultet</strong>u, smer Zaštita životne sredine, je upisala školske 2005/2006. godine i položila sve ispite<br />
predviđene nastavnim planom, sa prosečnom ocenom 10.<br />
U periodu od 1988. godine do aprila 2006. godine radila je u fabrici "Froteks" u Arilju<br />
kao tehnolog, a zatim u Tehničkoj školi u Ivanjici kao profesor stručnih predmeta tekstilnog<br />
smera. Od aprila 2006. godine do jula 2007. godine bila je zaposlena kao istraživač- pripravnik na<br />
Katedri za tekstilno inženjerstvo Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>, na projektu<br />
EMCO: Reduction of environmental risks, posed by Emerging Contaminants, through advanced<br />
tretment of municipal and industrial wastes (INCO CT 2004-509188). Od jula 2007. godine radi<br />
kao rukovodilac Grupe za održivi razvoj u Kabinetu potpredsednika Vlade Republike Srbije za<br />
evropske integracije. Sekretar je nacionalnog Saveta za održivi razvoj i član Vladine radne grupe<br />
za pripremu pregovaračke platforme Republike Srbije u okviru Okvirne konvencije UN o promeni<br />
klime. Ima položen stručni ispit za projektanta. Do sada ima objavljenih četrnaest radova. Služi se<br />
engleskim jezikom.<br />
6. Zaključak<br />
Komisija smatra da predložena tema magistarskog rada „Razvoj modela za predviđanje<br />
indikatora životne sredine i održivog razvoja primenom neuronskih mreža“ kandidata<br />
Darinke M. Radojević, ima određeni predmet rada, jasno definisan naučni cilj i metode<br />
istraživanja i na osnovu toga ispunjava sve zahteve za izradu magistarske teze. Komisija predlaže<br />
Naučno-nastavnom veću Tehnološko-metlurškog <strong>fakultet</strong>a da odobri izradu ovog magistarskog<br />
rada.<br />
Beograd, 08.04.2010.<br />
ČLANOVI KOMISIJE<br />
1. Dr Mirjana Ristić, vanredni profesor TMF<br />
2. Dr Petar Đukić, redovni profesor TMF<br />
3. Dr Aleksandra Perić-Grujić, vanredni profesor TMF<br />
4. Dr Viktor Pocajt, docent TMF<br />
5. Dr Antonije Onjia, naučni savetnik INN Vinča, Beograd
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 39<br />
NASTAVNO-NAUČNOM VEĆU<br />
TEHNOLOŠKO-METALURŠKOG FAKULTETA<br />
UNIVERZITETA U BEOGRADU<br />
Na sednici NN veća TMF od 25.03.2010. godine imenovani smo za članove Komisije za ocenu<br />
naučne zasnovanosti teme pod nazivom “Uticaj tehnoloških parametara na sadržaj cinka u<br />
biomasi kvasca Saccharomyces cerevisiae” koju je predložila Jasna Manić dipl. ing. za svoj<br />
magistarski rad. Na osnovu uvida u materijal koji je dostavila kandidatkinja, podnosimo sledeći<br />
IZVEŠTAJ<br />
1. Naučna oblast<br />
Predložena tema pripada naučnoj oblasti Biohemijsko inženjerstvo i biotehnologije za koju je<br />
matičan Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong> u <strong>Beogradu</strong>.<br />
2. Predmet rada<br />
Predmet rada ove teze je ispitivanje uticaja tehnoloških faktora tokom proizvodnje suplementa na<br />
bazi kvasca na sadržaj cinka u njegovoj biomasi .<br />
Obimna saznanja o uticaju hrane i njenih pojedinih sastojaka na životne funkcije čoveka,<br />
usmeravaju proizvođače ka nalaženju novih postupaka proizvodnje i novih proizvoda kojima bi se<br />
zadovoljile specifične potrebe različitih kategorija potrošača. Ovi proizvodi, treba da pored<br />
ispunjenja nutritivnih i energetskih potreba organizma, poboljšaju njegov opšti zdravstveni status<br />
delujući protektivno, profilaktički i lekovito. Imajući u vidu da je od svih mikronutrijenata<br />
najizraženiji deficit gvožđa i cinka u prosečnoj ljudskoj ishrani, i da su organski vezani minerali<br />
najbolji način njihovog korišćenja, jasan je interes za ispitivanjem mogućnosti obogaćivanja<br />
biomase kvasca mikronutrijentima. Ovakvi proizvodi se mogu koristiti kao komponenta<br />
funkcionalne hrane, ali i kao aktivni farmaceutski ingredijent u dijetetskom suplementima.<br />
Prednosti biosuplemenata, koji se najčešće baziraju na obogaćenoj biomasi kvasca, u odnosu na<br />
klasične, se ogleda u sledećem: mineralni suplementi su uglavnom u obliku tableta ili kapsula koje<br />
sadrže neorganska mineralna jedinjenja ili sintetički organski kompleks. Minerali u tim<br />
preparatima su dokazano manje biološki dostupni, slabije se resorbuju iz intestinalnog trakta a<br />
preparati imaju niz neželjenih dejstava.<br />
Poznati potencijalni bioligandi su biomasa pivskog i pekarskog kvasca (sojevi Saccharomyces<br />
cerevisiae), njihovi autolizati i ekstrakti, makrokapsule nepatogenih bakterija (rod Bacillus), i<br />
mlečno- kiselinske bakterije.<br />
Prednost upotrebe biomase pivskog kvasca kao proizvodnog mikroorganizma je u činjenici da<br />
poseduje GRAS status, prirodni je izvor proteina, vitamina B kompleksa, minerala i kompleksnih<br />
ugljenih hidrata.<br />
Pod određenim uslovima kultivacije, kvasci su sposobni da akumuliraju veće koncentracije<br />
minerala u bioaktivnoj formi nego što im je potrebno za rast. Iz tih razloga kvasci se mogu<br />
iskoristiti kao novi izvori esencijalnih minerala u humanoj i animalnoj ishrani.<br />
Ćelije kvasca su razvile nekoliko strategija za transport i lokalizaciju jona metala u toku svog<br />
rasta i dodatne strategije za neutralizaciju potencijalno citotoksičnih metala, a koje zavise pretežno<br />
od uslova kultivacije.<br />
Cink je esencijalan mineral za metabolizam kvasca. Neophodan je kao kofaktor i strukturna<br />
komponenta blizu 300 enzima uključujući alkohol dehidrogenazu. Proteini koji sadrže cink su<br />
odgovorni za regulaciju ekspresije gena i zaštitu DNA od oksidativnih reakcija indukovanih<br />
slobodnim radikalima. Cink takođe utiče na propustljivost membrane formiranjem veza između<br />
susednih molekula lipida. Ustanovljeno je i da cink utiče na funkcionisanje endoplazmatičnog
40 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
retikuluma i Goldžijevog aparata. Ćelijske potrebe za cinkom su procenjene na 0,12g/kg suve<br />
mase, zavisno od vrste kvasca i uslova rasta. Pri normalnoj ishrani, cink sve više postaje<br />
deficitaran elemenat, koji je potrebno dodavati putem suplemnata.<br />
3. Naučni cilj rada<br />
Osnovni cilj ove magistarske teze je ispitati kako parametri biotehnološkog procesa kultivacije<br />
utiču na dinamiku rasta, prinos i sadržaj cinka u bioamsi pivskog kvasca. Proces će se odvijati na<br />
laboratorijskom i poluindustrijskom nivou. ( stepen uvećanja 140 puta).<br />
Pratiće se uticaj koncentracije (0,6 do 1%) i režima doziranja cinka u zavisnosti od faze rasta,<br />
stepena aeracije i mešanja (10% do 40% zasićenja vazduhom) i pH vrednosti ( 4,5-5,6). Cilj je da<br />
se dobije stabilan proizvod sa optimalnom koncentracijom bioraspoloživog cinka, čija je<br />
proizvodnja ekonomski opravdana.<br />
4. Metode istraživanja<br />
U radu će se kao proizvodni mikroorganizam koristi sveža kultura pivskog kvasca donjeg vrenja<br />
S.cerevisiae iz redovne proizvodnje piva u BIP-a .Kao izvor jona cinka koristiće se neorganska so<br />
cink-sulfat-heptahidrat (ZnSO 4 x7H 2 O, p.a.). Kao podloga za fermentaciju koristiće se<br />
polusintetska podloga obogaćena kukuruznim ekstraktom (CSL) , standardizovanog sastava.<br />
Određivaće se aeracioni kapacitet, odnosno brzina prenosa mase kiseonika indirektnom<br />
(sulfitnom) metodom u cilju definisanja primenjenog režima aeracije i mešanja.<br />
Pratiće se :<br />
• broj vijabilnih ćelija,<br />
• suvi ostatak biomase,<br />
• vlažna biomasa ,<br />
• sadržaj rezidualnih šećera , HPLC metoda<br />
• sadržaj etanola ,HPLC metoda<br />
• sadržaj ukupnog cinka u suvoj biomasi , metoda AAS (atomsko-apsorpciona<br />
spektroskopija)<br />
• iskorišćenje cinka,<br />
• in-line parametri : stepen zasićenja /D.O./ ( kiseonični senzor ), pH, protok<br />
vazduha,brzina mešanja, temperatura<br />
5. Aktuelnost problematike u svetu<br />
Nakon pregleda velikog broja radova i patenata iz ove oblasti, može se zaključiti da se radi o<br />
izuzetno aktuelnoj problematici. Istraživanja u oblasti biotehnologije u velikoj meri su usmerena<br />
ka dobijanju biotehnoloških proizvoda sa vezanim mineralima, koji se koriste kao dijetetetski<br />
suplementi i dodaci hrani. Uglavnom se ispituje toksičnost pojedinih minerala u odnosu na<br />
različite mikroorganizme i uticaj koncentracije jona na stepen obogaćivanja biomase. Nije manja<br />
ni aktuelnost istraživanja načina vezivanja metala (sorbenta) na biosorbent (otpadna biomasa<br />
mikroorganizama) u cilju zaštite životne sredine (bioremedacije teških metala iz otpadnih voda).<br />
Postoji nekoliko vodećih svetskih biotehnoloških kompanija (Lallemand-Rossel, Altech i dr.) koje<br />
proizvode biotehnološke proizvode istog porekla (biomasa pivskog kvasca sa cinkom) i plasiraju<br />
ih kao ingredijente za različitu primenu.<br />
6. Očekivani rezultati<br />
Očekuje se da će navedena istraživanja dati značajan naučni doprinos u sagledavanju mogućnosti<br />
optimizacije biotehnološkog procesa dobijanja biomase kvasca obogaćenog cinkom. Takođe će<br />
se definisati svi potrebni parametri ovog procesa i utvrditi uticaj svakog od njih na prinos i kvalitet<br />
finalnog proizvoda.
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 41<br />
B. Biografski podaci o kandidatu<br />
Jasna Manić, diplomirani inženjer tehnologije, profil: Hemijsko i Biohemijsko inženjerstvo,<br />
rođena je 23. oktobra 1968. godine u Zemunu. Osnovnu školu i I Zemunsku gimnaziju završila je<br />
u <strong>Beogradu</strong>. 1987. godine upisala je studije na Tehnološko-metalurškom <strong>fakultet</strong>u u <strong>Beogradu</strong> i<br />
diplomirala 28.12.1992. godine kao prva u generaciji na Katedri za biohemijsko inženjerstvo i<br />
biotehnologiju sa ocenom na diplomskom radu 10 (deset) i prosečnom ocenom u toku studija 8.81.<br />
U toku studija nagrađivana je diplomom Fondaacije “Panta S.Tutundžić” za školsku: 90/91, 91/92<br />
godinu.<br />
Po završetku osnovnih studija 1993. godine, upisala je magistarske studije na Tehnološkometalurškom<br />
<strong>fakultet</strong>u u <strong>Beogradu</strong>, odsek Biotehnologija i biohemijsko inženjerstvo. U toku 1993-<br />
1995 godine je položila sve ispite predviđene planom i programom studija TMF-a sa prosečnom<br />
ocenom 9.75 .Od 1993 godine je zaposlena u farmaceutskoj kompaniji Galenika a.d. Od 2006<br />
godine do danas na radnom mestu rukovodilac Biotehnološkog i hemijskog polupogona u okviru<br />
Instituta za istraživanje i razvoj.<br />
2008 godine je položila državni/stručni ispit (br. 881/T), a iste godine je stekla i stručno zvanje:<br />
Odgovorni projektant tehnoloških procesa (Licenca br.371).<br />
Učestvuje kao saradnik –istraživač na Inovacionom projektu: Razvoj probiotičkog preparata na<br />
bazi bakterija mlečne kiseline humanog porekla, sufinansiran MNTRS (Eb.451-01-00065/2008-<br />
01/28)<br />
C. Objavljeni naučni radovi i saopštenja<br />
Naučni radovi objavljeni u časopisima međunarodnog značaja (M23)<br />
1. Lj.Gligić, N.Vujović. B.Stevović, J.Manić (2003)<br />
Optimal conditions for accumulations of bioavailable iron in Saccharomyces cerevisiae cells<br />
Bolletino Chimico Farmaceutco, Italia, vol 142 . 8 , October 2003, 330-332<br />
Naučni rad saopšten na skupu međunarodnog značaja, štampan u celini (M33)<br />
1. Lj.Gligić, J.Manić, V.Vranić, Lj.Gašparević, B. Veličković (2004)<br />
Efficiency of Saccharomyces cetrevisiae cells in mineral uptake<br />
III Međunarodna eko-konferencija, Proceedings II, pp.187-191, Sept 2004, Novi Sad<br />
Naučni rad saopšten na skupu međunarodnog značaja, štampan u izvodu (M34)<br />
1. Lj.Gligić. J.Manić, G.Zavišić, S.Šeatović, V.Vranić, Lj.Gašparević. Lj.Trkulja,Ž.Radulović<br />
(2005) Enhancement of proteolytic enzymes production in batch cultivation of Bacillus subtilis:<br />
Optimization of oxygen transfer condition<br />
1 st South East European Congress of Chemical Engineering, , Belgrade SCG, Book Abstract<br />
pp.190. ISBN : 86-905111-0-5: COBISS.SR-ID 125255436<br />
2. M.Vico-Stevanović, D.Nikolić, Lj.Gligić., J.Manić V.Vranić, Lj.Gašparević, D.Popadić (2005)<br />
The study of fermentation process on binding capacity of yeast biomass with microelements 1 st<br />
South East European Congress of Chemical Engineering, September, Belgrade SCG, Book<br />
Abstract pp.193. ISBN : 86-905111-0-5: COBISS.SR-ID 125255436<br />
3. Lj.Gligić., V.Vranić, Lj.Gašparević. Lj.Trkulja, J.Novaković, J.Manić , D.Popadić, Z.Stokić<br />
(2006) Bioraspoloživost gvožđa iz pivskog kvasca obogaćenog gvožđem: in vitro ispitivanja<br />
Arh.Farm. 56(4): 488-489, IV kongres farmaceuta Srbije sa međunarodnim učešćem 28.11-<br />
02.12.2006, YU ISSN: 004-1963 UDK 615: COBISS.SR
42 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
4. M.Vico-Stevanović, T.Korać, Lj.Gligić., J.Manić V.Vranić (2007), Own technological<br />
development of a yeast-based dietary product, International conference,<br />
INNOVATIONS&HEALTH AND SAFE HUMAN ENVIROMENT,29-30 Nov , SANU, Belgrade,<br />
BAI2007F005, section F, COBISS.SR-ID 145105420 ISBN: 978-86-910813-0-0<br />
6. Zaključak:<br />
Na osnovu izloženog Komisija smatra da je tema pod nazivom “Uticaj tehnoloških parametara na<br />
sadržaj cinka u biomasi kvasca Saccharomyces cerevisiae” koju je predložila Jasna Manić dipl.<br />
ing. naučno zasnovana i predlaže Veću da joj odobri izradu magistarskog rada.<br />
