Projekt zaÅ¡tite od oneÄiÅ¡Äenja u priobalnom podruÄju - Gradimo
Projekt zaÅ¡tite od oneÄiÅ¡Äenja u priobalnom podruÄju - Gradimo
Projekt zaÅ¡tite od oneÄiÅ¡Äenja u priobalnom podruÄju - Gradimo
- No tags were found...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 853<br />
HRVATSKI SAVEZ GRAĐEVINSKIH INŽENJERA<br />
SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008<br />
Cavtat, 6.-8. studenoga 2008.<br />
Fani Bojanić, Vesna Grizelj Šimić UDK 628.33.001.2(26)<br />
<strong>Projekt</strong> zaštite <strong>od</strong> onečišćenja u<br />
<strong>priobalnom</strong> p<strong>od</strong>ručju<br />
Sažetak<br />
Opisuje se <strong>Projekt</strong> zaštite <strong>od</strong> onečišćenja u <strong>priobalnom</strong> p<strong>od</strong>ručju koji sadrži: komponentu<br />
ulaganja u priobalnu infrastrukturu za zaštitu v<strong>od</strong>a, komponentu institucionalnog<br />
jačanja i upravljanja te komponentu jačanja sustava za nadzor kakvoće<br />
priobalnih v<strong>od</strong>a. Program se fi nancira sredstvima Svjetske banke, Vlade Republike<br />
Hrvatske, Hrvatskih v<strong>od</strong>a i sredstvima jedinica lokalne samouprave. Ukupna vrijednost<br />
<strong>Projekt</strong>a iznosi 280 milijuna eura, <strong>od</strong> toga je 140 milijuna iz domaćih izvora.<br />
Ključne riječi: priobalno p<strong>od</strong>ručje, zaštita <strong>od</strong> onečišćenja, projekt, priobalna infrastruktura,<br />
institucionalno jačanje i upravljanje, sustav nadzora<br />
kakvoće, Svjetska banka<br />
Summary<br />
Pollution abatement project in coastal area<br />
A pollution abatement project initiated in the coastal area is described. The project<br />
consists of the following components: investment in coastal water protection infrastructure,<br />
institutional strengthening and management, and system strengthening to<br />
enable coastal water quality control. The program is financed by the World Bank,<br />
Government of the Republic of Croatia, Hrvatske v<strong>od</strong>e (Croatian Water Authority)<br />
and by funds provided by local government units. The total project is valued at € 280<br />
million, out of which € 140 million is secured from domestic sources.<br />
Key words: coastal area, pollution abatement, project, coastal infrastructure,<br />
institutional strengthening and management, quality control system,<br />
World Bank<br />
Autorice: Fani Bojanić, dipl.ing.građ.; Vesna Grizelj Šimić, dipl.ing.građ., Hrvatske<br />
v<strong>od</strong>e d.o.o., Zagreb
854<br />
Fani Bojanić, Vesna Grizelj Šimić<br />
I. Uv<strong>od</strong><br />
Međunar<strong>od</strong>na banka za obnovu i razvoj (IBRD) ponudila je zajam Republici Hrvatskoj<br />
za financiranje unapređenja sustava transporta i pročišćavanja komunalnih otpadnih<br />
v<strong>od</strong>a iz naselja duž jadranske obale i otoka, <strong>od</strong>nosno financijsku potporu realizaciji<br />
programa nazvanog <strong>Projekt</strong> zaštite <strong>od</strong> onečišćenja v<strong>od</strong>a na <strong>priobalnom</strong> p<strong>od</strong>ručju (Costal<br />
Cities Water Pollution Control) – dalje: <strong>Projekt</strong><br />
<strong>Projekt</strong> je regionalnog značaja i ostvaruje se na obalnom p<strong>od</strong>ručju s velikim turističkim<br />
mogućnostima koje su bitne za razvitak gosp<strong>od</strong>arstva Republike Hrvatske. Prov<strong>od</strong>i se na<br />
načelu aktivnog sudjelovanja lokalnih jedinica samouprave u suradnji s <strong>od</strong>govarajućim<br />
Vladinim agencijama.<br />
Dana 2. srpnja 2004. g<strong>od</strong>ine Međunar<strong>od</strong>na banka za obnovu i razvoj i Vlada Republike<br />
Hrvatske, u Zadru su sklopile Ugovor o zajmu (zajam broj APL 7226 HR). Istoga<br />
dana potpisan je i Ugovor o <strong>Projekt</strong>u između Međunar<strong>od</strong>ne banke za obnovu i razvoj i<br />
Hrvatskih v<strong>od</strong>a, kojim su Hrvatske v<strong>od</strong>e preuzele obvezu prema Međunar<strong>od</strong>noj banci za<br />
obnovu i razvoj za provedbu <strong>Projekt</strong>a.<br />
<strong>Projekt</strong> realizira posebna ustrojbena jedinica osnovana u okviru Hrvatskih v<strong>od</strong>a - Hrvatske<br />
v<strong>od</strong>e, Jadranski projekt d.o.o.<br />
<strong>Projekt</strong> je planiran u tri faze, a prva se faza ostvaruje <strong>od</strong> 2005. do 2008. Ukupno<br />
procijenjeni troškovi realizacije <strong>Projekt</strong>a iznose oko 280 milijuna eura a vrijednost je prve<br />
faze oko 80milijuna eura.<br />
• Zajam je potpisan na iznos <strong>od</strong> 40 milijuna eura, a ukupna je vrijednost prve skupine<br />
realizacije Jadranskog projekt d.o.o. 80 milijuna eura.<br />
• Ukupna je vrijednost zajmova koji se planiraju za potporu provedbi <strong>Projekt</strong>a 140<br />
milijuna eura udjela, što p<strong>od</strong>razumijeva još najmanje 50 % udjela domaćih sredstava,<br />
dakle ukupna investicijska vrijednost Jadranskog projekta d.o.o. iznosi 280<br />
milijuna eura tijekom približno 12 g<strong>od</strong>ina.<br />
Nakon što se <strong>od</strong> dogovorenog iznosa prve tranše zajma <strong>od</strong> 40 milijuna eura ugovori<br />
70 % iznosa i povuče kroz ugovorene poslove 40%, moguće je preuzimanje druge tranše<br />
zajma <strong>od</strong> 60 milijuna eura.<br />
