emocije su jedno, realnost drugo emocije su jedno, realnost drugo
emocije su jedno, realnost drugo emocije su jedno, realnost drugo
emocije su jedno, realnost drugo emocije su jedno, realnost drugo
- No tags were found...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Godina II Broj 15 1. maj 2006. cena 100 dinara 1,20 evra www.odbrana.mod.gov.yu<br />
Prilog<br />
Tema<br />
Su|ewa za ratne zlo~ine<br />
SUO^AVAWE SA<br />
PRO[LO[]U<br />
U^EWE STRANIH JEZIKA<br />
U VOJSCI SRBIJE I CRNE GORE<br />
Intervju<br />
General-major<br />
Dragan Kolunxija<br />
EMOCIJE<br />
SU JEDNO,<br />
REALNOST<br />
DRUGO
Novinsko-izdava~ki centar<br />
„VOJSKA”<br />
11000 Beograd, Bra}e Jugovi}a 19<br />
310117<br />
PREPORU^UJE<br />
Autori: Sreten Petrovi} i Qiqana [evo<br />
Reprezentativno izdawe ~iji je naslov velika preporuka. Tri kwige, tri elitne monografije u <strong>jedno</strong>j celini. KUL-<br />
TURNA BA[TINA SRBIJE; KULTURNA BA[TINA CRNE GORE i KULTURNA BA[TINA REPUBLIKE SRPSKE. Autor<br />
prve dve je Sreten Petkovi}, a tre}e Qiqana [evo. Uporedni tekst na srpskom i engleskom jeziku prate atraktivne<br />
fotografije i ilustracije. Ugledni autori nam u najlep{em svetlu predstavqaju<br />
kulturno blago koje pobu|uje pa`wu javnosti {irom sveta a otkriva korene nacionalnog bi}a, vere i istorijske<br />
tokove na vekovima izazovnim prostorima. Kwige obiluju podacima o bogatom sredwevekovnom nasle|u, bilo da <strong>su</strong><br />
stare tvr|ave, manastiri, crkve, ikone ili dela primewene umetnosti negovane u krilu pravoslavne,<br />
katoli~ke, islamske religije ili drugih religija. Na taj na~in mnoga istorijska i mawe poznata mesta otvaraju nam<br />
svoje kulturne riznice.<br />
Luk<strong>su</strong>zno opremqene, u tvrdom povezu, tri kwige u kutiji, obima 342, 223 i 206 stranica, formata 24 h 29 cm.<br />
Cena kompleta je 18.900,00 dinara.<br />
Pla}awe se vr{i unapred. Komplet se isporu~uje nakon<br />
uplate celokupnog iznosa. Novac se upla}uje na `iro-ra~un<br />
NIC „Vojska" 840-49849-58 uz naznaku„za Kulturnu ba{tinu".<br />
Kwige mo`ete kupiti i re{ewem o administrativnoj<br />
zabrani.<br />
NIC „Vojska”, Bra}e Jugovi}a 19, 11000 Beograd tel: 011/3201-765,<br />
telefaks: 011/3241-363. `iro-ra~un: 840-49849-58<br />
NARUXBENICA<br />
Naru~ujem ..................... primeraka kwige:<br />
KULTURNA BA[TINA SRBIJE; KULTURNA BA[TINA CRNE GORE<br />
i KULTURNA BA[TINA REPUBLIKE SRPSKE<br />
po ukupnoj ceni od 18.900,00 dinara.<br />
Naruxbenicu i primerak<br />
uplatnice poslati na adre<strong>su</strong>:<br />
NIC „Vojska", Bra}e Jugovi}a 19 ,<br />
11000 Beograd.<br />
Komplet se mo`e<br />
nabaviti i u na{oj<br />
kwi`ari:<br />
– u Beogradu,<br />
Vasina 22<br />
Kwige }u platiti (zaokru`iti broj): 1) od<strong>jedno</strong>m (pla}awe unapred)<br />
2) na kredit u .................. mese~nih rata (najvi{e 10)<br />
po .................... dinara, uz overenu administrativnu zabranu.<br />
Kod pla}awa unapred uz naruxbenicu poslati dokaz o uplati celokupnog iznosa<br />
uve}anog za po{tarinu u izno<strong>su</strong> 300 dinara. Kupci na kredit dostavqaju<br />
administrativnu zabranu (obarazac se dobija od NIC „Vojska”) overenu<br />
u Vojnoj po{ti ili preduze}u u kome <strong>su</strong> zaposleni.<br />
Reklamacije u slu~aju neuru~ivawa kwiga primamo u roku od 30 dana.<br />
Kupac..........................................................................................................................<br />
(ime, o~evo ime, prezime)<br />
Mati~ni broj gra|ana ...................................... Broj li~ne karte ........................<br />
izdate u MUP ........................................<br />
Ulica i broj ..............................................................................................................<br />
Mesto i broj po{te ............................................................ Telefon ....................<br />
Datum .........................................<br />
Potpis naru~ioca<br />
Imenovani je stalno zaposlen u ..........................................................................<br />
(naziv VP ili preduze}a)<br />
Ulica i broj .............................................................................................................<br />
telefon ............................. Mesto i broj po{te ...................................................<br />
MP Overa ovla{}enog lica
Magazin Ministarstva odbrane Srbije i Crne Gore<br />
Prvi vojni list u Srbiji ”Ratnik”<br />
iza{ao je 24. januara 1879. godine<br />
Ukazom predsednika Srbije i Crne Gore<br />
NIC ”Vojska" je povodom<br />
125 godina vojne {tampe,<br />
24. januara 2004. godine,<br />
odlikovan ordenom Vuka Karaxi}a,<br />
<strong>drugo</strong>g stepena<br />
Izdava~<br />
Novinsko-izdava~ki centar ”VOJSKA”<br />
Beograd, Bra}e Jugovi}a 19<br />
Na~elnik NIC ”VOJSKA”<br />
Zvonimir Pe{i}, pukovnik<br />
Glavni i odgovorni urednik<br />
Slavoqub M. Markovi}, potpukovnik<br />
Zamenik glavnog urednika<br />
Radenko Mutavxi}<br />
Pomo}nik glavnog urednika<br />
Dragana Markovi}<br />
REDAKCIJA:<br />
Aleksandar Anti}, poru~nik, Slobodan Vu~ini}<br />
(dopisnik iz Podgorice), Du{an Gli{i} (dru{tvo),<br />
Sne`ana \oki} (svet), Branko Kopunovi} (prilozi),<br />
Du{an Marinovi} (istorija), Zoran Miladinovi},<br />
potpukovnik (dopisnik iz Ni{a),<br />
Vladimir Po~u~, kapetan I klase (odbrana),<br />
Sawa Savi}, Mira [vedi} (tehnika)<br />
Stalni saradnici<br />
Bo{ko Anti}, Stanislav Arsi}, Sebastijan Balo{,<br />
Igor Vasiqevi}, Jugoslav Vlahovi}, mr Slavi{a Vla~i},<br />
Milosav \or|evi}, Aleksandar Lijakovi},<br />
Radojka Marinkovi}, dr Milan Mijalkovski,<br />
Predrag Mili}evi}, Miqan Milki},<br />
dr Milan Milo{evi}, dr Aleksandar Mutavxi},<br />
Blagoje Ni~i}, Nikola Ostoji}, Nikola Ota{,<br />
Budimir M. Popadi}, dr Dragan Simeunovi}<br />
Dizajn i prelom<br />
Enes Me|edovi} (likovni urednik),<br />
Branko Siqevski (tehni~ki urednik), Vesna Jovanovi}<br />
Fotografija<br />
Goran Stankovi} (urednik)<br />
Zvonko Perge, Darimir Banda (fotoreporteri)<br />
Jezi~ki redaktori<br />
Mira Popadi}, Sla|ana Mir~evski<br />
Korektor<br />
Sla|ana Grba<br />
Sekretar redakcije<br />
Vera Denkovski<br />
Dokumentacija<br />
Radovan Popovi} (foto-centar), Nada Stankovski<br />
TELEFONI<br />
Na~elnik 3241-104; 23-079<br />
Glavni i odgovorni urednik 3241-258; 23-809<br />
Zamenik glavnog urednika 3241- 257; 23-808<br />
Pomo}nik glavnog urednika 3201-547; 23-547<br />
Sekretar redakcije 3241-363; 23-078<br />
Redakcija 2682-937; 23-810; 3201-576; 23-576<br />
Dopisni{tvo Ni{ 018 /509-481, 21-481<br />
Dopisni{tvo Podgorica 081/ 483-443, 42-443<br />
Marketing 3241-026; 3201-765; 23-765<br />
Pretplata 3241-009; 3201-995; 23-995<br />
TELEFAKS 3241-363<br />
ADRESA<br />
11000 Beograd, Bra}e Jugovi}a 19<br />
po{t.pr. 06-1015<br />
e-mail<br />
odbrana@beotel.yu<br />
redakcija@odbrana.mod.gov.yu<br />
Internet<br />
www.odbrana.mod.gov.yu<br />
@iro-ra~un<br />
840-49849-58 za NIC ”Vojska”<br />
Pretplata<br />
Za pripadnike MO i VSCG preko RC<br />
mese~no 160 dinara.<br />
Za pretplatnike preko Po{tanske {tedionice<br />
mese~no 180 dinara.<br />
[tampa ”POLITIKA” AD, Beograd, Makedonska 29<br />
CIP – Katalogizacija u publikaciji<br />
Narodne biblioteke Srbije<br />
ODBRANA<br />
ISSN 1452-2160<br />
Magazin izlazi svakog 1. i 15. u mesecu<br />
4<br />
SADR@AJ<br />
Snimio Radovan POPOVI]<br />
15<br />
INTERVJU<br />
General-major Dragan Kolunxija,<br />
komandant Operativnih snaga VSCG<br />
EMOCIJE SU JEDNO,<br />
REALNOST DRUGO 8<br />
Per aspera<br />
BALADA O SATELITU 13<br />
Vojska protiv vodene stihije<br />
STRA@A NA BEDEMIMA 15<br />
Rezultati ankete "Novinar - va{ prijateq"<br />
KOMUNIKACIJA PO SVAKU CENU 18<br />
TEMA<br />
Su|ewa za ratne zlo~ine<br />
SUO^AVAWE SA PRO[LO[]U 20<br />
Na gr~kim ostrvima Krfu i Vidu<br />
DEVEDESET GODINA POSLE 26<br />
ODBRANA<br />
Takti~ko uve`bavawe u 250. raketnoj brigadi PVO<br />
AKORDI RAKETA[A 30<br />
Sa artiqercima Novosadskog korpusa<br />
PRVIM U CIQ 32<br />
PRILOG<br />
U~ewe stranih jezika u Vojsci Srbije i Crne Gore<br />
DA SE RAZUMEMO 33<br />
Vojni saobra}aj<br />
KORAK NAPRED 54<br />
1. maj 2006.
RE^ UREDNIKA<br />
RAZUMEVAWE<br />
26<br />
79<br />
SVET<br />
Posledwa linija odbrane aviona<br />
NEBESKI [ERIFI 58<br />
Nove geostrategijske paralele<br />
USPON KINE 61<br />
Uz Sporazum o vojnoj saradwi Nema~ke i SCG<br />
NOVI OBLICI SARADWE 62<br />
TEHNIKA<br />
Internet u sistemu odbrane<br />
[IROKA PRIMENA<br />
TEHNOLO[KOG ^UDA 64<br />
Snajperisti kroz istoriju (2)<br />
JUNACI DRUGE VELIKE VOJNE 68<br />
KULTURA<br />
Dodeqene nagrade "Zlatni beo~ug"<br />
OGRNUTI SVETLO[]U<br />
BEOGRADA 72<br />
FEQTON<br />
150 godina od ro|ewa Nikole Tesle (4)<br />
VELIKI PROTIVNIK<br />
RATOVA 74<br />
Razmi{qawa o stvarima obi~nim<br />
OSMEH 78<br />
SPORT<br />
Odr`an 19. beogradski "Banca Intesa" maraton<br />
KAD ATLETIKA ZAPALI GRAD 79<br />
Jedno od kqu~nih pitawa reforme sistema odbrane SCG i priprema<br />
za intenzivnije ukqu~ivawe na{e zemqe u evroatlantske<br />
bezbednosne integracije jeste poznavawe i kori{}ewe<br />
stranih jezika, prvenstveno engleskog. Toj temi posvetili smo<br />
specijalni prilog u ovom broju.<br />
Re~ je, dakle, o spremnosti pripadnika Ministarstva odbrane<br />
i Vojske da dostignu odgovaraju}i stepen interoperabilnosti<br />
kao preduslov za rad u multinacionalnom okru`ewu, odnosno u mirovnim<br />
i humanitarnim operacijama, u strukturama Partnerstva<br />
za mir i Natoa. Dakle, nova stara deviza glasi ”govori engleski<br />
da te ceo svet razume“. U skladu sa tim zahtevom izra|en je i Program<br />
osposobqavawa u oblasti engleskog jezika, koji je u potpunosti<br />
uskla|en sa standardima Natoa.<br />
STANAG je re~ koja se sada vrti po glavama mnogih na{ih oficira.<br />
Sa razlogom, jer }e stepen poznavawa engleskog jezika biti<br />
jedan od uslova ne samo za razvoj profesionalne karijere ve} uop-<br />
{te za opstanak u slu`bi. Kao i uvek na po~etku nekog velikog posla,<br />
ima dosta pote{ko}a, ali za koju godinu sve }e biti mnogo lak-<br />
{e. Stara garda, koja se te`e prilago|ava na nove standarde, polako<br />
odlazi u penziju, a mladima koji <strong>su</strong> spremni za izazove otvoreni<br />
<strong>su</strong> putevi u~ewa i boqe komunikacije sa kolegama u svetu.<br />
Da je svojevremeno bilo vi{e razumevawa izme|u politi~kih<br />
lidera na prostorima SFRJ, i raspad te dr`ave bio bi mawe bolan<br />
i mawe krvav. Suo~avawe sa pro{lo{}u je tako|e bolan proces,<br />
o kome govorimo u temi broja posve}enoj radu Tu`ila{tva za<br />
ratne zlo~ine. Pred lice pravde moraju biti izvedeni svi oni koji<br />
<strong>su</strong> u minulim ratovima okaqali ugled dr`ave i naroda. Time }e<br />
se `rtvama wihovih nedela pru`iti bar delimi~na satisfakcija,<br />
a sa naroda skinuti ose}aj krivice.<br />
Patwu i stradawa Srba posle albanske golgote u Prvom svetskom<br />
ratu razumeli <strong>su</strong> Grci i pru`ili im uto~i{te na Krfu i Vidu.<br />
Pomogli <strong>su</strong> bratski i nesebi~no onda kada je najvi{e trebalo.<br />
Ovih dana obele`ena je 90. godi{wica iskrcavawa Srpske vojske<br />
na Krf. Visoke vojne i dr`avne delegacije dve zemqe odale <strong>su</strong> po-<br />
{tu srpskim ratnicima. Ekipa ”Odbrane” bila je na licu mesta i<br />
slikom i re~ju prenela utiske sa tog veli~anstvenog skupa.<br />
Plodovi hri{}anske qubavi i solidarnosti gr~kog i srpskog<br />
naroda umno`avaju se i danas. Uo~i Vaskrsa u na{u redakciju do-<br />
{ao je gospodin Jovan Janis. Grk iz Atine. Student medicine u Beogradu.<br />
@eleo je da pomogne porodici Stojiqkovi}, koja je nedavno<br />
dobila jo{ <strong>jedno</strong>g, dvanaestog ~lana. Pri~a o wima u “Odbrani”<br />
bila je povod za to dobro delo. Spojili smo ih i sa wima podelili<br />
radost.<br />
Odluka ve}a Apelacionog <strong>su</strong>da u Rimu obradovala je porodicu<br />
majora Emira [i{i}a. Italijanski <strong>su</strong>d pre<strong>su</strong>dio je da <strong>su</strong> ispuweni<br />
svi uslovi za [i{i}evu ekstradiciju u SCG na daqe izdr`avawe<br />
petnaestogodi{we zatvorske kazne.<br />
Radost se, bar na trenutak, uselili i u domove porodica poginulih<br />
ili umrlih profesionalnih pripadnika Vojske i vojnih invalida,<br />
kojima <strong>su</strong> nedavno u Beogradu dodeqeni novi stanovi.<br />
Jo{ jednu radosnu vest donosimo u ovom broju. Ministar je<br />
najavio pove}awe plata profesionalnih pripadnika VSCG, i to u<br />
dva navrata. Prvo u junu, a <strong>drugo</strong> na jesen. O procentima se nije izja{wavao.<br />
5
AKTUELNO<br />
REKLI SU<br />
Ministar odbrane na ju<br />
Dr Zoran<br />
Stankovi},<br />
ministar<br />
odbrane<br />
– U septembru }emo obavestiti sve politi~ke<br />
strukture Srbije i Crne Gore o<br />
predlogu strukture Vojske po me|unarodnim<br />
standardima. Oni podrazumevaju vojsku veli~ine<br />
0,2 do 0,4 odsto brojnog stawa stanovni{tva,<br />
{to je od 25.000 do 30.000 vojnika.<br />
Po zahtevima MMF-a mo`emo da ra-<br />
~unamo na 2 do 2,8 odsto bruto nacionalnog<br />
dohotka {to je oko pola milijarde evra.<br />
Dr`ava treba da odlu~i koliku i kakvu vojsku<br />
`eli i mo`e da finansira.<br />
Blic, 22. april 2006.<br />
Mr Zoran<br />
Jefti},<br />
pomo}nik<br />
ministra<br />
odbrane<br />
za qudske<br />
re<strong>su</strong>rse<br />
– @elim da istaknem da smo po~eli<br />
razgovore sa Vladom Srbije, koja je spremna<br />
da podr`i na{e vi|ewe daqeg re{avawa<br />
stambenih pitawa pripadnika Vojske i<br />
Ministarstva odbrane.<br />
Projektom koji je u fazi usagla{avawa<br />
predvi|amo mogu}e na~ine re{avawa<br />
tih pitawa kreditnim aran`manima i razmenom<br />
imovine kojom raspola`e Ministarstvo<br />
odbrane za odre|ene stambene jedinice.<br />
Prilikom daqe raspodele stanova<br />
uve{}emo jo{ jednu prioritetnu kategoriju.<br />
U woj }e se na}i oficiri i civilna lica<br />
koji <strong>su</strong> od vitalnog zna~aja za razvoj sistema<br />
odbrane.<br />
FLE[<br />
– Plate zaposlenih u MO i VSCG bi-<br />
}e dva puta pove}ane ove godine. Prvi put<br />
u junu, a zatim i na jesen, za {ta <strong>su</strong> obezbe|ena<br />
finansijska sredstva – najavio je<br />
ministar odbrane dr Zoran Stankovi}<br />
prilikom obilaska snaga u Kopnenoj zoni<br />
bezbednosti, 22. aprila.<br />
SARADWA VO<br />
I LOKALNE SAM<br />
Ministar odbrane dr Zoran<br />
Stankovi} u pratwi zamenika<br />
na~elnika General{taba VSCG<br />
general-majora Zdravka Pono{a i<br />
savetnika predsednika Srbije za<br />
odbranu dr Bojana Dimitrijevi}a,<br />
posetio je 22. aprila deo<br />
Kopnenih snaga VSCG u Vrawu i<br />
Kopnenoj zoni bezbednosti<br />
ISPUWEN USLOV ZA TRANSFER<br />
PILOTA [I[I]A<br />
Apelaciono ve}e <strong>su</strong>da u Rimu smatra da<br />
<strong>su</strong> ispuweni uslovi za transfer pilota Emira<br />
[i{i} iz Italije u SCG Prema izjavi<br />
ministra SCG za qudska prava Rasima Qaji}a,<br />
jo{ ni<strong>su</strong> razja{wena sva administrativna<br />
pitawa u vezi s tom odlukom, ali o~ekuje<br />
se da }e re{ewe vrlo brzo biti doneto<br />
i da }e ga potom potpisati ministar pravde<br />
Italije. Posle toga slede razgovori o tehni~kim<br />
detaqima transfera [i{i}a u jedan<br />
od zatvora u SCG.<br />
[i{i} je u Italiji o<strong>su</strong>|en na 15 godina<br />
zatvora, po{to je kao pilot Jugoslovenske<br />
narodne armije 7. januara 1992. u<br />
U kasarni ”1300 kaplara” u Vrawu o<br />
situaciji u zoni odgovornosti Kopnenih<br />
snaga i KZB-u ministru odbrane referisali<br />
<strong>su</strong> komandant Kopnenih snaga general-potpukovnik<br />
Mladen ]irkovi} i komandant<br />
78. motorizovane brigade pukovnik<br />
Milosav Simovi}. Oni <strong>su</strong> istakli veoma<br />
dobru saradwu sa multinacionalnom<br />
brigadom ”Istok” u sastavu Kfora, Sekretarijatom<br />
unutra{wih poslova Vrawe, Ko-<br />
Hrvatskoj oborio helikopter Evropske<br />
unije, u kom je poginulo pet diplomata. Na<br />
osnovu kvalifikacije da je po~inio ubistvo<br />
s predumi{qajem, [i{i} je prvostepenom<br />
pre<strong>su</strong>dom 20. maja 2003. o<strong>su</strong>|en na<br />
do`ivotnu robiju, ali je rimski Apelacioni<br />
<strong>su</strong>d to zamenio kaznom od 15 godina<br />
zatvora za vi{estruko ubistvo i izazivawe<br />
vazdu{ne nesre}e.<br />
[i{i} je uhap{en 9. maja 2001. u<br />
Ma|arskoj, po poternici koju je Hrvatska,<br />
na osnovu zahteva @upanijskog <strong>su</strong>da u Vara`dinu,<br />
uputila Interpolu, i potom je izru~en<br />
Italiji 20. juna 2002. godine.<br />
6<br />
1. maj 2006.
gu Srbije<br />
JSKE<br />
UPRAVE<br />
ordinacionim telom za jug Srbije, jedinicama<br />
@andarmerije i bezbednosnim slu`bama.<br />
Ministar Stankovi} razgovarao je i sa predsednicima<br />
op{tina Pre{evo, Bujanovac i Medve-<br />
|a - Ragmi Mustafom, Nagipom Arifijem i Slobodanom<br />
Dra{kovi}em.<br />
Na konferenciji za novinare u zgradi Skup-<br />
{tine op{tine Pre{evo ministar odbrane istakao<br />
je da <strong>su</strong> dogovorene konkretne aktivnosti koje<br />
}e u narednom periodu doprineti daqem unapre-<br />
|ewu saradwe Vojske SCG, lokalnih organa vlasti<br />
i stanovni{tva u tom podru~ju.<br />
Re~ je o popravci o{te}enih puteva, poboq-<br />
{awu bezbednosti i slobode kretawa gra|ana u<br />
toku obavqawa poqoprivrednih radova du` administrativne<br />
linije i otvarawu grani~nog prelaza<br />
”Miratovac” prema Republici Makedoniji.<br />
Ministar Stankovi} obi{ao je i pripadnike<br />
78. motorizovane brigade, koji <strong>su</strong> anga`ovani na<br />
obezbe|ewu KZB u objektu ”[evatske livade”, gde<br />
je sagledao uslove `ivota i rada i na~in izvr{ewa<br />
tog slo`enog zadatka.<br />
U razgovoru sa vojnicima i stare{inama on<br />
je izrazio zadovoqstvo onim {to je u~iweno na<br />
poboq{awu `ivotnog standarda u tom objektu i<br />
najavio nabavku 1500 kompleta antibalisti~ke<br />
opreme ~ime }e se posti}i ve}i stepen za{tite<br />
qudi.<br />
U Skup{tini Srbije<br />
USVOJEN ZAKON<br />
O AMNESTIJI<br />
Skup{tina Srbije usvojila je, 17. aprila, Zakon o<br />
amnestiji, koji omogu}ava da se abolira 2.500 qudi protiv<br />
kojih je Vojska SCG podnela krivi~ne prijave. Zakon je<br />
usvojen glasovima 108 poslanika vladaju}e koalicije, bez<br />
pri<strong>su</strong>stva radikala, uz 21 glas socijalista protiv, dok jedan<br />
pri<strong>su</strong>tni poslanik nije glasao.<br />
Amnestiraju se qudi koji <strong>su</strong> od 7. oktobra 2000. do dana stupawa na<br />
snagu Zakona u~inili krivi~na dela odbijawa primawa i upotrebe oru`ja,<br />
neodazivawe na poziv i izbegavawe vojne slu`be, te samovoqno udaqavawe<br />
ili bekstvo iz Vojske.<br />
- Zakon se najvi{e odnosi na veliki broj sportista i mladih koji <strong>su</strong><br />
oti{li u inostranstvo i ne smeju da se vrate u zemqu, jer ni<strong>su</strong> odslu`ili vojni<br />
rok, a u drugim zemqama <strong>su</strong> osnovali porodice i obezbedili egzistenciju. Protiv<br />
wih }e biti obustavqen krivi~ni postupak i gowewe, a pravosna`na pre<strong>su</strong>da<br />
bi}e ukinuta. Oni koji <strong>su</strong> u vreme Milo{evi}a napustili zemqu ne izvr-<br />
{avaju}i vojnu obavezu sada <strong>su</strong> ili napunili 35 godina ili <strong>su</strong> im pozivi stigli<br />
u to vreme na koje se odnosi zakon, zna~i od 7. oktobra 2000. godine. Ukoliko<br />
ne ulaze u kategoriju za amnestiju, svoj problem }e morati da re{avaju individualno<br />
- ka`e ministar za dijasporu Vojislav Vuk~evi}.<br />
Prema re~ima ministra pravde Zorana Stojkovi}a, to je akt milosti<br />
vlasti, kojim se od daqeg gowewa osloba|aju lica u pritvoru, na izdr`avawu<br />
kazne ili ona protiv kojih <strong>su</strong> pokrenute krivi~ne prijave.<br />
Ministar odbrane SCG Zoran Stankovi} izjavio je povodom usvajawa<br />
Zakona o amnestiji za vojne obveznike, koji <strong>su</strong> svojevremeno napustili zemqu<br />
da ne bi slu`ili Vojsku, da ih taj zakon ne osloba|a slu`ewa vojnog roka,<br />
ve} samo krivi~ne odgovornosti. Ministar je za ”Telefakt” BK televizije<br />
rekao da u prilog amnestiji ide ~iwenica da je sve vi{e onih koji ni<strong>su</strong><br />
sposobni za Vojsku i naveo primer da osam odsto onih koji se odazovu pozivu<br />
bude vra}eno zbog bolesti zavisnosti ili du{evnih oboqewa. Tako je samo<br />
od martovske grupe, koja je do{la na slu`ewe vojnog roka, a koju je ~inilo<br />
5.700 vojnika, ku}i vra}eno sedam odsto.<br />
Ukazuju}i na to da je podnosilac Zakona, koji je usvojen u Skup{tini<br />
Srbije, Ministarstvo dijaspore, a ne odbrane, ministar je izrazio uverewe<br />
da }e problem izbegavawa slu`ewa vojnog roka trajno biti re{en profesionalizacijom<br />
Vojske SCG do 2010. godine. Profesionalna Vojska je<br />
ipak boqa, jer profesionalac mo`e vi{e da pru`i, ali treba anga`ovati<br />
i qude koji `ele da slu`e Vojsku, rekao je ministar odbrane.<br />
Budu}i da poslanici Srpske radikalne stranke ni<strong>su</strong> pri<strong>su</strong>stvovali glasawu<br />
o Zakonu o amnestiji, {ef poslani~kog kluba SRS Tomislav Nikoli}<br />
izjavio je da amnestija ne mo`e da bude pravilo, ve} izuzetak, i da se daje<br />
povodom nekog va`nog praznika u dr`avi. On smatra da samo lekari mogu<br />
da ka`u ko nije sposoban da slu`i vojsku, a da svi ostali podle`u Zakonu.<br />
STRANI VOJNI PREDSTAVNICI<br />
U KRAGUJEVCU<br />
Strani vojni predstavnici akreditovani u Beogradu posetili <strong>su</strong> 19.<br />
aprila Komandu operativnih snaga VSCG u Kragujevcu. Tom prilikom predstavqeni<br />
<strong>su</strong> im uloga, organizacija, na~in funkcionisawa i zadaci Komande.<br />
Gradona~elnik Kragujevca Veroqub Stevanovi} i na~elnik [umadijskog<br />
okruga Miroslav Marinkovi} odr`ali <strong>su</strong> sastanak sa stranim vojnim predstavnicima<br />
i predo~ili im osnovne karakteristike i perspektive regiona i<br />
Kragujevca.<br />
Strani vojni predstavnici posetili <strong>su</strong> i kragujeva~ku fabriku ”Zastava<br />
-oru`je”. U pratwi direktora Dragoquba Grujovi}a razgledali <strong>su</strong> proizvode i<br />
obi{li fabri~ki muzej.<br />
7
INTERVJU<br />
GENERAL-MAJOR DRAGAN KOLUNXIJA,<br />
KOMANDANT OPERATIVNIH SNAGA VSCG<br />
EMOCIJE SUJEDNO,<br />
REALNOST DRUGO<br />
Naravno, ne `elim<br />
da ka`em da mi treba<br />
da idemo u operacije<br />
nametawa mira,<br />
operacije koje ni<strong>su</strong><br />
pod pokroviteqstvom<br />
UN, ali je veoma bitno<br />
da budemo pri<strong>su</strong>tni<br />
tamo gde je ceo svet<br />
pri<strong>su</strong>tan.<br />
To je odrednica<br />
dobre politike.<br />
Nedavno sam i javno<br />
postavio pitawe za<br />
razmi{qawe: da smo<br />
sada ~lanica Natoa,<br />
da li bi pitawe<br />
statusa Kosmeta uop{te<br />
bilo postavqeno<br />
Svako ko se ozbiqno<br />
bavi politikom zna<br />
da se to nikada ne bi<br />
dogodilo. Emocije <strong>su</strong><br />
<strong>jedno</strong>, <strong>realnost</strong> <strong>drugo</strong>.<br />
Sa general-majorom Draganom Kolunxijom, komandantom Operativnih snaga,<br />
najvi{eg zdru`enog sastavom Vojske SCG, razgovarali smo nedavno u Kragujevcu,<br />
gde je i sme{tena wihova komanda. Pitawa opremqenosti, problemi<br />
izazvani skra}ivawem vojnog roka, bezbednosni izazovi ka kojima se u proce<strong>su</strong><br />
reforme Vojske i odre|uju, po`eqan profil oficira danas, ali i odnos<br />
prema vojnoj tradiciji, samo <strong>su</strong> neke od tema o kojima smo razgovarali.<br />
Ocena borbene sposobnosti Operativnih snaga, ali i Vojske u celini, u<br />
prethodnoj godini ne{to je ni`a nego u prethodnom periodu. [ta se dogodilo<br />
Koji <strong>su</strong> to najve}i problemi sa kojima se <strong>su</strong>sre}ete<br />
– Posle iscrpne analize predlo`ili smo ocenu 3,38 za Operativne snage<br />
i ona je prihva}ena. To je prvi put u nizu godina da je ocena dobra, a ne vrlo<br />
dobra. Da predlo`imo tu ocenu odlu~ili smo se, jer smo hteli da budemo realni,<br />
iskreni i da i vojnom i dr`avnom rukovodstvu poku{amo da skrenemo pa`wu<br />
na stawe borbene gotovosti u delu Vojske koji ~ine Operativne snage. Ispostavilo<br />
se da je ta ocena bila identi~na sa prose~nom ocenom borbene gotovosti<br />
~itave Vojske. [ta je sve uticalo na takvu ocenu Operativne snage <strong>su</strong> nastale<br />
od U`i~kog i Beogradskog korpusa, dela jedinica koje <strong>su</strong> bile neposredno pot~iwene<br />
General{tabu i dela jedinica iz Ni{kog korpusa. Kada se pogleda sada-<br />
{wa struktura, svi ti sastavi <strong>su</strong> drasti~no mawi po brojnom stawu, qudstvu i<br />
tehnici u odno<strong>su</strong> na raniji period.<br />
Imaju}i u vidu da tokom pro{le godine u naoru`awe nije ni{ta novo uvedeno,<br />
da je vojni rok skra}en sa devet na {est meseci, {to bitno uti~e na borbenu<br />
gotovost, posledice <strong>su</strong> bile neizbe`ne. Mo`da i ova ocena nije realna, ali <strong>su</strong><br />
sada{wi mehanizmi po kojima se ocewuje borbena gotovost doveli do ovakvih<br />
procenata. Ta ocena nije previ{e alarmantna, kada se zna kakvo je ukupno stawe<br />
u na{em dru{tvu, privredi... Tranzicija zahvata i Vojsku kao deo sistema odbra-<br />
8<br />
1. maj 2006.