Beograd, 12.04.2010.<br />
ČLANOVI KOMISIJE<br />
1. Dr Slavica Šiler Marinković, red. prof.<br />
2. Dr Suzana Dimitrijević, docent<br />
3. Dr Slavica Ristić, naučni saradnik Galenika d.o.o.
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 43<br />
NAUČNO-NASTAVNOM VEĆU<br />
TEHNOLOŠKO-METALURŠKOG FAKULTETA<br />
UNIVERZITETA U BEOGRADU<br />
Na sednici Naučno-nastavnog veća Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a u <strong>Beogradu</strong> od 28.1.2010.<br />
godine, određeni smo za članove komisije za ocenu naučne zasnovanosti magistarske teze, pod<br />
nazivom:<br />
TEHNOLOGIJA ANALIZE PROCESA PROIZVODNJE ČVRSTIH FARMACEUTSKIH<br />
OBLIKA ZASNOVANA NA PRIMENI NIR SPEKTROSKOPIJE<br />
koju je predložila Marić Ljiljana, diplomirani inženjer tehnologije.<br />
Komisija je pregledala prijavu teme magistarskog rada i Naučno-nastavnom veću podnosi sledeći<br />
IZVEŠTAJ<br />
1. Predmet rada<br />
Tehnologija analize procesa (PAT; engl. Process Analytical Technology) podrazumeva<br />
praćenje procesa u realnom vremenu u cilju dobijanja proizvoda definisanih fizičko-hemijskih<br />
osobina. U radu će biti razmatrana primena spektroskopije bliske infracrvene oblasti, NIR<br />
spektroskopije, kao brze i nedestruktivne tehnike, za praćenje procesa proizvodnje čvrstih<br />
farmaceutskih oblika. Klasične analitičke tehnike HPLC, gasna hromatografija, kapilarna<br />
elektroforeza, NMR spektroskopija, kolorimetrija, UV spektrofotometrija i slično, zavise najviše<br />
od pripreme uzorka koja kod NIR spektroskopije ne postoji ili je svedena na minimum. NIR<br />
spektroskopija kombinovana sa hemometrijskim programima ima veliki potencijal za određivanje<br />
kako fizičkih tako i hemijskih karakteristika čvrstih farmaceutskih oblika. Za ispitivanja će biti<br />
korišćene tablete sa trenutnim oslobađanjem model supstance, metformin-hidrohlorida, zastupljena<br />
u dozi od 500 mg.<br />
2. Naučni cilj predložene teme<br />
Naučni ciljevi predložene teme su:<br />
• Eksperimentalno ispitivanje određenih fizičko-hemijskih karakteristika čvrstih<br />
farmaceutskih oblika model supstance metformin-hidrohlorida i kreiranje<br />
hemometrijskog modela<br />
• Razvoj hemometrijskih modela za praćenje uticaja procesnih parametara pojedinih faza<br />
izrade tableta sa trenutnim oslobađanjem na sadržaj metformin-hidrohlorida, korišćenjem<br />
multivarijantnog modelovanja, to jest statističke obrade NIR-spektara uz pomoć TQanalyst<br />
softvera<br />
• Odabir najboljeg hemometrijskog modela za pojedinačne faze proizvodnje čvrstih<br />
farmaceutskih oblika na osnovu korelacija sa vrednostima dobijenim referentnim<br />
tehnikama.<br />
Predložena istraživanja po različitim fazama izrade tableta: mešanje, izrada mase za tabletiranje,<br />
tabletiranje i filmovanje će doprineti savremenijem razvoju i ispitivanju procesa proizvodnje<br />
čvrstih farmaceutskih oblika.<br />
3. Metode izrade<br />
U prvoj fazi biće ispitan uticaj vremena mešanja na sadržaj model supstance u mešavini<br />
praškova. Sadržaj aktivne supstance biće određen NIR spektroskopijom, posle kalibracije<br />
sprovedene sa standardima određenih koncentracija. Istovremeno će uzorci biti ispitani pomoću
44 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
validirane HPLC metode. Dobijeni rezultati biće korelisani sa ciljem da se utvrdi mogućnost<br />
primene NIR metode za praćenje dužine procesa mešanja.<br />
Izrada mase za tabletiranje predstavlja važan deo procesa proizvodnje tableta. Planirano je<br />
da se u ovoj fazi sprovede određivanje sadržaja metformin hidrohlorida u zavisnosti od dužine<br />
mešanja u kontejnerskoj mešalici, a zatim korelacija rezultata dobijenih NIR spektroskopijom i<br />
validiranom HPLC metodom.<br />
U fazi tabletiranja planirano je određivanje sadržaja aktivne supstance u tabletama,<br />
primenom NIR spektroskopije i validirane HPLC metode. Primenom NIR metode biće određena<br />
čvrstina tableta dobijenih primenom sila kompresije različitog intenziteta. Navedeni parametar<br />
biće istovremeno određen i pomoću uređaja za merenje čvrstine tableta, sa ciljem da se uspostavi<br />
korelacija sa rezultatima dobijenim NIR metodom.<br />
Na kraju će se kreirati NIR metoda za određivanje sadržaja metformin-hidrohlorida u<br />
filmovanim tabletama i najbolji model će biti odabran na osnovu korelacije sa rezultatima<br />
dobijenim validiranom HPLC metodom.<br />
Za multivarijantno modelovanje, to jest statističku obradu spektara, biće korišćen TQ<br />
Analyst program sa metodom najmanjih parcijalnih kvadrata (PLS-Partial Least Squares). PLS je<br />
metoda regresije koja koristi algoritam najmanjih kvadrata. Cilj PLS regresije jeste da uspostavi<br />
linearnu vezu između dve matrice, spektralnih podataka X i referentnih vrednosti Y. Ova metoda<br />
modeluje i X i Y u nameri da se razume koje bi varijable u X matrici najbolje opisale Y matricu.<br />
4. Naučna oblast<br />
Naučna oblast kojoj pripada ova tema jeste analitička hemija i farmaceutsko inženjerstvo<br />
za koje je matičan Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong> <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>.<br />
5. Podaci o kandidatu<br />
Kandidatkinja Ljiljana Marić, diplomirani inženjer biohemijskog inženjerstva i<br />
biotehnolohije je rođena 03.04.1975. godine u Loznici, gde je završila onovnu školu i gimnaziju.<br />
Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong> završila 1999. godine sa prosečnom ocenom 8,55 i 2002. godine<br />
upisala magistarske studije na istom <strong>fakultet</strong>u iz oblasti Organske hemijske tehnologije.<br />
Od 1998. do 2001. radila u firmi Sunrise d.o.o. iz Beograda na pozicijama: koordinator<br />
proizvodnje, zatim koordinator nabavke i koordinator prodaje. Potom od 2001. do 2002. u<br />
Centroproizvodu a.d., Beograd kao hemičar-analitičar na kontroli sirovina i gotovih prizvoda. Od<br />
2002. zaposlena u Galenici a.d. na sledećim radnim mestima: od 2002. do 2007. na poziciji<br />
patentnog inženjera, a potom prelazi na Institut za istraživanje i razvoj u Laboratoriju za razvojnu<br />
analitiku gde i danas radi.<br />
6. Zaključak<br />
Na osnovu iznetog predmeta i cilja rada, kao i predloženih metoda istraživanja, Komisija smatra<br />
da je tema magistarskog rada pod naslovom:“Tehnologija analize procesa proizvodnje čvrstih<br />
farmaceutskih oblika zasnovana na primeni NIR spektroskopije”, čiji je kandidat Ljiljana Marić,<br />
naučno zasnovana pa predlaže Naučno-nastavnom veću Tehnološko-metalrškog <strong>fakultet</strong>a da je<br />
prihvati.<br />
U <strong>Beogradu</strong> 15.04.2010.<br />
Članovi komisije<br />
1. Dr Slobodan Petrović, red. prof. TMF<br />
2. Dr Irena Homšek, naučni saradnik<br />
3. Dr Aleksandar Nikolić, red. prof. PMF Novi Sad<br />
4. Dr Dušan Antonović, red. prof TMF
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 45<br />
NAUČNO-NASTAVNOM VEĆU<br />
TEHNOLOŠKO-METALURŠKOG FAKULTETA<br />
UNIVERZITETA U BEOGRADU<br />
Na 7. redovnoj sednici Nastavno-naučnog veća Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a održanoj<br />
25.3.2010. godine, imenovani smo za članove komisije za ocenu naučne zasnovanosti teme<br />
doktorske disertacije kandidata Jelene D. Smiljanić, dipl.inž.<br />
Eksperimentalno određivanje i modelovanje volumetrijskih svojstava, indeksa refrakcije i<br />
viskoznosti smeša estara, alkohola, aromata i ketona<br />
Posle pregleda i analize dostavljenog materijala komisija podnosi sledeći<br />
A. OBRAZLOŽENJE TEME<br />
IZVEŠTAJ<br />
1. Naučna oblast<br />
Naučna oblast kojoj predložena tema pripada je Hemija i Hemijska tehnologija (Uža oblast Hemijsko<br />
inženjerstvo) za koju je matična ustanova Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong> <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>.<br />
2. Predmet rada<br />
Poznavanje transportnih i dopunskih termodinamičkih svojstava smeša neelektrolita je od<br />
višestrukog značaja. S jedne strane, analizom ovih veličina se bolje spoznaje struktura, fizičke i<br />
hemijske osobine složenih višekomponentnih smeša, dok s druge strane, uvođenjem ovih veličina<br />
u termodinamičke modele moguće je predvideti i pratiti ponašanje termodinamičkih veličina na<br />
različitim uslovima pritisaka i temperatura. Uspostavljanje rigoroznih termodinamičkih modela,<br />
pomoću kojih se opisuju dopunske osobine i ravnoteža faza, je od primarnog značaja za<br />
projektovanje i energetsko, materijalno i eksergetsko bilansiranje mnogih separacionih i drugih<br />
industrijskih procesa. Teorijskim pristupima često nije moguće obuhvatiti sve efekte koji<br />
karakterišu složene sisteme pa se poluempirijskim i empirijskim modelima, koji će biti primenjeni<br />
u ovom radu, a koji sadrže čitav niz parametara, mogu prevazići ograničenja koja proizilaze iz<br />
teorije.<br />
Takođe, imajući u vidu činjenicu da se u procesnoj industriji koristi na desetine hiljada jedinjenja i<br />
njihovih smeša, a za mnoge od njih efekti mešanja nisu poznati, predmet rada ove doktorske teze<br />
je eksperimentalno određivanje gustine, indeksa refrakcije i viskoznosti organskih jedinjenja, kao i<br />
njihovih binarnih i ternernih smeša, koji do sada nisu određivani, u širem temperaturnom intervalu<br />
i na atmosferskom pritisku. Pri izboru sistema vodilo se računa o širokoj rasprostranjenosti i<br />
velikom značaju koje komponente sistema i sami sistemi imaju u industriji, zatim o ekološkom<br />
aspektu - sistemi kao zagađivači životne sredine, kao i o složenim strukturama i različitim<br />
tipovima međumolekulskih interakcija do kojih dolazi prilikom mešanja komponenata, što<br />
uslovljava specifično ponašanje i veliko odstupanje od idealnosti. Za analizu su odabrani sistemi<br />
alkohola sa hlorovanim organskim derivatom (hloroform), aromatima, estrima i ketonima.<br />
Na osnovu dobijenih rezultata za volumetrijske osobine, promenu indeksa refrakcije i promenu<br />
viskoznosti smeša, detaljno će se proučiti uticaj komponenata smeše kao i uticaj temperature na<br />
međumolekulske interakcije do kojih dolazi prilikom mešanja komponenata.<br />
Pored eksperimentalnog određivanja u ovoj tezi će biti ispitana primenljivost savremenih modela<br />
pravila mešanja za predviđanje i korelisanje eksperimentalno dobijenih termofizičkih osobina<br />
višekomponentnih organskih smeša neelektrolita.