Od ukupno 177 identificiranih sustava, Izvješćem o <strong>Projekt</strong>u koji je usvojila Vlada<br />
2002.g<strong>od</strong>ine, za realizaciju ih je predloženo 47 iz prve i druge prioritetne skupine,<br />
uzimajući u obzir pripremljenost programa, nužnost uključivanja pojedine lokacije zbog<br />
cjelovitog rješavanja jedinstvenog komunalnog p<strong>od</strong>ručja i uključivanje izrazito ekološki<br />
osjetljivih lokacija.<br />
Za svaki <strong>od</strong> sustava procijenjeni su troškovi izgradnje p<strong>od</strong>ijeljeni u tri faze. Potom su<br />
svi sustavi prema prioritetu potrebnih zahvata razvrstani na osnovi osam kriterija:<br />
– ekvivalentnost stanovnika (kriterij koji <strong>od</strong>ražava veličinu onečišćenja),<br />
– osjetljivost prijamnika – recipijenta na ispuštanje otpadnih v<strong>od</strong>a (kriterij koji<br />
<strong>od</strong>ražava osjetljivost p<strong>od</strong>ručja),<br />
– utjecaj na razvoj turizma (kriterij koji <strong>od</strong>ražava utjecaj izgrađenosti sustava na<br />
zatečene turističke kapacitete)<br />
– izgrađenost sustava (kriterij koji omogućava dovršetak sustava kako bi se doveli na<br />
razinu kvalitetnog funkcioniranja),<br />
– pripremljenost projektne dokumentacije (kriterij kojim se daje prednost projektima<br />
koji su prošli viši stupanj tehničke razrade)
SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 855<br />
– razvijenost p<strong>od</strong>ručja (kriterij kojim se daje prednost manje razvijenim p<strong>od</strong>ručjima)<br />
– veličina investicije u <strong>od</strong>nosu na broj stanovnika<br />
– veličina investicije u prvoj fazi izgradnje u <strong>od</strong>nosu na broj stanovnika<br />
Usvojeno je da se:<br />
– izmijene ili dopune svake druge g<strong>od</strong>ine,<br />
– preispitaju nakon pet g<strong>od</strong>ina realizacije programa.<br />
U razdoblju koje je uslijedilo nastavilo se s pripremom i prikupljanjem p<strong>od</strong>ataka o<br />
ostalim sustavima kako bi se do kraja omogućila realizacija <strong>Projekt</strong>a u cjelini.<br />
2 Svrha i sadržaj investicija u projektu<br />
Opći je razvojni cilj <strong>Projekt</strong>a poboljšati kakvoću priobalnih v<strong>od</strong>a i mora u hrvatskom<br />
Jadranu te ispunjavati norme Europske unije koje se <strong>od</strong>nose na kakvoću okoliša u lokalnim<br />
zajednicama.<br />
Prema utvrđenom opsegu i ciljevima, <strong>Projekt</strong> ima tri dijela.<br />
1. Ulaganje u priobalnu infrastrukturu za zaštitu okoliša i financiranje (procijenjeni iznos<br />
<strong>od</strong> 61,65 mil. eura):<br />
- ulagalo bi se u sustave za pročišćavanje i ispuštanje otpadnih v<strong>od</strong>a,<br />
- financirale bi Hrvatske v<strong>od</strong>e, Jadranski projekt d.o.o., sredstvima zajma, sredstvima<br />
<strong>od</strong> naknade za zaštitu v<strong>od</strong>a, posebnih d<strong>od</strong>ataka za <strong>Projekt</strong> i namjenskih subvencija<br />
iz Vladinih proračunskih transfera.<br />
2. Institucionalno jačanje i upravljanje <strong>Projekt</strong>om financiranjem nabave opreme, tehničke<br />
pomoći, izobrazbe i studija (procijenjeni iznos <strong>od</strong> 4,67 mil. eura), uključuje:<br />
- izradu i uspostavljanje institucionalnog okvira za kontrolu onečišćenja v<strong>od</strong>a,<br />
- izradu projektne dokumentacije te ekoloških i socijalnih procjena za ulaganja<br />
koja nakon prve faze Programa kao i nadzor nad projektnim ulaganjima,<br />
- jačanje sposobnosti Hrvatskih v<strong>od</strong>a Jadranski projekt d.o.o., za provedbu <strong>Projekt</strong>a,<br />
ocjenjivanje i praćenje, uključujući i financijsko upravljanje,<br />
- jačanje i dovođenje komunalnih p<strong>od</strong>uzeća na višu razinu upravljanja, operativne<br />
učinkovitosti i financijske opstojnosti te mogućnosti olakšanog sudjelovanja privatnog<br />
sektora.<br />
3. Jačanje sustava za nadzor kakvoće priobalnih v<strong>od</strong>a, financiranjem opreme, građe vinskih<br />
radova i tehničke pomoći (procijenjeni iznos <strong>od</strong> 7,68 mil. eura) sa svrhom da se:<br />
- poboljša sposobnost mreže laboratorija resornoga ministarstva za praćenje stanja<br />
okoliša radi ocjene utjecaja <strong>Projekt</strong>a na kakvoću priobalnih v<strong>od</strong>a,<br />
- poboljša sposobnost laboratorija Hrvatskih v<strong>od</strong>a kako bi se ocijenili pojedinačni<br />
ispusti na p<strong>od</strong>ručju lokalnih zajednica i industrije, <strong>od</strong>redila ukupna količina štetnih<br />
tvari ispuštenih u Jadransko more te ocijenila i provjerila učinkovitost financirane<br />
infrastrukture,<br />
- omogući donositeljima <strong>od</strong>luka ispravno i pouzdano uskladiti mjerenja kakvoće hrvatskih<br />
priobalnih v<strong>od</strong>a u skladu s mjer<strong>od</strong>avnim normama EU-a i prilag<strong>od</strong>iti razinu<br />
pročišćavanja v<strong>od</strong>a sukladno ciljanim ulaganjima koja se prov<strong>od</strong>e u fazama.<br />
Potprojekti predloženi za financiranje u prvoj fazi realizacije <strong>Projekt</strong>a <strong>od</strong>nose se na<br />
gradove Opatiju, Zadar, Makarsku, Novigrad, Omiš, Opuzen, Pulu, Rijeku i Biograd te na<br />
općine Lovran, Matulji, Pakoštane, i Sv. Filip i Jakov, Dugi Rat i Rogoznicu.