ne, odnosno dru{tva. Ali je sve to dobra osnova za razmi{qawe,<br />
realno planirawe zasnovano na sopstvenom iskustvu, ali i na iskustvu<br />
zemaqa u okru`ewu. Naravno, u skladu sa mogu}nostima dru-<br />
{tva. Nepotrebna je ostra{}enost, ose}aj da na nas u Vojsci niko<br />
u dr`avi ne misli. Ube|en sam da dr`avno rukovodstvo misli o<br />
Vojsci, onoliko koliko mo`e, imaju}i u vidu sve segmente dru{tva.<br />
Pitawe opremqenosti je, svakako, jedan od odre|uju}ih elemenata<br />
funkcionalnosti Operativnih snaga. Poznato je<br />
stawe na{eg naoru`awa i opreme, posebno sredstava veze.<br />
[ta je to {to je u ovom trenutku neophodno za boqi rad<br />
– Najkra}i odgovor bi bio: mnogo toga. Mi vojnici uvek odre|ujemo<br />
te`i{te, shodno ciqu koji `elimo da postignemo. U okviru<br />
reforme Vojske nastojimo da procenimo<br />
koje <strong>su</strong> to jedinice i snage koje<br />
<strong>su</strong> nam najbitnije u sistemu borbene<br />
gotovosti, i koje treba za {to kra-<br />
}e vreme opremiti za zadatke koji ih<br />
~ekaju. Imamo naoru`awe koje je dobro,<br />
kvalitetno i ceweno u svetu. To<br />
{to nam nedostaje je<strong>su</strong> sredstva veze,<br />
sredstva za za{titu qudstva i optoelektronska<br />
sredstva, a neophodna<br />
nam je i informati~ka oprema, jer<br />
svi znamo {ta zna~i brza obrada podataka<br />
za svaki sistem.<br />
Jedno od preovla|uju}ih na~ela<br />
kojeg se dr`e savremene armije jeste<br />
Neki qudi u javnosti govore da nam je i daqe potrebna<br />
velika armija, sa brojnim oklopnim jedinicama...<br />
Ali se ti isti qudi ne pitaju kako to<br />
obezbediti. Ukoliko mi u Vojsci sada imamo buxetska<br />
sredstva samo do juna ili jula, zanima me<br />
da li uop{te javnost mo`e da pretpostavi kako<br />
se snalazimo. To mi najboqe znamo.<br />
Kao komandant ja bih uvek vi{e voleo da imam<br />
tri profesionalne brigade nego mawe spremne i<br />
obu~ene korpuse.<br />
rano upozorewe na opasnost. Kada predupredite opasnost, weni<br />
efekti <strong>su</strong> neuporedivo mawi. Smer u kome ide reforma Vojske –<br />
smawewe broja vojnika i wihova boqa opremqenost i profesionalizacija<br />
– name}e novi zahtev, a to je obezbe|ewe manevarskih<br />
sposobnosti takvih jedinica. Desetine i stotine kilometara manevarskog<br />
prostora ne bi trebalo da predstavqaju nikakav problem<br />
za takve sastave. Zato <strong>su</strong> veoma va`ne helikopterske jedinice,<br />
transportna sredstva, a uporedo s tim, transportni helikopteri u<br />
paru sa borbenim helikopterima, koji <strong>su</strong> dobra za{tita tih jedinica.<br />
Poznato je da je transportni helikopter u preletu veoma pogodna<br />
meta, a svako wegovo obarawe zna~ilo bi i velike gubitke.<br />
Borbeni helikopteri <strong>su</strong> odli~ni i za podr{ku vatrenoj jedinici na<br />
terenu, pogotovo kada se imaju u vidu<br />
zahtevi i pravila anga`ovawa, po-<br />
{tovawe normi me|unarodnog ratnog<br />
prava, proporcionalnost upotrebe<br />
sile... Legitimitet upotrebe snaga<br />
ima pravi oblik ukoliko dozirate<br />
oru`anu silu u odno<strong>su</strong> na opasnost.<br />
Time se izbegavaju svi vidovi o<strong>su</strong>de,<br />
koje smo na ovom prostoru, na`alost,<br />
imali kao iskustvo.<br />
Koliki problem predstavqa<br />
skra}ewe vojnog roka i slaba popuna<br />
jedinica vojnicima (43%). Kako ga<br />
prevazilazite na putu do profesionalne<br />
vojske<br />
9
INTERVJU<br />
– Skra}ewe vojnog roka je zakonom donesena odluka. Tu vi{e<br />
nema {ta da se pri~a. Trajawe vojnog roka omogu}uje da se vojnik<br />
obu~i za odre|enu specijalnost na sredstvima koja ni<strong>su</strong> slo`ena.<br />
Imaju}i u vidu koliko je nauka primewena na sredstvima ratne<br />
tehnike, koliko <strong>su</strong> ona sofisticirana i kakvo je majstorstvo u rukovawu<br />
neophodno, dolazimo do zakqu~ka da samo profesionalci<br />
mogu da rukuju odre|enim sredstvima.<br />
Problem je nastao zbog neuskla|enosti po~etka primene<br />
skra}ewa vojnog roka i obezbe|ewa odre|enog stepena profesionalnosti<br />
unutar Vojske. Tu je nastao debalans. Mislim da je pre odluke<br />
o skra}ewu vojnog roka trebalo stvoriti odre|eno jezgro profesionalnih<br />
jedinica, a onda iz faze u fazu i}i na to da se obezbedi<br />
kontinuitet borbene gotovosti.<br />
Poseban problem, na koji je ukazao i gospodin Zoran Jefti},<br />
pomo}nik ministra odbrane za qudske re<strong>su</strong>rse u <strong>jedno</strong>m od prethodnih<br />
brojeva magazinu ”Odbrana“ – jeste struktura profesionalnog<br />
sastava Vojske. Umesto jasne uzlazne linije, linija je krivudava, sa zastojima<br />
i izra`enom kolebqivo{}u. Da analiziramo za{to je to tako,<br />
nema svrhe, ali hajde da vidimo {ta sada. Mislim da {to pre treba<br />
stvoriti odre|en broj profesionalnih jedinica – ~isto profesionalnih.<br />
Kada o tome razmi{qamo mogli bismo da se setimo izreke<br />
da je sve prolazno, samo je interes ve~an. Onaj koji se odlu~i za posao<br />
profesionalnog vojnika mora biti i dobro pla}en. Zamenik na-<br />
~elnika General{taba general-major Zdravko Pono{ je, tako|e za<br />
”Odbranu“, rekao da vojni poziv nije<br />
prose~an, te da ne mo`e biti ni prose~no<br />
ili ispod proseka pla}en. Najni-<br />
`a plata vojnika profesionalca mora<br />
biti vi{a od republi~kog proseka.<br />
Primer koji to potkrepquje jeste<br />
stawe u Kopnenoj zoni bezbednosti.<br />
Na osnovu odluke ministra odbrane,<br />
u obezbe|ewu administrativne linije<br />
sa Kosovom i Metohijom i kontroli<br />
KZB anga`ovan je iskqu~ivo profesionalni<br />
sastav VSCG. Od tog trenutka<br />
mi tamo nismo imali disciplinskih<br />
problema, vanrednih doga|aja ili<br />
ekscesa u samoj zoni. Profesionalac<br />
je profesionalac.<br />
Neophodno je da se {to pre reguli{e<br />
status vojnika po ugovoru. U in`eweriji, na primer, oni <strong>su</strong> rukovaoci<br />
na dozeru, kopa~u, utovariva~u... Po sada{wem re{ewu<br />
mogu da budu profesionalci samo do 35 godine starosti. U gra|evinskim<br />
firmama na istim poslovima rade qudi i u pedesetoj, ~ak i<br />
stariji, a mi se olako odri~emo vojnika koji <strong>su</strong> tek stekli najboqi<br />
nivo osposobqenosti za obavqawe du`nosti. U takvim situacijama<br />
mladost i fizi~ku kondiciju zamewuju je znawe i iskustvo. To se, naravno,<br />
ne odnosi na specijalne jedinice gde psihofizi~ki kriterijumi<br />
moraju da se po{tuju.<br />
Va`no je, tako|e, stvoriti mogu}nost da, kada se dogodi da vojnik<br />
profesionalac izgubi sposobnost da obavqa svoju dotada{wu<br />
du`nost, mo`e da se prekvalifikuje za neke druge du`nosti unutar<br />
Vojske.<br />
Koliko <strong>su</strong>, kada se sve to uzme u obzir, Operativne snage i<br />
zaista operativne, i {ta im obezbe|uje tu operativnost<br />
– Operativne <strong>su</strong> jer u svom sastavu imaju najvi{e profesionalnih<br />
jedinica. Tu svakako treba ista}i dve brigade, 72. specijalnu<br />
i 63. padobransku, bataqon vojne policije, 24. bataqon za specijalna<br />
dejstva, ali i ogroman potencijal mladih stare{ina i vojnika<br />
po ugovoru, raspore|enih u drugim jedinicama, a sa kojima se<br />
pregrupisavawem mo`e dobiti mawi broj vrlo profesionalnih sastava.<br />
Za svakog komandanta je imperativ da ima jedinicu koju mo`e<br />
da upotrebi u slu~aju bilo kakve opasnosti. Ako to nemate, onda nemate<br />
ni sigurnost.<br />
Neophodno je da se {to pre reguli{e status vojnika<br />
po ugovoru. U in`eweriji, na primer, oni<br />
<strong>su</strong> rukovaoci na dozeru, u utovariva~u... Po sada{wem<br />
re{ewu mogu da budu profesionalci<br />
samo do 35 godine starosti. U gra|evinskim<br />
firmama na istim poslovima rade qudi i u pedesetoj,<br />
~ak i stariji, a mi se olako odri~emo<br />
vojnika koji <strong>su</strong> tek stekli najboqi nivo osposobqenosti<br />
za obavqawe du`nosti. U takvim situacijama<br />
mladost i fizi~ku kondiciju zamewuju<br />
znawe i iskustvo. To se, naravno, ne odnosi na<br />
specijalne jedinice, gde psihofizi~ki kriterijumi<br />
moraju da se po{tuju.<br />
Predvi|ene za brzi odgovor na neposredne<br />
opasnosti, Operativne snage<br />
<strong>su</strong> intervidovska komponenta na{e<br />
vojske. Zanimqivo je ~uti od Vas koji<br />
nas bezbednosni izazovi ~ekaju u ovoj<br />
konstelaciji sveta i vremena<br />
– Strategija i Doktrina defini{u<br />
rizike, pretwe i izazove. Tu<br />
je i ~iwenica da na mati~noj teritoriji<br />
SCG imamo Kfor i Unmik, u skladu<br />
sa Rezolucijom 1244. Ta rezolucija<br />
i Kumanovski sporazum defini{u i<br />
odnos na{e dr`ave i Vojske prema<br />
Kforu. Taj odnos je partnerski. Ministar<br />
odbrane, na~elnik General{taba,<br />
ali i komandanti brigada i bataqona imaju redovne sastanke<br />
sa qudima na odgovaraju}im nivoima komandovawa u Kforu, ~ak i<br />
do nivoa komandi brigada i bataqona. ^este <strong>su</strong> i istovremene<br />
patrole u skladu sa dogovorenim procedurama. Sve to govori da<br />
je rizik smawen, ali nije iskqu~en. To {to nas uvek opomiwe jeste<br />
17. mart 2004, ali <strong>su</strong> tu i mnogobrojni teroristi~ki akti koji <strong>su</strong><br />
se dogodili od 1999. do danas. Tu <strong>su</strong> i teroristi~ki akti koji se<br />
doga|aju u svetu, od 11. septembra do napada u Madridu, Engleskoj...<br />
Razli~iti <strong>su</strong> motivi takvih napada, ali <strong>su</strong> posledice iste –<br />
strah, panika, nesigurnost.<br />
Analiziraju}i pretwe i izazove proceweno je da u ovom trenutku<br />
ne mo`e da do|e do nekog regionalnog rata na Balkanu, ~ak<br />
ni do lokalnog <strong>su</strong>koba. Sporazumi koji <strong>su</strong> potpisani posle 1995.<br />
godine, u Firenci, Be~u, otvorili <strong>su</strong> mogu}nosti da se me|usobnim<br />
kontaktima vojnih delegacija zemaqa u regionu, Evropi i {ire,<br />
te uvidom u stawe oru`anih snaga tih dr`ava, stvaraju poverewe<br />
i sigurnost. Tu <strong>su</strong> i zajedni~ke vojne ve`be poput Plavog puta,<br />
Zajedni~kog horizonta, u~e{}a na{e fregate na ve`bi Italijanske<br />
mornarice ili ve`ba u Bugarskoj, na kojoj <strong>su</strong> u~estvovale<br />
neke na{e kopnene snage... Sada se deo na{ih snaga priprema za<br />
u~e{}e na ve`bi in`ewerijskih jedinica u Ma|arskoj. Sve to<br />
stvara povoqan ambijent me|usobnog upoznavawa, a time i ovladavawa<br />
situacijom.<br />
Terorizam je globalna pretwa, a kod nas se ose}a i pretwa<br />
eventualnih nemira radi ostvarewa nekih specifi~nih politi~kih<br />
ciqeva. Dimenzionirawe i opremawe snaga unutar Vojske zah-<br />
10<br />
1. maj 2006.
teva odgovaraju}i pristup. Te jedinice moraju biti brzo pokretne,<br />
obu~ene za specijalna dejstva – snage koje }e bilo koji vid ugro-<br />
`avawa eliminisati u korenu, uz {to mawu upotrebu sile. Tako se<br />
stvara kredibilitet i vojske i dr`ave u odno<strong>su</strong> prema tom globalnom<br />
problemu. Nikako ne treba zaboraviti pomo} koju Vojska pru-<br />
`a u slu~aju elementarnih nepogoda, u {ta se, na`alost, mo`emo<br />
uveriti i ovih dana. Tu je i pomo} u slu~aju epidemija, hemijskih<br />
akcidenata, i sli~no. Sve <strong>su</strong> to zadaci koji nas o~ekuju. Posebno<br />
mi je drago {to <strong>su</strong> ta pomo} i profesionalno izvr{avawe zadataka<br />
u Kopnenoj zoni, doprineli vra}awu na trenutak poquqanog<br />
poverewa naroda u Vojsku, u kojoj, ~iwenica je, ima dosta profesionalizma,<br />
korektnosti i vaqanih rezultata.<br />
Tri jedinice iz sastava Operativnih snaga zavr{ile <strong>su</strong> obuku<br />
za u~e{}e u mirovnim operacijama. Kakav je Va{ odnos prema<br />
toj vrsti anga`ovawa na{ih vojnika I uop{te, kako na<br />
sopstvenom, unutra{wem planu razre{avate zaokret kursa u<br />
kome nam nedavni neprijateqi postaju saveznici<br />
– Vojska je, to se mora znati, nemerqiv<br />
dr`avni re<strong>su</strong>rs i na unutra-<br />
Nije dobar sistem u kome }e potporu~nik koji zavr-<br />
{i Vojnu akademiju biti potpukovnik bez ikakvog usavr{avawa.<br />
Ako se ne{to ne promeni, ponovo }emo<br />
imati nesrazmernu strukturu oficira po ~inovima<br />
u Vojsci, a time i sistem koji ne mo`e dobro da funkcioni{e.<br />
Problem podoficirskog kadra mogu}e je re{iti tako<br />
{to bi se od vojnika profesionalaca, odre|enim<br />
kursevima, dobijali kvalitetni podoficiri.<br />
Primer <strong>jedno</strong>g mladi}a iz 63. padobranske brigade<br />
to potvr|uje. Posle odslu`ewa vojnog roka u toj jedinici<br />
postao je vojnik po ugovoru – padobranac, a<br />
posle dve godine slu`be zavr{io je i sredwe stru~no<br />
specijalisti~ko {kolovawe u Vojsci i postao<br />
podoficir. Nivo wegove osposobqenosti ne mo`e<br />
se porediti sa sposobnostima momka koji je zavr-<br />
{io sredwu {kolu i tek treba da krene na osnovnu<br />
padobransku obuku.<br />
{wem, i na spoqnopoliti~kom planu.<br />
Pomenu}u vam detaq sa kursa engleskog<br />
jezika u Holandiji, koji sam poha|ao.<br />
Jedna gospo|a, major holandske vojske,<br />
zadu`ena za odnose sa javno{}u wihovog<br />
ministarstva, odr`ala nam je predavawe<br />
o Holandiji i wenoj vojsci, a<br />
dobili smo i ma<strong>su</strong> bro{ura o sistematizaciji<br />
wihovih snaga, razme{taju.<br />
Zanimqiv detaq je da je Holandija u to<br />
vreme imala 72.000 vojnika, profesionalaca.<br />
Toj zemqi ne prete neke posebne<br />
opasnosti, nalazi se u Zapadnoj<br />
Evropi, ~lanica je Natoa, okru`ena<br />
dr`avama koje ne izra`avaju pretenzije<br />
prema wenoj teritoriji... Holandija<br />
je i tre}a zemqa na svetu po izdvajawu<br />
za vojsku i standardu wenih pripadnika,<br />
a ima i ~etiri bataqona van<br />
svojih granica – u mirovnim misijama<br />
u Avganistanu, Iraku, Bosni i na Kosmetu.<br />
U svetu je raspore|eno i petnaestak<br />
timova iz te zemqe sa razli~itom namenom, poput nadgledawa<br />
sprovo|ewa sporazuma, i sli~no. Do 1990. godine ministar spoqnih<br />
poslova Holandije bio je rukovode}i ~ovek za pitawe spoqne politike<br />
dr`ave, a onda se dogodio zaokret u kome ministar odbrane<br />
sve vi{e ima uticaja i na tom poqu. Holandija kao mala zemqa u<br />
ovom trenutku ima i generalnog sekretara Natoa. Za to isto vreme<br />
zemqa bele`i odgovaraju}i napredak i u ekonomskoj sferi. Takvi<br />
podaci <strong>su</strong> malo poznati u na{oj javnosti.<br />
Naravno, ovom pri~om ne `elim da ka`em da mi treba da idemo<br />
u operacije nametawa mira, operacije koje ni<strong>su</strong> pod pokroviteqstvom<br />
UN, ali je veoma bitno da budemo pri<strong>su</strong>tni tamo gde je<br />
ceo svet pri<strong>su</strong>tan. To je odrednica dobre politike. Nedavno sam i<br />
javno postavio pitawe za razmi{qawe: da smo sada ~lanica Natoa,<br />
da li bi pitawe statusa Kosmeta uop{te bilo postavqeno<br />
Svako ko se ozbiqno bavi politikom zna da se to nikada ne bi desilo.<br />
Emocije <strong>su</strong> <strong>jedno</strong>, <strong>realnost</strong> <strong>drugo</strong>. Meni kao vojniku bitno je<br />
da kao profesionalac reagujem onako kako dr`avno i vojno rukovodstvo,<br />
kome je narod ukazao poverewe, odlu~i.<br />
Slu`bovao sam na Kosovu i Metohiji. Bio sam na~elnik [taba<br />
brigade posle preme{tawa Pri{tinskog korpusa u novu zonu. Nakon<br />
neprijateqskog stava u vreme bombardovawa, mi smo u godinama koje<br />
<strong>su</strong> usledile izgradili partnerski odnos sa multinacionalnim snagama<br />
na Kosmetu. Animozitet je potpuno neva`na kategorija u odno<strong>su</strong> na<br />
zadatak koji vam je dat da ga izvr{ite. Li~no sa tim nisam imao nikakav<br />
problem. Ka`em, <strong>emocije</strong> <strong>su</strong> <strong>jedno</strong>, <strong>realnost</strong> <strong>drugo</strong>.<br />
Vi ste neposrednim iskustvom pro{li skoro sve du`nosti na<br />
putu do generalskog ~ina. Kakav je, po Va{em mi{qewu, profil<br />
oficira na{e vojske po`eqan danas<br />
– Karakteristike tog ~oveka <strong>su</strong> odli~no opisane u kwizi na-<br />
{eg vrhunskog vojskovo|e vojvode @ivojina Mi{i}a. I ni{ta se<br />
nije promenilo, verujte. Zanimqivo je da je jo{ Vojska Kraqevine<br />
Jugoslavije imala veoma jasno definisan profil oficira. Tada je<br />
oficir morao da govori dva svetska jezika, morao je da bude izuzetno<br />
stru~an, ~esto je {kolovan i u inostranstvu, usavr{avao se<br />
na doma}em terenu... Tako da <strong>su</strong> zahtevi koji se danas nalaze pred<br />
mladim oficirima Vojske SCG upravo vra}awe tradiciji i mogu}-<br />
nosti komunikacije sa svetom. Za nas je to imperativ.<br />
Kakve <strong>su</strong> perspektive Operativnih snaga [ta je to {to<br />
vas ~eka<br />
– Iz sada{we strukture operativnih snaga treba stvoriti {to<br />
vi{e profesionalnih sastava. Osnova }elija budu}e vojske, u skladu<br />
sa Strategijom odbrane i dokumentima koji <strong>su</strong> u izradi, jeste bataqon<br />
– divizion. Sada imamo vrlo malo takvih jedinica, a i one<br />
ni<strong>su</strong> dovoqno popuwene profesionalnim vojnicima. Verovatno }e<br />
prvi korak biti formirawe specijalne brigade koja }e obuhvatiti<br />
72. i 63. brigadu, te delove drugih jedinica.<br />
Verujem da }e to biti embrion<br />
profesionalne vojske SCG. Model wene<br />
organizacije bi}e primeren potencijalnim<br />
izazovima, rizicima i pretwama<br />
bezbednosti u na{em regionu.<br />
[ta je to za {ta se, posle svih bitaka<br />
i bojeva koje smo vodili tokom istorije,<br />
danas vredi boriti<br />
– @ivot je nepregledan tok. Ta reka<br />
krivuda, nailazi na prepreke, <strong>su</strong>-<br />
{e, obru{ava se punom snagom, ali<br />
ni{ta ne mo`e da zaustavi weno kretawe.<br />
U na{im `ivotima uvek postoje<br />
stvari za koje se vredi boriti. Na~ini<br />
borbe se, naravno, razlikuju. Sam<br />
qudski `ivot zaslu`uje borbu. Ne<br />
prihvatam malodu{nost, to je opasna<br />
boqka protiv koje se tako|e vredi boriti.<br />
Motiva uvek ima – a i vizija.<br />
Dragana MARKOVI]<br />
Snimio Zvonko PERGE<br />
11
AKTUELNO<br />
Misija UN u Kongu<br />
NOVI<br />
SANITETSKI TIM<br />
Ministar odbrane Srbije i Crne Gore Zoran Stankovi}<br />
primio je, 19. aprila, {estoricu ~lanova sanitetskog tima<br />
VSCG koji }e 10. maja oti}i u mirovnu misiju Ujediwenih nacija<br />
u DR Kongu ”MONUC”.<br />
Sanitetski tim Vojske SCG ~ine dva lekara i ~etiri medicinska<br />
tehni~ara: major dr @arko Mi}ovi}, poru~nik dr Dejan<br />
Cimi} i medicinski tehni~ari zastavnik Sla|an Mladenovi},<br />
zastavnik Jakim Ruskaji, vodnik prve klase Milovan Izgarevi}<br />
i stariji vodnik Dejan Stankovi}.<br />
Pripadnici Vojske SCG u~estvuju u misiji UN u Kongu od<br />
2002. godine, a do sada je u toj misiji bilo anga`ovano 36 pripadnika<br />
VSCG. Sanitetski tim koji }e otputovati u maju je sedmi<br />
po redu.<br />
Sanitetski tim Vojske SCG anga`ovan je u okviru Tima za<br />
vazdu{nu evakuaciju u Kin{asi. Zadatak tima je da prati povre|ene<br />
ili bolesne pacijente vazdu{nim putem unutar Konga,<br />
a ~ine ga dve grupe u sastavu jedan lekar i dva tehni~ara.<br />
IZ RADA<br />
INSTITUTA RATNE<br />
VE[TINE<br />
U Institutu ratne ve{tine 19. aprila odr`an je sastanak<br />
rukovodstva nau~noistra`iva~kog makroprojekta ”Sektor<br />
bezbednosti Srbije i Crne Gore u <strong>su</strong>protstavqawu saveremenom<br />
terorizmu” sa predstavnicima misije OEBS-a u<br />
SCG dr Vladimirom Bilanxi}em i Sa{om Jankovi}em. Na<br />
sastanku, kojim je rukovodio na~elnik Instituta pukovnik<br />
prof. dr Branislav \or|evi}, bilo je re~i o mogu}nostima<br />
saradwe u realizaciji projekta.<br />
Institut ratne ve{tine posetili <strong>su</strong> i izaslanik odbrane<br />
Ruske Federacije general Vladimir Lugovoj i vojni ata-<br />
{e Velike Britanije pukovnik Sajmon Vandeler i prilikom<br />
tih posete tako|e je bilo re~i o saradwi na projektu ”Sektor<br />
bezbednosti Srbije i Crne Gore u <strong>su</strong>protstavqawu savremenom<br />
terorizmu”.<br />
SARADWA<br />
SA NORVE[KOM<br />
Ministar odbrane dr Zoran Stankovi} potpisao je 19.<br />
aprila Pismo o namerama izme|u Ministarstva odbrane<br />
SCG i Ministarstva odbrane Kraqevine Norve{ke.<br />
Na osnovu Pisma, pomo}nik ministra za politiku odbrane<br />
Sne`ana Samarxi} Markovi} i generalni direktor<br />
za politiku odbrane Ministarstva odbrane Kraqevine<br />
Norve{ke, Svein Efjestad potpisali <strong>su</strong> Plan bilateralne<br />
vojne saradwe za 2006. godinu. Plan obuhvata saradwu u<br />
pet oblasti koje <strong>su</strong> navedene u Pismu o namerama. Pored<br />
ostalog, predvi|ena i obuka 20 oficira Vojske SCG na<br />
kursevima za u~e{}e u mirovnim operacijama, kao i intenzivirawe<br />
vojnomedicinske saradwe koja obuhvata i<br />
planiranu donaciju poqske bolnice i obuku osobqa VMA u<br />
Norve{koj.<br />
Srbija i Crna Gora i Kraqevina Norve{ka, ~ija je<br />
Ambasada u Beogradu kontakt ambasada za pridru`ivawe<br />
SCG Parnerstvu za mir, i do sada <strong>su</strong> imale intenzivnu i<br />
uspe{nu bilateralnu vojnu saradwu. Kraqevina Norve-<br />
{ka, pored ostalog, pru`a podr{ku u programu prekvalifikacije<br />
oficira Vojske SCG, u obuci i pripremi za u~e-<br />
{}e u mirovnim operacijama, kao i u izradi Strategijskog<br />
pregleda odbrane.<br />
SVE^ANOST<br />
U CENTRU ZA<br />
AMERI^KE STUDIJE<br />
Sve~anosti u Centru za ameri~ke studije na Fakultetu politi~kih<br />
nauka, povodom zavr{etka studija prve generacije specijalizanata<br />
poslediplomskih studija SAD, pri<strong>su</strong>stvovali <strong>su</strong> i<br />
ambasador SAD u SCG Majkl Polt, ministar obrazovawa,<br />
omladine i sporta Slobodan Vuksanovi} i zamenik ministra<br />
odbrane za qudske re<strong>su</strong>rse Zoran Jefti}.<br />
Dekan Fakulteta politi~kih nauka Milan Podunavac<br />
podsetio je da je taj fakultet uz veliku pomo} ameri~ke ambasade<br />
pre dve godine otvorio Centar za ameri~ke studije i<br />
da je “to postalo va`no mesto za otvoreniji i tolerantniji<br />
dijalog o razli~itim politi~kim kulturama i sistemima, koje<br />
omogu}ava da negujemo i razvijamo duh liberalne politi~ke<br />
kulture”.<br />
Ambasador Polt je izjavio da }e do kraja ove godine i Amerikanci<br />
i Srbi u SCG pro}i te`ak period, ali da mu je drago<br />
{to zna da postoji grupa qudi koja poznaje Ameriku, wenu politiku<br />
i interese.<br />
Zamenik ministra odbrane Zoran Jefti} istakao je va-<br />
`nost ameri~kih studija za procese evroatlantskih integracija<br />
i izneo podatak da se 32 pripadnika MO i VSCG usavr-<br />
{avaju na nekom od nivoa i smerova Fakulteta politi~kih<br />
nauka.<br />
Osniva~ i direktor Studija SAD prof. dr Dragan Simi}<br />
rekao je da je namera prilikom osnivawa Centra bila da nakon<br />
”<strong>jedno</strong>g incidentnog prekida u odnosima me|u na{im dr`avama<br />
poku{amo da afirmi{emo vi{e od <strong>jedno</strong>g veka prijateqskih<br />
odnosa sa SAD, koji obele`avaju i dva ratna savezni-<br />
{tva”. Ina~e, ove godine obele`ava se 125 godina diplomatskih<br />
odnosa Srbije i SAD.<br />
12<br />
1. maj 2005.
P E R A S P E R A<br />
Pi{e<br />
Qubodrag<br />
STOJADINOVI]<br />
BALADA O<br />
SATELITU<br />
Negde sa neba,<br />
na plavu planetu<br />
mo`da jo{ gledaju<br />
Jurij Gagarin<br />
i Lajka. ^ovek<br />
i wegov prijateq.<br />
Za wih, bi}a iz<br />
pro{log veka,<br />
na{ satelit pod<br />
kirijom je<br />
neopisivo ~udo.<br />
I za nas je.<br />
Pogledajte<br />
u nebo, zastanite<br />
malo, slikajte se<br />
za svaki slu~aj.<br />
Neka {kqoca<br />
satelit, to mu je<br />
posao. Da ne<br />
ispadnemo budale!<br />
Bar da mu<br />
potro{imo film,<br />
kad smo ga tako<br />
skupo platili.<br />
N<br />
egde {ezdesetih, u Podmoskovqu, `ivelo je ku-<br />
~e, me{anac. Niko nije brinuo za wega, jer nije<br />
pripadalo nikome. A onda <strong>su</strong> ga <strong>jedno</strong>g jutra<br />
slu~ajno uhvatili qudi iz moskovskog ”Zvezdanog<br />
grada“.<br />
Bilo je vreme da se u ve{ta~ko nebesko telo,<br />
zvano satelit, ili ”pratilac“, da ne ka`emo trabant<br />
– stavi `ivo bi}e. I to ba{ pas, slu~ajni primerak<br />
lutalice, koji }e tek postati najpoznatiji stvor iz te<br />
sorte u pasjoj, ali i qudskoj istoriji. Svoj put prema<br />
zvezdama nesre}no ku~e je po~elo bez treninga i pristanka.<br />
Dali <strong>su</strong> mu (joj) ime Lajka. I Lajka je poletela<br />
prema vasioni, da se nikada vi{e na vrati u ko-<br />
{marni svet qudi i wihovih najboqih prijateqa.<br />
Negde, hiqadama kilometara iznad svoje rodne planete,<br />
uginula je, ili izgorela Lajka, pionir kosmosa.<br />
Dru{tva za za{titu `ivotiwa i Bri`it Bardo<br />
tada <strong>su</strong> }utali. Napredak tra`i `rtve. Jedan pas je<br />
nestao u vasionskom prahu, za ~ast i slavu.<br />
Kasnije <strong>su</strong> poletele i druge `ivotiwe. Zamor-<br />
~i}i qudske radoznalosti. Psi <strong>su</strong>, ipak, bili najomiqeniji<br />
putnici koje je ~ovek delegirao. Na primer,<br />
Strelka i Belka. Ali niko nije mogao da dostigne<br />
slavu jedne Lajke.<br />
A onda je u kokpit, ili kabinu rakete, satelita<br />
– kako ho}ete seo Rus Jurij Aleksejevi~ Gagarin, major<br />
po ~inu. I lete}i tako, za devedeset minuta obleteo<br />
zemqu, pa se spustio negde, u neku sibirsku stepu.<br />
Za devedeset minuta! Toliko taqiga zglobni autobus<br />
od Petlovog brda do Venca. A Jurij ~itavu kuglu!<br />
Nema slave koja je bila ravna Gagarinovoj. On je<br />
Ikar modernog vremena, prvi ~ovek koji je video da<br />
je ova planeta plava. I da odozgo izgleda lepo, ~ak<br />
romanti~no. Ko bi rekao To je samo zato {to se otuda<br />
ne vidi Pan~evo u ~a|i, niti se ose}a fina aroma<br />
<strong>su</strong>mpor-dioksida.<br />
Posle Jurija Aleksejevi~a mnogi <strong>su</strong> gledali tre}i<br />
kamen od <strong>su</strong>nca iz jonosfere. German Stepanovi~<br />
Titov. Xon Glen, pa onda prva `ena u kosmo<strong>su</strong><br />
Valentina Terje{kova. I prvi homo sapiens<br />
koji je lebdeo sam u tami beskraja, vezan pup~anom<br />
vrpcom za slaba{nu konzervu kojom je putovao. Zove<br />
se Leonid Leonov.<br />
Nil Armstrong se uspentrao ~ak na mesec da bi<br />
izrekao mudrost o malom i velikom (koraku i ~ove-<br />
~anstvu). Mnogi <strong>su</strong> poginuli, ili izgoreli pri poletawu<br />
ili sletawu. Ali samo jedan je Gagarin.<br />
Osim pogleda na zemqu, ni{ta tamo gore nije<br />
romanti~no. Samo mrak i beskraj. I nespokoj pred<br />
misterijom. Zato <strong>su</strong> qudi malo zastali. Sve re|e putuju,<br />
ako izuzmemo bogate avanturiste. Umesto plovidbe<br />
ka nestvarnom, boqe je razmi{qati. Um lako<br />
prolazi nepoznatim fantasti~nim prostorima, kroz<br />
repove kometa, crne rupe i kvazare. Umesto Lajke i<br />
Gagarina, boqe je da takvim putevima plove ma{ine,<br />
i kazuju nam ono {to sami ne mo`emo znati.<br />
Iznad na{ih glava svakog trenutka pluta negde<br />
preko 15.000 ve{ta~kih nebeskih tela. ”Sputwik“,<br />
”Vostok“ i ”Vojaxer“, odavno <strong>su</strong> zavr{ili svoj vek, i<br />
popadali u okeane, ~ije <strong>su</strong> tajne jo{ ve}e nego one<br />
gore. A neki takvi starci mo`da jo{ plove, kao neuni{tivi<br />
oldtajmeri bez goriva, koji se be{umno kre-<br />
}u po<strong>su</strong>stalom silom inercije.<br />
Bez modernih satelita svet bi i daqe bio mesto<br />
kroz koje idu spori karavani. Danas je to Makluanovo<br />
”globalno selo“, u kome svi vide i ~uju sve.<br />
Ili bar mogu, ako `ele.<br />
Tako je i danas tajna jesmo li mi, kao Srbija i<br />
Crna Gora, stvarno zakupili onaj izraelski satelit.<br />
I to za 52 miliona dolara, da bi odozgo bilo jasnije<br />
ono {to je dole. To jest, kod nas i u okru`ewu. U wemu<br />
(satelitu), kao {to se i mo`e zamisliti, nema `ivih<br />
bi}a, nego ta naprava sama radi i vidi sve.<br />
Mo`e se onda razumeti za{to <strong>su</strong> se ovi na{i polakomili.<br />
Zatra`i{ podatak, onaj gore slu{a<br />
i odmah slika. Za nekoliko minuta ima{ fotos<br />
na stolu ”o situaciji“. Ako oficijelni fotograf<br />
nije tu, satelit mo`e da ti uradi portret za<br />
li~nu kartu. Ima i takav program! Odozgo, po temenima<br />
se najboqe prepoznajemo.<br />
Dodu{e, podatke koje dobijamo za 52 miliona<br />
dolara mogli smo da pazarimo znatno jeftinije. Na<br />
primer, xabe. Na Internetu u svakom trenutku mo-<br />
`ete da se prika~ite uz neki dokoni satelit. I da<br />
vidite ulaz u svoj voqeni soliter. I to po ceni <strong>jedno</strong>g<br />
telefonskog impulsa. Mo`da je ”situacija u okru-<br />
`ewu“ ne{to skupqa. Za to postoje specifi~ni, ”prijateqski<br />
servisi“, koji ni<strong>su</strong> glupqi od na{eg skupog<br />
ekskluzivca. Isto badava. Sve <strong>drugo</strong> je razmi{qawe<br />
i analiti~ki obave{tajni rad. Nijedan satelit, ma<br />
kako okat bio, ne zamewuje qudski um. Ali glupost –<br />
to svakako mo`e. Zamewuje.<br />
I sad, niko da prizna da je tatko mrtvoro|en-<br />
~eta. A zakupqeni satelit slikuje lepote prirode i<br />
poplave. Vojska je na bedemima, jer zna: tamo gde je<br />
mokro, tu je i voda. Za to znawe konzerva odozgo nije<br />
potrebna.<br />
Negde sa neba, na plavu planetu mo`da jo{ gledaju<br />
Jurij Gagarin i Lajka. ^ovek i wegov prijateq.<br />
Za wih, bi}a iz pro{log veka, na{ satelit pod kirijom<br />
je neopisivo ~udo. I za nas je. Pogledajte u nebo,<br />
zastanite malo, slikajte se za svaki slu~aj. Neka<br />
{kqoca satelit, to mu je posao. Da ne ispadnemo budale!<br />
Bar da mu potro{imo film, kad smo ga tako<br />
skupo platili.<br />
Autor je komentator lista ”Politika“<br />
13
AKTUELNO<br />
Ministar odbrane<br />
posetio Pirot<br />
STANOVI ZA<br />
PRIPADNIKE<br />
VOJSKE<br />
Predsednik op{tine<br />
Pirot, Mladen Vasi}<br />
uru~io je ministru<br />
odbrane kqu~eve sedam<br />
stanova za pripadnike<br />
garnizona<br />
Dodela stanova u garnizonu Beograd<br />
NOVA PRIORITETNA<br />
KATEGORIJA<br />
Za ovu godinu predvi|eno je dvesta miliona dinara za<br />
kupovinu stanova iz buxeta i petsto miliona za stanove<br />
koji treba da se pribave iz prihoda, najavili <strong>su</strong><br />
predstavnici Ministarstva odbrane prilikom dodele<br />
re{ewa o stanovima porodicama poginulih pripadnika<br />
Vojske i invalidima<br />
Ministar odbrane Zoran Stankovi}<br />
je 24. aprila, u pratwi komandanta<br />
Kopnenih snaga general-potpukovnika<br />
Mladena ]irkovi}a, predstavnika<br />
G[ VSCG general-majora<br />
Miloja Mileti}a i drugih saradnika,<br />
posetio garnizon Pirot.<br />
Na po~etku posete, komandant 4.<br />
motorizovane brigade pukovnik Sava<br />
Stankovi} izvestio je ministra o rezultatima<br />
i problemima u radu tog sastava.<br />
U razgovoru sa na~elnicom Pirotskog<br />
okruga Vesnom Mijalkovi},<br />
predsednicima SO Pirot Mladenom<br />
Vasi}em, SO Dimitrovgrad Veselinom<br />
Veli~kovim, SO Babu{nica Miletom<br />
Jovanovi}em i SO Bela Palanka Aleksandrom<br />
Spasi}em, ministar Stankovi}<br />
je analizirao situaciju na terenu<br />
i sagledao {ta sve Vojska i op{tinski<br />
organi zajedni~ki treba da urade u narednom<br />
periodu.<br />
Tokom <strong>su</strong>sreta sa ~elnicima op-<br />
{tina Pirotskog okruga razgovaralo<br />
se o razmeni vi{ka vojnih nepokretnosti<br />
za stambeno zbriwavawe pripadnika<br />
Vojske. U ovom trenutku aktuelan<br />
je predlog da MO SCG ustupi op-<br />
{tini Pirot Klub VSCG u tom gradu<br />
(procene govore da zgrada vredi 102<br />
miliona dinara) za odgovaraju}i broj<br />
stanova.<br />
Da ovakav vid saradwe mo`e da<br />
bude delotvoran, potvrdio je predsednik<br />
SO Pirot Mladen Vasi}, koji je<br />
ministru odbrane uru~io kqu~eve sedam<br />
stanova za pripadnike garnizona.<br />
Pomenuti stanovi <strong>su</strong> kompenzacija za<br />
ustupqeno vojno zemqi{ta radi pro-<br />
{irewa grobqa u tom gradu, a sigurno<br />
je da predstavqaju veliko ohrabrewe<br />
za vi{e od 100 stambeno nezbrinutih<br />
pripadnika Vojske u Pirotu.<br />
Z. MILADINOVI]<br />
Odlukom o podeli stanova, koju je doneo<br />
pomo}nik ministra odbrane za<br />
qudske re<strong>su</strong>rse Zoran Jefti}, Odeqewe<br />
za stambene poslove Ministarstva<br />
odbrane podelilo je 48 stanova<br />
u garnizonu Beograd. Od tog broja, ~etiri<br />
<strong>su</strong> dodeqena porodicama poginulih ili<br />
umrlih profesionalnih pripadnika Vojske,<br />
~ija je smrt nastupila za vreme slu`bovawa<br />
ili kao neposredna posledica slu`be,<br />
a koje ni<strong>su</strong> bile stambeno zbrinute, dok je<br />
14 stanova dodeqeno invalidima prve do<br />
~etvrte grupe. Wima <strong>su</strong> u Centralnom domu<br />
VSCG uru~ena re{ewa, a stanovi }e biti<br />
useqivi u roku od <strong>jedno</strong>g do tri meseca.<br />
Preostalim porodicama poginulih i<br />
umrlih pripadnika Vojske i invalida (14<br />
ih je podnelo zahtev) ponu|eno je re{avawe<br />
stambenog problema u tra`enom mestu<br />
ili drugim mestima, dok }e se porodice poginulih<br />
i umrlih koje imaju mawi stan od<br />
pripadaju}eg stambeno zbriwavati u skladu<br />
sa dinamikom re{avawa te problematike<br />
zaposlenih u Ministarstvu odbrane.<br />
– Dodelom stanova porodicama poginulih<br />
i umrlih pripadnika Vojske i invalidima<br />
ostvaren je jedan od prvih zahteva ministra<br />
odbrane Zorana Stankovi}a posle<br />
dolaska na du`nost – rekao je zamenik ministra<br />
odbrane Zoran Jefti} prilikom<br />
Mr Zoran Jefti} uru~uje<br />
re{ewa za nove stanove<br />
uru~ivawa re{ewa, naglasiv{i da }e, nakon<br />
podele u garnizonu Beograd, po istom<br />
modelu biti deqeni stanovi u ostalim garnizonima,<br />
i najavio – Prilikom daqe raspodele<br />
stanova uve{}emo jo{ jednu prioritetnu<br />
kategoriju. U woj }e se na}i oficiri<br />
i civilna lica koji <strong>su</strong> od vitalnog<br />
zna~aja za razvoj sistema odbrane.<br />
Pukovnik Slobodan Dimitrijevi} iz<br />
Uprave za infrastrukturu rekao je da je u<br />
ovoj godini predvi|eno dvesta miliona dinara<br />
za pribavqawe stanova iz buxeta i<br />
petsto miliona za stanove koji treba da se<br />
pribave od prihoda.<br />
– Konkretno, to zna~i da }emo za potrebe<br />
pripadnika Vojske SCG i Ministarstva<br />
odbrane, zakqu~no sa junom, preko<br />
Gra|evinske direkcije Srbije pribaviti<br />
56 stanova, dok }e, zakqu~no sa julom, biti<br />
zavr{en 101 stan koji }e biti dodeqen<br />
sredinom septembra, nakon tehni~kog pregleda<br />
i pribavqawa upotrebne dozvole –<br />
rekao je pukovnik Dimitrijevi}. On je dodao<br />
da je tokom ove godine predvi|ena izgradwa<br />
jo{ stanova, ali }e realizacija<br />
tih zadataka biti nastavqena tek posle<br />
pribavqawa neophodnih finansijskih<br />
sredstava.<br />
S. SAVI]<br />
Snimio D. BANDA<br />
14<br />
1. maj 2006.