46 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
3. Naučni cilj istraživanja – osnovne hipoteze<br />
Predložena tema doktorske disertacije ima za cilj ekspermentalno određivanje termofizičkih<br />
parametara tečnih organskih jedinjenja, kao i njihovih binarnih i ternernih smeša. Na bazi<br />
dobijenih gustina, indeksa refrakcije i viskoznosti odrediće se dopunska zapremina, promena<br />
indeksa refrakcije, odnosno promena viskoznosti smeša.<br />
Eksperimentalni podaci biće obrađeni pomoću empirijskih jednačina (Redlich-Kister i Nagata-<br />
Tamura). Dopunska zapremina smeša biće određena i primenom kubne jednačine stanja (PRSV) u<br />
koju su ugrađena savremena pravila mešanja (vdW1 i TCBT). Dalje, biće ispitana uspešnost<br />
predviđanja i korelisanja dopunske zapremine, promene indeksa refrakcije i promene viskoznosti<br />
empirijskim jednačinama (Radojković, Kohler, Jacob-Fitzner, Tsao-Smith, Toop, Scatchard).<br />
Imajući u vidu činjenicu da u savremenoj literaturi postoji veliko interesovanje za teorijsko i<br />
empirijsko povezivanje različitih termodinamičkih osobina, to će u ovoj doktorskoj tezi biti<br />
primenjeni termodinamički modeli za izračunavanje dopunske zapremine iz indeksa refrakcije<br />
binarnih i ternernih tečnih smeša, na bazi Lorentz-Lorenz, Dale-Gladstone, Eykman, Arago-Biot,<br />
Newton i Oster jednačina.<br />
4. Metode istraživanja<br />
Za realizaciju predloženih istraživanja izvršiće se eksperimentalna merenja gustine na aparatu<br />
poslednje generacije, digitalnom gustinomeru tipa Anton Paar DMA 5000, preciznosti 10 -6 g·cm -3 i<br />
tačnosti 5×10 -5 g·cm -3 . Indeks refrakcije biće određen pomoću Anton Paar RXA 156 refraktometra,<br />
preciznosti 2×10 -5 . Viskoznost će biti merena pomoću viskozimetra SVM 3000, preciznosti 1×10 -<br />
4 . Sastavi smeša će se određivati posebnom procedurom uz merenje mase, vagom tipa Mettler AG<br />
204, preciznosti 10 -4 g. Za potrebe obrade eksperimentalnih podataka, korelisanje i predviđanje<br />
dopunske zapremine i viskoznosti, kao i za predviđanje indeksa refrakcije iz dopunske zapremine<br />
smeša, koristiće se modeli razvijeni u programskom jeziku Fortran.<br />
5. Aktuelnost problematike u svetu<br />
Eksperimentalno određivanje termofizičkih parametara fluida kao i razvijanje termodinamičkih<br />
modela za njihovo predviđanje, korelisanje i međusobno povezivanje predstavljaju aktuelna<br />
istraživačka polja u savremenoj literaturi i naročito su se razvila sa usavršavanjem mernih i<br />
računarskih tehnika. Akcenat se stavlja na supstance koji imaju široku industrijsku primenu,<br />
pojavljuju se kao veliki zagađivači životne sredine, i na supstance koje pri međusobnom mešanju<br />
daju velika i specifična odstupanja od idealnosti. Na bazi eksperimentalno određenih osobina<br />
smeša razvijaju se i testiraju modeli za njihovo predviđanje.<br />
6. Očekivani rezultati<br />
Istraživanja u ovoj doktorskoj disertaciji će dopuniti bazu podataka novim eksperimentalnim<br />
podacima, analizom međumolekulskih interakcija doprineti boljem razumevanju i objašnjenju<br />
pojava u ispitivanim smešama, kao i ispitati primenljivost različitih vrsta termodinamičkih modela<br />
(empirijskih i poluempirijskih) za predviđanje, korelisanje i međusobno povezivanje termofizičkih<br />
parametara višekomponentnih smeša.<br />
B. BIOGRAFSKI PODACI O KANDIDATU<br />
Jelena D. Smiljanić, dipl. inž. je rođena 24.01.1977. godine u Sarajevu, BiH. U <strong>Beogradu</strong> je<br />
završila osnovnu školu "Josif Pančić" i 13. beogradsku gimniziju sa odličnim uspehom.<br />
Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong> upisala je 1995. godine. Diplomirala je na Odseku za hemijsko<br />
inženjerstvo 2000. godine sa prosečnom ocenom u toku studija 9,68 odbranivši svoj diplomski rad<br />
sa najvišom ocenom 10. Za izuzetan uspeh na studijama četiri puta je bila nosilac diplome fonda<br />
“Panta S. Tutundžić”, istom diplomom je nagrađena i za završetak studija u školskoj
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 47<br />
1999/2000.godini. Tokom studiranja je bila stipendista Republičke fondacije za razvoj naučnog i<br />
umetničkog podmlatka. Nosilac je Specijalnog priznanja Srpskog hemijskog društva za uspeh<br />
ostvaren na osnovnim studijama.<br />
Od 2000. radi kao Tehnolog u Službi razvoja procesa i kapaciteta, sektora za razvoj u<br />
Industriji boja i lakova "Duga A.D.", a od 2002. kao Rukovodilac Službe razvoja procesa i<br />
kapaciteta, Sektora za razvoj, od 2005. kao Menadžer tehničkih projekata, od 2007. kao Direktor<br />
Sektora proizvodnje.<br />
Položila je stručni ispit propisan za diplomiranog inženjera tehnologije, hemijsko<br />
inženjerstvo 2004. godine, dobila je licencu 371 D960 06 za odgovornog projektanta tehnoloških<br />
procesa, koju izdaje Inženjerska komora Srbije.<br />
Koautor je dva rada objavljena u medjunarodnim časopisima i dva rada predstavljena na<br />
međunarodnim konferencijama.<br />
Kandidat govori, čita i piše engleski, a služi se ruskim jezikom.<br />
C. OBJABLJENI I SAOPŠTENI NAUČNI RADOVI<br />
Naučni radovi objavljeni u časopisima međunarodnog značaja<br />
1. Radovi objavljeni u vrhunskom medjunarodnom časopisu (M21):<br />
1.1 J.D. Smiljanić, M.Lj. Kijevčanin, B.D. Djordjević, D.K.Grozdanić, S.P. Šerbanović,<br />
Densities and Excess Molar Volumes of the Ternary Mixture 2-Butanol + Chloroform +<br />
Benzene and Binary Mixtures 2-Butanol + Chloroform, or + Benzene over the<br />
Temperature Range (288.15 to 313.15) K, J. Chem. Eng. Data, 53 (2008) 1965-1969<br />
2. Radovi objavljeni u medjunarodnom časopisu (M23):<br />
2.1 J.D. Smiljanić, M.Lj. Kijevčanin, B.D. Djordjević, D.K.Grozdanić, S.P. Šerbanović,<br />
Densities and Excess Molar Volumes of the Ternary Mixture (1-Butanol<br />
+ Chloroform + Benzene) and the Binary Mixtures (1-Butanol + Chloroform and 1-<br />
Butanol + Benzene) at (288.15, 293.15, 298.15, 303.15, 308.15 and 313.15) K,<br />
International Journal of Thermophysics, 29 (2008) 586-609<br />
Naučna saopštenja<br />
1. Rad saopšten na međunarodnom skupu, štampan u celini (M33):<br />
1.1 J.D.Smiljanić, S.P. Šerbanović, M.Kijevčanin, D.P.Djurdjević, and B.D. Djordjević,<br />
Applicability of CEOS/A E mixing rules to excess molar volumes calculation of the 1,3-<br />
dioxolane+n-alkane system at temp. range 288.15-308.15 K, 4 th International Conference<br />
of Chemical and Process Engineering, Florence, May, 2001, Italy<br />
2. Rad saopšten na međunarodnom skupu, štampan u izvodu (M34):<br />
2.1 J.D.Smiljanić, M.Lj.Kijevcanin, B.D.Djordjević and S.P.Šerbanović, Volumetric<br />
Properties of the Ternary mixture 1-butanol + chloroform + benzene at 288.15, 293.15,<br />
298.15, 303.15, 308.15, 313.15 K, 5 th ICOSECS Conference, Ohrid, 2006<br />
D. ZAKLJUČAK<br />
Na osnovu pregledanog materijala, Komisija smatra da su predmet i naučni cilj doktorske<br />
disertacije jasno definisani. Metode, aktuelnost i značaj predložene teme doktorske disertacije pod<br />
nazivom “Eksperimentalno određivanje i modelovanje volumetrijskih svojstava, indeksa refrakcije<br />
i viskoznosti smeša estara, alkohola, aromata i ketona”, koji je predložila kandidat Jelene D.<br />
Smiljanić, dipl. inž. zadovoljava sve zahteve za izradu doktorske disertacije.
48 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
Komisija predlaže Nastavno-naučnom veću Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a da prihvati<br />
predloženu temu i odobri izradu navedene doktorske disertacije pod mentorstvom Dr Mirjane<br />
Kijevčanin, vanrednog profesora Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>.<br />
U <strong>Beogradu</strong>, 12.4.2010.<br />
Članovi Komisije<br />
1. Dr Mirjana Kijevčanin, vanredni profesor<br />
Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong>, Beograd<br />
2. Dr Slobodan Šerbanović, redovni profesor<br />
Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong>, Beograd<br />
3. Dr Dušan Grozdanić, redovni profesor<br />
Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong>, Beograd<br />
4. Dr Ivona Radović, docent<br />
Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong>, Beograd<br />
5. Dr Nikola Klem, redovni profesor<br />
Građevinski <strong>fakultet</strong>, Beograd
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 49<br />
NASTAVNO-NAUČNOM VEĆU<br />
TEHNOLOŠKO-METALURŠKOG FAKULTETA<br />
UNIVERZITETA U BEOGRADU<br />
Na sednici Nastavno-naučnog veća Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a u <strong>Beogradu</strong> koja je<br />
održana 28.1.2010.godine, imenovani smo za članove Komisije za ocenu i odbranu doktorske<br />
disertacije mr Jelene Lamovec, dipl.inž.tehnologije, pod naslovom<br />
MIKROMEHANIČKA I STRUKTURNA SVOJSTVA LAMINATNIH KOMPOZITNIH<br />
MATERIJALA SA PRIMENOM U MIKRO ELEKTRO MEHANIČKIM<br />
TEHNOLOGIJAMA<br />
Komisija je pregledala dostavljenu doktorsku disertaciju i Nastavno-naučnom veću podnosi<br />
sledeći<br />
IZVEŠTAJ<br />
I Prikaz sadržaja disertacije sa kratkim opisom postignutih rezultata<br />
Doktorska disertacija Jelene S. Lamovec, dipl.inž.tehnologije, pod naslovom<br />
MIKROMEHANIČKA I STRUKTURNA SVOJSTVA LAMINATNIH KOMPOZITNIH<br />
MATERIJALA SA PRIMENOM U MIKRO ELEKTRO MEHANIČKIM TEHNOLOGIJAMA<br />
napisana je na 172 strane formata A4, sadrži 98 slika, 17 tabela i 76 literaturnih navoda.<br />
Doktorska disertacija sadrži sledeća poglavlja kao posebne celine: Izvod, Uvod, Teorijski<br />
deo, Eksperimentalna ispitivanja, Eksperimentalni rezultati i diskusija, Zaključak i Literatura.<br />
U uvodu je ukazano da je ispitivanje mehaničkih svojstava materijala u obliku tankih filmova<br />
polazna osnova za projektovanje MEMS struktura sa unapred željenim svojstvima i funkcijama.<br />
Tanki filmovi imaju specifična svojstva u odnosu na masivne forme od istog materijala usled<br />
prisustva supstrata. Predmet ove disertacije je ispitivanje mikrostrukture i mikromehaničkih<br />
svojstava, pre svega mikrotvrdoće, pojedinačnih elektrodeponovanih vrlo tankih filmova Ni i Cu,<br />
kao i njihovih nanolaminatnih kompozita na različitim supstratima. Kroz kombinaciju različitih<br />
materijala i optimizacijom njihove mikrostrukture, vrednosti mehaničkihh svojstava (tvrdoće,<br />
granice popuštanja itd.) višeslojnih filmova mogu biti daleko veće od vrednosti za pojedinačne<br />
materijale.<br />
U Teorijskom delu navedene su osnovne tehnologije MEMSa, kao i materijali koji se koriste<br />
i njihova kristalografska, fizička i mehanička svojstva. Objašnjena je primena elektrohemijske<br />
depozicije kao MEMS tehnologije sa velikim mogućnostima u dobijanju tankih filmova i<br />
projektovanju struktura. Navedene su važne razlike u procesiranju i svojstvima masivnih<br />
materijala i tankih filmova. Za neke primene, materijali u obliku tankih filmova se koriste<br />
uglavnom za izradu komponenti koje nose opterećenje u napravama. Mikroelektromehanički<br />
sistemi (MEMS) su primeri takvih primena. Materijali u obliku tankih filmova nose mehanička<br />
opterećenja u termalnim aktuatorima, prekidačima i kondenzatorima u RF MEM sistemima,<br />
optičkim prekidačima, mikromotorima i mnogim drugim minijaturnim napravama. U ovim<br />
aplikacijama, jedan od glavnih kriterijuma za izbor specifičnog materijala je sposobnost<br />
zadovoljenja zahteva za odrenenim mehaničkim svojstvima. Prema tome, dobro razumevanje<br />
mehaničkog ponašanja materijala u obliku tankih filmova je od velikog značaja za ove primene.<br />
Određenim izborom parametara elektrohemijske depozicije može se uticati na strukturu materijala<br />
i dobiti fina kristalna granulacija nanodimenzija. Izveden je pregled dostignuća u istraživanju<br />
uticaja procesiranja na mikro i nano strukturu tankih filmova i njihova mehnička svojstva.<br />
Navedene su i metode ispitivanja mehaničkih svojstava koje su korišćene u disertaciji, kao i<br />
fenomeni koji prate ispitivanje tvrdoće pri malim opterećenjima. To su efekat veličine otiska na<br />
izmerenu vrednost tvrdoće, proporcionalni otpor uzorka prema zadanom opterećenju, relacija<br />
između tvrdoće i drugih mehaničkih svojstava i uticaj elastičnih svojstava filmova pri utiskivanju.<br />
Testovi mikro- i nano-utiskivanja imaju vrlo značajnu ulogu u evaluaciji mehaničkog odgovora
50 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
kompozitnih sistema supstrat-film na kontaktna naprezanja, što ih čini vrlo korisnim alatom u<br />
procesu selekcije i optimizacije prevlaka za određene primene. Navedeni su i kompozitni modeli<br />
koji postoje u literaturi iz ove problematike. Modeli predviđanja tvrdoće su razvijeni u cilju<br />
određivanja apsolutne tvrdoće tankog filma iz standardnih testova utiskivanja (Jensen-Hogmark,<br />
Barnet-Rikerbi, Šiko-Lezaž, Korsunski). U literaturi postoje modifikovani modeli (Jensen-<br />
Hogmark, Šiko-Lezaž) za primenu na višeslojnim filmovima i određivanje tzv. površinske<br />
kompozitne tvrdoće tj. tvrdoće kompozitnih filmova na nosećem supstratu.<br />
Eksperimentalni deo disertacije je organizovan u nekoliko celina. Prvi deo predstavlja opis<br />
eksperimentalnih procedura tj. izbor supstrata, izbor elektrolita i uslova elektrodepozicije, uslova<br />
ispitivanja i karakterizacije mikrostrukture kao i merenja mikrotvrdoće. Elektrohemijska<br />
depozicija nikla (ED Ni) i bakra (ED Cu) je vršena na nekoliko supstrata. Za supstrate su odabrani<br />
hladno valjani polikristalni bakar, monokristalni silicijum različitih orijentacija (100) i (111) i<br />
čelična folija. Analiza površine supstrata i depozita kao i ispitivanja mikrostrukture izvršena je<br />
metalografskom mikroskopijom i AF Mikroskopijom (Atomic Force) u beskontaktnom modu i<br />
skenirajućom elektronskom mikroskopijom - SEM (Scanning Electron Microscope). Analiza i<br />
diskusija rezultata se mogu podeliti u nekoliko celina: 1) ispitivanje morfologije površine<br />
elektrodeponovanih filmova Ni i Cu; 2) ispitivanje tvrdoće supstrata odabranih za elektrohemijsku<br />
depoziciju; 3) ispitivanje tvrdoće kompozitnih sistema tvrdog filma na mekom supstratu (film ED<br />
Ni na Cu supstratu i film ED Cu na Cu supstratu); 4) ispitivanje tvrdoće kompozitnih sistema<br />
