Plan zaÅ¡tite od poÅ¾ara i tehnoloÅ¡kih eksplozija SDZ - Splitsko ...

More documents

Recommendations

Info

PLAN ZAŠTITE OD POŽARA I TEHNOLOŠKIH EKSPLOZIJA SPLITSKO‐DALMATINSKE ŽUPANIJE A / TEKSTUALNI DIO PLANA 6
PLAN ZAŠTITE OD POŽARA I TEHNOLOŠKIH EKSPLOZIJA SPLITSKO‐DALMATINSKE ŽUPANIJE 1. OSNOVNI PODACI O SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI 1.1. Smještaj, površina i zemljopisne karakteristike Splitsko-dalmatinska županija, (u daljnjem tekstu: Županija) jedna od najvećih županija u Hrvatskoj, smještena je na središnjem dijelu hrvatskog juga, graniči na sjeveru s Republikom Bosnom i Hercegovinom, na istoku s Dubrovačko-neretvanskom županijom, na zapadu sa Šibenskokninskom županijom, a na jugu seže do granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske. Županija prostire se na 14.106,40 km 2 , od čega na površinu mora otpada 9.576,40 km 2 , a na površinu kopna 4.523,64 km (8% površine Hrvatske). otoke Čiovo, Drvenik, Drvenik mali, Šolta i okolni otoci, Brač i okolni otoci, Hvar, Šćedro, Pakleni otoci, Vis, Biševo, Sv. Andrija i okolni otoci, obalni pojas od Gradaca na istočnoj strani, do uvale Sićenica na zapadnoj strani, zaobalje Trogirske zagore, zakozjački, zamosorski i zabiokovski kraj, Cetinsku i Imotsku krajinu sa središnjim i jugoistočnim dijelom Svilajskog masiva, te južne padine Dinare i Kamešnice, od Vještić gore do Aržana. Generalnu strukturu prostora Županije čine: poljoprivredne površine (991,4 km ) ili oko 22% od ukupne površine , šumske površine (2051,6 km ) ili oko 45,4 % izgrađene površine (120 km ) ili 2,65 % kopnenog dijela Županije, preostalih 29,95 Županije čine vodene površine, (jezera, vodotoci, akumulacije), zaštićene cjeline (prirode i graditeljske baštine) i neplodne površine. Temeljnu prirodnu odrednicu Županije čine more i vapnenački kraški reljef. Tri su područja Županije posebno zanimljiva i međusobno se razlikuju uslijed, geografskih, položajnih, razvojnih i ambijentalnih vrijednosti: Zaobalje karakterizira veliko prostranstvo, te kontinentalne osobine tla, klime i reljefa Priobalje je uski rubni pojas koji omeđuju priobalne planine Svilaja, Kozjak, Mosor, Biokovo i more sa prosječnom širinom pojasa od oko 5 km Otočno područje Županije sastoji se od 74 otoka i 57 hridi i grebena koje je karakterizirano sa izrazitom mediteranskom klimom i blagim reljefom. Najveća su kraška polja: Cetinsko-paško, Hrvatačko, Sinjsko, Mućko-postinjsko, Konjsko, Dugopolje, Dicmansko i Imotsko te polja Rastok i Vrgorsko jezero. Površinski tokovi su vezani uz rijeku Cetinu i Jadro. Najznačajnija izvorišta pitke vode su: Kosinac, Ruda, Izvor Jadra, Cetina kraj Gata i Zadvarja, Opačac kod Imotskog. Podzemne vode ovoga područja su Vrela Cetine, Rumina, Rude i Jadra, što predstavlja izuzetno bogatstvo i vrijednost ovog prostora. Pružanje planinskih lanaca paralelno s obalom otežava povezivanje ovoga područja s kontinentalnim prostorima. Ovaj element još više potenciraju visine reljefa koje idu od obale prema unutrašnjosti. Ublažavanje tih prilika donekle se izvodi preko prijevoja. Važniji prijevoji su: 7
Page 1 and 2: REPUBLIKA HRVATSKA SPLITSKO-DALMATI
Page 3 and 4: PLAN ZAŠTITE OD POŽARA I TEHNOLO
Page 5: PLAN ZAŠTITE OD POŽARA I TEHNOLO
Page 29 and 30: Tablica 6: Policijske postaje u Žu
Page 57 and 58:
PLAN ZAŠTITE OD POŽARA I TEHNOLO
Page 59 and 60:
Page 61 and 62:
Page 63 and 64:
Page 65 and 66:
Page 67 and 68:
Page 69 and 70:
Page 71 and 72:
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
Page 93 and 94:
show all

Plan zaÅ¡tite od poÅ¾ara i tehnoloÅ¡kih eksplozija SDZ - Splitsko ...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?