856<br />
Fani Bojanić, Vesna Grizelj Šimić<br />
U okviru prve faze <strong>Projekt</strong>a pokrenuta je i priprema programa u ostalim naseljima,<br />
što trebaju potvrditi, prihvatiti i <strong>od</strong>obriti Hrvatske v<strong>od</strong>e u sljedećim fazama.<br />
3 Financijski elementi investicije<br />
U financiranju <strong>Projekt</strong>a sudjeluju:<br />
· Međunar<strong>od</strong>na banka za obnovu i razvoj – zajam 7226 HR,<br />
· Republika Hrvatska iz državnoga proračuna,<br />
· Hrvatske v<strong>od</strong>e <strong>od</strong> naknade za zaštitu v<strong>od</strong>a,<br />
· jedinice lokalne samouprave s komunalnim društvima u iznosu gradnje i za otplatu<br />
zajma povećanjem cijene <strong>od</strong>v<strong>od</strong>nje i pročišćavanja otpadnih v<strong>od</strong>a (proračun<br />
JLS).<br />
Načelni proračuni provedeni su uz pretpostavke da:<br />
• zajam treba otplaćivati isključivo sredstvima koja se namjenski prikupljaju<br />
povećanom cijenom v<strong>od</strong>e, <strong>od</strong>nosno sredstvima Hrvatskih v<strong>od</strong>a (osnovica obračuna<br />
je kubični metar potrošene v<strong>od</strong>e);<br />
• komunalno p<strong>od</strong>uzeće <strong>od</strong>nosno jedinica lokalne samouprave može svojim programom<br />
predložiti <strong>od</strong>ređeni sustav samo ako prih<strong>od</strong>ima pokriva trenutačne troškove<br />
svog poslovanja (posluje pozitivno u djelatnosti prikupljanja i pročišćavanja otpadnih<br />
v<strong>od</strong>a):<br />
• iznos potrebnog povećanja cijene v<strong>od</strong>e do 4 kn/m 3 potrošene v<strong>od</strong>e namijenjen je<br />
isključivo za otplatu zajma;<br />
• povećane cijene v<strong>od</strong>e vezano za povećane troškove sustava pri uporabi te za amortizaciju<br />
nisu obuhvaćene predviđenim povećanjem niti je to posebno razrađeno.<br />
Iskustveno se, usporedbom s troškovima na sličnim sustavima i u sličnim uvjetima,<br />
može ocijeniti da oni iznose oko 3 kn/m 3 .<br />
Slika 1. Izvori financiranja bez međunar<strong>od</strong>nog zajma<br />
3.1 Kriteriji za utvrđivanje omjera u fi nanciranju<br />
Svaki program financirat će se sredstvima zajma do iznosa 50% troškova. Na osnovi<br />
procijenjene obveze o zajmu <strong>od</strong>ređen je iznos - dio cijene v<strong>od</strong>e koji bi osigurao vraćanje<br />
kredita. Dio sredstava koja se na taj način prikupe tijekom razdoblja gradnje ulažu se u<br />
daljnju gradnju, a preostali dio troškova gradnje pokrivaju sredstva proračuna.<br />
Udio sredstava iz državnog proračuna ograničen je za velike sustave i one za koje<br />
jedinice lokalne samouprave zahtijevaju drukčije lokacije pa su troškovi znatno veći, ali<br />
se to ne <strong>od</strong>nosi na posebno zaštićena p<strong>od</strong>ručja (nacionalni parkovi, zatvoreni i osjetljivi<br />
akvetoriji i more prve kategorije).
SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 857<br />
Prosječno povećanje cijene v<strong>od</strong>e radi otplate zajma (na osnovi prikupljene naknade<br />
za zaštitu v<strong>od</strong>a koja iznosi 0,90 kn/m 3 ) <strong>od</strong>ređuje se kako slijedi:<br />
– za sustave s potrebnim ukupnim povećanjem cijene v<strong>od</strong>e do 50% prosječnog<br />
povećanja (prosječno povećanje na 47 predloženih potprojekata iznosi 2,70 kune)<br />
sudjeluju Hrvatske v<strong>od</strong>e s iznosom polovine potrebnog povećanja,<br />
– za sustave veće <strong>od</strong> 20.000 ES sudjeluju Hrvatske v<strong>od</strong>e s prosječnim povećanjem u<br />
iznosu 0,45 kn/m 3 (polovina iznosa naknade),<br />
– za sve ostale sustave sudjeluju Hrvatske v<strong>od</strong>e s iznosom 0,9 kn/m 3 (puni iznos<br />
naknade),<br />
– ako jedinica lokalne samouprave predloži svoj program i traži lokaciju za koju su<br />
znatno veći troškovi <strong>od</strong> ostalih lokacija, bez obzira na potrebno povećanje cijene<br />
v<strong>od</strong>e, Hrvatske v<strong>od</strong>e sudjelovat će sa 0,45 kn/m 3 ,<br />
– ako se za posebno zaštićena p<strong>od</strong>ručja (nacionalni parkovi, zatvoreni i osjetljivi<br />
akvetoriji i more prve kategorije) primjenom navedenih kriterija ustanovi kako za<br />
otplatu zajma treba povećati cijenu v<strong>od</strong>e za više <strong>od</strong> 4 kn/m 3 , predlaže se da komunalno<br />
p<strong>od</strong>uzeće to prihvati, a preostali bi se dio obveza o zajmu rješavao po načelu<br />
solidarnosti i uz pomoć sredstava iz državnog proračuna.<br />
Na slikama 2. i 3. prikazani su izvori financiranja tijekom gradnje te tijekom gradnje<br />
i otplate zajma.<br />
Slika 2. Izvori financiranja tijekom izgradnje<br />
Uzimajući u obzir i razdoblje otplate zajma samo za dio koji se <strong>od</strong>nosi na izgradnju<br />
sustava <strong>od</strong>v<strong>od</strong>nje i pročišćavanja otpadnih v<strong>od</strong>a, omjeri u financiranju su kako prikazuje<br />
slika 3.<br />
Svaki program kao i kategorije unutar projekta financiraju se sredstvima zajma do<br />
iznosa 50% troškova, što je maksimalni udio zajma prema uvjetima Svjetske banke (tablica<br />
1.).