mekog filma na tvrdom supstratu (film ED Ni na Si supstratima i film ED Cu na masivnom filmu<br />
ED Ni); 5) ispitivanje tvrdoće kompozitnih sistema višeslojnih filmova Cu/Ni na Cu supstratu.<br />
U okviru karakterizacije površine, mikrostrukture i slojevitosti elektrodeponovanih filmova<br />
uošeno je da struktura elektrodeponovanih filmova Ni i Cu zavisi od parametara elektrodepozicije<br />
kao što su: vrsta elektrolita, gustina struje, pH vrednost elektrolita i temperatura. Odabrane su dve<br />
vrednosti radnih gustina struje što je rezultovalo razlikama u mikrostrukturi i prema tome i<br />
mehaničkim svojstvima. Deponovane strukture u vidu stubičastih zrna koje se nazivaju<br />
"kolonijama", sastoje se iz malih podstruktura i dubokih, velikih kanala menu njima. Kolonije se<br />
definišu kao serije vrlo finih zrna koje imaju tendenciju ka grupisanju. Veličina ovih struktura u je<br />
bila u opsegu od 0.5 do 3 μm. Primećeno je da se veličina zrna smanjuje sa povećanjem dubine u<br />
depozitu i sa povećanjem primenjene gustine struje. Nakon ispitivanja mehaničkih svojstava<br />
(mikrotvrdoće) prema Hol-Pečovoj relaciji određena je veličina zrna u okviru ovih kolonija za Ni<br />
od oko 30 nm i za Cu od 140 nm i 200 nm za veću i manju gustinu struje, respektivno.<br />
U okviru ispitivanja mehaničkih svojstava prikazani su rezultati merenja mikrotvrdoće<br />
filmova ED Ni i ED Cu na supstratima masivnog polikristalnog Cu, masivnog nanokristalnog ED<br />
Ni filma, kao monokristalnog Si. To su supstrati koji se razlikuju po svojoj mikrostrukturi i<br />
svojstvima, pa i kompozitni sistemi formirani na njima imaju različita svojstva. Primenjeni su i<br />
analizirani navedeni literaturni modeli tvrdoće. Model Korsunskog je dao najbolje rezultate<br />
fitovanja eksperimentalnih rezultata za sisteme ED Ni-polikristalni Cu supstrat i dobijene su<br />
vrednosti apsolutne tvrdoće samih filmova. Za sisteme ED Ni na tvrdom Si supstratu, najbolje<br />
rezultate je dao model Šiko-Lezaža.<br />
Nakon analize ponašanja pri utiskivanju i merenja tvrdoće pojedinačnih filmova Ni i Cu,<br />
formirani su kompozitni sistemi Ni/Cu na mekom polikristalnom Cu supstratu. Oni su analizirani u<br />
zavisnosti od debljine slojeva u filmu i odnosa debljine slojeva Ni:Cu u filmu. Debljina slojeva je<br />
varirana od 1μm do 30 nm. Sa smanjenjem debljine sloja, dolazi do povećanja tvrdoće filma, ali<br />
samo do kritične debljine sloja (15 nm), kada tvrdoća počinje da se smanjuje (inverzna Hol-Pečova<br />
relacija). Pokazano je da je moguće ostvariti vrlo visoke vrednosti tvrdoće i jačine sistema sa<br />
povoljno odabranim odnosom debljina slojeva u filmu. Kompozitni filmovi Ni/Cu sa ukupnom<br />
debljinom filmova 2 i 5 μm i debljinom podslojeva nanometarskih dimenzija (300 nm i 30 nm)<br />
pokazuju jedinstvena mehanička svojstva tj. povećanje tvrdoće i do dva puta u odnosu na filmove<br />
od pojedinačnih materijala (Ni i Cu). Menjanjem odnosa debljine slojeva Ni i Cu , sa 1:1, do 4:1,
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 51<br />
sa Ni u višku, može se ostvariti veliko povećanje tvrdoće, čak i sa većom debljinom sloja (300<br />
nm). Ovi rezultati ukazuju na mogućnost dizajniranja MEMS i NEMS višeslojnih struktura.<br />
II Analiza rezultata sa rezultatima iz literature<br />
Primena elektrohemijske depozicije u MEMSu je tek u skorije vreme prepoznata kao<br />
tehnologija sa velikim mogućnostima. Potreba za depozicijom filmova sve manjih i dobro<br />
kontrolisanih dimenzija kao i "krojenje" željenih svojstava filmova, dovela je do povećanog<br />
interesovanja za korišćenjem ove tehnologije.<br />
U literaturi postoji dosta radova koji se bave ispitivanjem Ni/Cu kompozitnih sistema.<br />
Istraživači nalaze da je u ovom sistemu vrlo zahvalno ispitivati potencijalna svojstva višeslojnih<br />
kompozitnih sistema, pre svega različite elektrodepozicione metode, promenu parametara ED kao i<br />
mogućnost smanjivanja debljine pojedinačnih slojeva na manje od 5 nm. Ovakve strukture<br />
pokazuju izuzetna mehanička ali i magnetna svojstva (velika magnetna otpornost Ni/Cu filmova<br />
kao i magnetnostrikttivna svojstva). S druge strane ne postoji puno radova u kojima su ispitivana<br />
mikromehanička svojstva nanolaminatnih višeslojnih kompozitnih sistema. Do sada je dobro<br />
proučen sistem tankog filma na supstratu i razvijeni su modeli za određivanje tvrdoće filma iz<br />
kompozitne tvrdoće filma i supstrata. Odgovor na ovu problematiku dala je metoda nano<br />
indentacije, gde je moguće direktno odrediti tvrdoću filma nanodimenzija. Ređe su ispitivana<br />
mehanička svojstva dvoslojnih i višeslojnih filmova, jer u ovom slučaju bi nanoindentacija dala<br />
odgovor samo površinskog sloja, tako da je rešenje u modelu kompozitne tvrdoće. Pored toga,<br />
eksperimentalni rezultati u okviru ove disertacije pokazali su primenljivost modela za određivanje<br />
apsolutne tvrdoće filma iz kompozitne, a takođe su doprineli modifikacijama i razvoju modela za<br />
višeslojne strukture.<br />
Višeslojne kompozitne strukture koje su od posebnog interesa imaju veliki broj pojedinačnih<br />
slojeva sa malim debljinama. Početak istraživanja ovih struktura se obično pripisuje Keleru,<br />
teorijskom fizičaru koji se bavio teorijom dislokacija, i koji je pokazao da niz tankih slojeva može<br />
proizvesti filmove poboljšanih mehaničkih svojstava kao što su veća granica popuštanja<br />
materijala, visoke vrednosti tvrdoće, manji zamor materijala, velika otpornost na habanje. Postavio<br />
je kriterijume koje bi trebalo da zadovolje materijali koji će biti upotrebljeni za formiranje<br />
kompozitnih sistema i predložio neke od metalnih parova koji ispunjavaju ove kriterijume i to su:<br />
Ni/Cu, Rh/Pd, Pt/Ir i W/Ta. Doprinos ove disertacije je takođe u tome što su na sistemu Ni/Cu<br />
primenjeni ovi kritrijumi i upoređeni doprinosi dva fenomena tj. uticaj mikrostrukture na<br />
mehanička svojstva pojedinačnih slojeva i laminatnih kompozita (ojačavanje smanjenjem veličine<br />
zrna) i uticaj postojanja većeg broja granica slojeva koji su barijera napredovanju plastične<br />
deformacije pri utiskivanju. Pokazano je da je uticaj mikrostrukture u sistemima Ni/Cu veći od<br />
uticaja postojanja velikog broja granica slojeva.<br />
III Objavljeni ili saopšteni rezultati koji čine deo teze<br />
Rad u vodećem časopisu međunarodnog značaja (M21)<br />
1. J. Lamovec, V. Jović, D. Ranđelović, R. Aleksić, V. Radojević, " Analysis of the<br />
composite and film hardness of electrodeposited nickel coatings on different<br />
substrates", Thin Solid Films 516 (2008)8646-8654. If: 1.693 (2007), Nauka o<br />
materijalima, multidisciplinarna (49/189).<br />
Rad u međunarodnom časopisu (M23)<br />
1. J.Lamovec, V.Jovic, R.Aleksic, V.Radojevic: " Micromechanical and structural<br />
properties of nickel coating electrodeposited on two different substrates", J. Serb.<br />
Chem. Soc, 74 (7), pp. 817-831, 2009. If: 0.611 (2008), Hemija, multidisciplinarna<br />
(89/125).<br />
Saopštenje sa međunarodnog skupa štampano u celini (M33)<br />
1. J. Lamovec, V. Jović, D. Trifunović, R. Aleksić, V. Radojević, "Microhardness of<br />
Nickel Electrodeposits on Different Substrates", Proc. of 4 th Balkan Conference on
52 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
Metallurgy – Scientific achievements and perspective of metal industry in South-East<br />
Europe, September 27-29, 2006., Zlatibor, p.611-619.<br />
2. J. Lamovec, V. Jović, D. Trifunović, R. Aleksić, V. Radojević, "Hardness Response of<br />
Different Composite Systems with Fine Grained Nickel Electrodeposited Films",<br />
Proc. 3 rd International Conference on Deformation Processing and Structure of<br />
Materials, September 20-22, 2007, Belgrade<br />
3. V. Radojevic, J. Lamovec, V. Jovic, B. Popovic, R. Aleksic, "Micromechanical<br />
Behaviour of Composite Structures consisted of Nickel Electrodeposited Films on<br />
Different Substrates", Proc. 3 rd International symposium: Light metals and composite<br />
materials, September 12-14, 2008, Belgrade, p.127-132.<br />
Saopštenje sa međunarodnog skupa štampano u izvodu (M34)<br />
1. V. Radojević, J. Lamovec, V. Jović, R. Aleksić, D. Trifunović, "Analysis of the<br />
Micromechanical Properties of Electrodeposited Nickel Coatings on Different<br />
Substrates", 1 st International Congress on Microreliability and Nanoreliability in Key<br />
Technology Applications, September 2-5, 2007, Berlin, Germany, Micromaterials and<br />
Nanomaterials, Issue 6 (2007), p.195.<br />
Saopštenje sa skupa nacionalnog značaja štampano u celini (M63)<br />
1. J. Lamovec, M. Marjanović, V. Jović, D. Ranđelović, V. Radojević, "Određivanje<br />
apsolutne tvrdoće elektrodeponovanih prevlaka nikla standardnim testovima<br />
mikroindentacije", Proc. 51st Conf. ETRAN, Herceg Novi-Igalo, June 4-8, 2007, pp.<br />
MO3.6-1-4.<br />
2. V. Radojević, J. Lamovec, V. Jović, R. Aleksić, "Primena standardne<br />
mikroindentacije za merenje tvrdoće kompozitnih sistema i određivanje apsolutne<br />
tvrdoće tankih prevlaka", IV Kongres metrologa 2007., Septembar 26-28, 2007.,<br />
Zlatibor.<br />
3. J. Lamovec, V. Jović, B. Popović, V. Radojević, " Kompozitna mikrotvrdoća sistema<br />
formiranih elektrodepozicijom filmova nikla na supstratima silicijuma", Proc. 52 nd<br />
Conf. ETRAN, Palić, June 8-12, 2008. ppMO2.1-1-4.<br />
4. J.Lamovec, V.Jovic, V.Radojevic, “Kompozitna mikrotvrdoca viseslojnih<br />
elektrodeponovanih bakar/nikl filmova na supstratu od polikristalnog bakra”,<br />
Proc.53 rd Conf. ETRAN, Vrnjacka Banja, June 15-18, 2009., ppMO4.4-1-4<br />
IV Zaključak<br />
Na osnovu prethodno izloženog, Komisija je zaključila da disertacija mr Jelene S.Lamovec<br />
pod nazivom MIKROMEHANIČKA I STRUKTURNA SVOJSTVA LAMINATNIH<br />
KOMPOZITNIH MATERIJALA SA PRIMENOM U MIKRO ELEKTRO MEHANIČKIM<br />
TEHNOLOGIJAMA predstavlja originalan rad koji daje naučni i stručni doprinos u oblasti<br />
inženjerstva materijala. Značaj ove disertacije je u primenljivosti dobijenih rezultata u pristupu<br />
budućem projektovanju neke mikroelektromehaničke strukture.<br />
Komisija predlaže Nastavno-naučnom veću Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a da ovaj<br />
izveštaj prihvati, kao i da ga zajedno sa urađenom disertacijom da na uvid javnosti, a nakon ove<br />
procedure pozove kandidata na usmenu odbranu.<br />
Beograd, 12.04.2010.<br />
Komisija<br />
Dr Vesna Radojević, van.prof.TMF<br />
Dr Radoslav Aleksić, red.prof.TMF<br />
Dr Vesna Jović, VNS, IHTM-CMTM<br />
Dr Dragan Mitraković, red.prof.TMF
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 53<br />
NASTAVNO-NAUČNOM VEĆU<br />
TEHNOLOŠKO-METALURŠKOG FAKULTETA<br />
UNIVERZITETA U BEOGRADU<br />
Na sednici Nastavno-naučnog veća Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a u <strong>Beogradu</strong><br />
održanoj 25.03. 2010. godine određeni smo za članove Komisije za ocenu i odbranu doktorske<br />
disertacije kandidata mr ENISA DŽUNUZOVIĆA, dipl. inž., sa temom:<br />
″Dobijanje nanokompozita na bazi termoplastičnih polimera i uticaj nanočestica oksida<br />
titana i gvožđa na njihova svojstva″<br />
Komisija je pregledala dostavljenu doktorsku disertaciju i Nastavno-naučnom veću podnosi<br />
sledeći<br />
IZVEŠTAJ<br />
A. Naučna oblast<br />
Naučna oblast kojoj pripada doktorska disertacija je Hemija i hemijska tehnologija, za koju je<br />
matičan Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong> <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong><br />
B. Prikaz sadržaja disertacije sa kratkim opisom postignutih rezultata:<br />
Doktorska disertacija mr Enisa Džunuzovića napisana je na 116 strana, u okviru kojih se<br />
nalazi 6 poglavlja, sa ukupno 79 slika, 21 tabelom, 226 literaturnih navoda, kao i izvodi na<br />
srpskom i engleskom jeziku.<br />
U Uvodu je istaknut značaj polimernih nanokompozita, kao i mogućnost da se pravilnim<br />
izborom odgovarajuće vrste, dimenzija i oblika nanočestica punila kontrolisano menjaju svojstva<br />
polimerne matrice u cilju dobijanja kompozitnog materijala sa unapred definisanim svojstvima za<br />
tačno odredjene namene. Ukazano je na činjenicu da najveći izazov u procesu dobijanja<br />
polimernih nanokompozita jeste kako postići dobro dispergovanje hidrofilnih nanočestica u<br />
hidrofobnoj polimernoj matrici i kako sprečiti njihovu agregaciju i povećati kompatibilnost sa<br />
polimernom matricom. Definisani su ciljevi teze koji obuhvataju dobijanje polimernih<br />
nanokompozita in situ polimerizacijom monomera u prisustvu čestica punila i određivanje uticaja<br />
načina sinteze polimerne matrice, kao i vrste, veličine, oblika, načina površinske modifikacije i<br />
koncentracije nanočestica punila na svojstva dobijenih polimernih nanokompozita, a sve to u<br />
funkciji doprinosa boljem razumevanju interakcija između polimerne matrice i čestica nanopunila.<br />
Kao punilo korišćene su nanočestice TiO 2 i α-Fe 2 O 3 , a kao monomeri su korišćeni metil metakrilat<br />
i stiren.<br />
U Teorijskom delu dat je osvrt na dobijanje i svojstva koloidnih čestica oksida metala i<br />
polimernih nanokompozita. Dat je iscrpan pregled literature koji se odnosi na načine sinteze<br />
koloidnih čestica oksida metala, njihovu stabilizaciju i mehanizam adsorpcije različitih vrsta<br />
katjona, anjona, organskih molekula i polimera na površinu koloidnih čestica oksida metala.<br />
Takođe, uz iscrpan pregled literature, razmatrani su različiti načini dobijanja polimernih<br />
nanokompozita i njihov uticaj na raspodelu čestica nanopunila u polimernoj matrici, kao i uticaj<br />
čestica punila i interakcija punilo-matrica na svojstva dobijenih polimernih nanokompozita.<br />
U Eksperimentalnom delu opisani su uslovi sinteze koloidnih čestica TiO 2 i α-Fe 2 O 3 , kao<br />
i estara galne kiseline kojima su površinski modifikovane nanočestice, zatim površinska<br />
modifikacija čestica TiO 2 , načini dobijanja polimernih nanokompozita poli(metil metakrilata) i<br />
TiO 2 (PMMA/TiO 2 ), PMMA/α-Fe 2 O 3 i poli(stirena) i TiO 2 (PS/TiO 2 ), kao i eksperimentalne<br />
metode i tehnike za karakterizaciju dobijenih estara, nanočestica i polimernih nanokompozita.