VOJSKA PROTIV<br />
VODENE STIHIJE<br />
STRA@A<br />
NA BEDEMIMA<br />
Vi{e od 4.600 pripadnika Vojske<br />
anga`ovano je tokom aprila<br />
na odbrani od poplava i u pru`awu<br />
pomo}i civilnom stanovni{tvu<br />
na svim ugro`enim podru~jima oko<br />
Dunava, Tise, Save i Tami{a.<br />
Vojnici i stare{ine danono}no<br />
<strong>su</strong> bili na bedemima reka,<br />
u izgradwi nasipa, prevo`ewu peska,<br />
izvi|awu reka, evakuaciji<br />
stanovni{tva i materijalnih dobara.<br />
Pored toga, komande i jedinice<br />
preduzele <strong>su</strong> sve mere da za{tite<br />
svoje pripadnike, materijalna<br />
sredstva i objekte.<br />
15
Na odbrani od poplava iz Ministarstva odbrane i Vojske<br />
SCG anga`ovani <strong>su</strong> i 781 obveznik na civilnom<br />
slu`ewu vojnog roka, 116 motornih vozila i 42 specijalne<br />
ma{ine. Pripadnici Vojske za<strong>jedno</strong> sa narodom<br />
bili <strong>su</strong> u prvoj liniji odbrane od<br />
poplava kod Smedereva, Ba~ke Palanke, Zrewanina,<br />
@abqa, Beograda, Velikog Gradi{ta, Kostolca, Golubovaca,<br />
Negotina, Dunavskog keja u Zemunu, na obali Tami{a<br />
kod Pan~eva~ke rafinerije, sela Staji}evo, i u rejonima<br />
Ledinaca i Sewaka kod Novog Sada.<br />
Pripadnici Kopnenih i Operativnih snaga Vojske<br />
SCG bili <strong>su</strong> anga`ovani na izgradwi nasipa kod Beograda,<br />
Dunavskog keja u Zemunu, Smedereva, Ba~ke Palanke,<br />
Zrewanina, @abqa, Velikog Gradi{ta, Negotina i sela<br />
Radujevac. Na izgradwi nasipa kod Smedereva i utovaru i<br />
prevozu peska na obali Tami{a kod Pan~eva~ke rafinerije,<br />
anga`ovani <strong>su</strong> pripadnici Vazduhoplovnih snaga i<br />
protivvazduhoplovne odbrane Vojske SCG.<br />
Jedinice Novosadskog korpusa anga`ovane <strong>su</strong> na izgradwi<br />
nasipa i prevozu peska u rejonu sela Staji}evo, u<br />
op{tini @abaq – kod mosta na reci Tisi, i u rejonima<br />
Ledinaca i Sewaka kod Novog Sada.<br />
[TETA<br />
[teta koju je zbog poplava pretrpela poqoprivreda<br />
Srbije procewena je na 35,7 miliona evra. Ovim podatkom<br />
Odbora za poqoprivredu Skup{tine Srbije<br />
posledice koju <strong>su</strong> posledwih dvadesetak dana napravile<br />
“povdivqale” reke po prvi put <strong>su</strong> prevedene u novac. Tako<br />
bar vlasnici oko 122,5 hiqada hektara poplavqenog poqoprivrednog<br />
zemqi{ta znaju na koliku od{tetu mogu da<br />
ra~unaju, dok stanari poplavqenih ku}a jo{ ~ekaju da se<br />
smiri vodostaj i stru~ne Komisije po op{tinama naprave<br />
procenu.<br />
Vlada Srbije je za sanaciju {teta od elementarnih<br />
nepogoda (poplave i klizi{ta) do sada iz buxetske rezerve<br />
idvojila 288 miliona dinara. Ta sredstva, kako stoji u odluci<br />
Vlade, upotrebi}e se za finansirawe najva`nijih<br />
mera za ubla`avawe posledica u pogo|enim op{tinama.<br />
Pripadnici Kopnenih i Operativnih snaga VSCG radili<br />
<strong>su</strong> i na sanaciji klizi{ta u op{tinama Aleksinac i<br />
Ub, kod manastira Dokmir. U izgradwi nasipa kod sela<br />
Bezdan u op{tini Sombor, u Apatinu, selu @abaq na Tisi<br />
i Pan~evu anga`ovani <strong>su</strong> pripadnici Vazduhoplovnih snaga<br />
i protivvazduhoplovne odbrane. U odbrani od poplava<br />
u Kostolcu i Velikom Gradi{tu anga`ovani <strong>su</strong> pripadnici
ISPUWEN ZADATAK<br />
Ugro`ena podru~ja obi{ao je u vi{e navrata (Veliko<br />
Gradi{te, Smederevo, Ja{a Tomi} i [urjan) ministar<br />
odbrane dr Zoran Stankovi}. “Vojska je na najboqi na~in<br />
potvrdila da ovu funkciju mo`e da ispuni i da je u potpunosti<br />
ispuwava”, rekao je ministar Stankovi} i naglasio se<br />
tako najboqe demantuju neke izjave da je Vojska navodno u<br />
lo{em stawu i da ne ispuwavawa svoje obaveze.<br />
Ministar Stankovi} je izrazio zahvalnost svim pripadnicima<br />
Vojske koji <strong>su</strong> anga`ovani na odbrani od poplava, istakav{i<br />
da je tim anga`ovawem Vojska pokazala da je s narodom<br />
uvek kada je to potrebno.<br />
grada Beograda sa 150 ~lanova; 28 op{tinskih {tabova<br />
sa 252 ~lana; 34 odeqewa i odseka za odbranu sa 240 zaposlenih,<br />
te 15 stru~nih lica kao ispomo} u ugro`enim<br />
rejonima i 10 okru`nih i 4 op{tinska centra za obave-<br />
{tavawe sa 84 radnika koji de`uraju 24 ~asa.<br />
Snimili Radovan POPOVI],<br />
Goran STANKOVI] i<br />
Darimir BANDA<br />
Kopnenih snaga, dok je Komanda logistike anga`ovana na<br />
snabdevawu vodom stanovni{tva op{tine Trstenik.<br />
U toku akcije za{tite i spasavawa u poplavqenim podru~jima<br />
Uprava za odbranu Republike Srbije anga`ovala<br />
je sva raspolo`iva sredstva koja ukqu~uju 10 okru`nih<br />
{tabova civilne za{tite i Gradski {tab civilne za{tite
POVODI<br />
Rezultati ankete ”Novinar – va{ prijateq”<br />
KOMUNIKACIJA<br />
PO SVAKU CENU<br />
Tradicionalno istra`ivawe<br />
agencije “Pragma” pokazalo je da <strong>su</strong><br />
najboqe odnose sa novinarima me|u<br />
dr`avnim institucijama tokom<br />
pro{le godine imali Skup{tina<br />
Beograda, Uprava za za{titu<br />
`ivotne sredine i Ministarstvo<br />
odbrane Srbije i Crne Gore<br />
Jedna od mnogih definicija ka`e da <strong>su</strong> odnosi sa javno{}u<br />
prethodnica i armatura poslovne politike i strate{kih<br />
odluka <strong>jedno</strong>g preduze}a. Danas ne postoje uspe{na i moderna<br />
kompanija ili institucija koje u svom sastavu nemaju<br />
organizacionu celinu za odnose sa javno{}u. Upravo<br />
zbog ovakvog statusa i zna~aja PR aktivnosti, podatak da je Ministarstvo<br />
odbrane SCG izabrano me|u tri najkomunikativnije<br />
dr`avne institucije u 2005. godini zaslu`uje posebnu pa`wu.<br />
Marketin{ka agencija ”Pragma” anketirala je novinare i<br />
urednike vode}ih beogradskih medija, koji <strong>su</strong> ocewivali stepen<br />
komunikativnosti i spremnost za saradwu pojedinaca, neprivrednih<br />
i privrednih organizacija. U istra`ivawu koje je sprovedeno<br />
u periodu od januara do marta ove godine u~estvovalo<br />
je 128 novinara. U svakodnevnoj potrazi za vestima, sve`im<br />
informacijama i, naravno, senzacijama, pritisnuti rokovima,<br />
uredni~kim zahtevima i potrebom za neprekidnom aktuelno-<br />
{}u, novinarima je od nemerqivog zna~aja upravo razumevawe<br />
<strong>su</strong>{tine wihovog posla i dinamike sa kojom se <strong>su</strong>sre}u. Na<br />
osnovu istra`ivawa agencije ”Pragma”, a znaju}i da u prethodne<br />
~etiri godine Ministarstvo odbrane nije bilo ni spomenuto<br />
u sli~nim anketama, poku{ali smo da saznamo {ta je zapra-<br />
vo u~iweno u toj instituciji {to je dovelo do vidqivog pomaka u<br />
odnosima sa predstavnicima sedme sile.<br />
Nosilac aktivnosti odnosa sa javno{}u na nivou celokupnog<br />
sistema odbrane od januara 2005, kada je uga{ena Uprava za moral<br />
G[ VSCG, jeste Uprava za odnose sa javno{}u Ministarstva odbrane.<br />
Godinu dana rada je relativno kratak period za ostvarewe bilo<br />
kakvih merqivih rezultata u toj oblasti. Protekla godina je, izme|u<br />
ostalog, za Vojsku bila karakteristi~na i po mnogobrojnim aferama.<br />
Spomenimo slu~ajeve Satelit, Mile Dragi}, Top~ider, Cve}ara...<br />
Reklo bi se ne ba{ tako sjajni uslovi za rad PR slu`be.<br />
Kakve <strong>su</strong> bile startne pozicije novoformirane Uprave za<br />
odnose sa javno{}u i da li je interesovawe novinara za te doga-<br />
Slu`ba analitike QUDI IZ SENKE<br />
Odeqewe za analitiku deo je Uprave za odnose sa javno{}u.<br />
Svakodnevni pregledi elektronskih i {tampanih medija,<br />
analize, pore|ewa i zakqu~ci do kojih se tom prilikom<br />
dolazi stvaraju obimnu bazu podataka bez kojih bi rad<br />
Uprave bio nezamisliv.<br />
Zaposlene u analitici ~esto nazivaju ”qudi iz senke”.<br />
Wihov rad nije toliko uo~qiv na prvi pogled, jer oni uglavnom<br />
vreme provode zatvoreni u svojim kancelarijama tiho i vredno<br />
i{~itavaju}i {tampu, agencijske vesti, pregledaju}i video kasete.<br />
Sve se to kasnije preliva u brojne analize o tome koje <strong>su</strong><br />
teme o sistemu odbrane zastupqene u medijima, u kom kontekstu<br />
<strong>su</strong> obra|ene, ko i kako komentari{e aktuelna doga|awa itd .<br />
Analiti~ki izve{taji predstavqaju polaznu osnovu za<br />
svako delovawe Uprave za odnose sa javno{}u. Oni, tako|e,<br />
reflektuju i efekte wenog rada {to Odeqewe za analitiku<br />
~ini polazi{tem i ishodi{tem planova i akcija u odnosima<br />
sa javno{}u.<br />
18<br />
1. maj 2006.
|aje na izvestan na~in bilo prilika za uspostavqawe novih pravila<br />
komunikacije<br />
”To <strong>su</strong> bile znatno ote`avaju}e okolnosti. Brojni doga|aji u<br />
2004. a delom i tokom 2005. godine, predstavqali <strong>su</strong> znatno optere}ewe<br />
za kvalitetno pozitivno prepoznavawe Vojske i Ministarstva<br />
odbrane u javnosti. Suo~ili smo se sa najni`im rejtingom<br />
Vojske ikada zabele`enim. Optere}ewe i pritisak dolazili<br />
<strong>su</strong> sa jedne strane zbog nagla{enog interesovawa za negativnosti<br />
u Vojsci, a sa druge strane imali smo imperativ da se krene u<br />
ostvarewe ozbiqnih reformskih procesa, koji <strong>su</strong> po svojoj prirodi<br />
bolni i na samom po~etku imaju izuzetno negativan efekat.<br />
Me|utim, takva situacija koliko je bila prepreka, bila je i izazov”,<br />
obja{wava potpukovnik Zoran Puha~, zamenik na~elnika<br />
Uprave za odnose sa javno{}u.<br />
On dodaje da je u takvom trenutku jedina prava odluka bila<br />
da se uz pra}ewe aktuelne situacije u dru{tvu, u potpunosti napusti<br />
propagandisti~ki pristup odnosima sa javno{}u.<br />
” Re{ewe koje se pokazalo kao dobitno bilo je ubrzano<br />
otvarawe sistema odbrane prema javnosti i spremnost da se<br />
progovori o svim, pa i najbolnijim pitawima – potpuno iskreno.<br />
Osnovni princip kojim smo se rukovodili jeste komunikacija po<br />
svaku cenu, {to zna~i ne prekinuti kontakt sa medijima nikada, a<br />
pogotovo ne onda kada nam to po prirodi doga|aja ne ide u prilog.<br />
Moram da naglasim da u takvoj nameri ne bismo uspeli da<br />
nismo imali i da sada nemamo podr{ku i razumevawe ~elnih qudi<br />
u Vojsci i u Ministarstvu odbrane. Tako|e, uspeli smo da na-<br />
|emo zajedni~ki sponu sa svim medijima, bez obzira na wihovu<br />
koncepciju ili ure|iva~ku politiku, a to je, pre svega, ~iwenica<br />
da nam je svima u intere<strong>su</strong> kvalitetan sistem odbrane”, ka`e potpukovnik<br />
Puha~, koji naj~e{}e obavqa funkciju portparola Ministarstva<br />
odbrane.<br />
Planovi <strong>su</strong> da se u najskorije vreme popuni i to formacijsko<br />
mesto unutar Uprave za odnose sa javno{}u. Postojawe portparola<br />
odavno je praksa u vojskama drugih zemaqa. Me|utim, problem<br />
sa kojima se <strong>su</strong>o~avaju u toj upravi jeste mali broj oficira<br />
i kadra uop{te, {kolovanih za obavqawe tako delikatnog i odgovornog<br />
posla.<br />
”S obzirom na to {to istrajavamo u stavu da je portparol<br />
osoba koja govori u ime institucije, a ne u ime ~elnih pojedinaca,<br />
neophodno je da on, i tim koji mu poma`e, odli~no razume unutra{wu<br />
organizaciju i mehanizme funkcionisawa sistema odbrane.<br />
Istovremeno, neophodno je da takva osoba ima odli~na<br />
znawa u oblasti novinarstva, te da je pozitivnog duha sa razvijenim<br />
smislom za saradwu i komunikaciju. Elokventnost, brzo i<br />
smisleno reagovawe se podrazumevaju.”<br />
Jedan od primera da se i bez mnogo sredstava mogu posti}i<br />
kvalitetni odnosi sa novinarima jeste Vojnomedicinska akademija.<br />
Ta ustanova se prema istra`ivawu ”Pragme” na{la na listi<br />
onih koji organizuju dobre konferencije za novinare, uz slede}i<br />
komentar zadovoqnog novinara: zanimqive teme, medicinski<br />
uspesi, detaqni, <strong>jedno</strong>stavni pres materijali sa puno podataka<br />
i razumqivim opisom komplikovanih procedura.<br />
”Primer VMA jeste dobar pokazateq potrebe da na ni-<br />
`im nivoima organizacije sistema odbrane postoje slu`be i<br />
pojedinci za public relations, koji }e svojim znawem i talentom<br />
na pravi na~in pomo}i da se objektivno predstave u javnosti<br />
sva dostignu}a, ali i da se uka`e na eventualne probleme. U<br />
drugim armijama mnogo novca se izdvaja za te potrebe. Mi trenutno<br />
nemamo sredstava da platimo profesionalce da rade<br />
taj posao i oslawamo se iskqu~ivo na unutra{we izvore i potencijale.<br />
Veoma je va`no da u periodu koji sledi uradimo {to<br />
vi{e na obrazovawu kadra u oblasti odnosa sa javno{}u. To<br />
je jedan od strate{kih ciqeva. Tako|e, nadamo se da }emo uspeti<br />
da u skorijoj budu}nosti izna|emo mesto za slu`be za odnose<br />
sa javno{}u u jedinicama Vojske i da daqe, po dubini sistema,<br />
razvijamo savremen koncept PR-a”, zakqu~uje na{ sagovornik.<br />
Danijela MARJANOVI]<br />
UKRATKO<br />
SARADWA SA KINOM<br />
Na~elnik General{taba VSCG general-potpukovnik Qubi{a<br />
Joki} i izaslanik odbrane Narodne Republike Kine stariji pukovnik<br />
Vang Debao razgovarali <strong>su</strong> 20. aprila o aktuelnostima u bilateralnoj<br />
vojnoj saradwi i o predstoje}oj poseti generala Joki-<br />
}a Kini.<br />
General Joki} primio je izaslanika odbrane NR Kine na wegov<br />
zahtev.<br />
POSETA DELEGACIJE<br />
^E[KOG PARLAMENTA<br />
Na~elnik General{taba VSCG general-potpukovnik Qubi{a<br />
Joki}, sa saradnicima, primio je 14. aprila delegaciju Komiteta<br />
za odbranu i bezbednost Poslani~kog doma Parlamenta ^e{ke<br />
Republike.<br />
^e{ke parlamentarce predvodio je Jan Vidim, predsednik Komiteta,<br />
a u delegaciji je bio i ambasador Republike ^e{ke u na{oj<br />
zemqi Ivan Jestrab. Prilikom <strong>su</strong>sreta razgovaralo se o reorganizaciji<br />
Vojske Srbije i Crne Gore i wenoj modernizaciji.<br />
SEMINAR O KONTROLI<br />
VAZDU[NOG PROSTORA<br />
Ministarstvo odbrane SCG i Kancelarija za bilateralne<br />
odnose SAD u Beogradu organizovali <strong>su</strong> 19. i 20. aprila u Komandi<br />
Vazduhoplovnih snaga i protivazduhoplovne odbrane u Zemunu<br />
dvodnevni seminar “SAD – Nato kontrola vazdu{nog prostora”.<br />
Na~elnik Odeqewa za operativne poslove VS i PVO pukovnik<br />
Jovica Dragani} predo~io je timu SAD strukturu, proceduru i<br />
na~in kontrole vazdu{nog prostora SCG.<br />
^lanovi putuju}eg kontaktnog tima Vazduhoplovnih snaga SAD<br />
Xerald Bertilson i major Vilijam Hag odr`ali <strong>su</strong> zatim predavawa<br />
o vojno-civilnim odnosima, proce<strong>su</strong> planirawa ve`bi u vazdu-<br />
{nom prostoru ju`nog regiona Natoa, tranzitu ju`nim regionom,<br />
planirawu vojnih operacija i izgradwi komande i kontrole za<br />
multinacionalne operacije.<br />
S. \.<br />
ZAJEDNI^KI PROJEKTI<br />
ISTORI^ARA<br />
Tro~lana delegacija Centra za vojnu istoriju Vi{e vojne<br />
akademije - Rakovski iz Republike Bugarske boravila je u trodnevnoj<br />
poseti Vojnoistorijskom institutu.<br />
Tema razgovara bila je razvoj saradwe, razmena publikacija<br />
i zajedni~ki nau~ni projekti.<br />
19
TEMA<br />
S U \ E W A Z A R A T N E Z L O ^ I N E<br />
SUO^AVAWE<br />
SA PRO[LO[]U<br />
Na{a je obaveza da pred lice<br />
pravde izvedemo sve one koji <strong>su</strong><br />
u minulom ratu i oru`anim<br />
<strong>su</strong>kobima ukaqali ugled svoje<br />
dr`ave i naroda, da bi im se<br />
u zakonito sprovedenom postupku<br />
izrekle odgovaraju}e kazne.<br />
Time bismo `rtvama nedela<br />
pru`ili bar delimi~nu<br />
satisfakciju, sa naroda<br />
i dr`ave skinuli ose}aj krivice<br />
i o<strong>su</strong>de, a me|unarodnoj zajednici<br />
pru`ili dokaz o sposobnosti<br />
za saradwu – ka`e tu`ilac<br />
za ratne zlo~ine<br />
Vladimir Vuk~evi}.<br />
Reakcije qudi na <strong>su</strong>|ewa za ratne zlo~ine <strong>su</strong> veoma razli~ite<br />
i kre}u se od potpunog poricawa da <strong>su</strong> zlo~ini po~iweni i<br />
neverovawa da je tako ne{to bilo mogu}e, opravdavawa da<br />
<strong>su</strong> to i drugi ~inili, pa do mawe ili vi{e nevoqnog prihvatawa<br />
~iwenice da pravda ima pravo i du`nost ka`wavawa<br />
onih koji <strong>su</strong> ratne zlo~ine po~inili.<br />
U takvim gledi{tima gotovo da nema razlika me|u pripadnicima<br />
svih naroda na prostoru nekada{we Jugoslavije. Mnogi kao<br />
da strepe od <strong>su</strong>o~avawa sa istinom o sopstvenim zlo~inima zato<br />
{to se, navodno, na osnovu we ”na{a” strana mo`e proglasiti za<br />
krivu, a neka ”druga” za nevinu. S druge strane, niko ne voli da u<br />
svom kom{iluku ima qude koji <strong>su</strong> silovali, pqa~kali ili ubijali<br />
`ene i decu, pa makar i govorili da <strong>su</strong> to ~inili zbog ”patriotskih”<br />
razloga.<br />
Kontroverznih mi{qewa ima mnogo, ali <strong>jedno</strong> je sigurno – i<br />
pred gra|anima na{e zemqe je te`ak period u kome }emo se jo{<br />
dugo <strong>su</strong>o~avati sa posledicama i mra~nom stranom proteklih ratova.<br />
Zato je i zanimqivo saznati kako je do{lo do prvih <strong>su</strong>|ewa<br />
za ratne zlo~ine u biv{oj Jugoslaviji, ko se danas bavi sankcionisawem<br />
ratnih zlodela i kako se taj proces odvija u nekada{wim<br />
republikama SFRJ, a dana{wim dr`avama. Naravno, posebno nas<br />
je zanimao rad Tu`ila{tva za ratne zlo~ine Republike Srbije i<br />
Ve}a za ratne zlo~ine Okru`nog <strong>su</strong>da u Beogradu, gde smo potra`ili<br />
odgovore na mnoga pitawa, od kojih je, svakako, najva`nije: da<br />
li smo kao dr`ava i narod, spremni i sposobni da se <strong>su</strong>o~imo sa<br />
problemom ratnih zlo~ina<br />
ZA[TITA ME\UNARODNOG<br />
HUMANITARNOG PRAVA<br />
Istorija ratnih zlo~ina po~iwe sa plemenskim borbama u<br />
prvobitnoj qudskoj zajednici, ali zapravo nema velikih razloga<br />
da se, tragaju}i za primerima ratnih zlo~ina, ide u tako daleku<br />
pro{lost. Nama blizak 20. vek obele`ili <strong>su</strong> svetski i lokalni<br />
ratovi, u kojima <strong>su</strong> stradali milioni, uglavnom, nedu`nih qudi,<br />
dok je broj onih koji <strong>su</strong> odgovarali za zlo~ine nesrazmerno mali.<br />
Prva me|unarodna reakcija na ratne zlo~ine bele`i se 1915.<br />
godine, kada je u tada{wem Otomanskom carstvu po~iwen masovni<br />
zlo~in nad Jermenima, dok je posle Drugog svetskog rata formiran<br />
Me|unarodni vojni tribunal za ratne zlo~ine u Nirnbergu. U Generalnoj<br />
skup{tini Ujediwenih nacija, od 1946. godine do danas, vi-<br />
{e puta <strong>su</strong> usvajane rezolucije i konvencije kojima <strong>su</strong> ratni zlo~ini<br />
i zlo~ini protiv ~ove~nosti sve vi{e postajali predmet me|unarodnog<br />
prava. Ipak, sve to je u praksi otelotvoreno tek sa ustanovqewem<br />
dva ad hok me|unarodna krivi~na <strong>su</strong>da, i to Me|unarodnog<br />
krivi~nog tribunala za biv{u SFRJ (1993) i Me|unarodnog tribunala<br />
za Ruandu (1994). U na~elu, oba <strong>su</strong> nadle`na da <strong>su</strong>de zbog<br />
ozbiqnih povreda me|unarodnog humanitarnog prava u~iwenih na<br />
teritorijama tih dr`ava. Me|unarodni krivi~ni tribunal za biv-<br />
20<br />
1. maj 2006.
{u Jugoslaviju postupa u skladu sa svojim Pravilnikom o postupku i<br />
dokazima, koji je do sada inoviran, ~ak, 11 puta.<br />
U Rimu je 1998. godine osnovan i Me|unarodni krivi~ni <strong>su</strong>d,<br />
kao stalna me|unarodna <strong>su</strong>dska institucija za gowewe i ka`wavawe<br />
najte`ih krivi~nih dela, poput zlo~ina genocida, zlo~ina protiv<br />
~ove~nosti, ratnih zlo~ina i agresije. Nakon {to ga je ratifikovalo<br />
vi{e od 60 dr`ava, <strong>su</strong>d je po~eo sa radom 1. jula 2002. godine<br />
u Hagu. Va`no je znati da <strong>su</strong>d ima nadle`nost samo za zlo~ine<br />
po~iwene nakon stupawa na snagu Statuta Me|unarodnog krivi~nog<br />
<strong>su</strong>da i da se procesiraju samo optu`be protiv dr`avqana onih<br />
dr`ava koje <strong>su</strong> prihvatile Statut, odnosno protiv lica koja <strong>su</strong> ka-<br />
`wivo delo po~inila na wihovoj teritoriji. Zanimqivo je da <strong>su</strong><br />
svojevremeno Sjediwene Ameri~ke Dr`ave bile najve}i zagovornik<br />
formirawa Tribunala koji }e <strong>su</strong>diti za zlo~ine na prostoru<br />
biv{e Jugoslavije, dok <strong>su</strong> sada na ~elu snaga koje spre~avaju da se<br />
me|unarodna <strong>su</strong>|ewa za ratne zlo~ine ve`u za jednu trajnu instituciju,<br />
uprkos <strong>su</strong>protnom stavu Evropske unije i wenoj podr{ci novom<br />
Me|unarodnom krivi~nom <strong>su</strong>du.<br />
Znatan deo svetske javnosti gleda na Me|unarodni <strong>su</strong>d za zlo-<br />
~ine u biv{oj Jugoslaviji kao na kona~an trijumf prava i pravde u<br />
me|unarodnim odnosima, po{to oni koji <strong>su</strong> prekr{ili me|unarodno<br />
humanitarno pravo i ratne zakone ni<strong>su</strong> uspeli da se sakriju iza<br />
{tita dr`avnog <strong>su</strong>vereniteta. Me|utim, ima i <strong>su</strong>protnih mi{qewa,<br />
po kojima Tribunal u Hagu proizvodi pravdu koja je pristrasna,<br />
te da se optu`nice temeqe na li~nim i nacionalnim svojstvima optu`enih,<br />
a ne na dokazima zlo~ina. Ova pristrasnost se, po re~ima<br />
ameri~kog profesora Roberta Hejdna (direktor za studije Rusije<br />
i isto~ne Evrope na Univerzitetu u Pitsburgu), najboqe manifestuje<br />
u potpunom nedostatku tu`be protiv bilo koga iz Natoa za<br />
zlo~ine, iako <strong>su</strong> sasvim uporedivi s onima za koje <strong>su</strong> drugi ve}<br />
odavno optu`eni. Stru~waci tvrde i da neki ~lanovi pravilnika<br />
Tribunala i<strong>su</strong>vi{e podse}aju na pravilnik {panske inkvizicije, te<br />
da proceduralne odluke ha{kog <strong>su</strong>da veoma ote`avaju realizaciju<br />
prava optu`enih na ispravno i po{teno <strong>su</strong>|ewe.<br />
Istra`ivawa Beogradskog centra za qudska prava i Strate-<br />
{kog marketinga u 2005. godini pokazuju da je 76 posto gra|ana<br />
PREDMETI VOJNOG TU@ILA[TVA<br />
Vojni istra`ni organi bili <strong>su</strong> vrlo aktivni u otkrivawu<br />
ratnih zlo~ina, o ~emu govori podatak da <strong>su</strong>, na primer,<br />
samo pred Vojnim <strong>su</strong>dom u Ni{u pokrenuta 382 postupka protiv<br />
izvr{ilaca krivi~nih dela na prostoru Kosova i Metohije<br />
u ratnom periodu.<br />
Broj pokrenutih procesa govori da <strong>su</strong> otkrivene povrede<br />
humanitarnog prava i kr{ewa pravila Me|unarodnog<br />
prava u regularnim <strong>su</strong>dskim postupcima razre{avane. Va`no<br />
je znati da nijedan od 382 <strong>su</strong>dska postupka nije pokrenut u<br />
novije vreme, ve} da ih je vojni tu`ilac, u skladu sa svojim<br />
ovla{}ewima, pokretao jo{ u vreme ratnog <strong>su</strong>koba ili neposredno<br />
posle zavr{etka rata, i to na osnovu prijava organa<br />
bezbednosti i vojne policije.<br />
Taj podatak uverqivo potvr|uje da Vojska Jugoslavije kao<br />
organizacija ni{ta nije krila ve} da je otkrivena nedela svojih<br />
pripadnika i <strong>su</strong>dski procesirala. Deo predmeta iz Vojnog<br />
tu`ila{tva, koji se ti~u krivi~nog dela ratnog zlo~ina, sada<br />
se nalaze u Tu`ila{tvu za ratne zlo~ine Republike Srbije.<br />
Srbije dalo pozitivan odgovor na pitawe da li treba sara|ivati<br />
sa Ha{kim tribunalom, {to je {est posto vi{e u odno<strong>su</strong> na 2004.<br />
godinu. Razlozi pozitivnog gledawa na saradwu sa Hagom nalaze<br />
se, pre svega, u potrebi utvr|ivawa krivi~no-pravne odgovornosti<br />
optu`enih, moralne obnove dru{tva i ispuwewa spoqnopoliti~kih<br />
ciqeva Srbije i Crne Gore. S druge strane, na{im gra|anima<br />
najvi{e smeta politizacija Tribunala, veliki procenat optu`enih<br />
Srba u odno<strong>su</strong> na druge narode i dvostruki standardi. Boli<br />
i to {to visoki principi koji se ”na nama isteruju” jo{ uvek<br />
ni<strong>su</strong> univerzalni, tako da, na primer, na~elo komandne odgovornosti<br />
ne va`i i za savezni~ke komandante u Iraku niti za upravnike<br />
zatvora, poput onog u Abu Graibu. Dodu{e, jedan poznati novinar<br />
je nedavno, ne bez razloga, rekao da se zbog te ~iwenice ne<br />
ose}a diskriminisanim ve}, naprotiv, privilegovanim.<br />
21
TEMA<br />
MUKOTRPAN POSAO<br />
Devedesetih godina se u Srbiji i Crnoj Gori retko vode procesi<br />
za ratne zlo~ine. Ne mo`e se re}i da ih nije bilo, a najve}u<br />
pa`wu javnosti privukao je slu~aj Sjeverin.<br />
Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine Republike Srbije, formirano je<br />
2003. godine, na osnovu Zakona o organizaciji i nadle`nosti dr-<br />
`avnih organa u postupku za ratne zlo~ine. Ovaj zakon se primewuje<br />
radi otkrivawa, krivi~nog gowewa i <strong>su</strong>|ewa za krivi~na dela<br />
protiv ~ove~nosti i te{ka kr{ewa me|unarodnog humanitarnog prava,<br />
izvr{ena na teritoriji biv{e Jugoslavije od 1. januara 1991.<br />
godine. Pored Tu`ila{tva, istim zakonom <strong>su</strong> formirani Slu`ba za<br />
otkrivawe ratnih zlo~ina u MUP-u, Ve}e za ratne zlo~ine pri<br />
Okru`nom <strong>su</strong>du u Beogradu i posebna pritvorska jedinica.<br />
Institucija Tu`ila{tva za ratne zlo~ine je u proteklih nekoliko<br />
godina pro{la put od osporavawa stru~ne i {ire javnosti, pa<br />
do odobravawa i op{te podr{ke, {to potvr|uju i najnovija istra-<br />
`ivawa javnog mwewa. Ugled Tu`ila{tva je znatno pove}an posle<br />
prve pre<strong>su</strong>de za ratni zlo~in u Ov~ari, kada <strong>su</strong> priznawa za efikasan<br />
i profesionalan rad Tu`ila{tva stigla ne samo od pravnih<br />
stru~waka i me|unarodne zajednice ve} i od porodica ubijenih.<br />
– Proces <strong>su</strong>o~avawa sa nesre}nom pro{lo{}u u zemqama u<br />
tranziciji – tvrdi tu`ilac za ratne zlo~ine Vladimir Vuk~evi}<br />
– spor je i mukotrpan. Ipak, u demokratskoj Srbiji postoji snaga,<br />
jasna i nedvosmislena, koja insistira na individualizaciji zlo~ina,<br />
na procesirawu kr{ewa elementarnih civilizacijskih vrednosti<br />
i odredaba humanitarnog prava. Te{ko se prihvata ~iwenica<br />
da <strong>su</strong> neki na{i <strong>su</strong>narodnici, u na{e ime, ~inili te{ke zlo~ine<br />
u ratovima devedesetih. Ti zlo~inci imaju imena i prezimena i ne<br />
`elim da dozvolim da se oni zaklawaju iza kredibiliteta moje zemqe.<br />
Na{a je obaveza da pred lice pravde izvedemo sve one koji<br />
<strong>su</strong> u minulom ratu i oru`anim <strong>su</strong>kobima ukaqali ugled svoje dr`ave<br />
i naroda, da bi im se u zakonito sprovedenom postupku izrekle<br />
odgovaraju}e kazne. Time bismo `rtvama tih nedela pru`ili bar<br />
delimi~nu satisfakciju, sa naroda i dr`ave kao kolektiviteta skinuli<br />
ose}aj krivice i o<strong>su</strong>de, a me|unarodnoj zajednici pru`ili dokaz<br />
o sposobnosti za saradwu. Uostalom, ne mo`emo da tra`imo<br />
ulazak u evropsku zajednicu, a da, istovremeno, u predgra|u glavnog<br />
grada imamo zakopanih 900 le{eva i da ne znamo ko je i kako<br />
te qude ubio.<br />
Te`ak posao je pred Tu`ila{tvom za ratne zlo~ine. Treba se<br />
vratiti u doga|aje od pre desetak i vi{e godina, saslu{ati na hiqade<br />
svedoka, prona}i materijalne dokaze i ne<strong>su</strong>mwivo dokazati<br />
da <strong>su</strong> optu`eni po~inili ratne zlo~ine.<br />
Posle Ov~are, po~ela <strong>su</strong> i <strong>su</strong>|ewa za zlo~ine kod Zvornika<br />
(”@ute ose”), Trnova (”[korpioni”) i na Kosmetu (slu~aj Anton Lekaj),<br />
dok je vi{e od 50 predmeta u istra`nom ili pretkrivi~nom<br />
postupku. Tu`ilac Vladimir Vuk~evi} ka`e:<br />
– Sve vi{e izlazi na videlo da postoji ~vrsta veza izme|u<br />
ratnih zlo~ina i organizovanog kriminala, te da <strong>su</strong> barut, pqa~ka<br />
i kriminal bili upakovani u ambala`u la`nog patriotizma.<br />
Potvrdu za te re~i lako je prona}i u svim istra`nim postupcima<br />
Tu`ila{tva za ratne zlo~ine. Tako je, na primer, specijalna<br />
policija upu}ena sa Pala, u avgustu 1992. godine uhapsila<br />
oko 70 pripadnika ”@utih osa”, pod <strong>su</strong>mwom da <strong>su</strong> pqa~kali bo-<br />
{wa~ko, ali i srpsko stanovni{tvo. Policija je od wih tada oduzela<br />
27 kilograma opqa~kanog zlata, 600.000 nema~kih maraka<br />
i 50 golfova.<br />
Istra`uju}i ”slu~aj Batajnica”, Tu`ila{tvo je prona{lo jo{<br />
desetak velikih predmeta, od kojih je jedan pred samim optu`ewem,<br />
dok se u drugima istrage privode kraju.<br />
– Tu`ila{tvo radi na slu~aju Batajnica od prvog dana osnivawa<br />
i do sada je saslu{ano oko 200 qudi. U tom predmetu imamo devetoricu<br />
o<strong>su</strong>mwi~enih, koji <strong>su</strong> aktivni ili penzionisani policajci.<br />
Tu <strong>su</strong> i masovne grobnice u Petrovom Selu, gde <strong>su</strong> prona|ena tela<br />
70 albanskih civila. Kao dru{tvo imamo veliku moralnu obavezu<br />
PERSONALIZACIJA KRIVICE<br />
Su|ewa za ratne zlo~ine personalizuju krivicu, tako<br />
da se niko pojedina~no ne mo`e skrivati iza svog naroda<br />
ili bilo koje grupe qudi. Na taj na~in se i zajednice {tite<br />
od kolektivne odgovornosti za ne{to {to <strong>su</strong> pojedinci sa<br />
imenom i prezimenom u~inili.<br />
Nema <strong>su</strong>mwe da }e takav pristup uveliko spre~iti me-<br />
|usobnu mr`wu i doprineti pomirewu izme|u ratom zahva-<br />
}enih dru{tvenih zajednica na prostoru nekada{we Jugoslavije.<br />
Pomenutu ~iwenicu je dobro sagledao i jedan od optu`enih<br />
pred Me|unarodnim <strong>su</strong>dom, koji je na raspravi o<br />
kazni za u~e{}e u zlo~inu u Srebrnici, rekao:<br />
– Ovo moje svedo~ewe i priznawe krivice skida odgovornost<br />
sa mog naroda, tako|e. Ovo je krivica <strong>jedno</strong>g ~ovjeka<br />
sa ~istim imenom i prezimenom, Dragana Obrenovi}a.<br />
Ja iza toga stojim. Ja sam za taj dio odgovoran. Krivica zbog<br />
koje se kajem i zbog koje se izviwavam `rtvama i wihovim<br />
sjenama. Bi}e mi drago ako ovo moje svjedo~ewe i kajawe doprinese<br />
pomirewu qudi u Bosni. Ako kom{ija ponovo stegne<br />
kom{iji ruku, ako na{a djeca ponovo zaigraju zajedni~ke<br />
igre i ako oni budu imali pravo na {an<strong>su</strong>. @eqa mi je da<br />
ovo moje svjedo~ewe pomogne da se ovo nikad i vi{e nigdje<br />
ne dogodi.<br />
da razre{imo slu~ajeve masovnih grobnica i zato mi u procesirawu<br />
tih predmeta ne}emo sebi dozvoliti gre{ke – govori tu`ilac<br />
za ratne zlo~ine Vladimir Vuk~evi}.<br />
REGIONALNA SARADWA<br />
U svom radu Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine ostvaruje dobru saradwu<br />
sa Ministarstvom odbrane i wegovim slu`bama, MUP-om i<br />
Slu`bom za otkrivawe zlo~ina, medijima, Fondom za humanitar-<br />
22<br />
1. maj 2006.