858<br />
Fani Bojanić, Vesna Grizelj Šimić<br />
Slika 3. Izvori financiranja – izgradnja i otplata zajma<br />
Tablica 1. Raspoređeni iznos zajma i postotak izdatka razvrstan po kategorijama<br />
Kategorija<br />
Raspoređeni<br />
Iznos zajma<br />
(iskazan u EUR)<br />
% izdatak koji će se<br />
financirati<br />
(1) Radovi 28.500.000 50%<br />
(2) Roba 5.100.000 50%<br />
(3)<br />
Konzultantske<br />
usluge i edukacija<br />
3.400.000 50%<br />
(4) Neraspoređeno 3.000.000<br />
UKUPNO 40.000.000<br />
Procjena troškova prve faze temeljila se na gradovima Biogradu, Zadru, Rijeci i Opatiji,<br />
koji su <strong>od</strong>ređeni kao kandidati za sudjelovanje u <strong>Projekt</strong>u. Ti gradovi <strong>od</strong>ređeni su kao<br />
kandidati za prvu g<strong>od</strong>inu provedbe <strong>Projekt</strong>a i ocijenjeni u okviru priprema za <strong>Projekt</strong>.<br />
U tablici 2. prikazana je procjena troška po komponentama i izvorima za prvu fazu<br />
<strong>Projekt</strong>a u ukupnoj vrijednosti 80 milijuna eura, <strong>od</strong> čega 40 milijuna čini zajam kao strani<br />
izvor financiranja a 40 milijuna eura hrvatski su izvori financiranja.<br />
Načela prema kojima su se ocijenili potprojekti i utvrdilo ispunjavaju li uvjete iz<br />
potprojekata uključivala su sljedeće:<br />
· financijsku analizu izvora financiranja, koja je pokazala da će sredstva biti dostatna<br />
za pokriće troškova izgradnje, otplate zajma i amortizaciju,<br />
· pripremljenost p<strong>od</strong>uzeća u smislu njegove upravljačke i operativne sposobnosti i<br />
financijske opstojnosti,<br />
· analizu najnižih troškova potprojekta, pregled svih opcija razmatranih radi postizanja<br />
norma EU-a koje se <strong>od</strong>nose na kakvoću v<strong>od</strong>e u kupališnim p<strong>od</strong>ručjima.
SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 859<br />
Tablica 2. Procjena troška prve faze <strong>Projekt</strong>a po komponentama i izvorima<br />
Procjena troškova po komponentama<br />
I FAZA PROJEKTA domaći strani ukupno<br />
Komponenta I:<br />
Obalna<br />
infrastruktura za<br />
zaštitu v<strong>od</strong>a<br />
Komponenta II:<br />
Institucionalno<br />
jačanje i<br />
upravljanje<br />
programom<br />
Komponenta III:<br />
Jačanje mreže za<br />
praćenje obalnih<br />
v<strong>od</strong>a<br />
Nepredviđeni<br />
troškovi<br />
Proširenje kanalizacijske mreže 11,53 11,52 23,05 28,81%<br />
Uređaji za pročišćavanje<br />
otpadnih v<strong>od</strong>a<br />
19,30 19,30 38,60 48,24%<br />
ukupno 30,82 30,83 61,65 77,06%<br />
Informatička oprema 0,34 0,33 0,67 0,83%<br />
Studije razvoja sektora<br />
I upravljanje projektom<br />
1,00 1,00 2,00 2,5%<br />
Konačna rješenja i usluge<br />
nadzora<br />
1,00 1,00 2,00 2,5%<br />
ukupno 2,34 2,33 4,67 5,84%<br />
Laboratorij MZOPU-a 2,50 2,50 5,00 6,25%<br />
Laboratorij HV-a 1,34 1,34 2,68 3,35%<br />
ukupno 3,84 3,84 7,68 9,60%<br />
Materijalni 2,00 2,00 4,00 5,00%<br />
Cijena 1,00 1,00 2,00 2,50%<br />
Ukupno 3,00 3,00 6,00 7,50%<br />
UKUPNO (EUR) 40,00 40,00 80,00 100 %<br />
4 Provedba projekta<br />
4.1 Institucionalni okvir<br />
<strong>Projekt</strong> je osmišljen tako da ga prov<strong>od</strong>e Hrvatske v<strong>od</strong>e preko posebno ustrojene jedinice<br />
- društva kćeri - Hrvatske v<strong>od</strong>e Jadranski projekt d.o.o, uz potporu Ministarstva<br />
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te lokalnog komunalnog sektora. Hrvatske<br />
v<strong>od</strong>e i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i v<strong>od</strong>nog gosp<strong>od</strong>arstva <strong>od</strong>govorni<br />
su za provođenje <strong>Projekt</strong>a, a Ministarstvo mora, prometa i razvitka <strong>od</strong>govorno je za kontrolu<br />
provedbe <strong>Projekt</strong>a.<br />
Ukupna sredstva zajma kojima raspolažu Hrvatske v<strong>od</strong>e Jadranski projekt d.o.o. u<br />
realizaciji <strong>Projekt</strong>a u iznosu <strong>od</strong> 37.500.000 eura d<strong>od</strong>ijeljena su temeljem Ugovora o provedbi,<br />
koji je sklopljen sa Hrvatskim v<strong>od</strong>ama. Ostala sredstva nužna za realizaciju <strong>Projekt</strong>a<br />
(državni proračun, Hrvatske v<strong>od</strong>e, proračun jedinica lokalne samouprave) osigurat će se<br />
u dogovorenim omjerima. Hrvatske v<strong>od</strong>e Jadranski projekt d.o.o, kao ključna tehnička<br />
provedbena agencija, prov<strong>od</strong>e <strong>Projekt</strong>, obavljaju nabave i isplate i izvještavaju Hrvatske<br />
v<strong>od</strong>e, nadležna ministarstva i Svjetsku banku.<br />
Za svaki potprojekt osniva se povjerenstvo za njegovu provedbu, a čine ga predstavnici<br />
Hrvatskih v<strong>od</strong>a, predstavnici Hrvatskih v<strong>od</strong>a Jadranski projekt d.o.o., predstavnici<br />
komunalnih društava te predstavnici jedinica lokalne samouprave.