54 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
Poglavlje Rezultati i diskusija obuhvata šest delova. Prvi deo posvećen je određivanju<br />
hemijskog sastava proizvoda dobijenih reakcijom esterifikacije galne kiseline decil i cetil<br />
alkoholom. Na osnovu rezultata dobijenih NMR i FTIR analizom utvrđeno je da su dobijena<br />
jedinjenja decil i cetil galat.<br />
Drugi deo poglavlja odnosi se na ispitivanje svojstava nanočestica TiO 2 površinski<br />
modifikovanih palmitatom askorbinske kiseline i estrima galne kiseline. Na osnovu podataka<br />
dobijenih UV i FTIR spektroskopijom ustanovljeno je da se palmitat askorbinske kiseline i estri<br />
galne kiseline preko svojih susednih OH grupa hemijski vezuju za površinu TiO 2 čestica gradeći<br />
komplekse sa jonima titana na površini čestica, što je potvrđeno pomeranjem apsorpcionog spektra<br />
modifikovanih čestica ka većim talasnim dužinama u odnosu na spektar nemodifikovanih čestica i<br />
odsustvom traka u FTIR spektru modifikovanih čestica TiO 2 na 3200 do 3500 cm -1 , koje potiču od<br />
vibracija istezanja OH grupa.<br />
Treći deo je posvećen određivanju strukture i morfologije sintetisanih α-Fe 2 O 3 čestica. Na<br />
osnovu rezultata difrakcije rendgenskih zraka i transmisione elektronske mikroskopije, utvrđeno je<br />
da oba sintetisana uzorka imaju kristalnu strukturu hematita i da je jedan uzorak u obliku štapića<br />
prosečne dužine od 200 do 400 nm i debljine 5 do 10 nm, a drugi u obliku kocki čija je dužina<br />
ivice oko 250 nm.<br />
Četvrti deo posvećen je ispitivanju svojstava nanokompozita poli(metil metakrilata) i<br />
površinski modifikovanih čestica TiO 2 . Na osnovu rezultata dobijenih UV spektroskopijom,<br />
transmisionom elektronskom mikroskopijom, gel propusnom hromatografijom, merenjem<br />
viskoznosti razblaženih rastvora, diferencijalnom skenirajućom kalorimetrijom i<br />
termogravimetrijskom analizom ustanovljeno je da dodavanje TiO 2 čestica u PMMA matricu<br />
povećava njenu termičku i termooksidativnu stabilnost, da nema značajnijeg uticaja na vrednost<br />
temperature ostakljivanja, a da prisustvo površinski modifikovanih nanočestica TiO 2 u toku<br />
polimerizacije metil metakrilata ima uticaj na vrednost molarnih masa dobijenog poli(metil<br />
metakrilata). Takođe je utvrđeno da svojstva dobijenih nanokompozita zavise od načina njihovog<br />
dobijanja, a da nema bitnije razlike u ispitivanim svojstvima dobijenih nanokompozita u zavisnosti<br />
od toga kojim je jedinjenjem izvršena površinska modifikacija nanočestica TiO 2 .<br />
Peti deo je posvećen ispitivanju svojstava nanokompozita poli(metil metakrilata) i čestica<br />
α-Fe 2 O 3 . Na osnovu rezultata transmisione elektronske mikroskopije, gel propusne hromatografije,<br />
diferencijalne skenirajuće kalorimetrije i termogravimetrijske analize ustanovljeno je da oblik i<br />
veličina čestica utiču na svojstava dobijenih kompozitnih uzoraka.<br />
Šesti deo je posvećen ispitivanju svojstava nanokompozita poli(stirena) i površinski<br />
modifikovanih čestica TiO 2 . Na osnovu rezultata dobijenih UV spektroskopijom, transmisionom<br />
elektronskom mikroskopijom, gel propusnom hromatografijom, merenjem viskoznosti razblaženih<br />
rastvora, diferencijalnom skenirajućom kalorimetrijom i termogravimetrijskom analizom<br />
ustanovljeno je da prisustvo površinski modifikovanih nanočestica TiO 2 u toku polimerizacije<br />
stirena nema iticaj na vrenost molarnih masa dobijenog poli(stirena), da modifikacija TiO 2 čestica<br />
palmitatom askorbinske kiseline omogućuje bolju interakciju čestica TiO 2 sa poli(stirenom) što<br />
dovodi do povećanja temperature ostakljivanja kompozitnih uzoraka u odnosu na poli(stiren) i da<br />
dužina nepolarnog dela molekula estara galne kiseline sa kojima je izvršena modifikacija čestica<br />
TiO 2 punila nema uticaj na vrednost temperature ostakljivanja poli(stirenske) matrice. Takođe je<br />
ustanovljeno da dodatak površinski modifikovanih čestica TiO 2 u poli(stirensku) matricu povećava<br />
njenu termičku i termooksidativnu stabilnost i da je taj efekat izraženiji kod uzoraka kod kojih su<br />
čestice TiO 2 modifikovane estrima galne kiseline nego kod uzoraka kod kojih je modifikacija<br />
čestica punila izvršena palmitatom askorbinske kiseline. Na termičku stabilnost nanokompozita<br />
poli(stirena) i TiO 2 nanočestica površinski modifikovanim estrima galne kiseline nema uticaja<br />
dužina nepolarnog lanca estra galne kiseline kojim je izvršena modifikacija čestica TiO 2 punila, ali<br />
se sa skraćenjem dužine nepolarnog lanca postiže bolja termooksidativna stabilnost kompozitnih<br />
uzoraka.
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 55<br />
C. Uporedna analiza rezultata kandidata sa rezultatima iz literature i naučni doprinos<br />
U rezultatima prikazanim u literaturi polimerni nanokompoziti su dobijani tako što su<br />
čestice punila dispergovane u rastop polimera, ili u rastvor polimera pa je naknadno vršeno<br />
otparavanje rastvarača, ili su čestice punila sintetisane u već postojećoj polimernoj matrici ili su<br />
hemijski vezani polimerni lanci za površinu čestica punila dobijeni metodom „kalemljenja od“ ili<br />
„kalemljenja na“. Pregledom literature je takođe ustanovljeno da su za dobijanje polimernih<br />
nanokompozita korišćene površinski nemodifikovane čestice punila, čestice punila čija je površina<br />
bila modifikovana nekim jedinjenjima silicijuma, ili čestice na koje su bili fizički adsorbovani<br />
različiti polimeri ili površinski aktivne materije.<br />
Glavni doprinosi ove doktorske disertacije su površinska modifikacija nanočestica TiO 2<br />
hemijski vezavanjem palmitat askorbinske kiseline ili različitih estara galne kiseline, što do sada<br />
nije ispitano u literaturi. To je omogućilo dobijanje stabilne disperzije nanočestica TiO 2 u toluenu,<br />
metil metakrilatu ili stirenu, a time i sintezu polimernih nanokompozita in situ polimerizacijom<br />
monomera (metil metakrilata ili stirena) u prisustvu čestica punila. Na taj način je postugnuta<br />
ravnomernija dispergovanost nanočestica u polimernoj matrici. Korišćeni su estri galne kiseline sa<br />
različitom dužinom ugljovodoničnog lanca estarske grupe da bi se ispitao uticaj veličine<br />
nepolarnog dela jedinjenja kojim je izvršena modifikacija čestica punila na svojstva dobijenih<br />
kompozita. Prvi put je i detaljno ispitan uticaj načina polimerizacije monomera u prisustvu<br />
nanočestica punila na termička svojstva dobijenih nanokompozita.<br />
D. Objavljeni i saopšteni rezultati koji čine deo teze<br />
Iz disertacije su proistekla 4 rada u vrhunskim međunarodnim časopisima, jedan rad u<br />
istaknutom međunarodnom časopisu, jedno saopštenje na međunarodnom skupu štampano u celini<br />
i četiri rada saopštena na skupovima nacionalnog značaja štampana u izvodu.<br />
Rad u vrhunskom mađunarodnom časopisu M21<br />
1. E. Džunuzović, K. Jeremić, J. Nedeljković, "In situ radical polymerization of methyl<br />
methacrylate in a solution of surface modified TiO 2 nanoparticles", Eur. Polym. J. 43 (2007) 3719-<br />
3726 (ISSN 0014-3057, IF= 2.248)<br />
2. E. Džunuzović, M. Marinović-Cincović, K. Jeremić, J. Vuković, J. Nedeljković, “Influence of<br />
α-Fe 2 O 3 nanorods on the thermal stability of poly(methyl methacrylate) synthesized by in situ bulk<br />
polymerisation of methyl methacrylate”, Polym. Degrad. Stab. 93 (2008) 77-83 (ISSN 0141-3910,<br />
IF= 2.320)<br />
3. E. Džunuzović, M. Marinović-Cincović, K. Jeremić, J. Vuković, J. Nedeljković, “Influence of<br />
cubic α-Fe 2 O 3 particles on the thermal stability of poly(methyl methacrylate) synthesized by in situ<br />
bulk polymerization”, Polym. Degrad. Stab. 94 (2009) 701-704 (ISSN 0141-3910, IF= 2.320)<br />
4. E. Džunuzović, V. Vodnik, K. Jeremić, J. Nedeljković, “Thermal properties of PS/TiO 2<br />
nanocomposites obtained by in situ bulk radical polymerization of styrene”, Mater. Lett. 63 (2009)<br />
908-910 (ISSN 0167-577X, IF = 1.748)<br />
Rad u istaknutom međunarodnom časopisu M22<br />
1. E. Džunuzović, M. Marinović-Cincović, J. Vuković, K. Jeremić, J. Nedeljković, “Thermal<br />
properties of PMMA/TiO 2 nanocomposites prepared by in situ bulk polymerization”, Polym.<br />
Compos. 30 (2009) 737-742 ((ISSN 0272-8397, IF = 1.054)
56 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
Saopštenje sa međunarodnog skupa štampano u celini M33<br />
1. E. Džunuzović, M. Marinović-Cincović, K. Jeremić, J. Nedeljković, "Preparation and<br />
characterization of PMMA/α-Fe 2 O 3 nanocubes composites", 20 th Congress of Chemists and<br />
Technologysts of Macedonia, Abstract book, Ohrid, Macedonia, 17-20 September 2008, PPM113<br />
(p.1-4)<br />
Radovi saopšteni na skupovima nacionalnog značaja štampani u izvodu М64<br />
1. E. Džunuzović, K. Jeremić, J. Nedeljković, ″Synthesis and Characterization of TiO 2 /PMMA<br />
Nanocomposite″, The Seventh Yugoslav Materials Research Society Conference, ″Yucomat<br />
2005″, The Book of Abstracts, Herceg Novi (2005)143<br />
2. E. Džunuzović, M. Marinović-Cincović, K. Jeremić, J. Nedeljković, ″Synthesis and<br />
Characterization of α-Fe 2 O 3 /PMMA Nanocomposite″, The Eight Yugoslav Materials Research<br />
Society Conference, ″Yucomat 2006″, The Book of Abstracts, Herceg Novi (2006) 125<br />
3. E. Džunuzović, M. Marinović-Cincović, K. Jeremić, J. Nedeljković, "Priprema PMMA/TiO 2<br />
nanokompozita; uticaj TiO 2 na termička svojstva PMMA", XIV Simpozijum o hemiji i tehnologiji<br />
makromolekula, Knjiga izvoda radova, P21, str. 65, Vršac 4-6. oktobar (2006)<br />
4. E. Džunuzović, V. Vodnik, K.B. Jeremić, J.M. Nedeljković, "Priprema i karakterisanje<br />
poli(stiren)/TiO 2 nanokompozita", XLVI Savetovanje srpskog hemijskog društva, Kratki izvodi<br />
radova, HTM 06, str. 117, Beograd 21. februar (2008)<br />
E. Zaključak<br />
Na osnovu svega izloženog Komisija smatra da doktorska disertacija kandidata mr Enisa<br />
Džunuzovića, dipl.inž., pod naslovom ″Dobijanje nanokompozita na bazi termoplastičnih<br />
polimera i uticaj nanočestica oksida titana i gvožđa na njihova svojstva″ predstavlja originalni<br />
naučni doprinos ispitivanju načina dobijanja i svojstava dobijenih nanokompozita poli(metil<br />
metakrilata) i poli(stirena) sa nanočesticama TiO 2 i Fe 2 O 3 površinski modifikovanih palmitatom<br />
askorbinske kiseline i estrima galne kiseline kod kojih nepolarni deo predstavlja ugljovodonični<br />
lanac različitih dužina.<br />
Imajući u vidu postignute rezultate i ostvareni naučni doprinos, Komisija predlaže<br />
Nastavno-naučnom veću Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a da prihvati ovaj izveštaj i da ga<br />
zajedno sa urađenom doktorskom disertacijom mr Enisa Džunuzovića, dipl.inž., učini dostupnim<br />
javnosti, a nakon toga pozove kandidata na usmenu odbranu pred Komisijom u istom sastavu.<br />
Beograd, 12. IV 2010.<br />
Članovi Komisije:<br />
1. Dr Katarina Jeremić, red. prof. TMF, Beograd<br />
2. Dr Ivanka Popović, red. prof. TMF, Beograd<br />
3. Dr Jovan Nedeljković, naučni savetnik INN Vinča<br />
Beograd
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 57<br />
NASTAVNO-NAUČNOM VEĆU<br />
TEHNOLOŠKO-METALURŠKOG FAKULTETA<br />
UNIVERZITETA U BEOGRADU<br />
Na sednici Nastavno-naučnog veća Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a u <strong>Beogradu</strong> koja je<br />
održana 28.01.2010. godine imenovani smo za članove Komisije za podnošenje izveštaja o<br />
ispunjenosti uslova za izbor dr Svetlane Nikolić, dipl. inž. tehnologije u naučno-istraživačko<br />
zvanje NAUČNI SARADNIK. O predloženom kandidatu Komisija podnosi sledeći:<br />
I Z V E Š T A J<br />
Biografski podaci<br />
Svetlana B. Nikolić, dipl. inž. tehnologije, rođena je 1979. godine u Kosovskoj Mitrovici.<br />
Osnovnu školu i X beogradsku gimnaziju "Mihajlo Pupin" završila je u <strong>Beogradu</strong>. Godine 1998.<br />
upisala je studije na Tehnološko-metalurškom <strong>fakultet</strong>u u <strong>Beogradu</strong>. Diplomirala je 17.09.2004.<br />
godine na Katedri za biohemijsko inženjerstvo i biotehnologiju sa prosečnom ocenom 8,97,<br />
odbranivši diplomski rad na temu „Uticaj svetlosti na stabilnost fermentisanog soka cvekle (Beta<br />
vulgaris L.) obogaćenog inulinom“ sa ocenom 10. Po završetku redovnih studija, upisala je<br />
magistarske studije na Katedri za biohemijsko inženjerstvo i biotehnologiju. Bila je stipendista<br />
Ministarstva nauke u periodu od 01.02.2005.-30.06.2005, a nakon toga zasniva radni odnos na<br />
TMF-u na Katedri biohemijsko inženjerstvo i biotehnologija, i stiče zvanje istraživač pripravnik<br />
jula 2005. god. Odlukom Nastavno-naučnog veća održanog 08.02.2007. prešla je sa magistarskih<br />
na doktorske studije. Doktorsku disertaciju na Tehnološko-metalurškom <strong>fakultet</strong>u <strong>Univerzitet</strong>a u<br />
<strong>Beogradu</strong> pod nazivom „Proizvodnja bioetanola kao alternativnog goriva iz kukuruza pomoću<br />
slobodnog i imobilisanog kvasca Saccharomyces cerevisiae var. ellipsoideus“ odbranila je 14.<br />
decembra 2009. godine.<br />
Član je Srpskog hemijskog društva.<br />
Poseduje aktivno znanje engleskog jezika, i pasivno znanje ruskog i italijanskog jezika.<br />
Naučno-istraživačka delatnost<br />
Kao istraživač-pripravnik bila je angažovana na dva naučno-istraživačka projekta, i to:<br />
"Proizvodnja etil-alkohola fermentacijom različitih poljoprivrednih i obnovljivih sirovina i<br />
njegova primena kao energenta" (Tehnološki razvoj, TD 7049 B, Ministarstvo nauke i zaštite<br />
životne sredine Republike Srbije, 2005-2007) i "Razvoj procesa i postrojenja za proizvodnju<br />
specijalnih hemijskih derivata glacijalne sirćetne kiseline" (Tehnološki razvoj, TR 6721 A,<br />
Ministarstvo nauke i zaštite životne sredine Republike Srbije, 2005-2007).<br />
Zvanje istraživač-saradnik stiče 17.07.2008 godine. Kao istraživač-saradnik bila je<br />
angažovana na sledećim projektima: "Fizičko-hemijska karakterizacija otpadnih voda i otpadnih<br />
materijala Smedereva i njihov uticaj na kvalitet vode reke Dunav, sa posebnim aspektom na<br />
industriju" (februar-decembar 2008.) i "Uzroci zagađivanja i analize vode reke Ralje od izvorišta<br />
do smederevske Železare" (jul-decembar 2009.), Ministartsvo poljoprivrede, šumarstva i<br />
vodoprivrede Republike Srbije, Republička direkcija za vode. Trenutno je angažovana na projektu<br />
"Povećanje efikasnosti proizvodnje bioetanola na obnovljivim sirovinama potpunim<br />
iskorišćavanjem sporednih proizvoda", Tehnološki razvoj, 18002, Ministarstvo za nauku i<br />
tehnološki razvoj Republike Srbije, 2008-2011.<br />
Pohađala je i stekla diplomu kursa: Summer School and Training Course on „Next<br />
Generation Biofuels: Development of sustainable chemical processes for production of<br />
biofuels and bio-based chemicals from agricultural waste and non-food biomass”, ICS-UNIDO<br />
and University of Bologna, 14-18. septembar 2009, Bolonja, Italija.