OV^ARA<br />
Pred Ve}em za ratne zlo~ine Okru`nog <strong>su</strong>da u Beogradu<br />
zavr{ena <strong>su</strong> dva postupka – ”Ov~ara 1 i 2”. Ocene <strong>su</strong><br />
svih posmatra~a, doma}ih i me|unarodnih, ali i stru~waka<br />
i u~esnika u postupku, da je <strong>su</strong>|ewe bilo ispravno i da je<br />
odli~no vo|eno.<br />
Sudsko ve}e za ratne zlo~ine o<strong>su</strong>dilo je 14 od 16 optu-<br />
`enih za ratne zlo~ine na Ov~ari kod Vukovara, na ukupno<br />
219 godina zatvora. Sudija Vesko Krstaji} ni<strong>jedno</strong>g trenutka<br />
nije bio u nedoumici kada je re~ o krivici optu`enih, {to<br />
se dobro videlo pri dvo~asovnom ~itawu pre<strong>su</strong>de. On je tom<br />
prilikom, citiraju}i Marka Miqanova, podsetio o<strong>su</strong>|ene<br />
{ta je taj nepismeni vojvoda rekao za juna{tvo i ~ojstvo.<br />
”Juna{tvo je kada sa~uva{ sebe od neprijateqa, a ~ojstvo<br />
kada neprijateqa uspe{ da sa~uva{ od sebe. O juna-<br />
{tvu o<strong>su</strong>|enih <strong>su</strong>d veruje da }e <strong>su</strong>diti istorija, a ova pre<strong>su</strong>da<br />
izre~ena je o wihovom ~ojstvu” – objasnio je predsednik<br />
Ve}a za ratne zlo~ine. Predmet ”Ov~ara”, koji je zapo~et<br />
jo{ u Vojnom tu`ila{tvu, nije zavr{en i uskoro se o~ekuje<br />
pre<strong>su</strong>da Sa{i Radaku.<br />
no pravo i drugim nevladinim organizacijama. Posebno je va`no<br />
{to <strong>su</strong> ostvareni kvalitetni modaliteti saradwe sa Ha{kim tribunalom.<br />
Posle slu~ajeva Ov~ara i Zvornik, tu`ilac Vuk~evi}<br />
o~ekuje da se jo{ osam novih predmeta iz Ha{kog <strong>su</strong>da prebaci Tu-<br />
`ila{tvu u Beogradu, dok qudi iz te institucije ~esto putuju u Hag,<br />
gde ispituju svedoke i pregledaju dokumentaciju. Regionalna saradwa<br />
ima, tako|e, veliki zna~aj za uspe{no delovawe Tu`ila{tva za<br />
ratne zlo~ine, zato {to <strong>su</strong> ratni zlo~ini do Dejtona po~iweni van<br />
teritorije Srbije i bez dobre saradwe bi bilo te{ko do}i do validnih<br />
dokaza.<br />
Kada je re~ o regionalnoj saradwi neizbe`no je postaviti i<br />
pitawe – koliko <strong>su</strong> druge dr`ave nastale na prostoru nekada{we<br />
Jugoslavije aktivne u procesirawu ratnih zlo~ina Naime, <strong>su</strong>o~avawe<br />
sa sopstvenom pro{lo{}u, svakako, ne zna~i da se ne bavimo<br />
i svojim `rtvama. Tu`ilac Vladimir Vuk~evi} ka`e da <strong>su</strong> kolege<br />
u regionu veliki profesionalci i da me|u wima postoji visok stepen<br />
saglasnosti da u procesirawu krivi~nih dela ratnih zlo~ina<br />
nema mesta zamagqivawu la`nim patriotizmom.<br />
Tu`ilac za ratne zlo~ine Vladimir Vuk~evi}<br />
NEMA OPTU@ENIH PROFESIONALNIH VOJNIKA<br />
U Tu`ila{tvu za ratne zlo~ine Republike Srbije do danas<br />
je procesirano 47 qudi – policajaca, teritorijalaca,<br />
dobrovoqaca i obi~nih gra|ana. Me|u wima nema ni<strong>jedno</strong>g<br />
profesionalnog ili penzionisanog pripadnika VSCG. Komentari{u}i<br />
tu ~iwenicu, Tu`ilac za ratne zlo~ine Vladimir<br />
Vuk~evi} ka`e:<br />
– Ne samo da nema optu`enih profesionalnih pripadnika<br />
Vojske Srbije i Crne Gore ve} <strong>su</strong> na{e istrage pokazale<br />
da je Vojska, gde god je to mogla, {titila civilno stanovni{tvo.
TEMA<br />
U Hrvatskoj je, zaista, ostvaren napredak, pogotovo sankcionisawem<br />
krivaca u slu~aju Lora. Me|utim, podaci iz prethodnih<br />
godina govore da je u Hrvatskoj na~elo jednakosti pred <strong>su</strong>dovima<br />
jo{ daleko od prakse. Prema podacima Oebsa, u 2002. godini je<br />
od 131 osobe pod istragom za ratni zlo~in u Hrvatskoj, 114 bilo<br />
srpske nacionalnosti. Od 115 osoba kojima se <strong>su</strong>dilo, 90 je Srba,<br />
a od 52 o<strong>su</strong>|ene osobe 47 <strong>su</strong> bili Srbi. ^ak 83 posto Srba kojima<br />
je te godine bilo <strong>su</strong>|eno za ratne zlo~ine progla{eno je krivim,<br />
dok je, kad <strong>su</strong> Hrvati u pitawu, taj broj neuporedivo mawi i iznosi<br />
samo 18 posto.<br />
Od svih <strong>su</strong>dova za ratne zlo~ine osnovanih u zemqama biv{e<br />
Jugoslavije, izgleda da }e najvi{e posla imati <strong>su</strong>d i tu`ila{tvo u<br />
BiH. U Bosni postoji oko 11.000 krivi~nih prijava protiv osoba<br />
o<strong>su</strong>mwi~enih za ratne zlo~ine, od toga je gotovo osam hiqada iz<br />
Federacije, a vi{e od tri hiqade iz Republike Srpske. Za razliku<br />
od Srbije i Hrvatske, tro~lana ve}a za ratne zlo~ine u Bosni<br />
~ine po dvojica me|unarodnih <strong>su</strong>dija i jedan doma}i.<br />
Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine Republike Srbije ima nadle-<br />
`nost da pokre}e postupke za ratne zlo~ine na celoj teritoriji<br />
nekada{we SFRJ. Teoretski je, recimo, mogu}e da to tu`ila{tvo<br />
vodi postupak za utvr|ivawe odgovornosti po~inilaca, nedavno<br />
obelodawenog, ratnog zlo~ina u Sloveniji. U praksi je, ipak, realnije<br />
da se istraga ili <strong>su</strong>dski proces pokrenu protiv po~inilaca<br />
ratnih zlo~ina koji <strong>su</strong> uhap{eni na teritoriji Srbije i Crne Gore.<br />
To se dogodilo sa Antonom Lekajem, koji je uhap{en u Crnoj Gori i<br />
potom preba~en za Beograd, gde je Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine<br />
ve} pokrenulo istragu protiv wega.<br />
Anton Lekaj je optu`en za ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva,<br />
to jest za poznati masakr na romskoj svadbi, kada <strong>su</strong><br />
~etiri svata ubijena, mlada silovana, a vi{e osoba mu~eno. Specijalni<br />
predstavnik UN Soren Jesen Petersen podneo je za~u|uju-<br />
}i zahtev da se predmet “Lekaj” ustupi Unmikovom pravo<strong>su</strong>|u. Zahtev<br />
je odbijen zato {to je i po dogovoru Petersenovog zamenika za<br />
pravo<strong>su</strong>|e i policiju @ana Kristijana Kadija i tu`ioca za ratne<br />
zlo~ine Vladimira Vuk~evi}a predvi|eno da se procesi za ratne<br />
zlo~ine vode na teritoriji na kojoj <strong>su</strong> o<strong>su</strong>mwi~eni za ratne zlo~ine<br />
i uhap{eni. Da se kojim slu~ajem podleglo pritisku, ne bi bilo<br />
nikakvo ~udo da Lekaj osvane na mestu potpredsednika kosovske<br />
Vlade, kao {to se to nedavno dogodilo sa Agimom ^ekuom. Da podsetimo:<br />
Okru`ni <strong>su</strong>d u Pri{tini (razme{ten u Ni{u) pokrenuo je<br />
istragu protiv sada{weg predsednika kosovske vlade za krivi~no<br />
delo genocida, za 661 ubistvo i 584 otmice.<br />
Proces protiv Antona Lekaja vodi Ve}e za ratne zlo~ine<br />
Okru`nog <strong>su</strong>da u Beogradu kojim predsedava <strong>su</strong>dija Olivera An-<br />
|elkovi}.<br />
– U proteklih {est meseci – ka`e Olivera An|elkovi} – saslu{ali<br />
smo dvadesetak svedoka. Problem nam predstavqaju svedoci<br />
sa Kosmeta koji ni na jedan dopis ne odgovaraju.<br />
Budu}i da je <strong>su</strong>|ewe u toku, o slu~aju ”Lekaj” vi{e se nije moglo<br />
razgovarati, ali nas je zanimalo kako ona uspeva da se izbori<br />
sa <strong>su</strong>rovim ratnim zlo~inima. Olivera uverqivo odgovara da je<br />
srpsko pravo<strong>su</strong>|e osposobqeno i kadrovski i tehni~ki da vodi najslo`enije<br />
predmete po optu`bama za rane zlo~ina i dodaje:<br />
– Moram da priznam da ni mi <strong>su</strong>dije nismo bile obave{tene<br />
o tome {ta se doga|alo na rati{tima. Na <strong>su</strong>|ewima za ratne zlo-<br />
~ine <strong>su</strong> ~iwenice pokazale i dokazale da oni koji <strong>su</strong> ~inili ratne<br />
zlo~ine ne mogu da govore o borbi za vi{e ciqeve ili nacionalne<br />
interese. Kako da kao patriotski gest kvalifikujete monstruozne<br />
zlo~ine poput paqewa ku}e u kojoj <strong>su</strong> zakqu~ana deca, ubijawe trudnih<br />
`ena ili primoravawa oca i sina na polno op{tewe.<br />
Tome se, zaista, ni{ta ne mo`e dodati niti oduzeti. Va`no<br />
je da na{e dru{tvo, pokazuje da ratni zlo~ini ne mogu pro}i neka`weno<br />
i na taj na~in spre~ava da se doga|aju u budu}nosti.<br />
Zoran MILADINOVI]<br />
Snimio Zvonko PERGE<br />
Hidrografski<br />
instititut<br />
Mornarice<br />
VSCG iz Tivta<br />
privodi kraju<br />
veliki posao<br />
NOVI<br />
PLAN<br />
BARSKE LUKE<br />
Hidrografski institut Mornarice VSCG (HIM) iz Tivta dovr{ava<br />
izradu nove karte-plana Luke Bar koja se za potrebe menaxmenta<br />
tog preduze}a radi u sklopu priprema za jedan od najzna~ajnijih<br />
poslova barske luke u posqedwih 20 godina – reeksport<br />
ugqa iz Indonezije.<br />
Naime, planirano je da ugaq iz Indonezije u Bar sti`e velikim<br />
takozvanim „panamaks“ brodovima za prevoz ra<strong>su</strong>tog tereta<br />
nosivosti 70 – 80 hiqada tona, da bi se potom prekrcavao u<br />
mawe brodove i reeksportovao u Italiju. Budu}i da „panamaks“<br />
brodovi zahtijevaju minimalnu dubinu lu~kog akvatorijuma od oko<br />
14 do 15 metara, prije po~etka posla neophodno je precizno premjeriti<br />
more u luci i izraditi novu kartu-plan Luke Bar {to je<br />
menaxment tog preduze}a povjerio HIM-u.<br />
„U decembru pro{le godine, uprkos nepovoqnim meteorolo-<br />
{kim uslovima i kratkoj obdanici, peto~lana ekipa HIM-a obavila<br />
je detaqan batimetrijski premjer luke Bar sa neophodnim elementima<br />
topografije. Premjereno je ukupno 6.427 metara du`ine<br />
obalne linije i 97 hektara povr{ine akvatorijuma, sagledane <strong>su</strong><br />
promjene obalne linije i ucrtani svi objekti na obali od zna~aja<br />
za vezivawe brodova. Koriste}i posebno opremqeni hidrografski<br />
~amac ukupno smo u akvatorijumu luke odradili 212 kilometara<br />
du`ine linija premjera i uzeli podatke sa vi{e od 820 hiqada<br />
izmjerenih dubinskih ta~aka“, ilustrovao je obimnost tog posla<br />
na~elnik HIM-a, kapetan bojnog broda Du{an Slavni}.<br />
On je dodao da je nakon terenskog, uslijedio isto toliki rad<br />
na obradi dobijenih podataka, nakon ~ega }e se kartografskom<br />
obradom, dobiti planovi luke Bar u razmjeri 1:1000 i 1:2500, u<br />
digitalizovanoj elektronskoj formi i formatu pogodnom za uno-<br />
{ewe u postoje}i lu~ki informativni sistem.<br />
Time }e Luka Bar prvi put nakon posqedweg sistematskog hidrografskog<br />
premjera ura|enog 1984. godine, raspolagati sa<br />
a`urnim podacima i slikom svog akvatorijuma i operativne obale<br />
ura|enom u skladu sa najnovijim standardima Me|unarodne<br />
hidrografske organizacije (IHO).<br />
„Ve} je zavr{en i naru~iocu posla predat dio od oko 60 odsto<br />
akvatorijuma koji je poslovodstvo luke ozna~ilo prioritetnim.<br />
Ina~e, tokom rada na terenu pored na{e opreme i softvera, koristili<br />
smo i opremu za geodetske premjere iznajmqenu od Vojnogeografskog<br />
instituta iz Beograda. Mjerewa dubine mora obavqana<br />
<strong>su</strong> po standardima IHO, kori{}ewem dvofrekventnog ultrazvu~nog<br />
dubinomjera, RTK GPS ure|aja i hidronavigacijskog softvera,<br />
a dubinomjer je prije svakog premjera, radi vrhunske preciznosti<br />
nanovo kalibriran mjerewem brzine zvuka kroz vodu“, objasnio je<br />
Slavni} dodaju}i da je posao hidrografskog premjera i izrade<br />
karte-plana Luke Bar anga`ovao sve potencijale HIM-a.<br />
Zanimawe za visokospecijalizovane usluge te nau~ne ustanove,<br />
koja je i svojevrsni katastar mora i podmorja, pokazuju i<br />
druge institucije u Crnoj Gori, pa je HIM-u ve} stigla ponuda da<br />
uradi hidrografski premjer dijela akvatorijuma u Kotoru gdje je<br />
planirana gradwa marine. Interesovawe za saradwu pokazala<br />
je i jedna inostrana firma specijalizovana za izradu elektronskih<br />
navigacionih karti.<br />
N. BO[KOVI]<br />
24<br />
1. maj 2006.
PRAZNIK SPECIJALACA<br />
UKRATKO<br />
risti~ki odred. Kao kolektiv gvozdene<br />
discipline i hrabrosti, vrhunski uve-<br />
`ban i osposobqen, u kojem vlada izuzetno<br />
drugarstvo, zauzima ravnopravno<br />
mesto i prepoznatqiv je me|u specijalnim<br />
jedinicama u svetu.<br />
Od osnivawa jedinica je uspe{no<br />
izvr{avala brojne zadatke, stekla bogata<br />
iskustva i uvek bila spremna da odgovori<br />
na sve postavqene izazove. Danas<br />
izvr{ava najodgovornije zadatke obezbe|ewa<br />
najvi{ih dr`avnih i vojnih rukovodilaca<br />
i osposobqava se za protivteroristi~ku<br />
borbu.<br />
UDRU@EWE<br />
PENZIONISANIH<br />
PODOFICIRA<br />
Na~elnik General{taba VSCG general-potpukovnik<br />
Qubi{a Joki} primio je<br />
19. aprila predstavnike Udru`ewa penzionisanih<br />
podoficira Srbije.<br />
^lanovi delegacije, zastavnici prve<br />
klase u penziji Nenad Todosi}, Du{an Pe-<br />
}anac i Pantelija Arsenijevi}, obavestili<br />
<strong>su</strong> generala Joki}a o razlozima za<br />
formirawe Udru`ewa i o aktuelnim problemima<br />
u vezi sa standardom i statusom<br />
te kategorije vojnih penzionera.<br />
General Joki} je informisao predstavnike<br />
Udru`ewa penzionisanih podoficira<br />
o rezultatima reforme Vojske i<br />
ukazao na mogu}nosti za re{avawe pokrenutih<br />
pitawa, koje bi General{tab<br />
preduzeo u svojoj nadle`nosti.<br />
RASPRAVA O RADU VOJNE POLICIJE<br />
U Odeqewu za vojnopolicijske poslove<br />
General{taba VSCG 20. aprila<br />
organizovana je stru~na rasprava o<br />
Operativno-kriminalisti~kom i preventivnom<br />
radu vojne policije. Pored<br />
stare{ina Odeqewa, skupu <strong>su</strong> pri<strong>su</strong>stvovali<br />
na~elnici referata i odseka<br />
za vojnopolicijske poslove jedinica i<br />
ustanova Vojske.<br />
Pukovnik \uro ]eli}, na~elnik<br />
Odeqewa, najpre je analizirao rad jedinica<br />
vojne policije u prethodnom periodu,<br />
a potom govorio o problemima koji<br />
svakodnevno ote`avaju redovne zadatke<br />
tih sastava Vojske. Posebno je istakao te-<br />
{ko}e zbog nedostatka finansijskih sredstava,<br />
zastarelih tehni~kih kapaciteta,<br />
Na~elnik General{taba VSCG general-potpukovnik<br />
Qubi{a Joki} primio je<br />
14. aprila predstavnike padobranske<br />
ekipe VSCG ”Nebeske vidre” i ~estitao im<br />
povodom zapa`enih rezultata ostvarenih<br />
na paraski takmi~ewima, odr`anim na Jahorini<br />
(BiH) od 28. marta do 1. aprila.<br />
Pored ~lanova ekipe koji <strong>su</strong> na tak-<br />
Povodom 14. aprila – dana protivteroristi~kog<br />
odreda VSCG ”Kobre”,<br />
odr`ana je sve~anost, kojoj <strong>su</strong> pored pripadnika<br />
jedinice pri<strong>su</strong>stvovali ministar<br />
odbrane Zoran Stankovi}, savetnik<br />
predsednika Republike Srbije Bojan Dimitrijevi},<br />
na~elnik General{taba VSCG<br />
general-potpukovnik Qubi{a Joki}, i<br />
drugi brojni gosti.<br />
Pre 28 godina formirano je protivteroristi~ko<br />
odeqewe u okviru 282. bataqona<br />
vojne policije, koje kasnije prerasta<br />
u protivteroristi~ki vod, da bi<br />
2000. godine bio formiran protivteroneodgovaraju}e<br />
popune stru~nim kadrom<br />
i izostanka kurseva za usavr{avawe<br />
oficira i podoficira na vojnopolicijskim<br />
du`nostima.<br />
Tokom rasprave najodgovornije stare{ine<br />
vojne policije razgovarale <strong>su</strong> o<br />
rezultatima preventivnog i operativno<br />
-kriminalisti~kog rada u Vojsci, iskustvima<br />
u re{avawu najslo`enijih predmeta,<br />
vo|ewu propisane dokumentacije i izve-<br />
{tavawu, zatim o modelima operativnokriminalisti~ke<br />
procene sastava, objekata<br />
i teritorije na kojoj se anga`uju wihove<br />
jedinice, te o saradwi me|usobno i sa<br />
nadle`nim tu`ila{tvima, odnosno <strong>su</strong>dovima,<br />
organima komandovawa i VBA.<br />
V. P.<br />
USPESI NEBESKIH VIDRI<br />
mi~ewima postigli najvi{e uspeha, starijih<br />
vodnika prve klase Miroquba Jani}ijevi}a<br />
i Radmile \uri} iz 63. padobranske<br />
brigade, prijemu <strong>su</strong> pri<strong>su</strong>stvovali<br />
vo|a ekipe pukovnik Nenad Kuzmanovi}<br />
i na~elnik Uprave za obave{tajno-izvi|a~ke<br />
poslove, specijalna i elektronska<br />
dejstva pukovnik Rade \uri}.<br />
DO ZDRAVOG<br />
RADNOG MESTA<br />
U Sektoru za materijalne re<strong>su</strong>rse<br />
odr`ano je savetovawe o primeni Zakona<br />
o bezbednosti i zdravqu na radu u sistemu<br />
odbrane.<br />
O novinama koje donosi taj zakon,<br />
koji je stupio na snagu 29. novembra pro-<br />
{le godine, govorili <strong>su</strong> Vera Bo`i}-Trefalt,<br />
direktor novoosnovane Uprave za<br />
bezbednost i zdravqe na radu Republike<br />
Srbije, i wen zamenik dr Simo Kosi}.<br />
Iako je taj zna~ajni dokument usmeren<br />
prvenstveno na privredne organizacije,<br />
neke odredbe }e se primewivati i u<br />
sistemu odbrane.<br />
M. [.<br />
USTANOVE KULTURE U<br />
UPRAVI<br />
ZA ODNOSE<br />
SA JAVNO[]U<br />
U okviru reorganizacije sistema odbrane,<br />
tri ustanove kulture Vojske Srbije<br />
i Crne Gore, koje <strong>su</strong> ranije bile u sastavu<br />
Uprave za qudske re<strong>su</strong>rse General-<br />
{taba VSCG – Centralni dom Vojske SCG,<br />
Vojni muzej i Umetni~ki ansambl VSCG<br />
“Stanislav Bini~ki” – prepot~iwene <strong>su</strong><br />
Upravi za odnose s javno{}u Ministarstva<br />
odbrane, pod ~ijim okriqem }e ubudu}e<br />
raditi. S. S.<br />
25
SA LICA MESTA<br />
NA GR^KIM OSTRVIMA KRFU I VIDU<br />
DEVEDESET GODINA<br />
POSLE<br />
Mar{ smrti preko Albanije<br />
vi{e je moralna nego fizi~ka<br />
epopeja Srpske vojske. Izbegla<br />
mawina iz Srbije pokazala se<br />
velikom i du{evno gorostasnom.<br />
Slike srpskog stradawa i<br />
herojstva, kao i one na Krfu i<br />
Vidu, u{le <strong>su</strong> odavno u usmena<br />
predawa, u legendu. A legende<br />
<strong>su</strong> memorija naroda.<br />
Posle poraza Austrougarske vojske na Ceru i Kolubari, krajem<br />
1914. godine, Vrhovna komanda Nema~ke odlu~ila je da<br />
preuzme daqu komandu nad ratnim operacijama na Balkanu.<br />
Prema tom planu bila je predvi|ena zajedni~ka koncentri~na<br />
ofanziva nema~kih, austrougarskih i bugarskih snaga<br />
sa ciqem da se Srpska vojska okru`i i potpuno uni{ti.<br />
Po~etkom oktobra 1915. godine, planirana zajedni~ka<br />
ofanziva pod komandom nema~kog generala Mekenzena otpo~ela<br />
je prodorom austrougarsko-nema~kih snaga sa severa, preko<br />
Save i Dunava, i bugarskih sa istoka.<br />
Iscrpqena prethodnim balkanskim ratovima, bitkama na<br />
Ceru i Kolubari, ali i sada na dva fronta, Srpska vojska je<br />
bila prinu|ena na povla~ewe prema Kosovu i Metohiji a, zatim,<br />
uz pomo} Crnogorske vojske, preko Crne Gore i Albanije na<br />
Jadransko more gde je trebalo da joj pomognu savezni~ke snage<br />
kako bi, posle oporavka i reorganizacije, nastavila borbu za<br />
osloba|awe porobqene otaxbine.<br />
Crnogorska vojska je pomogla svojoj bra}i koliko je to mogla.<br />
Herojskom borbom i po`rtvovawem tokom Mojkova~ke bitke<br />
Crnogorci <strong>su</strong> zaustavili prodor neprijateqa i na taj na~in<br />
obezbedili povla~ewe iznurene Srpke vojske i velikog broja<br />
izbeglica ka jugu.<br />
Me|utim, povla~ewe Srpske vojske kroz albanske planine,<br />
vrleti i klance ote`avali <strong>su</strong> zima, sneg, glad, iznurenost, bolesti,<br />
stalni napadi albanskih bandi… Pla}ena je stra{na cena<br />
u qudskim `ivotima jer se procewuje da je tokom tog povla~ewa<br />
poginulo, umrlo ili nestalo oko 144.000 srpskih vojnika i<br />
26<br />
1. maj 2006.
”Plava grobnica”<br />
U ~ast poginulim vojnicima Drinske divizije:<br />
ambasador SCG u Gr~koj Qiqana Ba}evi}<br />
Gradona~elniku grada Krfa Jani<strong>su</strong> Trepekli<strong>su</strong> orden Nemawe prvog<br />
stepena uru~io je ministar Slobodan Lalovi}<br />
oko 100.000 civila. Neke druge procene govore da je tokom dva<br />
meseca odstupnog mar{a Srba prema moru nestalo 217.000 dece,<br />
`ena, qudi i vojnika.<br />
Kona~nim izbijawem na Jadransko more, po~etkom januara<br />
1916. godine, Srpska vojska je mogla, za<strong>jedno</strong> sa izbeglim narodom,<br />
da po~ne, zahvaquju}i saveznicima, a pre svega Francuzima,<br />
svoju evakuaciju na gr~ko ostrvo Krf. Do 18. aprila 1916.<br />
na to ostrvo savezni~kim brodovima preba~eno je oko 145.000,<br />
a u Tunis (Bizertu) oko 10.000 Srba.<br />
Ipak, i pored pri<strong>su</strong>stva srpske vlade i Vrhovne komande na<br />
Krfu tog januara uslovi za prihvat i sme{taj tolikog broja qudi<br />
BROJEVI TUGE<br />
U Prvom svetskom ratu narod Srbije podneo je ogromne<br />
`rtve, najve}e od svih zara}enih zemaqa. Mobilisano je<br />
737.000 vojnika ili 24 odsto celokupnog stanovni{tva. Od<br />
tog broja 379.818 srpskih vojnika i stare{ina zauvek je<br />
ostalo na rati{tima, {to zna~i da je Srbija u tom ratu izgubila<br />
vi{e od 50 odsto svoje vojske, a od celokupnog mu{kog<br />
punoletnog stanovni{tva 57,6 odsto, odnosno vi{e nego svakog<br />
<strong>drugo</strong>g mu{karca.<br />
Ostatke Srpske vojske od 151.920 qudi prihvatili <strong>su</strong><br />
krajem januara 1916. saveznici i prebacili na Krf i u severnu<br />
Afriku. Vi{e od 11.000 tih srpskih vojnika pomrlo je<br />
od iznemoglosti i bolesti i mahom na{lo svoj grob u vodama<br />
Krfskog zaliva oko ostrva Vida.<br />
ni<strong>su</strong> bili ni pribli`no odgovaraju}i, pa se broj `rtava iz dana<br />
u dan pove}avao. Dnevno je, zabele`eno je u ratnim dnevnicima,<br />
na Krfu umiralo i do 300 gla|u, umorom i bolestima skrhanih<br />
srpskih vojnika koje je prvih dana, bez {atora i bilo kakve druge<br />
za{tite, na ostrvu pratila i ledena januarska ki{a.<br />
Zahvaquju}i saveznicima, ne{to kasnije, vojna bolnica<br />
preba~ena je na ostrvce Vido nadomak krfske luke gde je nastavqeno<br />
le~ewe rawenih i obolelih Srba. Ali, smrt je i daqe<br />
nastavila da kosi srpske vojnike. Zbog nedostatka prostora na<br />
kamenitom i bez ikakve vegetacije ostrvu Vido, sahrawivawe<br />
srpskih mu~enika nastavqeno je wihovim polagawem u more. Samo<br />
od 23. januara do 23. marta 1916. u more je na taj na~in sahraweno<br />
oko 5.000 srpskih vojnika. More u Krfskom kanalu u<br />
kojem <strong>su</strong> sahrawivani srpski vojnici tako je i nazvano “plavom<br />
grobnicom”. Taj naziv prvi je upotrebio srpski pesnik Milutin<br />
Boji} u svojoj istoimenoj poemi koja je postala simbol tragedije<br />
jedne mladosti, <strong>jedno</strong>g naroda i wegove vojske. Prema mnogim<br />
svedo~ewima savezni~kih vojskovo|a i zapadnih intelektualaca,<br />
koji <strong>su</strong> tada boravili na Krfu, takva tragedija do tada nije<br />
bila zabele`ena u istoriji ratovawa.<br />
Odavawe po~asti u moru sahrawenim srpskim junacima<br />
obele`ava se polagawem lovorovih venaca u “plavu grobnicu”.<br />
Prvu po~ast umrlim srpskih vojnicima na Vidu odala je 17. maja<br />
1929. eskadra Ratne mornarice Kraqevine Jugoslavije posipawem<br />
mora zemqom uzetom sa istorijskih mesta u Srbiji i Crnoj<br />
Gori i polagawem venaca u more. Tradicija se, naravno, nastavila<br />
i posle Drugog svetskog rata, do dana{wih dana.<br />
Tako je bilo i nedavno…<br />
Povodom devedesetogodi{wice od iskrcavawa Srpske vojske<br />
na ostrvo Krf, od 16. do 21. aprila, na tom za Srbe svetom<br />
mestu, boravili <strong>su</strong> predstavnici Ministarstva za rad, zapo-<br />
{qavawe i socijalnu politiku Republike Srbije, Ministarstva<br />
odbrane i Vojske Srbije i Crne Gore, ambasador i vojni izaslanik<br />
SCG u Gr~koj, te ~lanovi Dru{tva za negovawe tradicija<br />
oslobodila~kih ratova Srbije do 1918. godine. Tim povodom na<br />
ostrvima Krf i Vido odr`ani <strong>su</strong> pomeni svim nastradalim i<br />
umrlim srpskim junacima tokom tragi~ne 1916. godine.<br />
Na ostrvu Vidu, 18. aprila, ispred Mauzoleja srpskih ratnika<br />
iz Prvog svetskog rata opelo srpskim junacima, umrlim posle<br />
albanske golgote na ostrvima Krf i Vido, slu`io je krfski<br />
mitropolit Nektarios.<br />
U ime predsednika Republike Srbije Borisa Tadi}a venac,<br />
na kome je pisalo “Slava srpskim junacima”, polo`io je wegov<br />
specijalni izaslanik viceadmiral Jovan Grbavac, a u ime predsednika<br />
Vlade Republike Srbije Vojislava Ko{tunice wegov<br />
27
SA LICA MESTA<br />
specijalni izaslanik ministar za rad, zapo{qavawe i socijalna<br />
pitawa Slobodan Lalovi}.<br />
U ime Ministarstva odbrane i Vojske Srbije i Crne Gore<br />
venac <strong>su</strong> u Mauzolej na Vidu polo`ili general-major Qubi{a<br />
Dikovi}, kontraadmiral Dragan Samarxi} i pukovnik Dragan<br />
Katani}, a u ime brojnih pri<strong>su</strong>tnih gr~kih delegacija venac je<br />
polo`io gradona~elnik grada Krfa Janis Trepeklis. Dragoqub<br />
Juri{i}, predsednik Dru{tva za negovawe tradicija oslobodila~kih<br />
ratova Srbije do 1918. godine, tako|e se poklonio senima<br />
srpskih junaka i polo`io venac na ostrvu Vido.<br />
Tom prilikom, u ime predsednika Srbije i Crne Gore Svetozara<br />
Marovi}a, ministar Slobodan Lalovi} uru~io je gradona~elniku<br />
Krfa Jani<strong>su</strong> Trepekli<strong>su</strong> orden Nemawe prvog stepena<br />
i zahvalio se celom gr~kom narodu i posebno Krfqanima za sve<br />
ono {to <strong>su</strong> uradili za Srbe i Srbiju tokom Prvog svetskog rata<br />
i naglasio da je tada, u najte`im trenucima, iskovano prijateqstvo<br />
dva pravoslavna naroda veliki zalog i za budu}nost.<br />
U umetni~kom delu programa obele`avawa te zna~ajne godi{wice<br />
srpske istorije u~estvovao je mu{ki oktet hora Umetni~kog<br />
ansambla VSCG “Stanislav Bini~ki”.<br />
Ne{to kasnije, sa {kolskog broda “Jadran” Mornarice<br />
VSCG, po tradiciji, uz najvi{e vojne po~asti, srpska i gr~ka dr-<br />
`avna delegacija, delegacije Ministarstva odbrane i Dru{tva<br />
za negovawe tradicija oslobodila~kih ratova Srbije polo`ile<br />
<strong>su</strong> lovorove vence u “plavu grobnicu” kada je pro~itana istoimena<br />
poema i na palubi broda otpevana poznata pesma “Tamo<br />
daleko”.<br />
Obele`avawe devedesetogodi{wice iskrcavawa Srpske<br />
vojske na ostrvo Krf nastavqeno je i slede}eg dana. Naime, u<br />
nekoliko autobusa dr`avna i vojna delegacija, u pratwi pripadnika<br />
MO i Vojske SCG, posetile <strong>su</strong> na ostrvu Krfu mesto Govino<br />
gde <strong>su</strong> se januara 1916. godine iskrcale prve srpske trupe<br />
i na kojem se danas nalazi spomen-plo~a.<br />
Posle podse}awa na te dane kustosa “Srpske ku}e” na Krfu<br />
Qubomira Saramandi}a, vence <strong>su</strong>, kao specijalni izaslani-<br />
Srpske i gr~ke dr`avne i vojne delegacije na ostrvu Vido<br />
Delegacija MO i VSCG u Mauzoleju srpskih ratnika iz Prvog svetskog rata<br />
Delegacija Dru{tva za negovawe tradicija oslobodila~kih<br />
ratova Srbije do 1918. u Govinu, mestu gde <strong>su</strong> se iskrcale<br />
prve srpske trupe januara 1916. godine<br />
Agios Mateos: spomenik gr~kom seqaku koji je voleo Srbe<br />
28
”Srpska ku}a” na Krfu<br />
Centar grada Krfa<br />
ci dr`avne zajednice SCG, Republike Srbije i MO, na spomen<br />
-plo~u srpskim vojnicima, polo`ili ambasador SCG u Gr~koj<br />
Qiqana Ba}evi}, dr`avni sekretar Ministarstva za rad Qiqana<br />
Milosavqevi}, viceadmiral Jovan Grbavac, pukovnik<br />
Dragan Katani} i u ime Dru{tva Dragan Juri{i}.<br />
U selu Agios Mateo<strong>su</strong>, u unutra{wosti ostrva, zapravo mestu<br />
na kome se nalazi Spomenik grobqa Drinske divizije Srpske<br />
vojske iz Prvog svetskog rata, a koje je gr~ki seqak Janis Janulis,<br />
~ija je to ina~e i bila wiva, dobrovoqno podario za tu<br />
namenu i koji je, po{to <strong>su</strong> posmrtni ostaci srpskih ratnika kasnije<br />
preneti na ostrvo Vido u Mauzolej, zavetovao svoje potomke<br />
da na toj wivi-grobqu, nikada vi{e ne oru i ne sade ni-<br />
{ta, u ime pijeteta prema srpskim junacima, gr~ki sve{tenik<br />
odr`ao je tog dana pomen umrlim Drincima.<br />
Na tom mestu, pod danas gustim kro{wama ~empresa, vence<br />
<strong>su</strong> polo`ili ambasador SCG u Gr~koj i predstavnica Ministarstva<br />
za rad, zapo{qavawe i socijalna pitawa, u ime ministra<br />
odbrane SCG general-major Qubi{a Dikovi} i u ime Dru{tva<br />
pukovnik u penziji Miloje [}eki}. O toj epopeji Srpske vojske<br />
1916. godine, pored spomenika svim palim vojnicima Drinske<br />
divizije, u ime Dru{tva govorili <strong>su</strong> Spasoje ^ubrak i predsed-<br />
DO KRFA I NAZAD<br />
Isploviv{i u pono} 15. aprila iz tivatske luke, {kolski<br />
brod “Jadran” putovao je, zbog uzburkanog mora, do Krfske<br />
luke puna 33 sata. Uz 46 ~lanova posade, na brodu je bilo<br />
i 25 ~lanova delegacije Ministarstva odbrane i Vojske<br />
SCG koji <strong>su</strong> pri<strong>su</strong>stvovali svim komemorativnim sve~anostima<br />
na Krfu i Vidu. Po isplovqewu posadi i ukrcanim licima<br />
dodeqeni <strong>su</strong> sertifikati o u~e{}u na krstarewu “Jadranom”<br />
od 16. do 21. aprila 2006. Ukupno, brod je na tom putu<br />
pre{ao 410 nauti~kih miqa i u povratku “Jadranu” je trebalo<br />
samo 25 sati da uplovi u tivatsku luku.<br />
nik krfske op{tine Meliteon Sajas Andreas, dok je poneku <strong>su</strong>zu<br />
pri<strong>su</strong>tnima, u umetni~kom delu komemoracije, svojom pesmom o<br />
otaxbini, izmamio vojni oktet.<br />
Po obi~aju, brojni pri<strong>su</strong>tni oti{li <strong>su</strong> potom i do sela Agios<br />