860<br />
Fani Bojanić, Vesna Grizelj Šimić<br />
4.2 Ciljevi provedbe <strong>Projekt</strong>a<br />
U nastavku slijedi sažetak investicija koje će se financirati iz programa pojedinih<br />
lokalnih komunalnih p<strong>od</strong>uzeća.<br />
Biograd - Sv. Filip i Jakov – Pakoštane<br />
Sustav <strong>od</strong>v<strong>od</strong>nje gradit će se za susjedne općine - Biograd, Sv. Filip i Jakov, Turanj,<br />
Drage i Pakoštane. Započela je gradnja dijelova mreže iz sredstava Hrvatskih v<strong>od</strong>a i lokalnih<br />
izvora. Zajedno s dijelovima koje financira Svjetska banka, očekuje se da će sustav značiti<br />
operativnu cjelinu koja će opsluživati stanovništvo i industriju u sve tri općine. Građevine<br />
koje financira Jadranski d.o.o. su: uređaj za pročišćavanje otpadnih v<strong>od</strong>a (UPOV) (mehaničko<br />
pročišćavanje, 27.000 ES), p<strong>od</strong>morski ispust L = 3.000 m, 6 crpnih stanica s pripadajućim<br />
tlačnim i gravitacijskim cjevov<strong>od</strong>ima u ukupnoj duljini oko 20 km.<br />
Zadar<br />
Tijekom posljednjih nekoliko g<strong>od</strong>ina grad Zadar ostvario je velik napredak u razvitku<br />
sustava <strong>od</strong>v<strong>od</strong>nje i ispuštanja komunalnih otpadnih v<strong>od</strong>a. Većina je obalnih kolektora<br />
izgrađena, sekundarna mreža je dobro razvijena u središnjem dijelu grada, a sjeverozapadni<br />
dio grada opslužuje UPOV „Borik“. Dio sustava koji još treba izgraditi, a financirat će<br />
se iz Jadranskog projekta jest: projektiranje i izgradnja glavnog UPOV-a (biološki uređaj<br />
kapaciteta 100.000 ES).<br />
Makarska<br />
Kanalizacijski sustav Makarske gotovo je u cijelosti izgrađen i opslužuje oko 95%<br />
gradskog stanovništva. Prikupljene otpadne v<strong>od</strong>e ispuštaju se u more dugačkim p<strong>od</strong>morskim<br />
ispustom. Građevinski dio radova na uređaju za pročišćavanje otpadnih v<strong>od</strong>a<br />
(mehaničko pročišćavanje, 50.000 ES) završen je devedesetih g<strong>od</strong>ina prošlog stoljeća,<br />
tako da će se iz zajma Svjetske banke financirati nabava opreme uređaja za mehaničko<br />
pročišćavanje otpadnih v<strong>od</strong>a.<br />
Omiš<br />
Kanalizacijski sustav u Omišu djelomično je izgrađen, a dovršeni su dijelovi glavne<br />
i sekundarne mreže te p<strong>od</strong>morski ispust duljine 1,7 km. Na sustav je priključeno oko<br />
30% gradskog stanovništva. Iz sredstava zajma financirat će se dovršetak građevinskih<br />
radova i nabava opreme za mehanički uređaj za pročišćavanje otpadnih v<strong>od</strong>a (32.000 ES),<br />
izgradnja istočnog kolektora duljine 2,5 km sa crpnim stanicama te dva sjeverna kolektora<br />
duljine 1,5 km sa crpnim stanicama.<br />
Dugi Rat<br />
Općina Dugi Rat trenutno ima izgrađenu kanalizacijsku mrežu samo u središnjem,<br />
manjem dijelu općine, dok ostatak stanovništva ispušta otpadne v<strong>od</strong>e u privatne septičke<br />
jame. Ovo je posebno slučaj u dijelu općine prema Omišu. Zajam Svjetske banke financirat<br />
će izgradnju dva kilometra kanalizacijskog cjevov<strong>od</strong>a i dvije crpne stanice u tom<br />
p<strong>od</strong>ručju (Duće). Treba naglasiti da će nabavu opreme za UPOV Omiš-Dugi Rat finan-
SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 861<br />
cirati općina Dugi Rat, budući da je izgradnju postojećeg dijela zajedničkog UPOV-a u<br />
cijelosti financirao grad Omiš.<br />
Opuzen<br />
Zasad u Opuzenu ne postoji funkcionalna kanalizacijska mreža; kućanstva ovise o<br />
privatnim septičkim jamama. Spajanjem općinskih i državnih sredstava te sredstava Hrvatskih<br />
v<strong>od</strong>a, općina Opuzen financirala je izgradnju pet kilometara kanalizacijske mreže<br />
i dvije crpne stanice. Iz zajma Svjetske banke financirat će se sekundarna mreža u starom<br />
dijelu grada i UPOV (mehaničko pročišćavanje) na lokaciji Jesenska.<br />
Rogoznica<br />
Općina Rogoznica ima djelomično izgrađen kanalizacijski sustav koji prikuplja samo<br />
mali postotak otpadnih v<strong>od</strong>a iz kućanstava i turističke industrije. Uređaj za pročišćavanje<br />
otpadnih v<strong>od</strong>a je izgrađen. <strong>Projekt</strong> će pomoći u izgradnji oko pet kilometara kanalizacijske<br />
mreže, većinom obalnih kolektora i izgradnji nekoliko crpnih stanica.<br />
Novigrad<br />
Općina Novigrad ima izgrađenu kanalizacijsku mrežu koja prikuplja oko 60% otpadnih<br />
v<strong>od</strong>a, većinom u središnjem gradskom p<strong>od</strong>ručju, koje se zatim ispuštaju u more kratkim<br />
p<strong>od</strong>morskim ispustom, bez ikakva pročišćavanja. Jadranski projekt d.o.o. osigurat će<br />
sredstva za proširenje sekundarne mreže u p<strong>od</strong>ručjima Dajla i Sveti Benedikt te izgradnju<br />
transportnog cjevov<strong>od</strong>a Strada Kontesa (ukupno 5,9 km glavnih kolektora i 2,8 km sekundarne<br />
mreže), kao i za izgradnju UPOV-a (fizikalno-kemijsko pročišćavanje, 33,000 ES) s<br />
crpnom stanicom „Pineta“ i dugim p<strong>od</strong>morskim ispustom.<br />
Pula<br />
Grad Pula ima relativno razvijenu kanalizacijsku mrežu uključujući uređaj za preth<strong>od</strong>ni<br />