58 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
Recenzirala je nekoliko radova za časopise međunarodnog značaja (International Journal<br />
of Chemical Reactor Engineering, Applied Biochemistry and Biotechnology, Journal of Chemical<br />
Technology and Biotechnology).<br />
Nastavna delatnost<br />
Od školske 2005/2006. godine, učestvuje u izvođenju vežbi iz sledećih predmeta:<br />
"Industrijska mikrobiologija sa genetikom" (školska 2005/2006.), "Mikrobiologija" (2006/2007 i<br />
2007/2008), „Biotehnološki pratikum“ (zimski semestar školske 2008/2009 i 2009/2010),<br />
„Laboratorijski praktikum“ (letnji semestar 2008/2009) i „Farmaceutska biotehnologija“ (letnji<br />
semestar 2009/2010) na Katedri za biohemijsko inženjerstvo i biotehnologiju.<br />
OBJAVLJENI NAUČNI RADOVI I DRUGI VIDOVI ANGAŽOVANJA U NAUČNO-<br />
ISTRAŽIVAČKOM I STRUČNOM RADU<br />
1. Radovi objavljeni u naučnim časopisima međunarodnog značaja M20<br />
1.1. Rad u vrhunskom međunarodnom časopisu M21<br />
1.1.1. L. Mojović, S. Nikolić, M. Rakin, M. Vukašinović, Production of bioethanol from corn<br />
meal hydrolyzates, Fuel, 85 (12-13) (2006) 1750-1755.<br />
1.1.2. S. Nikolić, L. Mojović, M. Rakin, D. Pejin, V. Nedović, Effect of different fermentation<br />
parameters on bioethanol production from corn meal hydrolyzates by free and immobilized cells of<br />
Saccharomyces cerevisiae var. ellipsoideus, Journal of Chemical Technology and Biotechnology,<br />
84 (4) (2009) 497-503.<br />
1.1.3. S. Nikolić, L. Mojović, M. Rakin, D. Pejin, Bioethanol production from corn meal by<br />
simultaneous enzymatic saccharification and fermentation with immobilized cells of<br />
Saccharomyces cerevisiae var. ellipsoideus, Fuel, 88 (9) (2009) 1602-1607.<br />
1.2. Rad u istaknutom međunarodnom časopisu M22<br />
1.2.1. S. Nikolić, L. Mojović, D. Pejin, M. Rakin, V. Vučurović, Improvement of ethanol<br />
fermentation of corn semolina hydrolyzates with immobilized yeast by medium supplementation,<br />
Food Technology and Biotechnology, 47 (1) (2009) 83-89.<br />
1.3. Rad u međunarodnom časopisu M23<br />
1.3.1. M. Rakin, L. Mojović, S. Nikolić, M. Vukasinovic, V. Nedović, Bioethanol production by<br />
immobilized Saccharomyces cerevisiae var. ellipsoideus cells, African Journal of Biotechnology, 8<br />
(3) (2009) 464-471.<br />
1.3.2. L. Mojović, D. Pejin, O. Grujić, S. Markov, J. Pejin, M. Rakin, M. Vukašinović, S. Nikolić,<br />
D. Savić, Progress in the production of bioethanol on starch-based feedstocks, CI&CEQ, 15 (4)<br />
(2009) 211-226.<br />
1.4. Rad u časopisu međunarodnog značaja verifikovanog posebnom odlukom M24<br />
1.4.1. S. Nikolić, L. Mojović, M. Rakin, D. Pejin, D. Savić, A microwave-assisted liquefaction as<br />
a pretreatment for the bioethanol production by the simultaneous saccharification and fermentation<br />
of corn meal, CI&CEQ, 14 (4) (2008) 231-234.
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 59<br />
2. Zbornici međunarodnih naučnih skupova M30<br />
2.1. Saopštenje sa međunarodnog skupa štampano u celini M33<br />
2.1.1. M. Rakin, L. Mojović, S. Nikolić, M. Vukašinović, V. Nedović, Comparative Study of<br />
Bioethanol Production from Corn Hydrolyzates using Different Yeast Preparations, in Proceedings<br />
of 15th European Biomass Conference & Exhibition From Research to Industry and Markets,<br />
Berlin, Germany, May 2007, pp. 2058-2063.<br />
2.1.2. L. Mojović, S. Nikolić, M. Rakin, D. Pejin, Bioethanol production by simultaneous<br />
saccharification and fermentation of corn meal by immobilized yeast, CD edition, The 4th<br />
International Conference on Biomass for Energy, Kyiv, Ukraine, September 2008., pp. 1-5.<br />
2.1.3. L. Mojović, V. Nedović, M. Rakin, S. Nikolić, S. Lević, Bioethanol production from corn<br />
meal hydrolyzates by immobilized Saccharomyces cerevisiae var. ellipsoideus (Proceedings<br />
Paper), 4 th Central European Congress on Food (CEFood Congress), Cavtat, Hrvatska, 15-17. maj<br />
2008, Proceedings of the 2008 Joint Central European Congress, Vol. 2 (2008), pp. 343-349.<br />
2.2. Saopštenje sa međunarodnog skupa štampano u izvodu M34<br />
2.2.1. V. Nikolić, S. Nikolić, N. Lončarević-Đešnjić, Lj. Mojović, The use of geothermal waters of<br />
Banjska. 2nd International Conference "Water Science and Technology-Integrated Management of<br />
Water Resources" AQUA, 23-26.11.2006., Athens, Book of Abstracts, pp. 126.<br />
2.2.2. S. Nikolić, L. Mojović, D. Pejin, M. Rakin, M.Vukašinović, V.Vučurović, Production of<br />
bioethanol from corn meal by free and immobilized Saccharomyces cerevisiae var. ellipsoideus,<br />
International Specialized Symposium on Yeasts, ISSY26, 3-7 June, 2007, Sorrento, Italy, Book of<br />
Abstract, Ed. P. Romano et al., pp.78.<br />
2.2.3. L. Mojović, V. Nedović, D. Pejin, S. Nikolić, M. Rakin, M. Vukašinović and S. Lević,<br />
Utilization of free and immobilized cells of Saccharomyces cerevisiae var. ellipsoideus for<br />
bioethanol production, Fifth Croatian Professional and Scientific Conference on Biotechnology<br />
with International Participation "Biotechnology, Energy, Chemicals and Renewable Raw<br />
Materials", Organized by: Croatian Society of Biotechnology and Graz University of Technology,<br />
Stubičke Toplice, May 9 - 10, 2007, http://www.hdb.hr/BECRRM/index.html, Poster No. 27.<br />
2.2.4. L. Mojović, M. Rakin, S. Nikolić, M. Vukašinović, V. Nedović, Immobilization of<br />
Saccharomyces ellipsoideus cells for bioethanol production, The Ninth Annual Conference of the<br />
Yugoslav Materials Research Society YUCOMAT 2007, Herceg Novi, september 10-14, 2007,<br />
The Book of Abstracts, pp. 172.<br />
2.2.5. L. Mojović, V. Nedović, M. Rakin, S. Nikolić, S. Lević, Bioethanol production from corn<br />
meal hydrolyzates by immobilized Saccharomyces cerevisiae var. ellipsoideus, The 2008 Joint<br />
Central European Congress, 4 th Central European Congress on Food (CEFood Congress), Cavtat,<br />
Hrvatska, 15-17. maj 2008, Book of Abstracts, ISBN 978-953-99725-2-1, Ed. K. Galić, pp.<br />
142.
60 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
2.2.6. M. Rakin, L. Mojović, S. Nikolić, M. Vukašinović-Sekulić, D. Pejin, Enhancement of spent<br />
grain quality for animal feed after bioethanol production, International Scientific Conference on<br />
Globalization and Environment, Beograd, 22-24.04.2009., The Book of Abstracts, pp. 98-99.<br />
2.2.7. S. Nikolić, L. Mojović, M. Rakin, M. Vukašinović-Sekulić, Application of ultrasound and<br />
microwave pretreatments in bioethanol production from corn by simultaneous saccharification and<br />
fermentation, Training Course and Summer School in „Next Generation Biofuels: Development of<br />
sustainable chemical processes for production of<br />
biofuels and bio-based chemicals from agricultural waste and non-food biomass”, ICS-UNIDO<br />
and University of Bologna, 14-18. septembar 2009, Bologna, Italy, Poster No. 14,<br />
www.ics.trieste.it/Portal/ActivityDocument.aspxid=6515<br />
3. Nacionalne monografije, tematski zbornici, leksikografske i kartografske publikacije<br />
nacionalnog značaja; naučni prevodi i kritička izdanja građe, bibliografske publikacije M40<br />
3.1. Poglavlje u istaknutoj monografiji nacionalnog značaja ili rad u istaknutom tematskom<br />
zborniku vodećeg nacionalnog značaja M44<br />
3.1.1. M. Rakin, S. Nikolić, L. Mojović, M. Vukašinović, S. Marinković-Šiler, V. Nedović,<br />
Dobijanje bioetanola iz kukuruza primenom različitih kultura kvasaca. B. Ćosović (urednik),<br />
Racionalno korišćenje energije u metalurgiji i procesnoj industriji, Monografija, ISBN 86-906251-<br />
3-5, Jugoslovenska inženjerska akademija, 2006, str. 139-146.<br />
3.1.2. A. Orlović, D. Skala, L. Mojović, S. Nikolić, Potrebe za tečnim gorivima i bioetanolom u<br />
svetu, Evropi i Srbiji-Stanje i perspektive. Lj. Mojović, D. Pejin i M. Lazić (urednici), Bioetanol<br />
kao gorivo-Stanje i perspektive, Monografija, ISBN 978-86-82367-72-7, Tehnološki <strong>fakultet</strong>,<br />
Leskovac, 2007, str. 4-18.<br />
3.1.3. S. Nikolić, Čvrste i tečne materije. B. Nikolić (urednik), Hemijsko-tehnološko-metalurški<br />
priručnik, Jugoslovenska inženjerska akademija, Beograd, 2008, ISBN 978-86-87379-00-8, str.<br />
213-225.<br />
4. Časopisi nacionalnog značaja M50<br />
4.1. Rad u vodećem časopisu nacionalnog značaja M51<br />
4.1.1. S. Nikolić, M. Rakin, M. Vukašinović, S. Šiler Marinković, L. Mojović, Bioethanol from<br />
corn meal hydrolyzates, CI&CEQ, 11 (4) (2005) 189-194.<br />
4.2. Rad u časopisu nacionalnog značaja M52<br />
4.2.1. Đ. Milosavljević, V. Nikolić, S. Nikolić, Sumporna jedinjenja kao zagađivači životne<br />
sredine pri preradi otpadnih olovnih akumulatora, Ecologica, 12 (10) (2005) 323-327.<br />
4.2.2. V. Nikolić, S. Nikolić, S. Milojević, S. Milisavljević, Karakteristike geotermalnih voda<br />
Banjske, Ecologica, 13 (12) (2006) 119-122.<br />
4.2.3. M. Barać, V. Nikolić, S. Nikolić, M. Rakin, Značaj i primena geotermalnih voda Jošaničke<br />
Banje, Termotehnika, 33 (1-4) (2007) 55-62.