Mateos gde <strong>su</strong>, posle crkvenog pomena, venci polo`eni kraj<br />
biste gr~kom seqaku Jani<strong>su</strong> Januli<strong>su</strong>, koju je podiglo, u znak zahvalnosti<br />
wemu i wegovim potomcima, Dru{tva za negovawe<br />
tradicija oslobodila~kih ratova Srbije do 1918. godine.<br />
Kako je to bilo i svih prethodnih godina, gr~ki doma}ini<br />
pozvali <strong>su</strong> i ovoga puta sve pri<strong>su</strong>tne iz Srbije i Crne Gore na<br />
zajedni~ki ru~ak kada <strong>su</strong> u Agio<strong>su</strong> Mateo<strong>su</strong> odr`ani prigodni govori<br />
i razmeweni pokloni. Istoga dana, u poslepodnevnim satima,<br />
pripadnici MO i VSCG obi{li <strong>su</strong> “Srpsku ku}u” na Krfu<br />
gde <strong>su</strong> sa posebnom pa`wom razgledali muzejsku postavku “Srbi<br />
na Krfu od 1916. do 1918” koju je osmislio i sa saradnicima<br />
realizovao pukovnik prof. Milorad Prelevi}.<br />
Sutradan, sidro na {kolskom brodu “Jadran” podignuto je<br />
i sve je bilo spremno za povratak u otaxbinu. Na molu krfske<br />
luke brod <strong>su</strong> ispratili ambasador SCG Qiqana Ba}evi} i izaslanik<br />
odbrane SCG u Gr~koj kapetan bojnog broda Sre}ko Zelenbaba<br />
sa <strong>su</strong>prugom i saradnicima.<br />
Sa leve strane “Jadran” je ostavqao ostrvo Vido, a sa desne<br />
staru krfsku tvr|avu. Na komandnom mostu broda, kako i<br />
dolikuje, stajali <strong>su</strong> komandant broda kapetan fregate Milenko<br />
Kati} i wegov zamenik kapetan korvete Predrag Supi}. I dok je<br />
“Jadran” polako klizio mirnim krfskim kanalom, sa gorwe palube,<br />
posada i sva ukrcana lica na brodu, u stavu mirno, odavali<br />
<strong>su</strong> svoju posledwu po{tu srpskim junacima u “plavoj grobnici”.<br />
Du{an MARINOVI]<br />
Snimio Radovan POPOVI]<br />
29
JEDINICE<br />
TAKTI^KO UVE@BAVAWE U<br />
250. RAKETNOJ BRIGADI PVO<br />
AKORDI<br />
RAKETA[A<br />
Zadatak raketa{a bio je da se<br />
zaposedawem vatrenog polo`aja,<br />
prevo|ewem tehnike u borbeni<br />
re`im i uve`bavawem ga|awa<br />
aviona u naletu {to boqe<br />
pripreme za eventualno<br />
anga`ovawe u odbrani<br />
na{eg neba.<br />
Dan kada je izvedeno takti~ko uve`bavawe jedinica 250. raketne<br />
brigade PVO bio je ki{an i maglovit, tako da se sa<br />
podunavskih bregova iznad Ritopeka nije videla ~ak ni<br />
mo}na nabujala reka.<br />
U uslovima kada nema dovoqno para za ~e{}e izlaske na<br />
teren radi uve`bavawa, ne pita se kakvo je vreme napoqu.<br />
Ki{a koja je lila kao iz kabla stavila je raketa{e na<br />
istinsku proveru osposobqenosti.<br />
Na ure|enom vatrenom polo`aju, i pored buke od agregata,<br />
svi <strong>su</strong> se sporazumevali sa malo re~i. U nevelikoj prostoriji<br />
na kraju betonskog tunela analizirani <strong>su</strong> podaci koji <strong>su</strong> va-<br />
`ni za izvr{avawe zadataka.<br />
– Nalazimo se na komandnom mestu raketnog diviziona.<br />
Tu se rade prora~uni, i upravo smo dobili <strong>su</strong>poziciju koju treba<br />
da re{imo. Treba da izvr{imo zadatak u {to kra}em vremenu<br />
– obja{wava potpukovnik Vladimir \or|evi}, komandant <strong>jedno</strong>g<br />
od raketnih diviziona brigade, i dodaje da informati~ka<br />
podr{ka zadovoqava potrebe jedinice, mada bi za raketa{e<br />
bilo dobro da imaju i novija sredstva.<br />
PROVERA OSPOSOBQENOSTI<br />
Na~elnik [taba 250. raketne brigade, potpukovnik Radojica<br />
Suboti} na uve`bavawu je u ulozi glavnog <strong>su</strong>dije.<br />
– Divizion iz Mladenovca je iza{ao na vatreni polo-<br />
`aj i dobio zadatak po aparaturi za kompleksnu kontrolu raketnog<br />
diviziona, skra}eno nazvanoj “Akord”. Na osnovu toga<br />
{to pripadnici te jedinica poka`u bi}e data ukupna ocena<br />
30
orbene gotovosti diviziona, te wihove osposobqenosti za<br />
izvo|ewe manevra i posedawe vatrenog polo`aja – ka`e potpukovnik<br />
Suboti}.<br />
Zavr{nog dana uve`bavawa raketa{i }e dobiti signal<br />
“van pripravnosti” i sredstva ratne tehnike bi}e prevedena iz<br />
borbenog u mar{evski polo`aj. Sledi mar{evawe i vra}awe<br />
na osnovni vatreni polo`aj u Mladenovcu.<br />
– Te`i{te je na osposobqavawu profesionalnih vojnih<br />
lica iz sastava diviziona, koji <strong>su</strong> i nosioci izvo|ewa takti~ke<br />
ve`be, ali i vojnika na odslu`ewu redovnog vojnog roka. Prema<br />
planu izvo|ewa zdru`enih takti~kih uve`bavawa Komande VS i<br />
PVO, svi raketni divizioni na{e brigade stavqeni <strong>su</strong> u pripravnost.<br />
Zavisno od plana Komande VS i PVO, oni }e biti anga`ovani<br />
prema odre|enim takti~kim pretpostavkama – obja-<br />
{wava potpukovnik Suboti}.<br />
Jedna od <strong>su</strong>pozicija ve`be bila je i hemijski udes u miru.<br />
U okolini Beograda havarije u hemijskim postrojewima mogu da<br />
se dese od Vin~e do Pan~eva i daqe. Rod raketnih jedinica PVO<br />
obu~ava se i za preduzimawe odre|enih mera, radwi i postupaka<br />
kojima se mogu spre~iti takvi akcidenti. Na takti~koj ve`bi<br />
je upravo iz tog razloga jedan od zadataka bio spre~avawe teroristi~ke<br />
grupe da iz vazduha ili sa zemqe izvede sabota`u<br />
sa te{kim posledicama po ~ovekovu okolinu.<br />
Aparatura za komandu i kontrolu raketnog diviziona<br />
“Akord” ima funkciju trena`era i mo`e da imitira slo`enije<br />
nalete avijacije, pri ~emu mogu da se postave i aktivne i pasivne<br />
vrste smetwi. To pomalo li~i na video-igricu, ali ipak je<br />
re~ o uve`bavawu za ozbiqan rad koji raketa{ima omogu}ava<br />
izvr{avawe borbenog zadatka.<br />
Prostor na{e zemqe je potpuno pokriven radom ure|aja<br />
i na wemu se mogu imitirati razli~iti ciqevi, pa i netipi~ne<br />
letelice kakva je “cesna”, pri ~emu se samo smawe odraz i brzina.<br />
Qudi koji uve`bavaju borbene postupke <strong>su</strong> i ina~e na tim<br />
du`nostima, tako da brzo sti~u potrebne ve{tine koje novim<br />
uve`bavawima daqe nadogra|uju. Takva vrsta obuke je sada i<br />
najzastupqenija u brigadi jer je nalet na{e avijacije sve te`e<br />
ostvariti. Prednost rada sa stvarnom avijacijom, kako isti~u<br />
stare{ine, jeste sigurno u ve}oj `ivotnosti ve-<br />
`be, mada se sa trena`erom dosta brzo i lako mogu<br />
savladati ba{ svi borbeni postupci.<br />
OBUKA UREALNIM USLOVIMA<br />
– Na aparaturi je potpuno mogu}e prove`bati<br />
realnu situaciju – mi{qewe je operatera na<br />
“Akordu”, vodnika prve klase Ratka Lali}a, koji<br />
poja{wava – Simuliramo manevar aviona po visini,<br />
po kur<strong>su</strong> i po brzini. To <strong>su</strong> analogni video<br />
signali, jer je sistem tako projektovan. Tokom <strong>jedno</strong>g<br />
uve`bavawa odradi se veliki broj zadataka.<br />
Za jedan zadatak nam je ina~e potrebno {est do<br />
deset minuta. U tom vremenu raketa{i mogu da „ga-<br />
|aju“ 10 do 12 ciqeva koje im mi zadamo.<br />
Wegov kolega, stariji vodnik Dragan \uri},<br />
dodaje da je “Akord” ruski ure|aj koji pripada<br />
starijoj generaciji raketne tehnike, ali i u savremenim<br />
uslovima nalazi primenu i opstaje kao<br />
ve`bovno sredstvo pomo}u koga se mogu proigrati<br />
svi tipovi zadataka jedinica PVO.<br />
Ure|aj simulira brzine od 100 do 1.000 metara<br />
sekundi i visinu leta do 40 kilometara.<br />
Drugim re~ima, on “glumi” letelice, od poqoprivrednih<br />
aviona do protivradarskih projektila.<br />
Pripreme za ga|awe – postavqawe antene<br />
ni{anskog radara<br />
PO^ASNI POGODAK<br />
Pripadnici 250. raketne brigade PVO glavni <strong>su</strong><br />
“krivci” za zaustavqawe izrade tzv. “stelt” bombardera,<br />
ameri~ke korporacije “Lokid”. Najsavremeniji borbeni<br />
avion F-117 sru{io se te 1999. godine na sremsku<br />
ledinu po{to <strong>su</strong> ga presreli na{i raketa{i, {to je<br />
“Lokid” kao giganta avionske industrije umalo dovelo<br />
do bankrota.<br />
To delo pripadnika 250. raketne brigade PVO<br />
osta}e zapisano u analima ratovawa, makar kao “po~asni<br />
pogodak” u utakmici sa nesporno ja~im protivnikom.<br />
Na`alost, juna{tvo je ~esto znalo da ko{ta, a najskupqa<br />
cena koju je brigada platila za to svoje herojsko delo<br />
jeste pogibija devetorice wenih pripadnika tokom<br />
ratnih dejstava 1999. godine.<br />
Za to vreme, u kabini borbene posluge ve`ba dosti`e<br />
kulminaciju. Oficir za vo|ewe rakete, po uputstvima koje dobija<br />
od rukovaoca ga|awa, otkriva ciq, daje ga na pra}ewe i<br />
na izdatu komandu lansira raketu na ciq. Tokom pra}ewa izve{tava<br />
rukovaoca ga|awa o svim promenama koje se de{avaju<br />
u vezi s ciqem.<br />
Prema re~ima oficira za vo|ewe, iskustvo dosta zna-<br />
~i za samo prepoznavawe manevra koji ciq vr{i, i smetwi koje<br />
primewuje. Smisao za orijentaciju pri tom je vrlo bitan, jer<br />
kada rukovalac ga|awa izda komandu neophodno je momentalno<br />
postaviti ispravan azimut.<br />
RADARISTI IZ SENKE<br />
U kabini sve nalikuje operativnom centru u malom.<br />
– Operativni centar je u stvari na{a pretpostavqena<br />
komanda, a ovo u kabini je zaista ne{to sli~no tome. Tu se nalazi<br />
posluga koja direktno izvodi borbena dejstva protiv neprijateqa<br />
u vazduhu. Svake godine borbenu poslugu nekoliko<br />
puta proverava komanda, a u me|uvremenu se neprestano usavr{avaju.<br />
Vrhunac obuke svake posluge i diviziona je uve`bavawe<br />
na rezervnim i nare|enim polo`ajima. Treba obu~iti ne<br />
samo izvr{ioce ga|awa ve} celokupan sastav diviziona kako<br />
bi se dejstvovalo i u najte`im okolnostima – jasan je major Velimir<br />
Banak, koji je trenutno u ulozi rukovaoca ga|awa u borbenoj<br />
posluzi.<br />
Major @eqko @ivkovi}, komandir raketne baterije, sa<br />
svojom jedinicom je zadu`en za izvr{ni deo posla. Zadatak mu<br />
je da obezbedi dovoqan broj raketa koje mogu biti lansirane<br />
na ciqeve u vazdu{nom prostoru. Po{to se radi o sekundama,<br />
va`no je da veza neprestano funkcioni{e. Od momenta otkrivawa<br />
ciqa do lansirawa rakete protekne do 30 sekundi, {to je<br />
maksimalno vreme za dejstvo, i da bi rakete bile pripravne<br />
mora se sara|ivati sa ostalim delovima jedinice. Va`na je i<br />
uloga logisti~ara koji dolaze na lice mesta i otklawaju eventualne<br />
kvarove.<br />
U nekoj vrsti senke, ali na poslu od pre<strong>su</strong>dnog zna~aja za<br />
izvo|ewe ve`be, nalaze se radaristi.<br />
– Ka`u da je ovaj radar ne{to te`e otkriti jer ima specifi~no<br />
oblikovawe snopa zra~ewa i radi na frekvenciji koju<br />
ne koriste ostali tipovi radara. Otkriva se naj~e{}e vizuelno<br />
jer antenu je zbog veli~ine nemogu}e sakriti. Imali smo ~ak<br />
i bliske <strong>su</strong>srete sa letelicama 1999. godine, a prona{li <strong>su</strong><br />
nas tek posle mesec dana – se}a se zastavnik prve klase Dragan<br />
Bogdanovi}, poslu`ilac na radaru P-18. Uve`bavawa kakvo je<br />
dana{we za wega <strong>su</strong> rutina, pa sa elanom podu~ava mla|e stare{ine<br />
koje uskoro treba da ga zamene. Svako se trudi da {to<br />
boqe uradi svoj deo posla.<br />
Aleksandar ANTI]<br />
31
OBUKA<br />
SA ARTIQERCIMA<br />
NOVOSADSKOG<br />
KORPUSA<br />
PRVIM U CIQ<br />
Vojnici septembarske i decembarske partije i wihove stare{ine,<br />
pripadnici 16. me{ovite artiqerijske brigade iz Rume, na poligonu<br />
u Nikincima izvr{ili <strong>su</strong> artiqerijska bojna ga|awa iz topova<br />
130 milimetara i vi{ecevnih lansera raketa orkan i ogaw<br />
Iako vremenske prilike ni<strong>su</strong> bile povoqne jer je duvao<br />
jak vetar, artiqerci <strong>su</strong> tek sa <strong>jedno</strong>m popravkom<br />
doveli razorne projektile do ciqa. A cenila se svaka<br />
radwa, od pripreme oru|a, brzine i ta~nosti zauzimawa<br />
po~etnih elemenata do uspe{nosti poga|awa ciqeva.<br />
Visoke ocene, sve odreda odli~ne, saop{tili <strong>su</strong> potpukovnik<br />
Miroslav Stamenkovi} i majori Vujadin Vidovi}<br />
i Mileta Luki}, komandanti diviziona. Zadovoqstvo rezultatima<br />
ga|awa nije krio ni komandant pukovnik @eqko<br />
Obradovi}.<br />
Ga|awa kojima je, pored ostalih, pri<strong>su</strong>stvovao i general-major<br />
Milo{ Mandi}, zamenik komandanta Novosadskog<br />
korpusa, sa saradnicima, pratili <strong>su</strong> i studenti<br />
~etvrte godine 127. klase Vojne akademije KoV, Smer artiqerija.<br />
Oni }e ve} sredinom ove godine preuzeti osnovne<br />
komandirske du`nosti u artiqerijskim jedinicama Vojske<br />
SCG.<br />
B. M. P.<br />
32<br />
1. maj 2005.
SPECIJALNI PRILOG 8<br />
U^EWE STRANIH JEZIKA U VOJSCI SRBIJE I CRNE GORE<br />
DA SE RAZUMEMO<br />
Stara izreka ka`e da vredi{ onoliko koliko jezika govori{. Datira iz vremena kada je znawe, odnosno sticawe<br />
znawa bilo privilegija odre|enih dru{tvenih slojeva koji <strong>su</strong> mogli sebi da priu{te skupa {kolovawa, uglavnom u<br />
inostranstvu. Zna~aj poznavawa jezika, ako ga uop{te treba tuma~iti, {iroko dominira filozofskim i kulturnim<br />
prostorom na{e planete, a zavr{ava se u svakodnevnoj prakti~noj primeni. Qudi sa na{eg prostora imaju izuzetan<br />
dar za u~ewe i mnogo sluha za strane jezike. Ta~no je da u minulom vremenu tu prednost nismo koristili koliko<br />
smo mogli (i morali), ali to je pitawe za neku drugu vrstu analize.<br />
U vojnim {kolama jezici <strong>su</strong> se sporedno u~ili, a ve{tina govora i pisawa uglavnom je zavisila od individualnih<br />
sklonosti i ambicija. Danas je vojska ve} po svojoj prirodi posla upu}ena na mnoge sfere izvan mati~nog govornog podru~ja:<br />
<strong>su</strong>srete sa strancima, slu`beni boravak u drugim zemqama, usavr{avawe, kori{}ewe literature... O riznici<br />
Interneta da ne govorimo.<br />
U svekolikim reformama Vojske dr`avne zajednice, gde <strong>su</strong>, sem ostalog, jasno zacrtani osavremewivawe, weni visokoobrazovani<br />
(visokoprofesionalni) pripadnici, evroatlantske integracije, u~e{}e u mirovnim misijama i {kolovawe<br />
u inostranstvu, nezamislivo je neznawe bar <strong>jedno</strong>g ili dva jezika. Engleski je svakako prvi na lestvici. Sve to name}e<br />
preispitivawe i oboga}ivawe ste~enog znawa za one koji ga imaju i brzo sticawe znawa za sve koji ga nemaju.<br />
To }e biti jedan od uslova profesionalnog opstanka...
U^EWE STRANIH JEZIKA U VOJSCI SRBIJE I CRNE GORE<br />
USLOV SARADWE<br />
Iako u~ewe stranih<br />
jezika, ne samo<br />
svetski zna~ajnijih<br />
ve} i onih lokalnog<br />
karaktera, u Vojsci<br />
ima dugu i bogatu<br />
tradiciju, iskustvo<br />
je pokazalo da na{i<br />
oficiri i podoficiri,<br />
naj~e{}e, nemaju onaj<br />
nivo znawa koji<br />
osigurava uspe{nu<br />
saradwu s<br />
predstavnicima<br />
inostranih armija.<br />
Promewene okolnosti<br />
name}u nova, stro`a<br />
pravila i svestraniju<br />
komunikaciju.<br />
Ili }emo im se<br />
povinovati i<br />
“progovoriti”,<br />
ili }emo ostati sami.<br />
Otvarawe na{e zemqe prema svetu i sve ve}a globalizacija <strong>su</strong>o~ili <strong>su</strong> nas s potrebom<br />
(i mogu}no{}u) da se svetu predstavimo na najboqi na~in, da mu ponudimo znawe<br />
koje posedujemo, robu koju proizvodimo i lepotu prirodnog okru`ewa u kome `ivimo.<br />
I kad smo, posle svega {to nas je sna{lo u posledwe dve decenije, najzad spremni za<br />
svestranu saradwu, kao po pravilu, pojavile <strong>su</strong> se prepreke o kojima nismo ni sawali.<br />
Pokazalo se da smo, svih ovih godina, zanemarivali narodnu mudrost po kojoj, {to vi{e<br />
stranih jezika zna{, vi{e vredi{. Gotovo preko no}i setili smo se da, pored ruskog, postoji<br />
i engleski jezik. I kako to obi~no biva, kasnije od drugih, zapo~eli smo ubrzane celovite<br />
i, na mahove, iscrpquju}e pripreme u poboq{awu kvantiteta i kvaliteta izu~avawa<br />
stranih jezika u Vojsci Srbije i Crne Gore, koje posledwih meseci po~iwu da daju i kona~ne<br />
pozitivne rezultate.<br />
Iako u~ewe stranih jezika, ne samo svetski najzna~ajnijih, ve} i onih lokalnog karaktera,<br />
u Vojsci ima dugu i bogatu tradiciju, iskustvo je pokazalo da na{i oficiri i<br />
34<br />
1. maj 2006.
U^EWE STRANIH JEZIKA U VOJSCI SRBIJE I CRNE GORE<br />
PODR[KA DONATORA<br />
Sve je zapravo nadohvat ruke s jedinim ciqem da {to boqe<br />
savladamo strane jezike i jo{ aktivnije se ukqu~imo u me|unarodne<br />
integracije. U tome, naravno, imamo punu podr{ku i inostranih<br />
partnera, posebno Vlade Ujediwenog Kraqevstva, pod<br />
~ijim se budnim okom odvijahu sve dosada{we aktivnosti na mopodoficiri,<br />
naj~e{}e, nemaju onaj nivo znawa koji osigurava<br />
uspe{nu saradwu s predstavnicima inostranih armija. U tom<br />
smislu, naro~ito se pomiwe engleski jezik, ~ije intenzivno savla|ivawe<br />
u Vojnoj akademiji u Beogradu i garnizonima u unutra{wosti<br />
traje ve} ne{to du`e od dve godine. Iako smo jo{<br />
daleko od ostvarivawa svakako ambiciozne `eqe i respektivne<br />
ideje da svaki pripadnik Vojske Srbije i Crne Gore razume i<br />
govori engleski jezik, mo`emo re}i da smo duboko zagazili u<br />
wihovu realizaciju. To je neophodno ne samo zarad predvi|enog<br />
znatno masovnijeg u~e{}a na{e zemqe i vojske u me|unarodnim<br />
mirovnim i humanitarnim misijama, ve} i zbog tehni~ko-tehnolo{ke,<br />
ra~unarske revolucije, kojoj pri<strong>su</strong>stvujemo posledwih<br />
decenija 20. veka.<br />
Na osnovu opse`ne procene dugoro~nih potreba za masovnijim<br />
i kvalitetnijim izu~avawem engleskog jezika, u Vojnoj akademiji<br />
se realizuje dodiplomska nastava po novim, modernizovanim<br />
i poboq{anim nastavnim planovima i programima,<br />
uskla|enim sa standardima Natoa (STANAG 6001), a za oficire<br />
i podoficire, u radno i vanradno vreme, organizovani <strong>su</strong><br />
desetomese~ni, intenzivni petomese~ni i tromese~ni kursevi,<br />
ne samo engleskog, ve} i francuskog, italijanskog, nema~kog i<br />
gr~kog jezika. Uslovi <strong>su</strong> znatno boqi nego ranijih godina, uglavnom<br />
zahvaquju}i stranim donatorima, odnosno vladama zemaqa<br />
~iji se jezik izu~ava.<br />
SVE MAWE VREMENA<br />
Potrebe za ubrzanim u~ewem engleskog jezika, me|utim,<br />
nadrastaju i tako organizovanu nastavu. Iskustvo je pokazalo<br />
da savla|ivawe stranih jezika u Vojsci Srbije i Crne Gore re-<br />
alno nije sasvim usagla{eno s internacionalnim standardima,<br />
dok je provera znawa, ponekad, te{ko odolevala visokim me|unarodnim<br />
zahtevima. Doga|alo se, naime, da uverewa koja <strong>su</strong><br />
polaznici kurseva dobijali na kraju obuke, ili usavr{avawa, u<br />
stvarnosti ni<strong>su</strong> odra`avala realan nivo znawa, ve} samo `equ<br />
kandidata za odre|enu funkciju, ili du`nost. Oceweno je i<br />
da u Katedri stranih jezika nema dovoqno nastavnika engleskog,<br />
posebno s obzirom na budu}e potrebe. Na osnovu dosada-<br />
{wih analiza, zakqu~eno je i da <strong>su</strong> desetomese~ni kursevi predugi<br />
i neefikasni, dok petomese~ni i tromese~ni mogu biti i<br />
intenzivniji.<br />
U me|uvremenu rastao je i pritisak finansijera, pa je i na<br />
osnovu wihovih, jasno definisanih zahteva, najzad, nedavno<br />
usvojen nacionalni PELT (Program for English Language Training),<br />
formiran je nezavisni test tim za proveru znawa i poja~ana<br />
ekipa nastavnika engleskog jezika na Katedri stranih jezika u<br />
Vojnoj akademiji. Sve to trebalo bi da doprinese ubrzanom<br />
ostvarivawu ambicioznih planova, po kojima bi, do 2010. godine,<br />
Centar za izu~avawe engleskog jezika na Vojnoj akademiji,<br />
mogao postati jedan od uglednijih regionalnih vojnih centara.<br />
O tome razmi{qa i potpukovnik Ilija Kajtez, na~elnik Katedre<br />
stranih jezika, kada ka`e da u taj projekat ulazimo s metodologijom<br />
koju razume savremeni svet. “Na{u <strong>su</strong>dbinu odavno<br />
dele i zemqe u okru`ewu, koje se, ba{ kao i mi, <strong>su</strong>o~avaju s izazovima<br />
globalizacije i planetarne integracije. Centar za izu-<br />
~avawe stranih jezika Ministarstva odbrane smatram intelektualnom<br />
prethodnicom svih na{ih budu}ih integracija i aktivnosti.<br />
Projekat PELT svakako ima nacionalni zna~aj jer nam boqe<br />
poznavawe stranih jezika otvara vrata sveta toliko {iroko<br />
koliko sami po`elimo. Ukqu~uju}i se u me|unarodnu podelu rada<br />
svojim kvalitetom, znawem, energijom i sve`inom ideja, s<br />
pravom mo`emo da o~ekujemo zna~ajno mesto i uspeh u bespo-<br />
{tednoj intelektualnoj utakmici”, smatra potpukovnik Kajtez.<br />
Ono {to na{u zemqu, narod i vojsku najboqe mo`e da preporu~i<br />
svetu svakako je nauka, uz veliko teorijsko i prakti~no<br />
vojno znawe. Nemamo ~ega da se stidimo, to <strong>su</strong> potvrdila i sva<br />
dosada{wa u~e{}a na{ih oficira i podoficira u mirovnim<br />
misijama. Ve}a doza znawa engleskog jezika od dosada{we pomo}i<br />
}e nam da se svetu predstavimo na znatno efikasniji na-<br />
~in. U tome svakako veliku ulogu mo`e da odigra i Katedra stranih<br />
jezika sa svojim znatno podmla|enim nastavnim kadrom. Pored<br />
kurseva koje }e ubudu}e organizovati po kvalitetnijim nastavnim<br />
planovima i programima, zainteresovanim pripadnicima<br />
Vojske i Ministarstva odbrane na raspolagawu je i izuzetno<br />
opremqen multimedijalni Centar za samostalno u~ewe<br />
engleskog jezika. Biblioteka poseduje re~nike, uxbenike, ~asopise<br />
i materijale s vojnom tematikom, koja je tako|e na raspolagawu<br />
zainteresovanima.<br />
Nacionalni test tim:<br />
profesorke Milanka \uki},<br />
Nevena [ubert, Branka Dimitrov i<br />
Valentina Mikluc<br />
35
U^EWE STRANIH JEZIKA U VOJSCI SRBIJE I CRNE GORE<br />
dernizaciji nastave u oblasti engleskog jezika. Jedan od najodgovornijih<br />
qudi za uspeh projektovanog modela, potpukovnik Milan<br />
Tep{i}, program menaxer, smatra da svima koji <strong>su</strong> anga`ovani<br />
na projektu PELT treba omogu}iti sve uslove za nesmetan i efikasan<br />
rad i ostvarivawe predvi|enih, nimalo lakih ciqeva.<br />
U tom smislu on se ne libi da istakne i zahtev za permanentnim<br />
usavr{avawem svih “karika” u lancu osposobqavawa,<br />
posebno nastavnika i instruktora, ali i obavezu nadle`nih u<br />
Akademiji i Vojsci da im to i omogu}i. Govore}i o misiji i viziji<br />
kojima <strong>su</strong> se rukovodili u formirawu i organizovawu kontrolnih<br />
i izvr{nih timova, potpukovnik Tep{i} napomiwe da je<br />
u shvatawu izu~avawa stranih jezika, posebno engleskog, u vojsci<br />
u~iwen kopernikanski obrt, iniciran veoma jasnim i izri-<br />
~itim zahtevima donatora programa.<br />
“Od prvog trenutka smo bili svesni zna~aja i odgovornosti<br />
zadatka. Omogu}iti kvalitetno u~e{}e pripadnika Vojske u<br />
me|unarodnim mirovnim i humanitarnim misijama postao je<br />
na{ prioritet. Da bismo to ostvarili, bilo je potrebno, izme|u<br />
ostalog, usaglasiti nastavu i vrednovawe rezultata po<br />
standardu Natoa STANAG 6001, identifikovati dostignuti stepen<br />
znawa engleskog jezika u Vojsci, metodolo{ki osposobiti<br />
nastavnike anga`ovane na realizaciji programa i omogu}iti<br />
im obuku u inostranstvu. Problemi ni<strong>su</strong> bili zanemarqivi.<br />
Dotada{wi kriterijumi vrednovawa znawa bili <strong>su</strong> previ{e<br />
op{ti i nestandardizovani, testovi neuskla|eni sa standardom<br />
Natoa, te`i{te u izu~avawu nije bilo na govornim ve{tinama,<br />
rok va`ewa verifikacije znawa jezika iznosio je svega<br />
{est meseci. U~inili smo velike napore da, kona~no, razdvojimo<br />
nastavnike s funkcijom kontrolora, od onih koji izvode nastavu.<br />
Nacionalni test tim je sada u potpunosti nezavisan od<br />
Katedre stranih jezika i od Vojne akademije. Wihov posao je da<br />
neprekidno izra|uju testove kojima }e proveravati znawe ste-<br />
~eno na kursevima, da ih konstantno upore|uju s onim u drugim<br />
zemqama i poboq{avaju, sve s ciqem {to ve}e uskla|enosti<br />
znawa ste~enog na na{im kursevima i obuci, s onim koje zahteva<br />
STANAG. Sastavni deo projekta PELT ~ini i neprekidno metodolo{ko<br />
osposobqavawe nastavnika i instruktora anga`ovanih<br />
u nastavi”, napomiwe potpukovnik Tep{i}.<br />
Do 2010. godine na Vojnoj akademiji }e se, tako, po inoviranim<br />
nastavnim planovima i programima, realizovati petnaestak<br />
kurseva, prvi od wih po~iwe ve} posle prvomajskih praznika,<br />
~iji }e polaznici savladati razli~ite nivoe engleskog<br />
jezika (STANAG 1, 2 i 3). Svaki kurs podrazumeva obuku iz razumevawa,<br />
govora, ~itawa i pisawa engleskog jezika. Na kraju,<br />
polaznici }e dobijati standardizovane ocene za svaku od tih<br />
ve{tina, ocene koje }e im biti priznate i van na{e zemqe.<br />
Ipak, treba re}i i to da }e pravu i najrealniju ocenu o nivou<br />
znawa engleskog jezika pripadnici Vojske Srbije i Crne Gore<br />
dobijati u inostranstvu, tokom u~e{}a u mirovnim operacijama<br />
i misijama. S pravom verujemo da se ne}e razlikovati od<br />
onih koje pone<strong>su</strong> iz Centra stranih jezika.<br />
O~igledno je da smo dosada{we te{ko}e u sporazumevawu<br />
sa svetom po~eli da savla|ujemo odlu~no i ozbiqno. Masovnije<br />
u~ewe stranih jezika, engleskog pre svega, omogu}i}e nam da<br />
lak{e iska`emo sve one vrednosti koje posedujemo i po kojima<br />
smo dugo bili prepoznatqivi. Wih je svet, prema re~ima potpukovnika<br />
Tep{i}a, odavno prepoznao, mnogo vi{e nego mi.<br />
Strah od provere, strah od dokazivawa i ksenofobija od koje<br />
ne<strong>su</strong>mwivo patimo, nesta}e jedino u smelom <strong>su</strong>o~avawu s okru-<br />
`ewem i partnerima iz sveta.<br />
Du{an GLI[I]<br />
NOVI TESTOVI ZA SVAKI ISPIT<br />
U Nacionalnom timu za testirawe nalaze se Branka Dimitrov,<br />
Valentina Mikluc, Nevena [ubert i Milanka \uki}.<br />
Wihovi testovi za proveru znawa engleskog jezika, koje }e<br />
raditi iznova za svako testirawe, treba da omogu}e kvalitetnu<br />
i ujedna~enu proveru slu{alaca kursa i ocewivawe<br />
pribli`no onom u inostranstvu. Standardi na osnovu kojih<br />
}e izra|ivati testove bi}e uskla|eni sa va`e}im u zemqama<br />
Natoa i Partnerstva za mir, a sertifikati koje budu izdavali<br />
va`i}e tri godine.<br />
Isti~u}i da je rad na izradi i uskla|ivawu testova za<br />
proveru znawa u oblasti engleskog jezika izuzetno odgovoran<br />
i naporan, iskusna nastavnica engleskog jezika Branka<br />
Dimitrov, koja svoje veliko stru~no znawe prenosi studentima<br />
Vojne akademije jo{ od 1985. godine, napomiwe da nov<br />
na~in rada, predvi|en Programom, obe}ava ostvarivawe<br />
znatno boqih rezultata od dosada{wih. Posledwih godina<br />
profesorka Dimitrov bila je anga`ovana na kursevima i<br />
obuci oficira i podoficira Vojske Srbije i Crne Gore, odre|enih<br />
za u~e{}e u mirovnim misijama, pa je stekla nezaobilazna<br />
iskustva i u toj oblasti. S pravom dobrog poznavaoca<br />
aktuelnog stawa ocewuje da }e test tim imati dosta posla:<br />
– Od nas se o~ekuje da otklonimo sve nepravilnosti, uo-<br />
~ene tokom provera znawa na kursevima engleskog jezika i<br />
tako omogu}imo standardizovanije, ujedna~enije ocewivawe.<br />
Na{i sertifikati treba da budu iste vrednosti i kvaliteta<br />
kakve poseduju drugi centri za u~ewe stranih jezika, testirawe<br />
}e biti objektivnije i pouzdanije, a ocene merqive i uporedive<br />
s onim u inostranstvu. Zato }emo za svaki ispit imati<br />
druge testove, jednake, ili sli~ne onima koje popuwavaju<br />
slu{aoci u drugim zemqama. Da bismo uspeli u tome, da bismo<br />
zaista podigli kvalitet i validnost testova, povremeno<br />
}emo, uz razmenu iskustava s kolegama iz drugih centara,<br />
obavqati i uporedne analize ispitnog materijala i metoda<br />
rada. Ovo je prvi put da tim za testirawe radi samo to, odnosno<br />
da ne u~estvujemo u nastavi i prevo|ewu. Takva iskustva<br />
do sada nismo imali, pa rezultate nove prakse mo`emo<br />
da ocewujemo tek za nekoliko meseci – ka`e gospo|a Branka<br />
Dimitrov, dok wena mla|a koleginica Valentina Mikulc podvla~i<br />
i obavezu permanentnog usavr{avawa nastavni~kog<br />
kadra.<br />
– Jezik je `iva materija, podlo`na promenama i usavr-<br />
{avawu. Kao i qudi i wihov jezik se mewa, prilago|ava vremenu<br />
i sve br`em `ivqewu. Zato je, radi ostvarivawa `eqenih,<br />
visoko projektovanih rezultata, potrebno neprekidno<br />
usavr{avawe, kako onih koji izvode nastavu, tako i nas u timu<br />
za testirawe. Vreme i okru`ewe zahtevaju od svih nas dodatne,<br />
~esto maksimalne napore, ako `elimo da ostanemo u<br />
trci. Te{ko je stalno nadokna|ivati izgubqeno, svaki zakasneli<br />
korak mo`e skupo da nas ko{ta u vremenu koje dolazi.<br />
Zato se od nas u test timu s pravom mnogo o~ekuje. Naravno,<br />
kao {to mi u~estvujemo u proveri i testirawu znawa polaznika<br />
kurseva engleskog jezika, isto tako je i na{ rad podlo-<br />
`an kontroli. Provera kvaliteta na{ih testova obavqa}e<br />
se neprekidno, u inostranstvu, tamo gde oficiri i podoficiri<br />
Vojske Srbije i Crne Gore budu u prilici da iska`u znawe<br />
ste~eno na kursevima engleskog jezika. To je, na kraju, najva`nija<br />
provera na{eg rada i kvaliteta samog Programa,<br />
– isti~e Valentina Mikluc.<br />
36<br />
1. maj 2006.