stupanj pročišćavanja otpadnih v<strong>od</strong>a na lokaciji Valkane i p<strong>od</strong>morski ispust. No stari dio<br />
grada i dalje ispušta prikupljene otpadne v<strong>od</strong>e izravno u gradsku luku, te još treba izgraditi<br />
nekoliko važnih transportnih cjevov<strong>od</strong>a i crpnih stanica kako bi sustav <strong>od</strong>v<strong>od</strong>nje bio u<br />
potpunosti funkcionalan i kako bi se ostvarila visoka stopa priključenosti. Trenutno Jadranski<br />
projekt d.o.o. financira izgradnju osam različitih građevina: dvije crpne stanice „T-Luka“<br />
i „Pošta-Uljanik“, nekoliko glavnih kolektora i dio sekundarne kanalizacijske mreže.<br />
Rijeka<br />
Grad ima relativno razvijen sustav prikupljanja, pročišćavanja i ispuštanja otpadnih<br />
v<strong>od</strong>a koji pokriva potrebe središnjeg dijela grada. Otpadne v<strong>od</strong>e prikupljaju se u središnjem<br />
dijelu grada (p<strong>od</strong>ručje Delte) i nakon preth<strong>od</strong>nog stupnja pročišćavanja ispuštaju kroz p<strong>od</strong>morski<br />
ispust u Kvarnerski zaljev. Jadranski projekt d.o.o. financira razvoj kanalizacijske<br />
mreže na Grobinštini, p<strong>od</strong>ručju na rubu grada, u drugoj i trećoj zaštitnoj zoni gradskih<br />
izvora pitke v<strong>od</strong>e. Iz sredstava zajma Svjetske banke financira se izgradnja gravitacijskog<br />
cjevov<strong>od</strong>a Kosorci-Svilno-Orehovica, tlačno-gravitacijskih cjevov<strong>od</strong>a Buzdohanj-Kosorci<br />
i Hrastenice, crpnih stanica „Kosorci“, i „Hrastenice“ , te izgradnja druge i treće faze<br />
kanaliazacijskog sustava Grobinštine koji uključuje i hidrotehnički tunel.
862<br />
Fani Bojanić, Vesna Grizelj Šimić<br />
4.3 Ugovori o p<strong>od</strong>zajmu i ugovori o potprojektima<br />
Temeljem Plana provedbe <strong>Projekt</strong>a prihvaćenog <strong>od</strong> strane Nadzornog <strong>od</strong>bora i <strong>od</strong>obrenog<br />
<strong>od</strong> strane skupštine Hrvatskih v<strong>od</strong>a – Jadranski projekt d.o.o. (HVJP), u prvoj polovici<br />
2005. g<strong>od</strong>ine ugovori o p<strong>od</strong>zajmu te izravni ugovori potpisani su sa svim gradovima i<br />
općinama prihvaćenim i <strong>od</strong>obrenim <strong>od</strong> strane Vlade Republike Hrvatske i Svjetske banke u<br />
postupku pripreme projekta za provedbu i to gradovima: Zadrom, Biogradom i Opatijom,<br />
te općinama Pakoštane, Sv. Filip i Jakov, Lovran i Matulji, te u prosincu 2005. g<strong>od</strong>ine sa<br />
gradom Rijeka, budući da su ispunili sve uvjete za početak realizacije u prvoj fazi <strong>Projekt</strong>a.<br />
U listopadu i prosincu 2006. g<strong>od</strong>ine nakon što su se ispunili svi potrebni preduvjeti,<br />
potpisani su novi ugovori o p<strong>od</strong>zajmu s komunalnim p<strong>od</strong>uzećima i izravni ugovori s jedinicama<br />
lokalnih samouprava pet gradova (Makarska, Novigrad, Omiš, Opuzen i Pula) i<br />
dvije općine (Dugi Rat i Rogoznica).<br />
Koncem srpnja 2005., a nakon izrade natječajnih dokumenata, započelo se s raspisivanjem<br />
natječajnih postupaka za <strong>od</strong>abir najpovoljnijih ponuditelja u okviru svih potprojekata<br />
i za sve vrste usluga, što se nastavilo i tijekom 2006. i 2007. g<strong>od</strong>ine. Raspisano je više <strong>od</strong><br />
120 natječajnih postupaka i dovršeno 115 temeljem kojih je potpisano 112 ugovora.<br />
4.4 Monitoring<br />
U okviru treće komponente <strong>Projekt</strong>a: “Jačanje sustava nadzora kakvoće priobalnih<br />
v<strong>od</strong>a kroz financiranje nabave opreme, građevinskih radova i tehničke pomoći”, prepoznatljiva<br />
su tri temeljna zadatka:<br />
- poboljšati sposobnost mreže laboratorija Ministarstva zaštite okoliša, prostornog<br />
uređenja i graditeljstva (MZOPU) za praćenje stanja okoliša radi ocjene utjecaja provedbe<br />
<strong>Projekt</strong>a na kakvoću priobalnih v<strong>od</strong>a, što je u nadležnosti toga ministarstva,<br />
- poboljšati sposobnosti laboratorija Hrvatskih v<strong>od</strong>a za ocjenu utjecaja pojedinačnih<br />
programa, ocjenu i kontrolu učinkovitosti financirane infrastrukture te <strong>od</strong>rediti<br />
ukupne količine štetnih tvari koje se ispuštaju u Jadransko more s teritorija Republike<br />
Hrvatske i<br />
- omogućiti donositeljima <strong>od</strong>luka da pouzdanim alatom za mjerenje usklade kakvoću<br />
hrvatskih priobalnih v<strong>od</strong>a s mjer<strong>od</strong>avnim normama EU i da se prilag<strong>od</strong>i razina<br />
pročišćavanja v<strong>od</strong>a kako bi se postigla sukladnost kroz ciljana ulaganja koja se<br />
prov<strong>od</strong>e u fazama, a što je u nadležnosti Hrvatskih v<strong>od</strong>a.<br />
Za komponentu monitoringa u nadležnosti Hrvatskih v<strong>od</strong>a (poboljšanje sposobnosti<br />
laboratorija Hrvatskih v<strong>od</strong>a za ocjenu utjecaja pojedinačnih projekata, ocjenu i kontrolu<br />
učinkovitosti financirane infrastrukture te <strong>od</strong>ređivanje ukupne količine štetnih tvari koje<br />