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 61<br />
4.2.4. S. Nikolić, L. Mojović, D. Milovanović, V. Nikolić, Mogućnosti obrade otpadnih voda i<br />
otpada u industriji prerade voća i proizvodnje voćnih sokova, Ecologica, 15 (52) (2008) 15-19.<br />
4.2.5. M. Rakin, L. Mojović, S. Nikolić, M. Vukašinović Sekulić, D. Pejin, Poboljšanje kvaliteta<br />
džibre kao stočne hrane nakon proizvodnje bioetanola, Ecologica, 16 (54) (2009) 151-154.<br />
4.2.6. V. Nikolić, Lj. Sekulić, S. Nikolić, D. Milovanović, Fizičko-hemijska karakterizacija<br />
deponija i otpadnih voda smederevske Železare, Tehnika - Rudarstvo, geologija i metalurgija, 60<br />
(2) (2009) 5-10.<br />
5. Zbornici skupova nacionalnog značaja M60<br />
5.1. Saopštenje sa skupa nacionalnog značaja štampano u celini M63<br />
5.1.2. S. Nikolić, M. Rakin, M. Vukašinović, S.Šiler-Marinković, L Mojović, Proizvodnja<br />
bioetanola na hidrolizatima kukuruznog brašna, VI Simpozijum Savremene tehnologije i privredni<br />
razvoj, sa međunarodnim učešćem, Leskovac, 21-22. oktobar 2005., Zbornik radova 14, str. 253-<br />
269.<br />
5.2. Saopštenje sa skupa nacionalnog značaja štampano u izvodu M64<br />
5.2.1. S. Nikolić, M. Rakin, M. Vukašinović, S.Šiler-Marinković, L Mojović, Proizvodnja<br />
bioetanola na hidrolizatima kukuruznog brašna, VI Simpozijum "Savremene tehnologije i<br />
privredni razvoj", sa međunarodnim učešćem, Leskovac, 21-22. oktobar 2005, Zbornik izvoda<br />
radova, str. 161-162.<br />
5.2.2. S. Nikolić, L. Mojović, M. Rakin, D. Pejin, D. Savić, Uticaj mikrotalasa na proizvodnju<br />
bioetanola postupkom simultane saharifikacije i fermentacije kukuruznog brašna, Naučno-stručni<br />
skup "Čistije tehnologije i novi materijali - Put u održivi razvoj", Beograd, 27-28. novembar 2008.,<br />
Knjiga izvoda radova, str. 66.<br />
5.2.3. S. Nikolić, M. Rakin, L. Mojović, Ispitivanje različitih predtretmana u cilju povećanja<br />
iskorišćenja sirovine u postupku proizvodnje bioetanola na kukuruzu, VIII Simpozijum sa<br />
međunarodnim učešćem „Savrmene tehnologije i privredni razvoj“, Tehnološki <strong>fakultet</strong>, Leskovac<br />
23-24. oktobar 2009., Knjiga izvoda radova, str. 60.<br />
6. Magistarske i doktorske teze M70<br />
6.1. Odbranjena doktorska disertacija M71<br />
6.1.1. S. Nikolić, Proizvodnja bioetanola kao alternativnog goriva iz kukuruza pomoću slobodnog<br />
i imobilisanog kvasca Saccharomyces cerevisiae var. ellipsoideus, Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong>,<br />
<strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong>, 14. decembar 2009.<br />
7. Tehnička i razvojna rešenja M80<br />
7.1. Tehničko rešenje, bitno poboljšani postojeći proizvod/tehnologija, na nacionalnom nivou<br />
M84<br />
7.1.1. M. Barać, S. Nikolić i drugi, Projektovanje i izgradnja demonstracionog sistema za<br />
korišćenje geotermalne energije Jošaničke banje u poljoprivredi. Republički projekat<br />
“Nacionalnog programa energetske efikasnosti”. MNTR Srbije, br.projekta: EE715-1064B.,
62 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
Beograd, 2004/2005. Tehničko rešenje: Korišćenje geotermalne energije Jošaničke banje za<br />
grejanje plastenika. Primena u Jošaničkoj banji, 2005. god. Rezultat projekta NPEE.715-1064B.<br />
8. Učešće na projektima i studijama finansiranim od stane nadležnog Ministarstva<br />
8.1. "Proizvodnja etil-alkohola fermentacijom različitih poljoprivrednih i obnovljivih sirovina i<br />
njegova primena kao energenta", Tehnološki razvoj, TD 7049 B, Ministarstvo nauke i zaštite<br />
životne sredine Republike Srbije, 2005-2007.<br />
8.2. "Razvoj procesa i postrojenja za proizvodnju specijalnih hemijskih derivata glacijalne sirćetne<br />
kiseline", Tehnološki razvoj, TR 6721 A, Ministarstvo nauke i zaštite životne sredine Republike<br />
Srbije, 2005-2007.<br />
8.3. B. Nikolić, Z. Popović, G. Nešić, S. Nikolić, D. Nikolić: Rekonstrukcija Rafinacije olova,<br />
Topionice i modernizacije pripreme sirovina u Topionici „Zajača“. Investitor: Rudnici i Topionica<br />
„Zajača“, Zajača. Idejni tehnološko-mašinski projekat, IHTM, Beograd, avgust 2006.<br />
8.4. "Povećanje efikasnosti proizvodnja bioetanola na obnovljivim sirovinama potpunim<br />
iskorišćavanjem sporednih proizvoda", Tehnološki razvoj, 18002, Ministarstvo za nauku i<br />
tehnološki razvoj Republike Srbije, 2008-2011.<br />
8.5. B. Nikolić, Lj. Sekulić, N. Talijan, S. Nikolić i drugi ,"Fizičko-hemijska karakterizacija<br />
otpadnih voda i otpadnih materijala Smedereva i njihov uticaj na kvalitet vode reke Dunav, sa<br />
posebnim aspektom na industriju", Ministartsvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede<br />
Republike Srbije, Republička direkcija za vode, februar-decembar 2008.god.<br />
8.6. B. Nikolić, Lj. Sekulić, V. Nikolić, S. Nikolić i drugi Uzroci zagađivanja i analize vode reke<br />
Ralje od izvorišta do smederevske Železare, Ministartsvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede<br />
Republike Srbije, Republička direkcija za vode, jul-decembar 2009.god.<br />
Citiranost radova<br />
Radovi dr Svetlane Nikolić citirani su puta 32 puta, bez autocitata. U pitanju su sledeći<br />
radovi:<br />
- L. Mojović, S. Nikolić, M. Rakin, M. Vukašinović, Production of bioethanol from corn<br />
meal hydrolyzates, Fuel, 85 (12-13) (2006) 1750-1755.<br />
koji je citiran u radovima:<br />
1. R. Rudravaram, A.K. Chandel, L.V. Rao, P. Ravindra, Optimization of protein<br />
enrichment of deoiled rice bran by solid state fermentation using Aspergillus oryzae<br />
MTCC 1846, International Journal of Food Engineering 2(4) (2006), art. No. 1.<br />
2. Y. Miao, Q. Wu, M. Jiang, X. Yang, Enzymatic hydrolysis of micronized corn flour at<br />
low temperatures. Transactions of the Chinese Society of Agricultural Engineering, 23 (9)<br />
(2007) 220-224.<br />
3. A.K. Chandel, E.S. Chan, R. Ravinder, P.N. Lakshmi, L.R. Venkateswar, P. Ravindra,<br />
Economics and environmental impact of bioethanol production technologies: an<br />
appraisal, Biotechnology and Molecular Biology Review 2 (1) (2007) 14-32.
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 63<br />
4. J. Kucerova, The effect of year, site and variety on the quality characteristics and<br />
bioethanol yield of winter triticale. Journal of The Institute of Brewing 113 (2) (2007)<br />
142-146.<br />
5. M.A. das Neves, T. Kimura, N. Shimizu, M. Nakajima, State of the Art and Future<br />
Trends of Bioethanol Production, Dynamic Biochemistry, Process Biotechnology and<br />
Molecular Biology 1(1), 1-14 ©2007 Global Science Books.<br />
6. J.R. Hernandez, F.L. Aquino, S.C. Hernandez, W.L. Rooney, Simultaneous<br />
saccharification and fermentation of highly digestible variety of grain sorghum for<br />
ethanol production, ASABE Annual International Meeting, Technical papers 11, Book,<br />
2007.<br />
7. Hui-Na Chou, Wen-Shiang Lee, Shang-Shyng Yang, Bioethanol productions with<br />
sweet potato (Ipomoea Batatas Lam.), Proceedings of The World Renewable Energy<br />
Congress (WRECX) Editor A. Sayigh, 2008, pp. 31-36 .<br />
8. H.K. Abbas, C. Accinelli, R.M. Zablotowicz et al, Dynamics of mycotoxin and<br />
Aspergillus flavus levels in aging Bt and non-Bt corn residues under Mississippi no-till<br />
conditions, Journal of Agricultural and Food Chemistry 56 (16) (2008) 7578-7585.<br />
9. H.K. Abbas, R.M. Zablotowicz, H.A. Bruns, Modelling the colonisation of maize by<br />
toxigenic and non-toxigenics Apergillus flavus strains: implicatios for biological control,<br />
World Mycotoxin Journal, 1 (3) (2008) 333-340.<br />
10. J.K. Kim, B.R. Oh, Hyun-Jae Shin, Chi-Yong Eomd and S.W. Kima, Statistical<br />
optimization of enzymatic saccharification and ethanol fermentation using food waste,<br />
Process Biochemistry 43(11) (2008) 1308-1312.<br />
11. M. Balat, H. Balat, C. Öz, Progress in bioethanol processing. Progress in Energy and<br />
Combustion Science 34 (5) (2008) 551-573.<br />
12. Q. Wu, Y. Miao, Mechanochemical effects of micronization on enzymatic hydrolysis<br />
of corn flour, Carbohydrate Polymers, 72 (3) (2008) 398-402<br />
13. C. Cara, E. Ruiz, M. Ballesteros, P. Manzanares, M.J. Negro, E. Castro, Production of<br />
fuel ethanol from steam-explosion pretreated olive tree pruning, Fuel 87 (6) (2008) 692-<br />
700.<br />
14. C. Yeesang, S. Chanthachum, B. Cheirsilp, Sago starch as a low-cost carbon source for<br />
exopolysaccharide production by Lactobacillus kefiranofaciens, World Journal of<br />
Microbiology and Biotechnology, 24 (7) (2008) 1195-1201.<br />
15. H.I. Castano, C.E. Mejia, Ethanol production from cassava starch using the process<br />
strategy simultaneous saccharification-fermentation, Vitae-Revista de la Facultad de<br />
Quimica Farmaceutica, 15 (2) (2008) 251-258.<br />
16. S.C. Rabelo, R.F. Maciel, A.C. Costa, A comparison between lime and alkaline<br />
hydrogen peroxide pretreatments of sugarcane bagasse for ethanol production, Applied<br />
Biochemistry and Biotechnology, 144 (1) (2008) 87-100.
64 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
17. R. Zhao, S.R. Bean, B.A. Crozier-Dodson, D.Y.C. Fung, D. Wang, Application of<br />
acetate buffer in pH adjustment of sorghum mash and its influence on fuel ethanol<br />
fermentation, Journal of Industrial Microbiology and Biotechnology 36 (1) (2009) 75-85.<br />
18. G.W. Choi, S.K. Moon, H.W. Kang, J. Min, B.W. Chung, Simultaneous<br />
saccharification and fermentation of sludge-containing cassava mash for batch and<br />
repeated batch production of bioethanol by Saccharomyces crevisiae CHFY0321, Journal<br />
of Chemical Technology and Biotechnology 84 (4) (2009) 547-553.<br />
19. P. Kumar, T. Satyanarayana, Microbial glucoamylases: characteristics and<br />
applications, Critical Reviews in Biotechnology 29 (3) (2009) 225-255.<br />
20. J.S. van Dyk, M. Sakka, K. Sakka, et al., The cellulolytic and hemi-cellulolytic system<br />
of Bacillus licheniformis SVD1 and the evidence for production of a large multi-enzyme<br />
complex, Enzyme and Microbial Technology, 45 (5) (2009) 372-378.<br />
21. C. Pena, R. Arango, Evaluation of ethanol production using recombinant strains of<br />
Saccharomyces cerevisiae from sugar cane molasses, Dyna-Colombia, 76 (159) (2009)<br />
153-161.<br />
22. B.M. Gouvea, C. Torres, A.S. Franca, et al., Feasibility of ethanol production from<br />
coffee husks, Conference Information: 13th International Biotechnology Symposium and<br />
Exhibition (IBS-2008), Oct. 12-17, 2008 Dalian, Peoples R China, Biotechnology Letters,<br />
31 (9) Special Issue (2009) 1315-1319.<br />
23. R.J. Holmes, P. Summersgil, T. Ryan, et al., Toward a microfluidic-based rapid<br />
amylase assay system, Journal of Food Science, 74 (6) (2009) 37-43.<br />
24. S.C. Rabelo, R. Maciel, A.C. Costa, Lime pretreatment of sugarcane bagasse for<br />
bioethanol production, Applied Biochemistry and Biotechnology 153(1-3) (2009) 139-<br />
150.<br />
25. E. Meszaros, E. Jakab, M. Gaspar, et al.,Thermal behavior of corn fibers and corn fiber<br />
gums prepared in fiber processing to ethanol, Conference Information: 18th International<br />
Symposium on Analytical and Applied Pyrolysis, May 18-23, 2008 Lanzarote, Spain,<br />
Journal of Analytical and Applied Pyrolysis, 85(1-2) (2009) 11-18.<br />
26. N. Voca, B. Varga, T. Kricka, et al., Progress in ethanol production from corn kernel<br />
by applying cooking pre-treatment, Bioresource Technology, 100 (10) (2009) 2712-2718.<br />
- S. Nikolić, L. Mojović, M. Rakin, D. Pejin, Bioethanol production from corn meal by<br />
simultaneous enzymatic saccharification and fermentation with immobilized cells of<br />
Saccharomyces cerevisiae var. ellipsoideus, Fuel, 88 (9) (2009) 1602-1607.<br />
koji je citiran u radovima:<br />
1. J. T. Cang-Rong , G. Pastorin, The influence of carbon nanotubes on enzyme<br />
activity and structure: investigation of different immobilization procedures through enzyme<br />
kinetics and circular dichroism studies, Nanotechnology, 20 (25), 2009, art. no. 255102,<br />
pp. 1-20.