U^EWE STRANIH JEZIKA U VOJSCI SRBIJE I CRNE GORE<br />
INTERVJU<br />
POTPUKOVNIK ILIJA KAJTEZ,<br />
NA^ELNIK KATEDRE STRANIH JEZIKA<br />
VOJNE AKADEMIJE<br />
ULAZNICA<br />
BEZ KOJE SE<br />
NIGDE NE MO@E<br />
Svi na{i zadaci,<br />
od izu~avawa jezika<br />
na osnovnim studijama<br />
do izvo|ewa kurseva<br />
za pojedine jezike,<br />
imaju svoju vrednost,<br />
{to nam ne dozvoqava<br />
izdvajawe prioriteta.<br />
Me|utim, ono {to nas<br />
svakako zaokupqa<br />
ovih dana jeste<br />
priprema vrlo<br />
intenzivnog kursa<br />
engleskog jezika,<br />
koji se prvi put<br />
organizuje po<br />
Programu za u~ewe<br />
engleskog jezika<br />
– PELT.<br />
Moderan na~in poslovawa nametnuo je svim qudima na planeti potrebu da savladaju<br />
specifi~na znawa i ve{tine i da prihvate poslovne i radne kriterijume po uzoru na<br />
one najuspe{nije u okviru delatnosti kojom `ele da se bave. Ti kriterijumi <strong>su</strong> danas<br />
svuda, od Nepala do Portugalije – isti. Pored kori{}ewa razli~itih tehnologija,<br />
koje se s vremenom daqe unapre|uju, ve} decenijama va`e}i poslovni kriterijumi<br />
imaju jednu konstantu – poznavawe engleskog jezika.<br />
Vrednost vojske u svetskim okvirima meri se wenom sposobno{}u da bude proizvo|a~<br />
bezbednosti, a ne remetila~ki faktor koji }e svojim akcijama izazvati nestabilnost i svoju<br />
dr`avu u~initi korisnikom usluga velikih vojnih saveza koji treba da joj pru`e bezbednost.<br />
Dakle, i sam zadatak vojske mo`e da se shvati kao poslovni zadatak. Znawe engleskog jezika<br />
tako postaje stvar koja se podrazumeva u me|unarodnim vojno-vojnim i civilno-vojnim odno-<br />
37
U^EWE STRANIH JEZIKA U VOJSCI SRBIJE I CRNE GORE<br />
sima. Sa `eqom da saznamo kakve <strong>su</strong> mogu}nosti i perspektive izu-<br />
~avawa stranih jezika u na{oj vojsci, razgovarali smo sa potpukovnikom<br />
Ilijom Kajtezom, koji je kao na~elnik Katedre stranih jezika<br />
Vojne akademije svakodnevno u kontaktu sa nastavnicima, studentima<br />
i polaznicima kurseva, qudima koji se intenzivno bave izu~avawem<br />
stranih jezika.<br />
– [ta je to aktuelno u radu Katedre kojom rukovodite [ta<br />
se to promenilo sa ovom generacijom polaznika kurseva<br />
stranih jezika u odno<strong>su</strong> na wihove prethodnike<br />
Prvo, vrlo je bitno da se istakne kako smo u saradwi sa Sektorom<br />
za qudske re<strong>su</strong>rse i Upravom za kadrove do{li do saznawa<br />
da u narednom periodu moramo vi{e da vodimo ra~una o kvalitetu,<br />
strukturi i izboru kandidata za kurseve. Trenutno imamo ~etiri<br />
kursa stranih jezika: nema~ki, italijanski, francuski i gr~ki.<br />
Mi koji rukovodimo Katedrom i na{i profesori vrlo smo zadovoqni<br />
izborom kadra za ta ~etiri kursa. Istakao bih ~iwenicu da<br />
<strong>su</strong> ti polaznici ve}inom oficiri, uz mawi procenat podoficira i<br />
civilnih lica iz struktura MO i VSCG. Grupe <strong>su</strong> izuzetno povoqne<br />
po godinama i strukturi. Radi se o mla|im i veoma motivisanim<br />
qudima, uglavnom ~ina od potporu~nika do kapetana prve klase.<br />
Smatramo to veoma bitnim, jer je zasigurno re~ o onim strukturama<br />
na koje MO i Vojska mogu da ra~unaju, bar u narednih petnaestak<br />
godina. Sa velikom izvesno{}u mo`emo da tvrdimo kako }e<br />
wihovo znawe jezika, ste~eno na kursevima, biti veoma zna~ajno u<br />
proce<strong>su</strong> ukqu~ivawa na{e vojske u Partnerstvo za mir i pribli-<br />
`avawa evroatlantskim integracijama, ali i kao uslov za u~e{}e<br />
u nekim zajedni~kim humanitarnim operacijama ili mirovnim misijama<br />
sa drugim armijama.<br />
– Mo`emo li, ipak, izdvojiti zadatak koji je prvi na listi<br />
prioriteta Katedre stranih jezika Vojne akademije<br />
Svi na{i zadaci, od izu~avawa jezika na osnovnim studijama<br />
do izvo|ewa ~etiri pomenuta kursa, imaju svoju vrednost,<br />
{to nam ne dozvoqava izdvajawe prioriteta. Me|utim, ono {to<br />
nas svakako naro~ito zaokupqa ovih dana jeste priprema vrlo<br />
intenzivnog kursa engleskog jezika, koji se prvi put organizuje<br />
po Programu za u~ewe engleskog jezika – PELT. Engleski jezik je<br />
danas postao ulaznica bez koje se nigde ne mo`e, i mi smo potpuno<br />
svesni toga. Za sada <strong>su</strong> planirana tri tromese~na kursa.<br />
Zamisao je da se sprovode vrlo intenzivno, sa ciqem da se u<br />
perspektivi po tom sistemu pripadnici sistema odbrane osposobqavaju<br />
do <strong>drugo</strong>g nivoa poznavawa engleskog jezika. Slede}i<br />
korak bi}e dostizawe nivoa STANAG-2, vojnog standarda poznavawa<br />
jezika koji garantuje kvalitetnu komunikaciju sa pripadnicima<br />
oru`anih snaga dr`ava ~lanica Natoa i Partnerstva<br />
za mir.<br />
– Na koji na~in se dolazi do kandidata koji }e poha|ati pomenuti<br />
kurs po Programu za u~ewe engleskog jezika – PELT<br />
Kandidati za ~ije <strong>su</strong> eventualno usavr{avawe zainteresovane<br />
nadle`ne uprave General{taba i MO najpre obavezno moraju<br />
da polo`e ulazne ili eliminacione testove poznavawa engleskog<br />
jezika. Posao na{e katedre jeste da na objektivan, krajwe korektan<br />
i egzaktan na~in odredimo koji nivo engleskog jezika kandidati<br />
poznaju, te da listu sa osvojenim bodovima prosledimo Upravi za<br />
kadrove. Posle toga preostaje da se na vi{em nivou odredi ko }e<br />
biti poslat na kurs, {to pre svega zavisi od toga koji je profil kadra<br />
u narednom periodu potreban MO I VSCG. PELT je upravo i<br />
usmeren na to da se {koluje kadar kojem je znawe jezika najpotrebnije<br />
u obavqawu du`nosti.<br />
– Koliko }e gradiva morati da savladaju polaznici tog kursa<br />
Bez <strong>su</strong>mwe, na kur<strong>su</strong> je neophodno savladati poprili~no<br />
obimno gradivo. Predvideli smo ina~e da po Programu organizujemo<br />
pet grupa sa po dvanaest polaznika. Radilo bi se vrlo<br />
intenzivno, po {est ~asova dnevno, tako da }e ti kandidati,<br />
odnosno polaznici, biti oslobo|eni svojih osnovnih du-<br />
`nosti dok poha|aju kurs. Obezbe|en je i sme{taj na Vojnoj<br />
akademiji za one koji ni<strong>su</strong> iz Beograda. Pored prepodnevnih<br />
{est ~asova, oni }e u svakom slu~aju morati da rade i po nekoliko<br />
~asova popodne da bi zavr{ili doma}e zadatke i ve-<br />
`bawa. Posle svake sedmice radi}e test provere, a posle mesec<br />
dana mese~nu proveru. Po uzoru na ve} postoje}e kurseve,<br />
odr`ava}e se sastanci na kojima se uo~ava ko posti`e koliki<br />
napredak u u~ewu.<br />
– Koji metod u~ewa preovladava u pristupu nastavi kod profesora<br />
va{e katedre<br />
Mi kombinujemo klasi~an na~in dr`awa nastave u u~ionici<br />
sa nekim pristupima koji <strong>su</strong> ve} na{li primenu na studijama jezika<br />
na univerzitetu. Trudimo se da u radu sa polaznicima, kad god je to<br />
mogu}e, u~estvuju dva profesora. Na{a iskustva govore da je za<br />
u~ewe stranog jezika po`eqno da svaki kandidat ~uje razli~ite sagovornike<br />
i proba razli~ite metode nastave. Misao da razli~itost<br />
oboga}uje duh vrlo je stara i usko je vezana ba{ za u~ewe stranih<br />
jezika. Naravno, u jezik se ne sme odmah ni “uplivati” pre{iroko.<br />
Pre toga treba nau~iti “odr`avati se” u toj brzoj reci.<br />
Upravo zato u nastavu ukqu~ujemo savete PEP menaxera engleskog<br />
jezika za SCG gospodina Xejmsa Saterlanda Smita, koji nam poma-<br />
`e i u nabavci literature i kontroli. Kao ~ovek kome je engleski<br />
materwi jezik, on nam je velika potpora u radu. U izuzetno opre-<br />
38<br />
1. maj 2006.
U^EWE STRANIH JEZIKA U VOJSCI SRBIJE I CRNE GORE<br />
mqenoj u~ionici, <strong>jedno</strong>j od najmodernijih tog tipa na jugoistoku<br />
Evrope, kao svojevrsna dopuna takozvanoj klasi~noj nastavi, polaznici<br />
mogu samostalno da u~e. Sve to za<strong>jedno</strong> ~ini zaokru`en sistem<br />
u~ewa jezika tokom kursa.<br />
– Kako bi u takvim okolnostima, po Vama, trebalo da izgleda<br />
sada{wa Katedra stranih jezika<br />
U narednom periodu mi }emo poku{ati da osmislimo i put<br />
transformacije na{e katedre u telo koje za sada radno nazivamo<br />
Centar za izu~avawe jezika. Su{tina je u tome da kroz wen<br />
rad efikasno pove`emo napore Uprave za kadrove i Sektora za<br />
qudske re<strong>su</strong>rse kako bi sistem izu~avawa jezika u sistemu odbrane<br />
bio jedna apsolutno racionalna i ekonomi~na celina,<br />
unutar koje svako na najboqi na~in radi svoj deo posla. Kao na-<br />
~elnik Katedre isti~em da je na{ prvenstveni da se svakom polaznik<br />
kursa posveti najve}a pa`wa, da dobije najvi{e obrazovawe<br />
i mogu}nost za usavr{avawe u oblasti izu~avawa jezi~kih<br />
ve{tina.<br />
SAMO ZA PERSPEKTIVNE<br />
Ako se izbegne upu}ivawe na kurseve polaznika koji ni<strong>su</strong><br />
perspektivni za potrebe MO i VSCG, re{i}emo i ve}inu<br />
problema u nastavi. Ne}e vi{e biti qudi koji ubrzo posle<br />
kursa odlaze u penziju ili izlaze iz sistema odbrane. Nu`no<br />
je primeniti druga~iji model razmi{qawa o upu}ivawu na<br />
kurseve jezika, jer se za wih izdvajaju znatna sredstva, da ne<br />
govorimo i o ulo`enoj energiji profesora i svih kapaciteta<br />
Katedre... Rezultat mora da bude u skladu s tim. Iskustva i<br />
ve{tine kojima raspola`e Katedra moramo pokloniti onima<br />
koji }e zauzvrat dati najvi{e u slu`bi. Ukoliko je neophodno,<br />
te qude treba obavezati i ugovorom, u kome bi jasno stajalo<br />
{ta se od wih zapravo o~ekuje. Wihovo znawe bi se valorizovalo<br />
onda kada je to Vojsci kao dr`avnoj i dru{tvenoj instituciji<br />
najpotrebnije.<br />
– Tu pa`wu pru`aju pre svega nastavnici. Kakvo je mesto i<br />
uloga va{ih profesora u izvo|ewu nastave<br />
Da Vas ispravim, re~ je zapravo o profesoricama. One <strong>su</strong><br />
bez ikakvog preterivawa najboqi deo na{eg kadra, iako i wih<br />
mu~e stambeni i finansijski problemi kao ve}inu zaposlenih u<br />
Vojsci. Ono {to prepoznaju i stranci jeste ~iwenica da je qudski<br />
potencijal kod nas najvredniji, i ja to uvek s ponosom isti~em. O<br />
tome mogu da svedo~im i zato {to sam nekih petnaest godina bio<br />
predava~ na Vojnoj akademiji. Nastavni~ki poziv ne trpi lo{ rad,<br />
improvizaciju i stajawe na dostignutom. Vi na svakom ~a<strong>su</strong> morate<br />
emitovati pozitivnu energiju. Imate pred slu{aocima, na neki<br />
na~in, svakog dana ispit, koji pre svega pola`e nastavnik. Zato<br />
morate biti novi, zanimqivi i originalni u pristupu svakom u~eniku.<br />
Na`alost, nastavnici u na{oj zemqi to ponekad kao da zaboravqaju.<br />
Mi na Katedri imamo idealan spoj profesorica sa<br />
po dve decenije iskustva i zaista elitnih mladih profesorica koje<br />
<strong>su</strong> pune entuzijazma i energije.<br />
– Da se vratimo Programu za u~ewe engleskog jezika – PELT.<br />
Koje jo{ koristi u oblasti izu~avawa jezika donosi wegovo<br />
sprovo|ewe<br />
Prvi put imamo jasno i koncizno definisane ciqeve, korake<br />
i prioritete kada je u pitawu poznavawe jezika. Kada smo to<br />
napisali i kada je to Katedra prevela i pokazala strancima koji<br />
nas podr`avaju savetima i nov~anim sredstvima, nai{li smo<br />
na potpuno odobravawe. Imamo definisane snage, sredstva i<br />
kadar koji treba od{kolovati. Hteo bih da vas podsetim da je sve<br />
to predvi|eno do 2010. godine. Nama PELT omogu}ava da se presaberemo<br />
i realno sagledamo svoje snage. Zna}emo koliko ukupno<br />
imamo profesora engleskog jezika u sistemu odbrane i dobi-<br />
}emo presek stawa poznavawa engleskog jezika me|u oficirima,<br />
podoficirima i civilima.<br />
– Kakva <strong>su</strong> jo{ poboq{awa mogu}a u odno<strong>su</strong> na sada{wi na-<br />
~in u~ewa jezika u Vojsci<br />
Sada, izme|u ostalog, postoje garnizoni kursevi, koje {to pre<br />
moramo povezati u jedinstven sistem, kako bi oni pripremali kadar<br />
za prvi stepen, odnosno za STANAG-1. Postoji ideja da bi u<br />
okviru budu}ih 12 do 15 garnizonih mesta mogli da zaposlimo po<br />
<strong>jedno</strong>g profesora engleskog jezika, ~iju bi stru~nost i kvalitet procewivala<br />
Katedra na konkur<strong>su</strong>, a birao bi ih menaxer. Ti profesori<br />
bi bili funkcionalno vezani za Katedru, odnosno budu}i<br />
Centar za izu~avawe jezika. Tako bi mogli, na primer, svaka tri<br />
meseca da budu pozivani radi davawa instrukcija, a menaxer bi<br />
mogao da ih kontroli{e i obilazi. Oni bi na terenu sklapali ugovore<br />
o delu sa drugim profesorima, ako se za to uka`e potreba.<br />
Osim toga, rezultati polaznika garnizonih kurseva bili bi merqivi<br />
po jedinstvenoj metodologiji. Mi iz Katedre i sada idemo u<br />
garnizone, pre svega radi usagla{avawa kriterijuma pri ocewivawu.<br />
Predlo`eni na~in rada omogu}io bi nam da sve to {to radimo<br />
bude trajno institucionalizovano.<br />
– [ta spada u “ekskluzivnu” oblast kojom se bavi Katedra<br />
Jedino Katedra ima pravo da, po ovla{}ewu ministra odbrane,<br />
izdaje potvrde i licence za STANAG. Za sada ta potvrda<br />
traje {est meseci, a nadamo se da }e to kasnije biti i do dve ili<br />
tri godine. O~ekujemo da s vremenom pove}a povezanost Katedre<br />
sa svima koji govore ili pak predaju jezike, a pripadaju sistemu<br />
odbrane. Ciq nam je da ukoliko neko pomisli na jezik, da mu se u<br />
svesti javi na{ budu}i Centar za izu~avawe jezika.<br />
– Da li ambicije takvog centra treba svesti na podru~je unutar<br />
granica na{e dr`avne zajednice<br />
Uvek govorim da mi nipo{to ne smemo biti skromni nau{trb<br />
na{ih stvarnih vrednosti. Spremni smo da na{ centar u~inimo<br />
internacionalnim i ako eventualno prerastemo u regionalni<br />
centar, na{ ciq bio bi da iskoristimo odli~ne potencijale koje<br />
na{a zemqa ima. Beograd je nedavno progla{en za najperspektivniji<br />
grad jugoistoka Evrope. Zahvaquju}i kvalitetu na{ih polaznika,<br />
koji }e se ubrzo na}i u kontaktu sa svetom, kvalitetu na{ih nastavnika<br />
i, na kraju krajeva, kvalitetu kurseva koje budemo sprovodili,<br />
o~ekujemo da nas u okru`ewu prepoznaju kao autoritet na<br />
poqu izu~avawa jezika. Me|unarodni centar za izu~avawe jezika<br />
je nivo organizovawa od kog ne treba lako odustajati. Mi sigurno<br />
imamo qude, energiju i potencijale uop{te da se izborimo za poziciju<br />
koju zaslu`ujemo. Setimo se samo da na{a Vojna akademija<br />
ima tradiciju du`u od 150 godina, a osnovana je i do danas radi<br />
ovde u Beogradu. Sve dana{we dr`ave, nekada{we republike<br />
SFRJ, imaju znatno mawu tradiciju u tome. Za{to ne iskoristiti<br />
to {to je ovaj grad oduvek bio motor za pokretawe celog podru~ja<br />
biv{e Jugoslavije.<br />
– Kako do}i do toga<br />
Moramo funkcionalizovati i racionalizovati sistem i napraviti<br />
apsolutnu objektivizaciju, o ~emu }e za pojedine jezike posebno<br />
voditi ra~una grupe stru~waka, kakva je ona upravo formirana<br />
za engleski jezik – Nacionalni test tim. Na{ proizvod, a to<br />
39
U^EWE STRANIH JEZIKA U VOJSCI SRBIJE I CRNE GORE<br />
je znawe koje }e pokazati na multinacionalnim ve`bama, rade}i u<br />
{tabovima za<strong>jedno</strong> sa strancima, mo`e da bude prvoklasan. Inicijalna<br />
podr{ka vojnih struktura za to postoji. Veliko razumevawe<br />
svih, po~ev{i od Uprave Vojne akademije, daje nam nadu da je<br />
sve o ~emu sam govorio sasvim realno. Poznavawe jezika kao kondicio<br />
sine kva non (uslov bez koga se ne mo`e), postaje danas i jedan<br />
od uslova samog opstanka Vojske kao institucije. Voleli bismo da<br />
iza|emo “na crtu” ostalim akademijama, da prihvatimo konkurenciju<br />
i takmi~ewe, od kojeg nikad nismo zazirali.<br />
– Ve} smo pomenuli da nije isto znati strani jezik uop{te i<br />
znati taj jezik prema vojnim standardima<br />
Zaista je tako. Vojna terminologija je ne{to {to je posebno<br />
zna~ajno za dostizawe standarda kakav je STANAG. Poznato je da ~ak<br />
i profesori engleskog jezika koji odli~no vladaju op{tom terminologijom<br />
ni<strong>su</strong> bez dodatnih priprema u stawu da polo`e vi{e nivoe<br />
STANAG-a. Pripadnicima na{ih oru`anih snaga }e upravo vojna<br />
terminologija biti najpotrebnija u <strong>su</strong>sretu sa stranim kolegama tokom<br />
zajedni~kih aktivnosti. Mi smo tu da im pomognemo da taj <strong>su</strong>sret<br />
bude za wih i svojevrsna prilika za dokazivawe. Za{to da ne<br />
ZANIMAWE ZA SRPSKI JEZIK<br />
Predvideli smo da u perspektivi uvedemo <strong>jedno</strong> odeqewe<br />
ili liniju za u~ewe srpskog jezika. Imamo mnogo poziva stranih<br />
vojnih predstavnika, ~ak i nekih qudi iz stranih vojnih<br />
struktura koji <strong>su</strong> voqni da do|u kod nas i u~e srpski jezik. Treba<br />
podsetiti da bez obzira na politi~ke podele i razmimoila`ewa,<br />
stranci {tokavsko – srpskohrvatsko govorno podru~je<br />
posmatraju kao jedinstven jezi~ki prostor, odnosno jedan jezik.<br />
Tu je velika {ansa za nas. Mo`da nije najboqi primer, ali videli<br />
ste da ~ak i u Ha{kom tribunalu niko ne prevodi sa srpskog<br />
na hrvatski ili bo{wa~ki. Mi kao pojedina~no najve}a<br />
zemqa i grad u regionu imamo najve}e {anse da privu~emo ve-<br />
}i broj stranaca zainteresovanih da nau~e jezik kojim se mogu<br />
sporazumevati na <strong>jedno</strong>m {irem prostoru od oko 18 miliona<br />
stanovnika, koji govore u <strong>su</strong>{tini istim jezikom. Mnogi od wih<br />
<strong>su</strong> do sada istakli da <strong>su</strong> raspolo`eni za razmenu oficira kadeta<br />
i mnoge druge solucije kojima se unapre|uje me|usobna saradwa.<br />
U~ewe jezika pri tom poma`e da se ta saradwa ostvari<br />
br`e i efikasnije.<br />
– Koje jezike studenti Vojne akademije u~e na osnovnim studijama<br />
Orijentaciono mogu da ka`em, po{to se na{i profesori<br />
bave i osnovnim studijama, da me|u akademcima ima nekoliko<br />
procenata onih koji u~e francuski, isto toliko nema~ki, desetak<br />
posto u~i ruski, a vi{e od 80 posto engleski. Upravo zbog toga<br />
{to }e poznavawe engleskog jezika biti pretpostavka za rad u modernoj<br />
vojsci, na{im studentima i gimnazijalcima ukazujemo na<br />
zna~aj <strong>drugo</strong>g jezika koji za wih mo`e biti dobitna kombinacija u<br />
budu}nosti. Nije na odmet da, na primer, imamo oficire koji sa<br />
pripadnicima nema~kih oru`anih snaga komuniciraju na wihovom<br />
jeziku. Imamo privilegiju da budemo pod posebnom pa`wom ve}ine<br />
velikih zemaqa koje `ele da ovde posredstvom jezika promovi-<br />
{u svoju kulturu i tradiciju, sara|uju}i sa na{om vojskom, koja je<br />
kod wih izuzetno po{tovana zbog svoje profesionalnosti.<br />
– U~e li se na kursevima i jezici zemaqa koje nas okru`uju<br />
Upali smo u jedan problem zbog procesa transformacije i<br />
zahteva da se broj profesora koji <strong>su</strong> civili smawi. Otpustili<br />
smo profesore ma|arskog, rumunskog i bugarskog. Od geografski<br />
bliskih zemaqa ostao je italijanski i gr~ki jezik. Gr~ka armija<br />
pokazuje posebnu `equ da se ovde izu~ava wihov jezik. Poklonili<br />
<strong>su</strong> nam i moderan kabinet kako ta spona sa Gr~kom ne bi ostala<br />
samo tradicionalna, istorijska i verska, ve} da je ve`e i jezik.<br />
Mislim da kao dr`ava ne mo`emo uvek i}i samo ekonomskom<br />
logikom, ve} treba uzeti u obzir da s prestankom u~ewa nekog od<br />
jezika <strong>su</strong>sednih dr`ava umnogome prekidamo i sponu koja nas kroz<br />
istoriju ve`e. Nadamo se, ipak, da }emo taj problem prevladati<br />
anga`ovawem spoqnih saradnika.<br />
– Koliko ste tokom svoje dosada{we oficirske karijere Vi<br />
li~no bili upu}eni na izu~avawe stranih jezika Koliko ih<br />
govorite<br />
Ja sam tokom {kolovawa u~io ruski jezik, i to je op{ta pri-<br />
~a oficira te generacije. Isto~ni deo biv{e Jugoslavije bio je<br />
uglavnom okrenut Rusiji. Uz posao sam krenuo na ~asove engleskog,<br />
kasnije i na kurs na kom sam imao sre}u da u~im kod nekih<br />
profesorica koje <strong>su</strong> i danas u sastavu Katedre. Jo{ tada sam izbliza<br />
video kako one rade taj posao. Moje je mi{qewe i tada<br />
bilo da <strong>su</strong> one elitni profesori koji ula`u sve svoje potencijale<br />
da prene<strong>su</strong> svoja znawa.<br />
– Jo{ <strong>jedno</strong>m isti~ete wihove kvalitete. Recite nam, na kraju,<br />
da li ste razmi{qali o tome da ih nekako dodatno motivi{ete<br />
za rad<br />
Takvu ozbiqnost i takav pristup nastavi, uveren sam, nema<br />
niko u {kolama jezika koje se obi~no sre}u. Prednost na{e katedre<br />
je izuzetna koncentracija kvalitetnog nastavni~kog kadra i<br />
najsavremeniji uxbenici koje dobijamo od qudi kakav je na{ savetnik<br />
za engleski jezik. Na mnogim kursevima po gradu ima poprili~no<br />
uzimawa novca bez davawa pravog znawa, jer se ~esto koriste<br />
i neodgovaraju}a literatura i mawi je broj ~asova. Mi tu<br />
vidimo veliku {an<strong>su</strong> za pro{irewe na{e delatnosti izlaskom na<br />
tr`i{te i pru`awem na{ih usluga gra|anstvu. Ne mo`emo a da ne<br />
spomenemo kako na{e profesorice, kao i svi pripadnici Vojske,<br />
imaju izuzetno mala primawa. Treba razmisliti o tome da se uz<br />
odgovaraju}u zakonsku regulativu, po modelu koji trenutno uspe-<br />
{no primewuje VMA, na{e profesorice dodatno anga`uju, ni na<br />
koji na~in ne dovode}i u pitawe kvalitet osnovnih studija.<br />
Aleksandar ANTI]<br />
40<br />
1. maj 2006.
U^EWE STRANIH JEZIKA U VOJSCI SRBIJE I CRNE GORE<br />
KURSEVI<br />
NEMA^KOG,<br />
FRANCUSKOG,<br />
ITALIJANSKOG<br />
I GR^KOG JEZIKA<br />
PRILIKA<br />
ZA DODATNO<br />
USAVR[AVAWE<br />
Na Katedri stranih<br />
jezika Vojne akademije<br />
ove godine se, pored<br />
planiranog po~etka<br />
u~ewa engleskog jezika<br />
po Programu za u~ewe<br />
engleskog jezika – PELT,<br />
odvijaju i intenzivni<br />
petomese~ni kursevi<br />
~etiri svetska jezika:<br />
nema~kog, francuskog,<br />
gr~kog i italijanskog<br />
Qudi koji, uz engleski, poznaju jo{ neki svetski jezik, u tome se svi nadle`ni sla`u,<br />
bi}e sve dragoceniji budu}oj vojsci na{e dr`ave, posebno u zajedni~kim aktivnostima<br />
sa okolnim zemqama.<br />
Profesorka nema~kog jezika Tihana Pavlovi} ka`e da je u po~etku svim polaznicima<br />
kursa nema~kog jezika bilo veoma te{ko, jer <strong>su</strong> to bili pravi po~etnici. Me|utim,<br />
prema wenim re~ima, posle mesec dana u~ewa, sve po~iwe da ide nekim svojim<br />
uobi~ajenim tokom. Da to bude tako pre<strong>su</strong>dila je wihova velika motivacija, jer osmoro<br />
od wih dvanaestoro ide uskoro u Nema~ku. Troje sada{wih polaznika usavr{ava-<br />
}e medicinske nauke, a petorica }e se {kolovati u oblasti finansija. Jedni drugima<br />
veoma mnogo poma`u, jer <strong>su</strong> svesni da }e ubrzo biti u prilici da pola`u ispite na<br />
tom jeziku, a ocene koje budu dobijali bi}e sigurno ve}e ako wime boqe ovladaju.<br />
Uxbenik je, kako isti~e profesorka Tihana Pavlovi}, takav da podrazumeva izvesno<br />
predznawe, ali uz filmove i kasete koji ga prate nastava se, ipak, nesmetano odvija.<br />
Predvi|eno je da se do kraja kursa 80 ~asova posveti op{tim predavawima o jeziku<br />
i 30 ~asova vojnoj terminologiji. Nema~ki jezik ima mnogo gramatike bez koje je<br />
nemogu}e pravilno govoriti. Konstrukcija re~enica je, tako|e, veoma te{ka, ali ima<br />
dosta ~asova ve`bawa, tako da se mo`e posti}i zadovoqavaju}i uspeh u u~ewu.<br />
41
U^EWE STRANIH JEZIKA U VOJSCI SRBIJE I CRNE GORE<br />
– U francuskoj grupi ima ukupno<br />
13 polaznika. Zgusnutiji je i intenzivniji<br />
nastavni plan u odno<strong>su</strong> na nekada{we<br />
desetomese~ne kurseve, ali<br />
se zasad dobro snalazimo – nagla{ava<br />
profesorka francuskog jezika Nada<br />
\oki}. Ona dodaje da petomese~ni<br />
kursevi ne trpe mnogo izostanaka, jer<br />
je te{ko nadoknaditi ~ak i <strong>jedno</strong>dnevno<br />
izostajawe s nastave. Specifi~nost<br />
svake grupe polaznika kursa<br />
francuskog jezika jeste neujedna~enost<br />
unutar grupa. Kurs je zami{qen<br />
kao po~etni, ali osim onih pravih<br />
po~etnika uvek bude i takozvanih la-<br />
`nih, koji <strong>su</strong> naj~e{}e imali neposrednog<br />
kontakta sa jezikom. No, iako<br />
je pravim po~etnicima te`e, oni<br />
imaju dodatni motiv da uhvate korak<br />
sa naprednijima. Uloga nastavnika je<br />
da izbalansira razlike koje postoje<br />
unutar svake grupe. Kompjuteri i DVD<br />
plejer, koji <strong>su</strong> poklon francuske vojske,<br />
stalno se koriste u nastavi i<br />
znatno je olak{avaju.<br />
Italijanski jezik ove godine u~i<br />
12 slu{alaca. Major je najvi{i ~in<br />
polaznika, a u grupi ima i podoficira.<br />
Prema re~ima profesorke italijanskog<br />
jezika Jelene Dukovi}, me|u<br />
polaznicima, sem po~etnika, ima i<br />
onih koji <strong>su</strong> poha|ali kurseve u popodnevnom<br />
terminu, koji <strong>su</strong> posledwih<br />
godina sporadi~no organizovani.<br />
Tehni~ka podr{ka nastavi italijanskog<br />
jezika dosta je lo{a. Prostorija<br />
je mala i neure|ena, a “Italijanima”<br />
nedostaju i uxbenici. Ove <strong>su</strong> godine<br />
sami kopirali potrebni uxbenik,<br />
a nakon posete italijanskog vojnog<br />
izaslanika, koji je video znatno<br />
boqe kabinete za ostale jezike, stiglo<br />
je obe}awe da }e se pokrenuti<br />
inicijativa da se kabinet uredi.<br />
Italijanski mo`da jeste za nas lak-<br />
{i na po~etku, potvr|uje profesorka,<br />
ali kada se po~ne s gramatikom –<br />
nastaju i te{ko}e, tako da i on mora<br />
mnogo da se ve`ba.<br />
– Grcima je zaista stalo da se<br />
Profesorka Nada \oki}<br />
Profesorka Danijela Pajki}<br />
Profesorka Tihana Pavlovi}<br />
Profesorka Jelena Dukovi}<br />
wihov jezik {to vi{e u~i i oni se na sve na~ine bore za wegovu<br />
primenu – ka`e profesorka gr~kog jezika Danijela Pajki}. – pravila ~itawa te{ka. Taj jezik se ne mo`e uporediti ni sa<br />
fabeta, ali ve} za dva dana <strong>su</strong> nau~ili da ~itaju, iako <strong>su</strong> gr~ka<br />
Grci prilikom svake posete Vojnoj akademiji done<strong>su</strong> neke darove.<br />
Platili <strong>su</strong> celi kabinet u kome se danas u~i, a obezbe|eno kako je te`i od mnogih jezika, ali svi koji ga u~e sla`u se da je<br />
jednim, jer ne pripada ni<strong>jedno</strong>j velikoj jezi~koj porodici. Sva-<br />
je i dovoqno literature. Gr~ki jezik, ina~e, rado u~e mnogi zanimqiv. Uz to, mnoge re~i razumemo jer <strong>su</strong> u{le u sve jezike.<br />
studenti Vojne akademije, ~ak i vojni gimnazijalci, jer je do sada<br />
u vi{e navrata gr~ka vojska primala na{e mladi}e u svoj-<br />
sla`u se da bi posle postoje}ih petomese~nih kurseva, bilo<br />
Profesorke na sva ~etiri, videli smo, vrlo jaka kursa,<br />
stvu kadeta na svoje obrazovne ustanove. U grupi za u~ewe gr~kog<br />
ima sedam oficira, koji <strong>su</strong>, kao i za grupe za ostale jezi-<br />
dobro najboqim polaznicima pru`iti priliku za dodatno usavr{avawe<br />
znawa tokom naprednog kursa. Za takav kurs bi po<br />
ke, izuzetno bri`qivo odabrani, tako da ne ~udi {to odli~no<br />
wima bilo sasvim dovoqno jo{ oko tri meseca u~ewa.<br />
napreduju. Ni<strong>su</strong> imali nikakvo predznawe. Krenuli <strong>su</strong> od al-<br />
A. A.<br />
42<br />
1. maj 2006.