se ispuštaju u Jadransko more sa teritorija Republike hrvatske) u provedbi je Ugovor za<br />
usluge provođenja monitoringa. Ukupna vrijednost Ugovora je 3,6 milijuna kuna.<br />
Za komponentu monitoringa u nadležnosti MZOPU-a (poboljšanje sposobnosti<br />
mreže laboratorija MZOPU za praćenje stanja okoliša radi ocjene utjecaja provedbe Programa<br />
na kakvoću priobalnih v<strong>od</strong>a, što je u nadležnosti toga ministarstva potpisan je u<br />
rujnu 2007. Ugovor za usluge provođenja monitoringa. Ukupna vrijednost Ugovora je 29<br />
milijuna kuna a provedba traje do travnja 2009.<br />
Komponenta izrade Studije osjetljivosti priobalnog mora u nadležnosti Hrvatskih<br />
v<strong>od</strong>a (pružanje donositeljima <strong>od</strong>luka pouzdani alat za mjerenje sukladnosti kakvoće
SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 863<br />
hrvatskih priobalnih v<strong>od</strong>a s mjer<strong>od</strong>avnim standardima EU-a i prilagođavanje razine<br />
pročišćavanja v<strong>od</strong>a kako bi se postigla sukladnost kroz ciljana ulaganja koja se prov<strong>od</strong>e u<br />
fazama, a što je u nadležnosti Hrvatskih v<strong>od</strong>a) u cijelosti je završena i cjelovita Studija je<br />
predana u lipnju 2008.<br />
Za komponentu izrade Strateške procjene utjecaja provedbe <strong>Projekt</strong>a (prov<strong>od</strong>i se<br />
u sklopu Nizozemske darovnice, opisana dalje u tekstu) u nadležnosti Hrvatskih v<strong>od</strong>a<br />
(pružanje donositeljima <strong>od</strong>luka pouzdani alat za mjerenje sukladnosti kakvoće hrvatskih<br />
priobalnih v<strong>od</strong>a s mjer<strong>od</strong>avnim standardima EU-a i prilagođavanje razine pročišćavanja<br />
v<strong>od</strong>a kako bi se postigla sukladnost kroz ciljana ulaganja koja se prov<strong>od</strong>e u fazama, a što<br />
je u nadležnosti Hrvatskih v<strong>od</strong>a) potpisan je u lipnju 2007. Ugovor za usluge. Studija je u<br />
cijelosti završena i predana u lipnju 2008.<br />
U tablici 3. prikazan je financijski pregled provedbe projekta zaključno s lipnjem 2008.<br />
Tablica 3. Pregled stanja provedbe <strong>Projekt</strong>a do 30. lipnja 08. – komponenta u provedbi<br />
Hrvatskih v<strong>od</strong>a<br />
sve u mil. kuna<br />
Južno priobalno p<strong>od</strong>ručje.<br />
Red.<br />
br.<br />
Naziv<br />
potprojekta<br />
PLANIRANO<br />
Ugovoreni<br />
iznos<br />
p<strong>od</strong>zajma<br />
Ugovoreno<br />
(radovi, roba<br />
i usluge)<br />
Situirano<br />
1. Biograd 77.000 90.000 82.000 33.000<br />
2. Zadar 109.230 109.230 105.000 46.000<br />
3. Makarska 7.180 7.180 5.200 5.000<br />
4. Dugi Rat 16.500 16.500 5.500 2.000<br />
5. Opuzen 17.200 6.000 3.300 3.000<br />
6. Omiš 12.500 12.500 0 0<br />
7. Rogoznica 15.633 16.000 15.600 8.000<br />
UKUPNO 255.243 257.410 216.600 97.000<br />
Sjeverno priobalno p<strong>od</strong>ručje.<br />
Red.<br />
br.<br />
Naziv<br />
potprojekta<br />
PLANIRANO<br />
Ugovoreni<br />
iznos<br />
p<strong>od</strong>zajma<br />
Ugovoreno<br />
(radovi, roba<br />
i usluge)<br />
Situirano<br />
1. Opatija 196.000 200.273 124.000 109.000<br />
2. Rijeka 37.000 37.000 34.000 18.000<br />
3. Novigrad 25.400 25.522 6.700 5.600<br />
4. Pula 0 40.000 41.000 32.000<br />
UKUPNO 258.400 302.795 205.700 164.600<br />
UKUPNO SJEVER I JUG 513.643 542.205 381.300 216.430<br />
LABORATORIJ i 19.650 19.650 15.800 12.238<br />
MONITORING HV<br />
OSTALE USLUGE 17.300 17.300 13.000 8.000<br />
UKUPNO PROJEKT 550.593 597.155 451.100 281.838
864<br />
Fani Bojanić, Vesna Grizelj Šimić<br />
U okviru <strong>Projekt</strong>a MZOPU prov<strong>od</strong>i komponentu eksternog monitoringa u ukupnoj<br />
vrijednosti 30 milijuna kuna. Do 30. lipnja 2008. realizirano je 25 milijuna kuna.<br />
<strong>Projekt</strong>na dokumentacija, lokacijske dozvole i građevinske dozvole<br />
Svi natječajni postupci provedeni su za građevine za koje je izrađena valjana projektna<br />
dokumentacija i koji su imali građevinske dozvole, izuzev za p<strong>od</strong>morske ispuste i<br />
uređaje za pročišćavanje otpadnih v<strong>od</strong>a, za koje su natječaji obuhvatili i obvezu projektiranja.<br />
Takvi su natječaji raspisani temeljem lokacijskih dozvola, a ishođenje građevinskih<br />
dozvola uslijedit će nakon što izvođač radova završi glavne projekte, što je <strong>od</strong>ređeno i<br />
ugovornim dokumentima.<br />
Najveći problemi pri ishođenju građevinskih dozvola vezani su za ishođenje prava<br />
služnosti i postupke izvlaštenja zemljišnih čestica u vlasništvu Republike Hrvatske.<br />
Nizozemska darovnica<br />
Sredinom siječnja 2006. Ministarstvo financija Republike Hrvatske potpisalo je sporazum<br />
o darovnici Kraljevine Nizozemske, koja je, preko Svjetske banke, d<strong>od</strong>ijeljena Jadranskom<br />
projektu d.o.o. za potrebe financiranja izrade nužnih studija u okviru pripreme<br />
druge faze <strong>Projekt</strong>a (27 potprojekata), institucionalno jačanje HVJP d.o.o, institucionalno<br />
jačanje komunalnih p<strong>od</strong>uzeća i nabavu opreme za potrebe komunalnih p<strong>od</strong>uzeća.<br />