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 65<br />
2. D. Szymanowska, W. Grajek, Fed-batch simultaneous saccharification and ethanol<br />
fermentation of native corn starch, Acta Sci. Pol., Technol. Aliment. 8 (4) (2009) 5-<br />
16.<br />
3. T.Yuwa-Amornpitak, Ethanol production from cassava starch by selected fungi from<br />
Tan-Koji and Saccaromycetes cereviseae, Biotechnology, 9 (1) (2010) 84-88.<br />
4. Jae-Han Kim, D.E. Block, S.P. Shoemaker, D.A. Mills, Conversion of rice straw to<br />
bio-based chemicals: an integrated process using Lactobacillus brevis , Applied<br />
Microbiology and Biotechnology, DOI: 10.1007/s00253-009-2407-8<br />
- M. Rakin, L. Mojović, S. Nikolić, M. Vukasinovic, V. Nedović, Bioethanol production<br />
by immobilized Saccharomyces cerevisiae var. ellipsoideus cells, African Journal of<br />
Biotechnology, 8 (3) (2009) 464-471.<br />
koji je citiran u radu:<br />
1. A. A. Okon, T. U. Nwabueze, Simultaneous effect of divalent cation in hydrolyzed<br />
cassava starch medium used by immobilized yeast for ethanol production, African Journal<br />
of Food Science, 3 (8) (2009) 217-222.<br />
- M. Rakin, L. Mojović, S. Nikolić, M. Vukašinović Sekulić, D. Pejin, Poboljšanje<br />
kvaliteta džibre kao stočne hrane nakon proizvodnje bioetanola, Konferencija "Globalizacija i<br />
životna sredina", sa međunarodnim učešćem, Beograd, 22-24.04.2009. godine, Originalan<br />
naučni rad, publikovan u posebnom tematskom izdanju "Ecologica", No 16, UDC 502, YU<br />
ISSN 0354-3285, 2009, str. 151-154.<br />
koji je citiran u radu:<br />
1. S. Jovanović, A. Radovanović, L. Jovanović, Metode proizvodnje bioetanola u svetu,<br />
Ecologica, 16 (54) (2009) 117-122.<br />
Sumarni prikaz dosadašnje naučno-istraživačke aktivnosti<br />
Kategorija rada<br />
Koeficijent<br />
kategorije<br />
Broj radova u<br />
kategoriji<br />
Naučni rad u vrhunskom međunarodnom<br />
časopisu, M21<br />
8 3 24<br />
Naučni rad u istaknutom međunarodnom<br />
časopisu, M22<br />
5 1 5<br />
Naučni rad u međunarodnom časopisu, M23 3 2 6<br />
Naučni rad u časopisu međunarodnog značaja<br />
verifikovanog posebnom odlukom, M24<br />
3 1 3<br />
Naučni rad na skupu međunarodnog značaja,<br />
štampan u celini, M33<br />
1 3 3<br />
Naučni rad saopšten na skupu međunarodnog<br />
značaja štampan u izvodu, M34<br />
0,5 7 3,5<br />
Zbir
66 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
Poglavlje u istaknutoj monografiji nacionalnog<br />
značaja ili rad u istaknutom tematskom<br />
zborniku vodećeg nacionalnog značaja, M44<br />
2 3 6<br />
Naučni rad u vodećim časopisima nacionalnog<br />
značaja, M51<br />
Naučni rad u časopisima nacionalnog značaja,<br />
M52<br />
Naučni rad saopšten na skupu nacionalnog<br />
značaja štampani u celini, M63<br />
Naučni rad saopšten na skupu nacionalnog<br />
značaja štampan u izvodu, M64<br />
2 1 2<br />
1,5 6 9<br />
0,5 1 0,5<br />
0,2 3 0,6<br />
Odbranjena doktorska disertacija, M71 6 1 6<br />
Tehničko rešenje, M84 3 1 3<br />
UKUPAN KOEFICIJENT 71,6<br />
Uslov za izbor u zvanje naučni saradnik za tehničko-tehnološke i biotehničke nauke, koje<br />
propisuje Pravilnik o postupku i načinu vrednovanja, i kvantitativnom iskazivanju<br />
naučnoistraživačkih rezultata istraživača (Službeni glasnik RS 38/2008), je da kandidat ima<br />
najmanje 16 poena koji treba da pripadaju kategorijama:<br />
Minimalni kvantitativni zahtevi za sticanje Minimalni kvantitativni<br />
zvanja naučni saradnik<br />
zahtevi prema Pravilniku<br />
Ostvareno<br />
Ukupno 16 71,6<br />
M10+M20+M31+M32+M33+M41+M42+M51≥ 9 43<br />
M21+M22+M23+M24≥ 4 38<br />
ZAKLJUČAK<br />
Dr Svetlana Nikolić je svojim dosadašnjim radom pokazala interesovanje, kreativnost i<br />
sposobnost za naučno-istraživački rad. Rezultati istraživanja koji su prikazani u okviru doktorske<br />
diseratcije i objavljeni u više međunarodnih i nacionalnih časopisa i stručnih skupova značajno su<br />
doprineli realizaciji više naučno-istraživačkih projekata, i potvrdili istraživačku kompetentnost<br />
kandidata.<br />
Na osnovu detaljne analize dosadašnjeg naučno-istraživačkog rada i ostvarenih rezultata<br />
dr Svetlane Nikolić, Komisija smatra da kandidat ispunjava sve potrebne uslove za izbor u zvanje<br />
naučni saradnik te predlaže Nastavno-naučnom veću Tehnološko-metalurškog <strong>fakultet</strong>a<br />
<strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong> da ovaj izvešta prihvati i isti prosledi odgovarajućoj komisiji Ministarstva<br />
za nauku i tehnološki razvoj na konačno usvajanje.<br />
U <strong>Beogradu</strong>, 24.02.2010. godine<br />
Komisija:<br />
Dr Ljiljana Mojović, red. prof. TMF-a<br />
Dr Slavica Šiler-Marinković, red. prof. TMF-a<br />
Dr Vlada Veljković, red. prof. TF u Leskovcu
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 67<br />
Prilog 5.<br />
Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong><br />
<strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong><br />
Karnegijeva 4, Beograd<br />
REZIME IZVEŠTAJA O KANDIDATU ZA STICANJE NAUČNOG ZVANJA<br />
I Opšti podaci o kandidatu<br />
Ime i prezime: Svetlana B. Nikolić<br />
Godina rođenja: 1979.<br />
JMBG: 0109979715341<br />
Naziv institucije u kojoj je kandidat stalno zaposlen: po ugovoru na određeno, Tehnološkometalurški<br />
<strong>fakultet</strong> u <strong>Beogradu</strong> (TMF)<br />
Diplomirala: 17.09. godina: 2004. <strong>fakultet</strong>: TMF<br />
Doktorirala: 14.12. godina: 2009. <strong>fakultet</strong>: TMF<br />
Postojeće naučno zvanje: istraživač-saradnik<br />
Naučno zvanje koje se traži: naučni saradnik<br />
Oblast nauke u kojoj se traži zvanje: Tehničko-tehnološke nauke<br />
Grana nauke u kojoj se traži zvanje: Materijali i hemijske tehnologije<br />
Naučna disciplina u kojoj se traži zvanje:<br />
Naziv naučnog matičnog odbora kojem se zahtev upućuje: Matični naučni odbor za materijale<br />
i hemijske tehnologije<br />
II Datum izbora-reizbora u naučno zvanje:<br />
Naučni saradnik: -<br />
Viši naučni saradnik: -<br />
III Naučno-istraživački rezultati (prilog 1 i 2 pravilnika):<br />
1. Monografije, monografske studije, tematski zbornici, leksikografske i<br />
kartografske publikacije međunarodnog značaja (uz donošenje na uvid)<br />
(M10)<br />
M11 =<br />
M12 =<br />
M13 =<br />
M14 =<br />
M15 =<br />
M16 =<br />
M17 =<br />
M18 =<br />
broj vrednost ukupno<br />
2. Radovi objavljeni u naučnim časopisima međunarodnog značaja (M20):<br />
broj vrednost ukupno<br />
M21 = 3 8 24<br />
M22 = 1 5 5<br />
M23 = 2 3 6<br />
M24 = 1 3 3<br />
M25 =<br />
M26 =<br />
M27 =<br />
M28 =
68 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
3. Zbornici sa međunarodnih naučnih skupova (M30):<br />
broj vrednost ukupno<br />
M31 =<br />
M32 =<br />
M33 = 3 1 3<br />
M34 = 7 0,5 3,5<br />
M35 =<br />
M36 =<br />
4. Nacionalne monografije, tematski zbornici, leksikografske i kartografske<br />
publikacije nacionalnog značaja; naučni prevodi i kritička izdanja građe,<br />
bibliografske publikacije (M40):<br />
broj vrednost ukupno<br />
M41 =<br />
M42 =<br />
M43 =<br />
M44 = 3 2 6<br />
M45 =<br />
M46 =<br />
M47 =<br />
M48 =<br />
M49 =<br />
5. Časopisi nacionalnog značaja (M50):<br />
broj vrednost ukupno<br />
M51 = 1 2 2<br />
M52 = 6 1,5 9<br />
M53 =<br />
M54 =<br />
M55 =<br />
6. Zbornici skupova nacionalnog značaja (M60):<br />
broj vrednost ukupno<br />
M61 =<br />
M62 =<br />
M63 = 1 0,5 0,5<br />
M64 = 3 0,2 0,6<br />
M65 =<br />
M66 =<br />
7. Magistarske i doktorske teze, M70<br />
broj vrednost ukupno<br />
M71 = 1 6 6<br />
M72 =<br />
8. Tehnička i razvojna rešenja, M80<br />
broj vrednost ukupno<br />
M81 =<br />
M82 =<br />
M83 =<br />
M84 = 1 3 3<br />
M85 =<br />
M86 =
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 69<br />
9. Patenti, autorske izložbe, testovi (M90):<br />
broj vrednost ukupno<br />
M91 =<br />
M92 =<br />
M93 =<br />
IV Kvalitativna ocena naučnog doprinosa (prilog 1 pravilnika):<br />
1. Pokazatelji uspeha u naučnom radu:<br />
(Nagrade i priznanja za naučni rad dodeljene od strane relevantnih naučnih institucija i<br />
društava; uvodna predavanja na naučnim konferencijama i druga predavanja po pozivu; članstva u<br />
odborima međunarodnih naučnih konferencija; članstva u odborima naučnih društava; članstva u<br />
uređivačkim odborima časopisa, uređivanje monografija, recenzije naučnih radova i projekata)<br />
Dr Svetlana Nikolć je recenzirala je nekoliko radova za časopise međunarodnog značaja<br />
(International Journal of Chemical Reactor Engineering, Applied Biochemistry and<br />
Biotechnology, Journal of Chemical Technology and Biotechnology).<br />
2. Angažovanost u razvoju uslova za naučni rad, obrazovanju i formiranju naučnih<br />
kadrova:<br />
(Doprinos razvoju nauke u zemlji; mentorstvo pri izradi master, magistarskih i doktorskih<br />
radova, rukovođenje specijalističkim radovima; pedagoški rad; međunarodna saradnja;<br />
organizacija naučnih skupova)<br />
Dr Svetlana Nikolić je učestvovala u realizaciji 6 projekata, prvo u zvanju istraživačpripravnik,<br />
a zatim u zvanju istraživač-saradnik.<br />
Od školske 2005/2006. godine, učestvuje u izvođenju vežbi iz sledećih predmeta:<br />
"Industrijska mikrobiologija sa genetikom" (školska 2005/2006.), "Mikrobiologija" (2006/2007 i<br />
2007/2008), „Biotehnološki pratikum“ (zimski semestar školske 2008/2009 i 2009/2010),<br />
„Laboratorijski praktikum“ (letnji semestar 2008/2009) i „Farmaceutska biotehnologija“ (letnji<br />
semestar 2009/2010) na Katedri za biohemijsko inženjerstvo i biotehnologiju.<br />
3. Organizacija naučnog rada:<br />
(Rukovođenje projektima, potprojektima i zadacima; tehnološki projekti, patenti, inovacije i<br />
rezultati primenjeni u praksi; rukovođenje naučnim i stručnim društvima; značajne aktivnosti<br />
u komisijama i telima Ministarstva za nauku i tehnološki razvoj i telima drugih ministarstava<br />
vezanih za naučnu delatnost; rukovođenje naučnim institucijama)<br />
4. Kvalitet naučnih rezultata:<br />
(Uticajnost; parametri kvaliteta časopisa i pozitivna citiranost kandidatovih radova; efektivni<br />
broj radova i broj radova normiran na osnovu broja koautora; stepen samostalnosti i stepen<br />
učešća u realizaciji radova u naučnim centrima u zemlji i inostranstvu; doprinos kandidata<br />
realizaciji koautorskih radova, značaj radova)<br />
Posebno treba izdvojiti 7 radova koji su objavljeni u međunarodnim časopisima, i to: 3<br />
rada u vrhunskim međunarodnim časopisima (M21) sa impakt faktorima 2,536 i 1,682; 1 rad u<br />
istaknutom međunarodnom časopisu (M22) sa impakt faktorom 1,273; 2 rada u međunarodnom<br />
časopisu (M23) sa impakt faktorom 0,547, i 1 rad u časopisu međunarodnog značaja verifikovanog<br />
posebnom odlukom (M24). Radovi kandidata citirani su 32 puta bez autocitata. Od navedenih<br />
radova objavljenih u međunarodnim časopisima, na 4 rada dr Svetlana Nikolić je prvi autor. U<br />
svim objavljenim radovima prosečan broj autora po radu je 4,5.
70 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010.<br />
V Ocena Komisije o naučnom doprinosu kandidata sa obrazloženjem:<br />
Dr Svetlana Nikolić je u toku svog dosadašnjeg rada na katedri za BIB TMF-a pokazala<br />
poseban interes za naučno-istraživački rad, posvećenost, preciznost i upornost u ostvarivanju<br />
naučno-istraživačkih ciljeva i rešavanju naučno-istraživačkih problema. Ovo je, kao što se vidi iz<br />
priloženog izveštaja, doprinelo postizanju značajnih rezultata pre svega u oblasti njene doktorske<br />
disertacije tj. u okviru problematike proizvodnje bioetanola, a i šire u istraživanjima u okviru više<br />
projekata u oblasti biohemijske tehnologije.<br />
U okviru svoje doktorske disertacije kandidat je ostvario naučni doprinos u definisanju<br />
optimalnih uslova i kinetike alkoholne fermentacije tipa SSF (simultana saharifikacija i<br />
fermentacija) sa slobodnim i imobilisanim kvascem, a posebno u definisanju bitno poboljšanog<br />
predtretmana skrobne sirovine kojom se obezbeđuje značajna produktivnost proizvodnog procesa,<br />
koja je iznad većine do sada objavljenih ovih podataka. Rezultati doktorske teze Dr Svetlane<br />
Nikolić imaju izuzetan praktičan značaj i primenu u proizvodnji biogoriva na bazi skrobnih<br />
sirovina. Dr Svetlana Nikolić je svojim naučnim doprinosom definisanja efikasnog načina<br />
proizvodnje bioetanola kao ekološkog biogoriva i objavljenim radovima u vodećim međunarodnim<br />
časopisima sa visokim impakt faktorima u potpunosti ispunila i prevazišla potrebne kriterijume za<br />
izbor u prvo naučno zvanje naučnog saradnika. Pored toga, veći broj radova iz okvira doktorske<br />
disertcije je saopšteno na medjunarodnim ili domaćim skupovima i štampano u odgovarajućim<br />
zbornicima.<br />
Pored naučnog doprinosa iz tematike doktorske disertacije, Dr Svetlana Nikolić je<br />
učestvovala i u drugim projektima u okviru kojih su postignuti značajni rezultati u definisanju<br />
količina zagadjivača koje se stvaraju u odredjenim tehnološkim procesima (npr. sumpora pri<br />
preradi otpadnih olovnih akumulatora), definisanju porekla i stepena zagadjenosti i vrste<br />
zagadjivača nekih domaćih vodenih resursa (reke Ralja, Dunava i dr.), kao i u razvoju<br />
demonstracionog sistema za korišćenje geotermalne energije Jošaničke banje u poljoprivredi. U<br />
okviru navedenih projekata objavljeno je više naučnih ili stručnih radova uglavnom u domaćim<br />
časopisima i ostvareno je više saopštenja na domaćim i medjunarodnim naučnim skupovima.<br />
Dr Svetlana Nikolić je u toku rada na Katedri za biohemijsko inženjerstvo i<br />
biotehnologije, a od 2005/06 školske godine do danas stekla i dragoceno iskustvo u izvodjenju<br />
vežbi iz sledećih predmeta: Industrijska mikrobiologija sa genetikom, Mikrobiologija<br />
Biotehnološki pratikum, Laboratorijski praktikum i Farmaceutska biotehnologija.<br />
Na osnovu procene celokupnog naučno-istraživačkog rada, uvida u rad i ostvarene<br />
rezultate, zalaganja kandidata u dosadašnjem radu kako u istraživačkoj delatnosti tako i u edukaciji<br />
i nastavnom radu sa studentima, smatramo da Svetlana Nikolić, dipl.inž.tehnologije ima sve<br />
potrebne kvalitete i ispunjava sve uslove za izbor u zvanje u zvanje naučni saradnik.<br />
Predsednik komisije:<br />
Dr Ljiljana Mojović, red.prof. TMF-a
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 22.04.2010. 71<br />
MINIMALNI KVANTITATIVNI ZAHTEVI ZA STICANJE POJEDINAČNIH NAUČNIH<br />
ZVANJA<br />
Za tehničko-tehnološke i biotehničke nauke<br />
Diferencijalni uslov- potrebno je da kanddiat ima najmanje XX poena,<br />
Od prvog izbora u koji treba da pripadaju sledećim kategorijama:<br />
prethodno zvanje do<br />
Neophodno Ostvareno<br />
izbora u zvanje.....<br />
Naučni saradnik Ukupno 16 71,6<br />
M10+M20+M31+M32+M33<br />
9<br />
M41+M42+M51 ≥<br />
43<br />
M21+M22+M23+M24 ≥ 4 38<br />
Viši naučni<br />
saradnik<br />
Naučni savetnik<br />
Ukupno 48<br />
M10+M20+M31+M32+M33<br />
38<br />
M41+M42+M51+M80+M90 ≥<br />
M21+M22+M23+M24+M31+M32 ≥ 15<br />
Ukupno 70<br />
M10+M20+M31+M32+M33<br />
54<br />
M41+M42+M51+M80+M90 ≥<br />
M21+M22+M23+M24+M31+M32≥ 26<br />
Za izbor u naučnog savetnika je potrebno da je publikovan jedan rad kategorija M41-45 M51-52<br />
na srpskom jeziku ili jezicima nacionalnih manjina.