U^EWE STRANIH JEZIKA U VOJSCI SRBIJE I CRNE GORE<br />
KARIKA<br />
ENGLESKI JEZIK<br />
KOJA NEDOSTAJE<br />
U okviru nastojawa<br />
SCG da se prikqu~i<br />
evroatlantskim<br />
bezbednosnim<br />
integracijama,<br />
od pripadnika<br />
MO i VSCG o~ekuje<br />
se da mogu da se<br />
sporazumevaju sa<br />
stranim kolegama.<br />
U vreme kada }e iz<br />
sistema odbrane<br />
mnogi oti}i, od onih<br />
koji ostanu tra`i}e<br />
se ume}e<br />
komunicirawa<br />
na <strong>jedno</strong>m od jezika<br />
koji se koristi<br />
u Natou. I tu po~iwe<br />
na{a pri~a.<br />
Svaka epoha ima jezik koji se diplomatiji i ekonomiji nametne kao op{te sredstvo sporazumevawa.<br />
U sredwem veku latinski, potom francuski, danas je to neosporno engleski.<br />
Zato je jedna od kqu~nih stvari u reformi sistema odbrane upravo savladavawe<br />
tog jezika. To je prva karika koja }e omogu}iti sporazumevawe sa okru`ewem, ~iji<br />
sastavni deo `eli da bude i ova dr`ava. Engleski je me|unarodni radni jezik i odre|en<br />
broj oficira trebalo bi da ga govori kako bi mogli da u~estvuju na seminarima, konferencijama,<br />
vojnim ve`bama, kursevima, u mirovnim operacijama sa dr`avama partnerima<br />
u regionu i {irom sveta.<br />
Ne zna~i to da se i pre u okviru Vojske nije u~io engleski jezik, ali – ne po sada zahtevanom<br />
standardu. Stoga je Ministarstvu odbrane bila potrebna saradwa, a najlogi~nije<br />
je da to bude sa Ujediwenim Kraqevstvom, odnosno Britanskim savetom kao institucijom za<br />
engleski jezik i kulturu. Takva saradwa je i uspostavqena, te je uz wihovu pomo} ustanovqen<br />
PELT (Program English Learning Training) – Program za u~ewe engleskog jezika po standardu<br />
Natoa 6001. Taj standard je vezan za svaki jezik koji je u upotrebi u vojnoj struci u okviru<br />
Natoa, koji ga je i razvio kao izuzetan sistem za procenu znawa i upotrebe jezika i po<br />
wemu radi.<br />
MOGU]NOST USAVR[AVAWA<br />
Vojni izaslanik Ujediwenog Kraqevstva u Beogradu pukovnik Sajmon Vandelur neosporno<br />
je doprineo o`ivotvorewu tog programa, ali i objediwavawu donatorskog tima,<br />
budu}i da bi PELT trebalo da se finansira iz razli~itih izvora – ve}i deo (dve tre}ine)<br />
doma}eg je porekla, a preostali (jedna tre}ina) stranog. Li~nost broj dva tog programa<br />
tako|e je Britanac – stru~ni savetnik Xejms Saterlend Smit iz Britanskog saveta u<br />
Beogradu.<br />
O{trica Programa jeste stvarawe ~etvoro~lanog nacionalnog tima za testirawe,<br />
~iji }e kvalitet doprineti prepoznatqivosti na{e nacije. Program je nazvan partnerskim<br />
zbog saradwe MO i Britanskog saveta, ~ime postaje prihvatqiviji donatorima, a istovremeno<br />
odra`ava i voqu za konkretno integrisawe.<br />
Britanski savet je Program, razvijen uz pomo} gospodina<br />
X. S. Smita, prepoznao kao vrlo kvalitetan,<br />
~ime mu je pru`io neosporni autoritet. Program<br />
pru`a mogu}nost i samim profesorima engleskog<br />
jezika na Vojnoj akademiji da se usavr{avaju,<br />
odnosno da se nenametqivo usmeri wihov rad ka<br />
najefektnijem na~inu savladavawa tog jezika.<br />
– Druge zemqe }e nas procewivati po kvalitetu<br />
na{eg STANAG-a. Po{to je na{a ambicija da<br />
se na Vojnoj akademiji ustanovi regionalni centar<br />
za u~ewe stranih jezika, insistiramo na odli~nim<br />
profesorima i kapacitetima. Britanska vlada omogu}ila<br />
je otvarawe kabineta za u~ewe engleskog je-<br />
Xejms Saterlend Smit<br />
– stru~ni savetnik iz Britanskog saveta<br />
u Beogradu<br />
43
U^EWE STRANIH JEZIKA U VOJSCI SRBIJE I CRNE GORE<br />
zika na Vojnoj akademiji, koji predstavqa posledwu re~ tehnike,<br />
sa neprekidnom Internet-vezom, vezom u~enika i nastavnika,<br />
najnovijom literaturom, kompakt diskovima i ostalim u~ilima<br />
koja i tehni~ki i metodolo{ki omogu}avaju da se bude u toku sa<br />
dostignu}ima savremenog engleskog jezika.<br />
– Nacionalni tim za testirawe radi}e samo to – bi}e testeri.<br />
U prostoriju u kojoj rade mo}i }e da u|u samo oni i gospodin<br />
X. S. Smit, koji vodi Program. To nam je neophodno da<br />
bismo ostvarili potreban kvalitet koji }e nam otvoriti put na<br />
svetsko tr`i{te ideja. Ako uspemo, imamo {an<strong>su</strong> da postanemo<br />
vojni internacionalni centar za u~ewe engleskog jezika – ka`e<br />
koordinator Programa potpukovnik Milan Tep{i}.<br />
Ne treba zaboraviti da }e se od svakog na{eg zvani~nika<br />
koji odlazi u Brisel zahtevati poznavawe jezika na odre|enom<br />
nivou. Sa na{om diplomom, ima}e otvoren put.<br />
Re~ je o pionirskom poslu, u kome i testovi i testeri treba<br />
da budu neprikosnoveni, kako bi diploma koju izdaju vredela<br />
koliko treba. Po Programu za u`ewe engleskog jezika – PELT radi}e<br />
se do 2010. godine, kada }e se razviti autonomni kapaciteti<br />
Vojske da stvara testove i infrastrukturu, te omogu}i da<br />
izlazni kvalitet odgovara me|unarodnom standardu. Do tada }e<br />
Britanski savet pru`ati pomo} u savladavawu engleskog na na-<br />
{em terenu.<br />
POMO] IZ UJEDIWENOG KRAQEVSTVA<br />
Kako se, s obzirom na nastojawa SCG da se prikqu~i evroatlantskim<br />
bezbednosnim integracijama, od pripadnika MO i<br />
VSCG o~ekuje da mogu da se sporazumevaju sa stranim kolegama,<br />
Ujediweno Kraqevstvo je u~inilo vi{e koraka u tom smislu. Ta<br />
zemqa je od 2002. godine do sada ulagala vi{e od 100.000<br />
evra godi{we za u~ewe engleskog jezika pripadnika VSCG i<br />
MO. Izme|u ostalog, omogu}ila je i obuku 10 profesora engleskog<br />
u inostranstvu, kako bi se osposobili za predavawe u<br />
garnizonima VSCG, ali i van wih. Trenutno sara|uje sa MO<br />
SCG na pomenutom programu (PELT), koji ukqu~uje i druge donatore.<br />
Norve`ani, Holan|ani, Kana|ani, izrazili <strong>su</strong> zanimawe<br />
za ukqu~ivawe u taj projekat i wegovo podr`avawe, {to bi bilo<br />
zna~ajno zbog wegovog podizawa na multinacionalni nivo.<br />
Ciq Programa je osposobqavawe za u~ewe engleskog jezika bez<br />
stranaca. Kako sve ko{ta, ni ovo nije nimalo jeftino – ovo bi<br />
strane donatore ko{talo vi{e od pola miliona evra, od toga<br />
je 128.000 potrebno za sam po~etak Programa.<br />
Drugi aspekt pomo}i Ujediwenog Kraqevstva odnosi se na<br />
slawe pripadnika MO i VSCG na u~ewe jezika u Englesku ili<br />
druge strane zemqe. Vi{e od 200 oficira ve} je zavr{ilo kurseve<br />
za u~ewe engleskog jezika, a Vojno izaslanstvo UK u Beogradu<br />
i daqe nastoji da 25 do 30 qudi po{aqe na kurs u Englesku.<br />
Na Rojal kolexu {kolovawe <strong>su</strong> zavr{ila tri na{a oficira,<br />
a na tronedeqne kurseve u razne zemqe vlada te zemqe i<br />
daqe {aqe pripadnike MO i VSCG. Polaznici moraju oti}i<br />
sa drugim ili tre}im stepenom znawa, nakon ~ega se vra}aju sa<br />
te~nim govorom. Takav rad je, me|utim, na dugi rok nedovoqno<br />
efikasan, jer ne mo`e obuhvatiti veliki broj qudi. Zato je najboqe<br />
i najisplativije omogu}iti u~ewe u zemqi porekla poha-<br />
|awem tromese~nih ubrzanih kurseva. Stoga je i napravqen<br />
PELT projekat, kome }e zna~ajna podr{ka biti i Kabinet za u~ewe<br />
engleskog jezika na Vojnoj akademiji.<br />
Sne`ana \OKI]<br />
Snimio G. STANKOVI]<br />
44<br />
1. maj 2006.
U^EWE STRANIH JEZIKA U VOJSCI SRBIJE I CRNE GORE<br />
NOVI<br />
PROGRAM<br />
ENGLESKOG<br />
JEZIKA<br />
Intenzivnije<br />
ukqu~ivawe na{e<br />
zemqe u me|unarodne<br />
integrativne procese<br />
podrazumeva poznavawe i<br />
efikasnije kori{}ewe<br />
stranih jezika,<br />
prvenstveno engleskog,<br />
te uskla|ivawe procesa<br />
obu~avawa u toj oblasti,<br />
pa je u skladu s takvim<br />
zahtevima izra|en<br />
Program osposobqavawa<br />
u oblasti engleskog<br />
jezika (Program for English<br />
Language Training – PELT),<br />
iz koga donosimo izvode<br />
PRILAGO\AVAWE<br />
ZAHTEVIMA<br />
VREMENA I<br />
OKRU@EWA<br />
Polazi{te za izradu i pokretawe Programa osposobqavawa u oblasti engleskog jezika<br />
sadr`ano je u opredeqewu Srbije i Crne Gore za pristup evroatlantskim integracijama<br />
i saradwu sa Natoom, pre svega posredstvom programa Partnerstvo za<br />
mir. U vezi sa tim, izra`en je zahtev za dostizawem odgovaraju}e interoperabilnosti<br />
kadra Ministarstva odbrane i Vojske Srbije i Crne Gore kao preduslova za naimenovawe<br />
na du`nostima u multinacionalnom okru`ewu. Pored uskla|ivawa postoje}ih normativa<br />
i procedura Vojske sa standardima Partnerstva za mir, odnosno Natoa, i dostizawa<br />
propisanih stru~nih i psihofizi~kih kvalifikacija, zahtevi za interoperabilno{}u<br />
odnose se i na vladawe nivoom engleskog jezika prema STANAG-u 6001, koji je propisan kao<br />
jedan od uslova za anga`ovawe na konkretnim du`nostima u multinacionalnom okru`ewu.<br />
Program se realizuje u skladu sa Smernicama za izu~avawe stranih jezika pripadnika<br />
Ministarstva odbrane i Vojske kojima se, izme|u ostalog, utvr|uje i da se u~ewe i<br />
provera znawa stranih jezika u Ministarstvu odbrane i Vojsci sprovodi u skladu sa STA-<br />
NAG-om 6001, da se formira test tim za proveru znawa stranih jezika i da je Uprava za<br />
{kolstvo nosilac planirawa u oblasti izu~avawa stranih jezika.<br />
ZATE^ENO STAWE<br />
U okviru aktivnosti na pove}awu interoperabilnosti kadra, u Ministarstvu odbrane<br />
i Vojsci pridaje se veliki zna~aj osposobqavawu za vladawe stranim jezicima,<br />
pre svega engleskim, koji se izu~ava tokom redovnog {kolovawa u vojnim {kolama (Vojna<br />
akademija i Vojna gimnazija), na nekim nivoima stru~nog usavr{avawa (komandno-{tabno)<br />
i na kursevima. Kursevi engleskog jezika organizuju se u Vojnoj akademiji – za dostizawe<br />
jezi~ke sposobnosti nivoa STANAG 2, i u garnizonima Vojske – za dostizawe jezi~ke<br />
sposobnosti nivoa STANAG 1. Iako se od {kolske 2005/6. godine izu~avawe engleskog<br />
jezika realizuje prema novim nastavnim planovima i programima, deklarativno<br />
uskla|enim sa sporazumom Natoa o standardizaciji (STANAG 6001), navedeni sporazum<br />
jo{ nije formalno prihva}en objavqivawem neophodnih nare|ewa, odnosno instrukcija<br />
za primenu odgovaraju}ih tabela za procenu nivoa jezi~ke sposobnosti i<br />
sprovo|ewem procedura, koji <strong>su</strong> ina~e detaqno opisani u wemu.<br />
Aktuelni sistem izu~avawa engleskog jezika je operativan, ali nedovoqno funkcionalan.<br />
Usled nepostojawa dovoqno jasnih kadrovskih projekcija i kriterijuma, osposobqavawe<br />
kadra u ovoj oblasti nije u funkciji sada{wih a, pre svega, budu}ih potreba<br />
Ministarstva i Vojske. Posledica navedenog je nepostojawe kadra odgovaraju}eg<br />
profila, dovoqnog broja i kvaliteta osposobqenosti u oblasti engleskog jezika da zadovoqi<br />
potrebe za budu}im anga`ovawem odnosno naimenovawem na du`nostima u multinacionalnom<br />
okru`ewu.<br />
Zastarelost i nedostatak sistemske regulative u oblasti izu~avawa stranih jezika<br />
u Ministarstvu odbrane i Vojsci, te vakuum u ovoj oblasti, nastao ukidawem nekada{we<br />
45
U^EWE STRANIH JEZIKA U VOJSCI SRBIJE I CRNE GORE<br />
[kole stranih jezika JNA (1992. godine), imaju za posledicu<br />
nedovoqnu ure|enost sistema vrednovawa znawa engleskog jezika.<br />
Postoje}i sistem vrednovawa znawa engleskog jezika je zastareo<br />
i delom neodre|en, sa nedovoqnim stepenom objektivnosti<br />
i prakti~nosti, visokim stepenom op{tosti i nestandardnosti<br />
kriterijuma {to, uz nedostatak standardizovanih testova<br />
znawa, mo`e uticati na objektivnost ispitiva~a. Te`i{te obuke<br />
i testirawa nije na govoru, ve} je podjednako raspore|eno<br />
na sve ~etiri jezi~ke ve{tine, a rok va`ewa verifikacije znawa<br />
engleskog jezika je {est meseci.<br />
Kao direktna posledica navedenih slabosti, ta~nije nedostatka<br />
jedinstvenog instrumenta za vrednovawe znawa u Ministarstvu<br />
i Vojsci, javqa se problem ustrojavawa validne evidencije<br />
o osposobqenosti kadra za vladawe engleskim jezikom<br />
prema konkretnim nivoima jezi~kih sposobnosti (ve{tina).<br />
Druga, glavna faza, predstavqa <strong>su</strong>{tinu Programa i realizova}e<br />
se u periodu od maja 2006. do kraja 2010. godine i to<br />
osposobqavawem kadra Ministarstva odbrane i Vojske, prve<br />
kategorije prioriteta, za vladawe engleskim jezikom na nivou<br />
jezi~ke sposobnosti STANAG 1, 2 i 3. Osposobqavawe u okviru<br />
PELT-a realizuje se na osnovu inoviranih nastavnih planova i<br />
programa kurseva engleskog jezika, koji omogu}avaju dostizawe<br />
jezi~kih ve{tina ( govornih i pisanih) zahtevanog nivoa STANAG.<br />
STANAG 1<br />
Osposobqavawe za vladawe engleskim jezikom na nivou<br />
STANAG 1 realizuje se na Katedri stranih jezika Vojne akademije,<br />
a nameweno je slede}im ciqnim grupama pripadnika Ministarstva<br />
odbrane i Vojske: (1) kandidatima za u~e{}e u mirovnim<br />
i humanitarnim operacijama planiranim za naimenovawe<br />
na du`nosti raspona vojnik–komandir odeqewa (za dostizawe<br />
jezi~ke sposobnosti SLP – Standardized Language Profile –<br />
1111) i (2) kandidatima za naimenovawe na du`nostima u izaslanstvima<br />
odbrane SCG predvi|enim za poslove pomo}nog<br />
osobqa izaslanika odbrane u zemqama neengleskog govornog<br />
podru~ja (SLP 1121).<br />
Ceo projekat realizuje nastavni~ki kadar sa Katedre<br />
stranih jezika Vojne akademije uz anga`ovawe lica iz gra|anstva<br />
(nastavnika engleskog jezika), koja poseduju stru~ne kvalifikacije<br />
i metodolo{ku osposobqenost, potrebnu za uspe{nu<br />
realizaciju ovog nivoa.<br />
Osposobqavawe omogu}ava da se savladaju po~etni nivo<br />
jezi~ke sposobnosti i re~nik neophodan za uobi~ajeno, kurtoazno<br />
opho|ewe i minimalne zahteve u praksi, poput tema iz oblasti<br />
putovawa, ishrane i stanovawa, davawe <strong>jedno</strong>stavnih uputstava,<br />
tra`ewe pomo}i ... Ciq je dostizawe zahtevanog nivoa<br />
jezi~kih sposobnosti saglasno nivou STANAG 1, odnosno sticawe<br />
slede}ih nivoa govornih i pisanih ve{tina:<br />
A – slu{awe<br />
Razumevawe saslu{anog: nivo za razumevawe veoma <strong>jedno</strong>stavnih,<br />
kratkih re~enica u direktnom razgovoru. Mo`e biti<br />
neophodno ~esto ponavqawe i usporen ritam govora. Gre{ke se<br />
javqaju ukoliko postoji buka ili <strong>drugo</strong> ometawe.<br />
B – govor<br />
Gramatika i izgovor: gre{ke <strong>su</strong> u~estale i ~esto mogu proizvesti<br />
nerazumevawe. Ta~nost govora: adekvatna za memorisane<br />
kurtoazne izraze i uobi~ajene fraze, ina~e ne postoji.<br />
C – ~itawe<br />
Razumevawe pro~itanog: odgovaraju}i za ~itawe oznaka na<br />
ulicama, naziva zgrada i lekcija za po~etnike. Postoji sposobnost<br />
sricawa nepoznatih re~i i pribli`no ta~nog izgovora<br />
(kod jezika koji koriste azbuku ili podelu na slogove) da bi se<br />
zatra`ilo precizno zna~ewe od izvornog govornika.<br />
D – pisawe<br />
Postoji dovoqna kontrola sistema pisawa da se zadovoqe<br />
ograni~ene prakti~ne potrebe. Mogu se pisati datumi i brojevi,<br />
sopstveno ime i nacionalnost, adrese itd. Ostale sposobnosti<br />
za pisawe ograni~ene <strong>su</strong> na <strong>jedno</strong>stavne liste uobi~ajenih<br />
pojmova ili nekoliko kratkih re~enica. Mogu se javiti gre-<br />
{ke u pravopi<strong>su</strong>.<br />
STANAG 2<br />
Osposobqavawe za vladawe engleskim jezikom na nivou jezi~ke<br />
sposobnosti STANAG 2 realizuje se, tako|e, na Katedri<br />
stranih jezika Vojne akademije, a nameweno je slede}im ciqnim<br />
grupama kadra Ministarstva odbrane i Vojske: (1) kandidatima<br />
za u~e{}e u mirovnim i humanitarnim operacijama planiranim<br />
za naimenovawe na du`nost komandira voda (SLP 2211), komandira<br />
~ete (SLP 2222) i predvi|enim za naimenovawe na {tabnim i<br />
ostalim du`nostima (SLP 2222); (2) kandidatima za u~e{}e u mirovnim<br />
i humanitarnim misijama planiranim za naimenovawe na<br />
du`nost ~lana misije (SLP 2222), (3) kandidatima za naimenovawe<br />
u strukturama Partnerstva za mir i pri Natou, planiranim za<br />
specijalizovane tehni~ke du`nosti (SLP 2222) i (4) kandidatima<br />
za naimenovawe u izaslanstvima odbrane SCG predvi|enim za<br />
46<br />
1. maj 2006.
U^EWE STRANIH JEZIKA U VOJSCI SRBIJE I CRNE GORE<br />
du`nost izaslanika odbrane u zemqama neengleskog govornog podru~ja<br />
(SLP 2231) i za du`nosti pomo}nog osobqa izaslanika odbrane<br />
u zemqama engleskog govornog podru~ja (SLP 2231).<br />
Osposobqavawe omogu}ava da se stekne zadovoqavaju}i<br />
nivo jezi~ke sposobnosti (za ograni~enu upotrebu) i da se ovlada<br />
re~nikom adekvatnim za <strong>jedno</strong>stavne i uobi~ajene zahteve na<br />
poslu kao {to <strong>su</strong> davawe uputstava i vo|ewe rasprava o projektima<br />
~ije <strong>su</strong> teme iz veoma poznatih oblasti. Zna~ewa re~i <strong>su</strong><br />
~esto nepoznata ali se veoma brzo u~e.<br />
Ciq je dostizawe zahtevanog nivoa jezi~kih sposobnosti<br />
saglasno nivou STANAG 2, odnosno sticawe slede}ih nivoa govornih<br />
i pisanih ve{tina:<br />
A – slu{awe<br />
Razumevawe saslu{anog: pouzdano u direktnoj komunikaciji<br />
u okviru dobro poznatih oblasti u uobi~ajenom dru{tvenom<br />
kontekstu. Ponekad je potrebna druga~ija formulacija ili usporavawe<br />
razgovora. Mo`e biti nepotpuno ukoliko postoji buka<br />
ili neko <strong>drugo</strong> ometawe. Retko je adekvatno u pra}ewu konverzacije<br />
izme|u dve osobe koje govore materwim jezikom.<br />
B – govor:<br />
Gramatika i izgovor: zna~ewe se precizno saop{tava <strong>jedno</strong>stavnim<br />
re~enicama. ^esto se pribegava parafrazirawu da bi<br />
se izbegle slo`ene gramati~ke konstrukcije. Prili~no uo~qiv izgovor<br />
stranaca, ali on ne uti~e na razumqivost. Ta~nost govora:<br />
~esto umawena zbog oklevawa i tra`ewa odgovaraju}ih re~i.<br />
POGRE[NA SLIKA<br />
Iz postoje}e “personalne” evidencije sti~e se pogre-<br />
{na slika o osposobqenosti kadra u oblasti engleskog jezika.<br />
Iz grafikona se vidi da 8.396 pripadnika Ministarstva<br />
odbrane i Vojske “vladaju” nekim od nivoa znawa engleskog<br />
jezika (2.977 podoficira, 3.735 oficira i 1.684 civilnih<br />
lica) i to: 4.289 lica (1.719 podoficira, 1.740 oficira i<br />
830 civilnih lica) na nivou “prvog stepena”, 2.131 lice<br />
(490 podoficira, 1.101 oficir i 540 civilnih lica) na nivou<br />
“<strong>drugo</strong>g stepena”, dok za 1.938 lica (768 podoficira,<br />
892 oficira i 278 civilnih lica) nije mogu}e pouzdano utvrditi<br />
stepen odnosno nivo znawa engleskog jezika. Pored toga,<br />
u Ministarstvu odbrane i Vojsci ima 38 lica sa zavr{enim<br />
Filolo{kim fakultetom – Odsek engleskog jezika (dva<br />
oficira i 36 civilnih lica).<br />
Navedeni podaci, me|utim, ni<strong>su</strong> rezultat vrednovawa<br />
znawa prema me|unarodno prihva}enim standardima, te <strong>su</strong><br />
relativne upotrebqivosti (daje se prikaz svih lica koja <strong>su</strong><br />
u~ila engleski jezik u posledwih 30 godina a ne prikaz lica<br />
koja vladaju odre|enim nivoom engleskog jezika).<br />
C – ~itawe<br />
Razumevawe pro~itanog: odgovara za ~itawe lekcija sredweg<br />
nivoa znawa i <strong>jedno</strong>stavnijih kolokvijalnih testova poput<br />
kwiga za decu. Zahteva znatnu upotrebu re~nika da bi se ~itale<br />
kratke novinske vesti. Pisani materijal se retko mo`e razumeti<br />
bez prevoda.<br />
D – pisawe<br />
Mo`e se izvoditi uobi~ajena dru{tvena korespondencija<br />
i mogu se zadovoqiti ograni~ene potrebe iz oblasti profesije.<br />
Poznaje se mehanika sistema pisawa, izuzev sistema kombinovawa<br />
slova, pri ~emu je sposobnost ograni~ena na <strong>jedno</strong>stavne<br />
jezi~ke strukture za pojmove koji se ~esto koriste. Prave se ~este<br />
stilske i pravopisne gre{ke, te gre{ke u situacijama kada<br />
treba po{tovati konvencije u na~inu pisawa. Mogu se praviti<br />
<strong>jedno</strong>stavne zabele{ke, pisati uobi~ajene dru{tvene i {ture<br />
poslovne poruke. Materijal obi~no mora redigovati osoba<br />
kompetentnija za ovu jezi~ku ve{tinu.<br />
STANAG 3<br />
Ovaj nivo se realizuje na kursevima u inostranstvu, a namewen<br />
je slede}im ciqnim grupama kadra Ministarstva odbrane<br />
i Vojske: (1) kandidatima za u~e{}e u mirovnim i humanitarnim<br />
operacijama, planiranim za naimenovawe na du`nost komandanta<br />
bataqona i vi{im du`nostima (SLP 3322) i za naimenovawe<br />
na {tabnim du`nostima (SLP 2233), (2) kandidatima za<br />
u~e{}e u mirovnim i humanitarnim misijama planiranim za naimenovawe<br />
na du`nost vo|e misije (SLP 3333), (3) kandidatima<br />
za naimenovawe na du`nostima u strukturama Partnerstva za<br />
mir i pri Natou, planiranim za {tabne (SLP 2233) i za komandne<br />
du`nosti (SLP 3333) i (4) kandidatima za naimenovawe u izaslanstvima<br />
odbrane SCG, planiranim za du`nost izaslanika odbrane<br />
u zemqama engleskog govornog podru~ja (SLP 3342).<br />
Sadr`aje osposobqavawa realizuje nastavni~ki kadar<br />
izabranih multinacionalnih centara za izu~avawe engleskog<br />
jezika u inostranstvu. Planirano je da od 2007. godine, nakon<br />
izrade odgovaraju}ih nastavnih planova i programa i metodolo{kog<br />
osposobqavawa nastavnika, i ovaj nivo realizuje kadar<br />
sa Katedre stranih jezika Vojne akademije.<br />
47
U^EWE STRANIH JEZIKA U VOJSCI SRBIJE I CRNE GORE<br />
Osposobqavawe omogu}ava dostizawe dobrog nivoa jezi~ke<br />
sposobnosti (obezbe|uje minimum kompetencije iz oblasti profesije)<br />
i ovladavawe re~nikom adekvatnim za svaku vrstu prakti~ne<br />
i dru{tvene konverzacije i za diskusije iz oblasti profesije<br />
u okviru tema iz poznatih oblasti.<br />
Ciq je dostizawe zahtevanog nivoa jezi~kih sposobnosti<br />
saglasno nivou STANAG 3, odnosno sticawe slede}ih nivoa govornih<br />
i pisanih ve{tina:<br />
A – slu{awe<br />
Razumevawe saslu{anog: odgovaraju}e za pra}ewe radio prenosa,<br />
razgovora obrazovanih izvornih govornika koji koriste<br />
standardni prihva}en jezik. Mogu promicati detaqi, regionalizmi<br />
ili dijalekti, ali osnovno zna~ewe se interpretira korektno.<br />
B – govor<br />
Gramatika i izgovor: dobro razumevawe ~itavog opsega <strong>jedno</strong>stavnih<br />
i kori{}ewe slo`enih struktura. Gre{ke se ponekad javqaju<br />
ali se posti`e precizno zna~ewe. Prili~no je uo~qiv izgovor<br />
stranca ali on nikad ne uti~e na razumqivost. Ta~nost izgovora:<br />
retko umawena zbog nesigurnosti. Odr`ava se parafrazirawem<br />
kada je to neophodno. Ne postoji problem tra`ewa adekvatnih re~i.<br />
C – ~itawe<br />
Odgovaraju}i za standardne tekstove i najve}i deo stru~nog<br />
materijala iz poznate oblasti profesije. Uz prose~no vladawe<br />
leksikom ovaj nivo je dovoqan za ve}inu novinskih ~lanaka o dru-<br />
{tvenim, politi~kim, ekonomskim i vojnim temama. Informacija<br />
se dobija iz pisanog materijala bez potrebe za prevodom.<br />
D – pisawe<br />
Mo`e se voditi gruba oficijelna korespondencija ili se mogu<br />
pisati izve{taji iz stru~nih oblasti. Postoji dovoqno poznavawe<br />
struktura pravopisa i leksike da bi se precizno prenela poruka,<br />
ali stil mo`e ukazivati na ~iwenicu da tekst pi{e stranac.<br />
Sve {to je pisano u formalnom obliku mora redigovati dobro<br />
obrazovan izvorni govornik.<br />
OSPOSOBQAVAWE<br />
INSTRUKTORA I NASTAVNIKA<br />
Programom je predvi|eno i osposobqavawe instruktora<br />
za metodolo{ko obu~avawe nastavnika engleskog jezika. Ono se<br />
realizuje putem odgovaraju}ih kurseva u inostranstvu, a nameweno<br />
je nastavnicima engleskog jezika Vojne akademije. Osnovni<br />
ciq je sticawe licence instruktora metodolo{kog osposobqavawa<br />
nastavnika engleskog.<br />
Metodolo{ko osposobqavawe nastavnika engleskog jezika<br />
realizuje se putem seminara u Vojnoj akademiji i u inostranstvu.<br />
Osnovni ciq je metodolo{ko osposobqavawe nastavnika<br />
engleskog jezika za realizaciju nastave prema sadr`ajima i metodologiji<br />
koji <strong>su</strong> neposrednije u funkciji dostizawa nivoa jezi~kih<br />
sposobnosti prema STANAG-u 6001.<br />
Pored nastavnika engleskog jezika u okviru Programa,<br />
osposobqavawe je usmereno i ka drugim ciqnim grupama: (1)<br />
nastavnicima engleskog jezika vojnih {kola i (2) nastavnicima<br />
engleskog jezika anga`ovanim u vojnim {kolama u statu<strong>su</strong> spoqnih<br />
saradnika. Planirano je da se od 2007. godine ono realizuje<br />
u zemqi. Realizovali bi ga nastavnici engleskog jezika iz<br />
Vojne akademije koji <strong>su</strong> stekli licencu instruktora.<br />
Nacionalni STANAG test za vrednovawe znawa engleskog<br />
jezika zami{qen je kao trostepeni test ukupnog poznavawa engleskog<br />
jezika, namewen za ocewivawe nivoa jezi~ke sposobnosti,<br />
odnosno ~etiri jezi~ke ve{tine, saglasno specifi~nim kriterijumima<br />
i stepenima koje je odredio STANAG 6001, te u skladu<br />
sa wihovim BILC (Bureau for International Language Cooperation)<br />
interpretacijama. Rezultati ovog testa bi}e nezavisni od rezultata<br />
postignutih na prethodno zavr{enim kursevima engleskog<br />
jezika i ne mogu se upore|ivati sa ALC (American Language<br />
Course) stepenima znawa.<br />
Test }e se razvijati u skladu sa smernicama koje <strong>su</strong> navedene<br />
u odobrenim Specifikacijama za nacionalni STANAG 6001<br />
test. Pre nego {to postane deo sistema vrednovawa, test }e biti<br />
podvrgnut strogim proverama pouzdanosti i validnosti. Tokom<br />
wegove izrade te`i{te aktivnosti bi}e na standardizaciji kriterijuma<br />
i sprovo|ewu testirawa, proveri validnosti testa na<br />
kandidatima u inostranstvu, statisti~koj obradi rezultata, izboru,<br />
modifikaciji i doradi pitawa nakon statisti~ke analize.<br />
Test }e obuhvatiti slede}e nivoe po~etne (nivo 1 – Elementary),<br />
zadovoqavaju}e (nivo 2 – Fair/Limited Working) i dobre (nivo<br />
3 – Good/Minimum Professional) jezi~ke sposobnosti, a sastoja}e<br />
se od ~etiri dela koji }e testirati ~etiri jezi~ke ve{tine:<br />
slu{awe, ~itawe i pisawe (prvi dan) i govor (drugi dan). Jezi~ka<br />
sposobnost kandidata bi}e izra`ena ~etvorocifreno, u<br />
skladu sa SLP (Standardized Language Profile).<br />
Za sada, jedini centar za testirawe bi}e na Vojnoj akademiji.<br />
Testirawe }e se realizovati <strong>jedno</strong>m mese~no, a po potrebi<br />
i ~e{}e, prema posebnom planu Uprave za kadrove. Zami{qeno<br />
je da se nakon 2007. godine realizuje tromese~no. Traja}e dva<br />
do tri dana, zavisno od broja kandidata (maksimalno 30).<br />
D. GLI[I]<br />
48<br />
1. maj 2006.
U^EWE STRANIH JEZIKA U VOJSCI SRBIJE I CRNE GORE<br />
KAKO JE NASTAO PELT<br />
BOQE UVEZIVAWE<br />
SISTEMA<br />
Prema Programu<br />
izu~avawa engleskog<br />
jezika – PELT, uskoro<br />
prva grupa polaznika<br />
treba da po~ne intenzivno<br />
u~ewe na kur<strong>su</strong> pri<br />
Katedri stranih jezika<br />
Vojne akademije.<br />
Iskustva prve generacije<br />
polaznika utica}e na<br />
daqe sprovo|ewe tog<br />
programa. Osnovne<br />
smernice <strong>su</strong> jasne, a te`i<br />
se {to racionalnijem<br />
modelu {kolovawa.<br />
Urazgovoru sa pukovnicima Aleksandrom Savi}em, na~elnikom Odeqewa za {kolstvo<br />
u Upravi za {kolstvo, i Mom~ilom Biseni}em, na~elnikom Odseka za usavr-<br />
{avawe u toj upravi, saznali smo kako se do{lo do odluke da se osmisli i sprovede<br />
u delo PELT, koji, prema mi{qewu nadle`nih struktura, predstavqa dobar model<br />
za usmeravawe u~ewa stranih jezika u na{oj vojsci.<br />
Strani partneri <strong>su</strong> u svim dosada{wim kontaktima pokazali veliko zanimawe za<br />
pomo} u poboq{avawu ukupne interoperabilnosti na{ih trupa tokom eventualnog anga`ovawa<br />
u zajedni~kim operacijama sa armijama drugih zemaqa. Poznavawe engleskog<br />
jezika pri tom ima najve}i zna~aj – isti~e pukovnik Biseni}.<br />
– Ne bi se smelo pomisliti da kreirawe i sprovo|ewe Programa za u~ewe engleskog<br />
jezika – PELT podrazumeva bilo kakvo prejudicirawe vojnodiplomatskih poteza na{e<br />
dr`ave. Na tom poqu – nagla{ava pukovnik Biseni} – ni{ta se ne}e preduzimati bez odluke<br />
nadle`nih dr`avnih organa. PELT ne uzima pristupawe evroatlantskim integracijama<br />
kao ve} svr{enu stvar. On, me|utim, pru`a sigurniju osnovu za o~ekivawe da }e pripadnici<br />
na{e vojske biti u stawu da na vaqan na~in komuniciraju sa stranim oficirima<br />
u svakoj prilici kada treba da iska`u svoju profesionalnost. Strategijskim pregledom<br />
odbrane, koji je u izradi, i drugim dokumentima precizirani <strong>su</strong> zadaci Vojske, pa <strong>su</strong> zato<br />
tvorci Programa i{li u pravcu {to efikasnije pripreme VSCG za ukqu~ivawe u me|unarodne<br />
integracije. Planirawem Programa za u~ewe engleskog jezika – PELT nastojalo se<br />
da se obezbedi odgovaraju}a materijalna i kadrovska baza za u~ewe engleskog jezika, te<br />
49
U^EWE STRANIH JEZIKA U VOJSCI SRBIJE I CRNE GORE<br />
da se sve to harmonizuje sa zahtevima standarda Natoa STANAG<br />
6001, koji se odnosi na standardizovawe jezika.<br />
– Trudili smo se da za pristup Programu obezbedimo razli~ite<br />
kategorije kadra, razvrstane prema ~inovima unutar<br />
svake kategorije radi wihovih budu}ih perspektivnih anga`ovawa<br />
– ka`e pukovnik Biseni}.<br />
Program za u~ewe engleskog jezika – PELT je multidisciplinarni<br />
projekt Uprave za {kolstvo, kao nosioca podsistema {kolovawa<br />
u sistemu odbrane. Na~elnik Sektora za qudske re<strong>su</strong>rse<br />
MO Zoran Jefti} li~no se ukqu~io u rad na Programu, kao<br />
glavni za wegovu realizaciju i kontrolu. Program menaxer potpukovnik<br />
Tep{i} zadu`en je za saradwu sa velikim brojem qudi<br />
iz na{e zemqe i inostranstva, koji }e, svako sa svoje pozicije,<br />
pomo}i da Program postane stvarnost.<br />
Prema re~ima pukovnika Biseni}a, svi koji tesno sara|uju<br />
na Programu dali <strong>su</strong> svoj zna~ajan doprinos. Neposredni izvr-<br />
STROGA SELEKCIJA<br />
Program je veoma osetqiv u smislu izbegavawa neperspektivnog<br />
kadra i neekonomi~nog tro{ewa novca. Ciq je da<br />
se na kurseve upu}uju qudi koji <strong>su</strong> stvarno u G-1 i sli~nim<br />
strukturama planirani za du`nosti na kojima im je potrebno<br />
znawe jezika. Za razliku od dosada{weg sistema u~ewa jezika<br />
u Vojsci, odnosno stvarawa {iroke baze, pa tek onda selekcije,<br />
nadle`ni iz General{taba i MO sami }e izbrati<br />
kadar koji `ele da {koluju. Tek posle toga, na osnovu testirawa<br />
na Vojnoj akademiji, vide}e se kome od wih treba ukazati<br />
priliku za dodatno usavr{avawe.<br />
– Nastoja}e se da se najmawe na kraju svakog tromese~nog<br />
ciklusa, a po potrebi i ~e{}e, sprovedu analize, jer }e Program<br />
tako do`ivqavati transformaciju i nadogradwu radi<br />
poboq{awa efekata koji se o~ekuju – obja{wava pukovnik Savi},<br />
koji u ime Uprave za {kolstvo nadzire rad na pripremi<br />
Programa.<br />
{ioci <strong>su</strong> deo Katedre stranih jezika Vojne akademije i deo komandi<br />
odre|enih garnizona. Na~elnik G[ je svojim nare|ewem<br />
ve} precizirao kriterijume za upu}ivawe na polagawe konkursnog<br />
eliminacionog testa za Program.<br />
Jedna od nedoumica prilikom planirawa Programa, prema<br />
re~ima pukovnika Savi}a, bila je ukqu~ivawe u nastavu „nejtiv<br />
spikera“, predava~a kome je engleski materwi jezik. Na Katedri<br />
stranih jezika imamo odli~ne profesore, {to je ocena i<br />
savetnika Smita, i oni }e sami izvoditi nastavu sa prvom generacijom<br />
polaznika. Obilazak izbranih centara u Evropi u kojima<br />
se na sli~an na~in u~i engleski jezik da}e i definitivan odgovor<br />
na pitawe da li je potrebno anga`ovawe „nejtiv spikera“. U<br />
Ma|arskoj, na sli~nom programu na univerzitetu “Miklo{ Zriwi“,<br />
na primer, za vojnu terminologiju anga`uju se i neki penzionisani<br />
narednici i kapetani iz armija sa engleskog govornog<br />
podru~ja. U svakom slu~aju, kako isti~e pukovnik Savi}, ne}e biti<br />
problema da se Program unapredi u tom smeru.<br />
Planirano je da se uskoro i ostalim pripadnicima MO i<br />
VSCG, uz li~nu participaciju, omogu}i polagawe eliminacionog<br />
testa. PELT stvara pretpostavke da se na{ kadar lak{e i br`e<br />
ukqu~i u svetske tokove. Po mi{qewu pukovnika Savi}a, u odno<strong>su</strong><br />
na nama sli~ne zemqe, pogotovu one iz regiona, uop{te ne<br />
zaostajemo u poznavawu stranih jezika. Potrebno je samo boqe<br />
povezati sve elemente sistema izu~avawa jezika u Vojsci i biti<br />
malo vi{e principijelan, u ~emu }e nam realizacija Programa<br />
umnogome pomo}i.<br />
Uz ogradu da je te{ko govoriti u op{te ime, pukovnici Savi}<br />
i Biseni} nagla{avaju da je osnovna zamisao Programa po~etak<br />
ure|ewa celokupne oblasti izu~avawa jezika u Vojsci. Start tog<br />
programa bi}e nukleus eventualnog budu}eg Centra za izu~avawe<br />
jezika na nivou Ministarstva odbrane. Pored na{ih dr`avqana,<br />
u tom centru bi jezik, pre svega srpski, izu~avali i strani dr`avqani.<br />
Sam PELT, wegova metodologija i organizacija bi}e dobar<br />
primer za organizovawe izu~avawa i ostalih jezika.<br />
A. ANTI]<br />
50<br />
1. maj 2006.