Nizozemske darovnice bila je dostupna u iznosu <strong>od</strong> 2.000.000 eura. Na p<strong>od</strong>ručju<br />
južnog i sjevernog Jadrana izrađeno je 25 studija utjecaja na okoliš, 25 socijalnih studija,<br />
20 tehničkih analiza izv<strong>od</strong>ivosti sustava <strong>od</strong>v<strong>od</strong>nje te ostale projektne dokumentacije radi<br />
pripreme za drugu tranšu zajma tj. drugu fazu <strong>Projekt</strong>a. Izrada svih navedenih studija i<br />
analiza dovršena je u svibnja 2008. i sredstva darovnice su u cijelosti iskorištena<br />
5 Problemi u provedbi projekta<br />
Iako su sve planirane aktivnosti vezane za provedbu <strong>Projekt</strong>a, <strong>od</strong>nosno raspisivanje<br />
natječajnih postupaka i potpisivanje ugovora s <strong>od</strong>abranim ponuditeljima, izvršene na potprojektima<br />
gdje su postojali svi uvjeti za to te bez obzira na iznimne napore i zalaganja<br />
zaposlenika Hrvatskih v<strong>od</strong>a raspoređenih na poslove provedbe <strong>Projekt</strong>a i investitorovih<br />
zaposlenika - komunalnih društava i imenovanih predstavnika jedinica lokalne samouprave,<br />
dosadašnja provedba <strong>Projekt</strong>a nije u skladu sa željenim vremenskim rasporedima, niti<br />
u smislu provedbe plana nabava niti u dijelu financijske realizacije <strong>Projekt</strong>a, tj. izvršenja<br />
plana povlačenja sredstava.<br />
Među glavnim razlozima kašnjenja u provedbi planiranih aktivnosti je nedostatan<br />
broj zaposlenika u <strong>Projekt</strong>u, kao i neriješeni <strong>od</strong>nosi u domeni nadležnosti nad provedbom<br />
<strong>Projekt</strong>a na razini resornih ministarstava Republike Hrvatske, unatoč jasno definiranim<br />
<strong>od</strong>nosima u dokumentu koji je preth<strong>od</strong>io <strong>od</strong>obrenju <strong>Projekt</strong>a.<br />
<strong>Projekt</strong> sada prov<strong>od</strong>i 12 zaposlenika, <strong>od</strong> kojih 7 tehničke struke, 1 pravne, 2 ekonomske<br />
i 2 administrativna radnika.<br />
Da bi <strong>Projekt</strong> dao pune učinke, smatramo nužnim osigurati minimalno 20 zaposlenika,<br />
tj. d<strong>od</strong>atna 5 zaposlenika tehničke struke, dva ekonomske i jedan pravne<br />
struke, to više što se realizacija druge faze <strong>Projekt</strong>a i druga tranša zajma očekuje<br />
početkom 2009.
SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 865<br />
6 Zaključak<br />
Od početka lipnja 2005. nakon potpisivanja prvih ugovora o p<strong>od</strong>zajmu i izravnih ugovora<br />
te nakon što su izrađeni planovi provedbe prihvaćeni i <strong>od</strong>obreni <strong>od</strong> strane Svjetske<br />
banke, pa do 30. lipnja 2008. pripremljeno je i provedeno ukupno 120 natječajnih postupaka,<br />
temeljem kojih je potpisano 115 izvođačkih ugovora i kojima se ugovorno vezalo<br />
oko 476 milijuna kuna, <strong>od</strong> čega 230 milijuna kuna sredstava zajma Svjetske banke.<br />
Ako se ima na umu da su mjeseci lipanj, srpanj i kolovoz 2005. protekli u pripremi,<br />
izradi i <strong>od</strong>obrenju prvih natječajnih dokumenata (prema strogo propisanoj proceduri<br />
Svjetske banke) te da su prvi natječaji raspisani u zadnjem tjednu mjeseca kolovoza, lako<br />
je izračunati da je u prosjeku po jedan natječajni postupak raspisivan svaki peti dan. Kako<br />
su isti djelatnici (ukupno sedam djelatnika Hrvatskih v<strong>od</strong>a) radili i na obradi prispjelih<br />
ponuda, izradi propisanih izvješća na hrvatskom i/ili engleskom jeziku, pripremi i izradi<br />
ugovornih dokumenata te praćenju realizacije na terenu (građenje i projektiranje), postignuti<br />
rezultati provedbe <strong>Projekt</strong>a u segmentu realizacije plana nabave zapravo su više<br />
nego zadovoljavajući.<br />
Vrijednost ukupno ugovorenih radova i usluga iznosi 476 milijuna kuna, što čini oko<br />
83 % raspoloživih sredstava <strong>od</strong> 575 milijuna HRK.<br />
Do 30. lipnja 2008. u izgradnju infrastrukturnih građevina uloženo je oko 282 milijuna<br />
kuna ili 63 % ugovorenih sredstava. Tim se sredstvima izgradilo ukupno 130 km<br />
kanalizacijskih kolektora sa 20 pripadajućih crpnih stanica te dva p<strong>od</strong>morska ispusta i pet<br />
uređaja za pročišćavanje otpadnih v<strong>od</strong>a.<br />
Uvidom u stanje realizacije prve faze zaključuje se da je <strong>Projekt</strong> ostvario uvjete za<br />
potpisivanje druge faze zajma na iznos <strong>od</strong> 60 milijuna eura, što predstavlja ukupnu vrijednost<br />
<strong>Projekt</strong>a u drugoj fazi <strong>od</strong> 120 milijuna eura.<br />
U pripremi je 20 potprojekata na južnom <strong>priobalnom</strong> p<strong>od</strong>ručju i 20 potprojekata na<br />
sjevernom <strong>priobalnom</strong> p<strong>od</strong>ručju, a očekuje se realizacija oko 30 potprojekata. Realizacija<br />
planirana 2009 – 2012.<br />
Izvor<br />
[1] Program Hrvatskih v<strong>od</strong>a – <strong>Projekt</strong> zaštite v<strong>od</strong>a <strong>od</strong> onečišćenja v<strong>od</strong>a na <strong>priobalnom</strong> p<strong>od</strong>ručju
866<br />
Fani Bojanić, Vesna Grizelj Šimić
Change language