U^EWE STRANIH JEZIKA U VOJSCI SRBIJE I CRNE GORE<br />
POTPUKOVNIK MILAN TEP[I], PROGRAM MENAXER PELT-A<br />
ODLU^NI<br />
U REALIZACIJI<br />
De{avalo nam se da<br />
u inostranstvo,<br />
na razli~ite stru~ne<br />
seminare i simpozijume,<br />
s jedne strane, odu<br />
dobri poznavaoci<br />
engleskog, ali<br />
nedovoqno kvalitetni<br />
vojni stru~waci,<br />
a, s druge, eksperti iz<br />
struke, s prevodiocima.<br />
Nije to ostavqalo ba{<br />
lep utisak. A to je<br />
{teta, posebno ako<br />
znamo da smo u svetu<br />
veoma ceweni, upravo<br />
zbog profesionalnih,<br />
stru~nih kvaliteta –<br />
nagla{ava potpukovnik<br />
Tep{i}.<br />
Jedan od najodgovornijih qudi za uspeh ambicioznog i veoma sadr`ajnog projekta za<br />
obuku pripadnika Ministarstva odbrane i Vojske u oblasti engleskog jezika, PELT, svakako<br />
je wegov program menaxer, potpukovnik Milan Tep{i}, ~ije respektabilno inostrano<br />
iskustvo, posebno iz Centra “Xorx Mar{al”, svakako omogu}ava realnije sagledavawe<br />
svih mana i vrlina dosada{weg u~ewa stranih jezika i kvalitativnu procenu zami{qenog.<br />
Stoga je na{e prvo pitawe i vezano za razloge zbog kojih je iniciran novi na~in<br />
osposobqavawa. [ta to, u stvari, nije bilo dobro<br />
– Nekoliko razloga le`i u osnovi novog projekta. Prvo, bilo je potrebno usaglasiti metodologiju<br />
obu~avawa u oblasti stranih jezika u na{oj vojsci s onom koju danas koriste sve<br />
vojske u Partnerstvu za mir, odnosno u Natou i okru`ewu. Ti standardi <strong>su</strong> nam poznati. STA-<br />
NAG, skra}enica nastala od engleskih re~i STANdardisation AGreement (sporazum o standardizaciji),<br />
ozna~ava me|unarodni vojni standard nastao iz potrebe usagla{avawa u razli~itim<br />
oblastima radi poboq{awa efikasnosti zdru`enog delovawa. U oblastima koje, po svojoj<br />
prirodi, izlaze van nacionalnog okvira i direktno uti~u na funkcionisawe Alijanse, u<br />
meri u kojoj je to neophodno, usagla{avaju se procesi, procedure, termini i uslovi zajedni~kog<br />
rada aktera koji dolaze iz razli~itih dr`ava. STANAG 6001 vezan je za jezik kao sredstvo<br />
komunikacije u evroatlantskoj zajednici i wime se opi<strong>su</strong>ju nivoi poznavawa stranog jezika.<br />
U obliku tabele, ozna~eni brojevima od 0 do 5, opisano je {est nivoa poznavawa nekog<br />
jezika i to, nivo 0 – nema prakti~nog znawa, nivo 1 – osnovni, nivo 2 – zadovoqavaju}i (ograni~ena<br />
upotreba) nivo 3 – dobar (minimalna upotreba u profesiji) nivo 4 – vrlo dobar (potpuna<br />
upotreba u profesiji) i nivo 5 – odli~an (nivo izvornog govornika / dvojezi~nost).<br />
Va`no je da nivo znawa stranih jezika,<br />
vrednovan <strong>jedno</strong>m od ovih ocena bude<br />
isti kod svakog pripadnika misije, ma iz<br />
koje zemqe dolazio. To, kad je re~ o pripadnicima<br />
Vojske Srbije i Crne Gore, do<br />
sada nije bio slu~aj.<br />
Drugi je razlog, svakako, to {to nam<br />
se de{avalo da u inostranstvo, na razli~ite<br />
stru~ne seminare i simpozijume, s<br />
jedne strane, odu dobri poznavaoci engleskog,<br />
ali nedovoqno kvalitetni vojni<br />
stru~waci, ili, s druge strane, eksperti<br />
iz struke, s prevodiocima. Na{a <strong>su</strong> iskustva<br />
i diskusije uvek veoma pa`qivo prou~avani<br />
i ozbiqno razmatrani.<br />
Tre}i razlog je {to, kad je re~ o izu-<br />
~avawu stranih jezika, posebno engleskog,<br />
veoma kasnimo u pore|ewu sa zemqama u<br />
okru`ewu. Krajwe je vreme da po~nemo da<br />
koristimo na{e komparativne prednosti<br />
i okolnost da smo do pre desetak godina<br />
bili vode}i u regionu, i tako smawimo<br />
prete}e zaostajawe. Zato smo pre izvesnog<br />
vremena krenuli u projekat PELT, s<br />
velikim ambicijama i verom da }emo<br />
uspeti.<br />
51
U^EWE STRANIH JEZIKA U VOJSCI SRBIJE I CRNE GORE<br />
Projekat je prihva}en, ambicije wegovih tvoraca dobile <strong>su</strong><br />
najvi{e ocene i u Vojsci i u Ministarstvu odbrane. Koliko<br />
vam je ta podr{ka najodgovornijih zna~ila u razli~itim fazama<br />
realizacije projekta<br />
– Idu}i u <strong>su</strong>sret obavezama i aktivnostima Vojske koje <strong>su</strong> projektovane<br />
“Strategijskim pregledom odbrane” i drugim strategijskim<br />
i doktrinarnim dokumentima Srbije i Crne Gore, a usko <strong>su</strong><br />
povezane sa wenim budu}im ~lanstvom u Partnerstvu za mir, Ministarstvo<br />
odbrane pokrenulo je Program osposobqavawa u oblasti<br />
engleskog jezika kao deo organizovanih napora radi dostizawa<br />
zahteva za interoperabilno{}u kadra Ministarstva i Vojske u<br />
multinacionalnom okru`ewu. Program se razvija sa namenom da<br />
dugoro~no obezbedi potrebe za kadrom osposobqenim za vladawe<br />
engleskim jezikom na <strong>jedno</strong>m od nivoa jezi~ke sposobnosti, verifikovanog<br />
prema sporazumu Natoa o standardizaciji (STANAG 6001),<br />
koji }e zadovoqiti uslove za anga`ovawe odnosno naimenovawe<br />
na konkretne du`nosti u multinacionalnom okru`ewu. Projekat je<br />
u skladu i s nare|ewem pomo}nika ministra za qudske re<strong>su</strong>rse od<br />
25. oktobra 2005. za formirawe tima za izradu PELT-a, odnosno<br />
Programa izu~avawa engleskog jezika prema sporazumu Natoa o<br />
standardizaciji. PELT se realizuje u skladu sa Smernicama ministra<br />
odbrane za izu~avawe stranih jezika pripadnika MO i Vojske,<br />
kojim se, izme|u ostalog, utvr|uje da se u~ewe i provera znawa<br />
stranih jezika u MO i Vojsci sprovode u skladu sa STANAG-om<br />
6001, da se formira test tim za proveru znawa stranih jezika i<br />
da je Uprava za {kolstvo nosilac planirawa u oblasti izu~avawa<br />
stranih jezika. Najzad, teorijsku osnovu Programa ~ini “Projekat<br />
za izu~avawe engleskog jezika”. Iz svega toga se vidi da <strong>su</strong> iza Programa<br />
stali ministar odbrane, wegov pomo}nik za qudske re<strong>su</strong>rse,<br />
Uprava za {kolstvo General{taba VSCG i Vojna akademija, prvenstveno<br />
Katedra za strane jezike, {to najboqe svedo~i o zna~aju<br />
osposobqavawa pripadnika Vojske i Ministarstva odbrane iz<br />
oblasti stranog jezika na novi na~in. Podr{ku tih qudi imali smo<br />
od po~etka rada na realizaciji ideja sadr`anih u PELT-u, a ako<br />
uzmemo u obzir sve te{ko}e na koje smo nailazili, jasno je da bez<br />
pomo}i najodgovornijih ne bismo uspeli da ih otklonimo.<br />
Na koje te{ko}e i probleme mislite<br />
– Pre svega na one koje <strong>su</strong> ukorewene u na{em mentalitetu.<br />
Mnogo je vremena izgubqeno u po~etku rada na projektu, bilo je poku-<br />
{aja i da se zna~aj PELT-a relativizuje, da se na predstoje}e kurseve<br />
{aqu i oni koji nemaju dovoqno predznawa, {to je utvr|eno na testirawu<br />
sprovedenom u dva maha, bilo je pritisaka i nesnala`ewa u<br />
ocewivawu rezultata… No, sve smo to uspevali da otklonimo uz pomo}<br />
~elnih qudi Sektora za qudske re<strong>su</strong>rse i Uprave za {kolstvo.<br />
Katedra za strane jezike Vojne akademije glavni je izvr{ilac<br />
ambicioznog projekta. Kvalitet iskusnih, ali i onih mla|ih<br />
nastavnika engleskog jezika je nesporan. Da li ih ima dovoqno<br />
– Svi nastavnici koji u~estvuju u realizaciji PELT-a pa`qivo<br />
<strong>su</strong> izabrani, izme|u ostalih i oni u test timu. U wihovom izboru<br />
u~estvovali <strong>su</strong> i predstavnici Velike Britanije, odnosno Britanskog<br />
saveta u Beogradu, tako da oko toga nema dileme. Svaki polaznik<br />
ima}e priliku da radi na ra~unaru, da koristi opremu kabineta<br />
za samostalno u~ewe engleskog jezika i sve <strong>drugo</strong> {to imaju i najmoderniji<br />
centri stranih jezika u<br />
zemqama Partnerstva za mir.<br />
Za efikasnu i kvalitetnu<br />
realizaciju veoma ambiciozno<br />
zami{qenog PELT-a bilo je potrebno,<br />
izme|u ostalog, oformiti<br />
i tim za proveru znawa (Nacionalni<br />
test tim) koji bi radio u<br />
skladu s op{teprihva}enim nor-<br />
PROPISANI KRITERIJUMI<br />
Slu`beni jezici sporazumevawa u Natou <strong>su</strong> engleski i<br />
francuski jezik, a za ocenu poznavawa tih jezika izra|uju se testovi<br />
uskla|eni sa standardom STANAG 6001. Za svakog kandidata<br />
koji se testira po tom standardu izra|uje se jezi~ki profil<br />
u vidu ~etiri cifre, od kojih svaka za sebe ozna~ava nivo poznavawa<br />
stranog jezika za odre|enu jezi~ku ve{tinu. Te ~etiri cifre,<br />
svaka u rasponu od 0 do 5, redosledno ozna~avaju ve{tinu<br />
slu{awa, govora, ~itawa i pisawa. Ispred tog broj, sa~iwenog<br />
od ~etiri cifre, stavqaju se tri velika {tampana latini~na<br />
slova SLP (Standardized Language Profile), {to predstavqa englesku<br />
skra}enicu koja zna~i Standardni jezi~ki profil. Tako, na primer,<br />
ako neka osoba nakon testirawa dobije jezi~ki profil SLP<br />
3242, to zna~i da je nivo poznavawa stranog jezika za jezi~ku ve-<br />
{tinu slu{awa – 3, govora – 2, ~itawa – 4 i pisawa – 2.<br />
Za sve du`nosti i aktivnosti koje se realizuju u vi{enacionalnom<br />
okru`ewu u zemqama ~lanicama Nato i u partnerskim<br />
zemqama, propi<strong>su</strong>je se potrebni SLP, i svako lice, vojno ili civilno,<br />
koje }e da obavqa du`nost u vi{enacionalnom okru`ewu<br />
dobija nakon jezi~kog testirawa svoj SLP. Osoba koja ima ni`i<br />
nivo poznavawa jezika u nekoj ve{tini od propisanog ne mo`e<br />
da obavqa tu du`nost, tako na primer, du`nost ili aktivnost za<br />
koju se tra`i SLP 3232 ne mo`e da obavqa osoba sa jezi~kim<br />
profilom SLP 3222, ali zato tu du`nost mo`e da obavqa osoba<br />
sa vi{im jezi~kim profilom, npr. SLP 3332.<br />
mama i standardima STANAG. Testovi sa proveru znawa iz ~etiri<br />
jezi~ke ve{tine (govor, slu{awe, ~itawe i pisawe) veoma <strong>su</strong> slo-<br />
`eni i zahtevaju sistemati~an, uporan i samostalan rad ispitiva~a.<br />
Zakqu~eno je da ~lanovi tog tima ne bi trebalo da, istovremeno,<br />
rade u nastavi, kako ne bi do{lo do <strong>su</strong>koba interesa. U<br />
skladu sa zahtevima Programa, u test tim <strong>su</strong>, posle stru~ne provere<br />
obavqene u saradwi sa predstavnicima Britanskog saveta,<br />
izabrane ~etiri profesorke Vojne akademije (za svaku ve{tinu<br />
po jedna), ina~e izuzetni i dokazani poznavaoci engleskog jezika<br />
koji }e izra|ivati testove po usvojenim standardima STANAG-a.<br />
Treba imati u vidu da PELT podrazumeva i maksimalno stru~no<br />
usavr{avawe svih u lancu osposobqavawa iz oblasti stranih jezika,<br />
pa se i od ~lanova test tima, kao i od drugih nastavnika u<br />
Vojnoj akademiji, o~ekuje stalno dodatno usavr{avawe, preko poslediplomskih<br />
studija, specijalizacija... Ozbiqno zami{qen program<br />
i ambicije wegovih tvoraca od nastavnika tra`e maksimum,<br />
uz obe}awa da }e im se omogu}iti i adekvatno napredovawe.<br />
Sve je spremno, samo novca nema<br />
– Na{ projekat je na posledwoj donatorskoj konferenciji<br />
po~etkom aprila dobio izvanredne ocene tako da ne <strong>su</strong>mwamo<br />
da }e obe}ani novac sti}i. Uvereni smo da je i na{im stranim<br />
partnerima veoma stalo da taj centar bude kvalitetan, da rezultati<br />
budu na zahtevanom nivou i da projekat uspe. Verujemo<br />
da }e vrlo brzo, ve} posle okon~awa prvog kursa koji po~iwe s<br />
radom odmah posle prvomajskih praznika, mo}i da se uvere u to<br />
da smo veoma ozbiqni kad ka`emo<br />
da }e na{ centar za u~ewe<br />
stranih jezika u Vojsci biti je-<br />
Urednik priloga Branko KOPUNOVI],<br />
dan od najkvalitetnijih u ovom<br />
tekstovi: Du{an GLI[I], Sne`ana \OKI] delu Evrope. U wemu }e, uskoro,<br />
i Aleksandar ANTI],<br />
i stranci mo}i da u~e na{ jezik,<br />
lektorisali Mira POPADI] i Sla|ana MIR^EVSKA, za {ta ve} postoji zapa`eno interesovawe.<br />
likovno-grafi~ki uredio Enes ME\EDOVI],<br />
fotografije Darimir BANDA, Zvonko PERGE<br />
D. GLI[I]<br />
i Goran STANKOVI],<br />
korektura Sla|ana GRBA<br />
1. maj 2006.<br />
52
VOJNA ODMARALI[TA<br />
NA SAJMU TURIZMA<br />
U SUSRET<br />
@EQAMA<br />
Protekle sedmice na Beogradskom<br />
sajmu turizma ponudu za predstoje}e<br />
leto predstavila <strong>su</strong> na{a<br />
vojna odmarali{ta i ustanove za<br />
odmor i rekreaciju. Organizovani<br />
u okviru Vojnoturisti~ke agencije,<br />
mnogobrojnim posetiocima Sajma<br />
predstavili <strong>su</strong> se Vojna ustanova<br />
(VU) ”Vrwa~ka Bawa” (hotel ”Breza”),<br />
VU ”Tara” (hoteli ”Omorika” i<br />
”Beli bor”), VU ”Boka” (Odmarali-<br />
{te ”Valdanos”), VU ”Dediwe” (restorani<br />
otvorenog tipa), VU ”Kara-<br />
|or|evo” (restorani otvorenog tipa<br />
i lovi{te), te VU ”Morovi}” (restoran<br />
otvorenog tipa i lovi{te).<br />
Uz standardne programe godi{weg odmora, VU ”Breza” i VU ”Tara” turisti~kom tr-<br />
`i{tu ponudili <strong>su</strong> veoma bogatu ponudu za kongresni turizam (me|unarodni skupovi, kongresi,<br />
seminari, simpozijumi, stru~na predavawa). U Hotelu ”Breza” otvoren je fitnes<br />
klub, a u ponudi <strong>su</strong> poluolimpijski bazen, sala za stoni tenis, program aerobika, bodi<br />
bildinga i drugi rekreativni sadr`aji. Na Tari, uz ve} poznate sadr`aje, ponuda je oboga}ena<br />
novim {eta~kim i xoging stazama. U Vojnom odmarali{tu ”Valdanos” ove godine<br />
bi}e organizovana i {kola jahawa.<br />
Glavnu ponudu vojnih odmarali{ta predstavqa bogata lepeza zdrave hrane.<br />
Z. P.<br />
12. ME|UNARODNI SALON KWIGA U NOVOM SADU<br />
PRIZNAWA VOJNOM IZDAVA[TVU<br />
U {est dana (13–18. april) na Sajmu kwiga u Novom Sadu nastupilo je vi{e od<br />
150 izlaga~a iz zemqe i inostranstva, a prodato je nekoliko desetina hiqada kwiga.<br />
Me|u izlaga~ima <strong>su</strong> bili i NIC”Vojska” i “Vojnoizdava~ki zavod”. Privredna komora<br />
Vojvodine dodelila je povequ Dobar dizajn Vojnoizdava~kom zavodu iz Beograda, za<br />
kwigu “Veliki majstori italijanske umetnosti”.<br />
Novinsko-izdava~ki centar”Vojska” dobio je nagradu Dobar dizajn za kwigu “Vodi~<br />
manastira Srbije i Crne Gore”.<br />
Nagrade vojnim izdava~ima uru~io je akademik, prof. dr Sokol Sokolovi}, predsednik<br />
`irija Privredne komore Vojvodine.<br />
V. Z. J.<br />
ZADACI<br />
LOGISTIKE<br />
Ministar odbrane dr Zoran Stankovi}<br />
sastao se 19. aprila sa najodgovornijim<br />
stare{inama Logistike na{e vojske. Skupu<br />
<strong>su</strong> pri<strong>su</strong>stvovali na~elnik General{taba<br />
VSCG general-potpukovnik Qubi{a Joki},<br />
na~elnik Uprave za logistiku pukovnik Qubomir<br />
Samarxi}, zatim, pukovnik Vasilije<br />
[im{i}, zastupnik komandanta Logistike,<br />
pukovnik Milivoje Simi}, komandant 46. logisti~ke<br />
brigade, i pukovnik Zoran Gruji},<br />
komandant 608. pozadinske baze.<br />
Pukovnik [im{i} je naglasio da <strong>su</strong> u<br />
toku 2006. godine objediweni brojni skladi{ni<br />
kapaciteti, ~ime <strong>su</strong> ostvarene znatne<br />
nov~ane u{tede. Posebno je istakao neodgovaraju}i<br />
nivo popune jedinica, koje u odno<strong>su</strong><br />
na planirano brojno stawe imaju 68,66 odsto<br />
oficira, podoficira i civilnih lica,<br />
ali i svega 30 odsto vojnika na odslu`ewu<br />
vojnog roka. Nemali problem, kako je napomenuo,<br />
predstavqa nedostatak pogonskog goriva<br />
i goriva za vazduhoplove, rezervnih<br />
delova, skladi{nih artikala hrane, ispravnih<br />
motornih vozila, savremene tehnike i<br />
hemijskih izvora energije.<br />
Slo`eni <strong>su</strong> i spori rashodovawe i<br />
prodaja vi{ka opreme i naoru`awa, iako<br />
<strong>su</strong> na taj na~in do sada ostvareni prihodi<br />
od 62 miliona dinara. Godi{wi plan rashoda<br />
i prihoda ve} je realizovan sa 85 odsto<br />
od odobrenih finansijskih sredstava.<br />
Ministar Stankovi} je sa zaposlenima<br />
u Komandi Logistike razgovarao i o daqim<br />
pravcima reforme sistema odbrane,<br />
te o budu}oj projekciji i nameni logisti~kih<br />
sastava Vojske.<br />
V. P.<br />
SE]AWE<br />
NA HEROJE<br />
Komanda i jedinice Mornarice obele-<br />
`ili <strong>su</strong>, 17. aprila, 65. godi{wicu herojske<br />
pogibije narodnih heroja NOR-a Milana<br />
Spasi}a i Sergeja Ma{ere.<br />
Tim povodom delegacije Mornarice<br />
VSCG, op{tine Tivat i OO SUBNOR Tivat,<br />
polo`ile <strong>su</strong> vence na Spomen-obele`je narodnim<br />
herojima, a nakon toga bacile venac<br />
i u talase Tivatskog zaliva, na mestu potapawa<br />
razara~a “Zagreb”. Delegacije Mornarice<br />
VSCG, op{tine Herceg Novi i OO<br />
SUBNOR tog grada polo`ile <strong>su</strong> venac na<br />
grob Milana Spasi}a na Savini.<br />
U spomen na heroje venci <strong>su</strong> polo`eni<br />
i na spomen-plo~u u beogradskoj mesnoj zajednici<br />
“Spasi} i Ma{era”, koja je po wima<br />
dobila ime.<br />
Poru~nici bojnog broda Milan Spasi}<br />
i Sergej Ma{era bili <strong>su</strong> oficiri mornarice<br />
Kraqevine Jugoslavije. Posle kapitulacije<br />
jugoslovenske vojske 1941. godine, po-<br />
{to <strong>su</strong> iskrcali posadu na kopno, digli <strong>su</strong> u<br />
vazduh razara~ “Zagreb” i sebe. Italijani<br />
<strong>su</strong>, po{tuju}i herojski ~in oficira, poslali<br />
na sahranu vod, koji je uz vojne po~asti ispratio<br />
Milana Spasi}a.<br />
53
BEZBEDNOST<br />
V O J N I S A O B R A ] A J<br />
KORAK<br />
NAPRED<br />
Za vi{e od pola<br />
veka, otkako se vodi<br />
evidencija o uzrocima<br />
i posledicama<br />
saobra}ajnih nezgoda<br />
vojnih voza~a, nije se<br />
kao lane dogodilo da<br />
nema poginulih<br />
Uskladu sa promenama koje <strong>su</strong> u posledwih nekoliko godina u~iwene u Vojsci<br />
SCG, a posebno u pojedinim wenim delovima, kao {to je vojni saobra}aj<br />
i bezbednost vojnih voza~a, sprovedena je i reorganizacija saobra}ajne<br />
slu`be. Nestala je negda{wa Saobra}ajna uprava, ali <strong>su</strong> u<br />
okviru logisti~ke podr{ke u ustanovama, komandama i jedinicama stvorene<br />
druge, istina ne{to mawe organizacione celine, ~iji <strong>su</strong> ciqevi u<br />
osnovi ostali isti – kako bezbednost u vojnom saobra}aju podi}i na znatno<br />
vi{i nivo i kako na najmawu meru svesti broj saobra}ajnih nezgoda.<br />
– Ako bismo po~eli od {teta – ka`e pukovnik mr @eqko Rankovi}, jedan<br />
od ~elnih qudi Transportnog odeqewa Sektora za materijalne re<strong>su</strong>rse Ministarstva<br />
odbrane – onda nikako ne smemo da pre|emo preko ~iwenice da<br />
je u posledwih pet godina materijalna {teta zbog saobra}ajnih nezgoda u<br />
VSCG tolika da bi se tim novcem moglo kupiti oko 300 novih putni~kih automobila<br />
doma}e proizvodwe (zastava 101) ili, recimo, stotinak skupqih vozila,<br />
me|u kojima bi bilo dosta teretnih i terenskih ~etvoroto~ka{a. A to<br />
bi sigurno poboq{alo saobra}ajnu podr{ku na{e Vojske, te znatno podmladilo<br />
wen vozni park, u kome je prosek starosti vojnih motornih vozila oko<br />
25 godina.<br />
Podaci koje je na{ sagovornik izneo na po~etku razgovora deo <strong>su</strong> <strong>jedno</strong>g<br />
obimnog i sadr`ajnog stru~nog {tiva, godi{we analize, ispisane na nekoliko<br />
desetina kucanih stranica i protkane mno{tvom shema, grafikona i tabela.<br />
A na osnovu tih podataka nije te{ko zakqu~iti da je, prvo, 2005. godina,<br />
kada je re~ o bezbednosti saobra}aja, bila boqa nego nekoliko prethodnih<br />
godina i, <strong>drugo</strong>, da <strong>su</strong> qudi – ne samo oni kojima je saobra}aj struka nego<br />
i ostale stare{ine – ulo`ili mnogo truda, znawa i ume}a kako bi mladi}i<br />
koji vojni rok slu`e ’’na to~kovima’’ mawe gre{ili.<br />
A ono {to je, s tim u vezi, posebno zanimqivo jeste podatak prema kome je<br />
minula godina zaista za pam}ewe, jer u razdobqu du`em od pola veka (otkako<br />
54<br />
1. maj 2006.
PREVENTIVA<br />
Izve{taj o bezbednosti saobra}aja u minuloj godini najpre<br />
je predo~en ~lanovima Saveta za bezbednost vojnih u~esnika,<br />
koji je formiran na nivou Ministarstva odbrane, a<br />
~iji je predsednik pukovnik dr Branko \edovi}, pomo}nik ministra<br />
odbrane za materijalne re<strong>su</strong>rse. Na sastanku je, pored<br />
ostalog, zakqu~eno da je protekle godine u bezbednosti<br />
saobra}aja u VSCG u~iwen zna~ajan iskorak, {to je dobrim<br />
delom i potvrda da <strong>su</strong> mnoge preventivne mere bile uspe{ne<br />
i da sa raznovrsnim akcijama s tim u vezi vaqa nastaviti.<br />
Nakon savetovawa predvi|enog za prvu polovinu juna<br />
ove godine planirano je formirawe radne grupe za dono-<br />
{ewe Strategije bezbednosti saobra}aja u MO i VSCG za<br />
razdobqe 2007- 2010. Ciq je da se {to ve}a pa`wa pokloni<br />
bezbednosti saobra}aja u medijima i da se u sredi-<br />
{tu aktivnosti ponovo na|e akcija ’’Bez alkoholisanih<br />
u~esnika u saobra}aju’’.<br />
se vodi evidencija o uzrocima i<br />
posledicama saobra}ajnih nezgoda<br />
vojnih voza~a) nije bilo ni<strong>jedno</strong>g<br />
– poginulog! Za 43 posto<br />
je, sem toga, mawe i povre|enih<br />
me|u pripadnicima VSCG.<br />
Na rang-listi gre{aka vojnih<br />
voza~a na prvom mestu <strong>su</strong> nezgode<br />
nastale naletawem <strong>jedno</strong>g<br />
na <strong>drugo</strong> vozilo (31,8 posto),<br />
{to }e re}i da se ne vodi dovoqno<br />
ra~una o rastojawu izme-<br />
|u dva vozila, niti o brzini kojom<br />
se vozi. Na <strong>drugo</strong>m mestu <strong>su</strong><br />
gre{ke usled bo~nog <strong>su</strong>dara<br />
(21,5 posto), {to navodi na zakqu~ak<br />
da je nemalom broju na-<br />
{ih voza~a preticawe (kao i zaobila`ewe)<br />
drugih vozila slaba<br />
strana. Iz svega se, razumqivo,<br />
ne mo`e iskqu~iti ni<br />
nedovoqna obu~enost vojnih voza~a,<br />
dok o wihovoj nesnala-<br />
`qivosti, pa i nepa`wi, u takvim<br />
i sli~nim prilikama, treba uporno govoriti.<br />
Od ostalih vrsta saobra}ajnih nezgoda vaqa pomenuti i<br />
sletawe s puta (3,1 posto), ~eone <strong>su</strong>dare (3,7), prevrtawe (2,8),<br />
te naletawe na biciklistu ili pe{aka (0,9), {to posebno zabriwava,<br />
jer posledice takvih saobra}ajnih nezgoda mogu biti<br />
fatalne.<br />
Izra`ene u procentima, najuo~qivije <strong>su</strong> gre{ke zbog neprilago|ene<br />
brzine vozila (22,5 posto), zatim gre{ke prilikom<br />
vo`ewa unazad (11,3), a negde izme|u mogu se svrstati nepravilno<br />
obele`avawe i preticawe (8,7), nepo{tovawe prava prvenstva<br />
(8,3 posto), nepropisno odstojawe (7,6), nepravilno<br />
skretawe (7,1) i mimoila`ewe (6,6), dok <strong>su</strong> na pretposledwem i<br />
posledwem mestu – nepravilno prestrojavawe (3,4), odnosno<br />
nepravilno parkirawe (1,5).<br />
U analizi se isti~e da se od 2000. godine stalno smawuje<br />
broj kilometara koje <strong>su</strong> prevalila vojna vozila. U Vojsci SCG<br />
smawen je obim prevo`ewa qudi i materijalnih sredstava, a<br />
istovremeno je pove}ano u~e{}e transportnih preduze}a kojima<br />
se poveravaju zadaci vezani za vojni transport, jer se to vi-<br />
{e isplati.<br />
Izdvajamo i podatak da je pro{le godine u saobra}ajnim<br />
nezgodama prilikom upravqawa sopstvenim vozilom bilo mawe<br />
Pukovnik mr @eqko Rankovi}, dipl. in`.<br />
SVETSKA KATASTROFA<br />
Stradawa u saobra}ajnim nezgodama toliko <strong>su</strong> zaokupila<br />
pa`wu da ih Me|unarodna federacija Crvenog krsta<br />
poredi sa – svetskom katastrofom. Nedavno je objavqen<br />
podatak prema kome je samo u posledwoj deceniji minulog<br />
veka vi{e od pola miliona qudi okon~alo `ivot pod to~kovima<br />
motornih vozila i da }e, na`alost, do 2025. godine<br />
svaka tre}a smrt biti posledica saobra}ajne nezgode.<br />
PORE\EWE<br />
Saobra}ajni eksperti stalno podse}aju na to da je<br />
na{a zemqa prva u Evropi po broju poginulih u saobra-<br />
}ajnim nezgodama u pore|ewu sa brojem motornih vozila<br />
kojima raspola`emo. U posledwih 15 godina u Srbiji je<br />
na putevima stradalo vi{e od 18.000, a oko 250.000 qudi<br />
je te`e ili lak{e povre|eno.<br />
Kad smo ve} kod tog ’’crnog bilansa’’, recimo i to da je,<br />
prema izve{taju Uprave saobra}ajne policije MUP-a, samo<br />
pro{le godine u Srbiji bilo 61.935 saobra}ajnih nezgoda,<br />
u kojima je povre|eno 12.750, a poginulo 839 osoba.<br />
nastradalih pripadnika VCSG u<br />
pore|ewu sa pretpro{lom godinom.<br />
Svakako da <strong>su</strong> na ve}u budnost<br />
uticale i uve}ane nov~ane<br />
kazne, ali je mawi broj saobra-<br />
}ajnih nezgoda u Vojsci rezultat<br />
i raznovrsnih mera i akcija koje<br />
se preduzimaju i sveobuhvatnije<br />
kontrole pripadnika Vojne<br />
policije.<br />
Od akcija koje <strong>su</strong> organizovane<br />
pa`wu zavre|uje ona ~iji je<br />
ciq da se voza~ima u Vojsci uka-<br />
`e na pogubne posledice saobra}ajnih<br />
nezgoda nastalih zbog<br />
toga {to <strong>su</strong> za upravqa~ motornog<br />
vozila sedali pripiti, a vrlo<br />
~esto i – pijani. Zasluge za<br />
osmi{qavawe i pokretawe te<br />
korisne akcije pripadaju grupi<br />
istra`iva~a, koju osim pukovnika<br />
Rankovi}a ~ine jo{ dr Gordana<br />
Dedi}, neuropsihijatar i<br />
psiholog Olivera Milenkovi}-Fajgeq iz Odeqewa za mentalno<br />
zdravqe i vojnu psihologiju Vojnomedicinske akademije. Oni<br />
<strong>su</strong> osmislili opse`an program nau~nog istra`ivawa, ~ije ostvarewe<br />
u praksi treba da doprinese sveobuhvatnijem sagledavawu<br />
i boqem razumevawu problema alkoholizma i uticaja alkohola<br />
na bezbednost saobra}aja na putevima.<br />
Uz to, u gotovo svim jedinicama i ustanovama Vojske SCG<br />
mo`e se na}i kwiga, nevelikog obima – ’’Uticaj alkohola na bezbednost<br />
vojnih u~esnika u saobra}aju’’, delo pomenutih istra-<br />
`iva~a, u koju je preto~en prili~no obiman program wihovog istra`ivawa.<br />
Podatak da u 2005. nijednu saobra}ajnu nezgodu nije izazvao<br />
pijani voza~, niti je zabele`ena nezgoda zbog samovoqnog<br />
uzimawa vojnog vozila, dobrim delom je rezultat edukacije ve-<br />
}eg broja qudi u jedinicama, kampawe pokrenute protiv uzimawa<br />
alkohola pre ili za vreme vo`we, {tampawa bro{ura i letaka<br />
u kojima se ukazuje na mogu}e posledice zbog konzumirawa<br />
alkohola, progla{avawa najboqih voza~a, kao i tzv. usmerene<br />
kontrole vojnog saobra}aja, pri ~emu se na{im voza~ima ukazivalo<br />
na najkarakteristi~nije gre{ke u saobra}aju.<br />
Vlada RISTI]<br />
Snimili R. POPOVI] i Z. PERGE<br />
55
SAVETI<br />
NAKNADA ZA<br />
ZASTUPAWE<br />
Radim kao profesionalno vojno lice<br />
na du`nosti referenta op{tih poslova<br />
i rukovaoca RR-a od 1987. godine.<br />
Od 1997. godine kao najstariji podoficir<br />
u jedinici zastupao sam usmenim<br />
nare|ewima pretpostavqenih do 2000.<br />
godine a onda {est meseci i pismenim nare|ewima<br />
zamenika komandanta intendantskog<br />
skladi{ta pored svoje redovne<br />
du`nosti. Za period za koji sam imao pismenu<br />
naredbu dobijao sam i nov~anu naknadu.<br />
Nakon isteka naredbe, i pored mojih<br />
zahteva i zahteva mog komandanta, nisam<br />
ostvario pravo na naknadu za zastupawe<br />
sa obrazlo`ewem da podoficir ne<br />
mo`e da zastupa oficira. Me|utim i danas<br />
obavqam ovu du`nost pored svoje redovne<br />
du`nosti jer formacijsko mesto nije<br />
popuweno, ali naknadu i daqe ne primam.<br />
Da li imam pravo i kako da ostvarim<br />
svoje pravo na naknadu za zastupawe.<br />
Sr|an Vratnica,<br />
stariji vodnik prve klase<br />
Prema odredbi ~lana 72. stav 1. Zakona<br />
o Vojsci Jugoslavije, polo`ajna plata<br />
se odre|uje prema polo`ajnoj grupi utvr|enoj<br />
za formacijsko mesto na koje je profesionalni<br />
vojnik, osim vojnika po ugovoru,<br />
postavqen. A, prema odredbi stava 2. toga<br />
~lana zakona, po odredbi stava 1. ovog ~lana<br />
polo`ajna plata pripada i zastupniku,<br />
ako je to za wega povoqnije, kad zastupawe<br />
traje du`e od <strong>jedno</strong>g meseca, osim u slu~aju<br />
zastupawa lica koja koriste godi{wi odmor.<br />
Najzad, prema odredbi ~lana 7. stav<br />
4. Uredbe o izmenama i dopunama Uredbe o<br />
platama i drugim nov~anim potra`ivawima<br />
profesionalnih vojnika i civilnih lica<br />
na slu`bi u VJ u ~lanu 31. dodat je stav<br />
3, prema kojem profesionalnom vojniku koji<br />
pred svoje redovne du`nosti vr{i zastupawe<br />
(~lan 57. Zakona), plata se uve}ava<br />
za 20% od osnovne plate formacijskog mesta<br />
na kome vr{i zastupawe.<br />
U odgovoru na Va{e pitawe smatram<br />
da je jedino pravno relevantna ~iwenica<br />
da ste pored svoje redovne du`nosti obavqali<br />
i poslove <strong>drugo</strong>g formacijskog mesta.<br />
Pri tome nalazim da za ostvarivawe<br />
prava na naknadu za zastupawe nije<br />
od pre<strong>su</strong>dnog zna~aja da li ste bili odre-<br />
|eni naredbom nadle`nog stare{ine da<br />
zastupate na tom formacijskom mestu.<br />
Naime, imaju}i u vidu navedene odredbe<br />
Zakona i Uredbe, smatram da bi Vam u<br />
skladu sa citiranim odredbama ~lana<br />
72. stav 2. Zakona o Vojsci Jugoslavije,<br />
Priprema<br />
Radojka MARINKOVI]<br />
PRAVNIK VAM ODGOVARA<br />
pripadalo uve}awe plate od 20% od<br />
osnovne plate formacijskog mesta na kome<br />
ste fakti~ki vr{ili zastupawe, kako<br />
je to propisano odredbom ~lana 31. stav<br />
3. Uredbe, za sve vreme dok ste fakti~ki<br />
OKOM KAMERE<br />
obavqali du`nost zastupnika na tom<br />
formacijskom mestu.<br />
Dakle, ukoliko je nesporno da ste pored<br />
svoje redovne du`nosti obavqali i<br />
poslove <strong>drugo</strong>g formacijskog mesta, okolnost<br />
da niste odre|eni za zastupnika na<br />
navedenom formacijskom mestu, i nevezano<br />
da li ste po zakonu mogli formalnopravno<br />
biti postavqeni za zastupnika, nije<br />
od zna~aja za ostvarivawe tra`enog<br />
prava – naknadu u vidu uve}awa plate od<br />
20% od osnovne plate formacijskog mesta<br />
na kome ste radili.<br />
Osnovni na~in da ostvarite pravo<br />
za koje smatrate da Vam pripada jeste da<br />
podnesete pismeni zahtev i budete uporni<br />
u tra`ewu da nadle`ni organ o wemu blagovremeno<br />
odlu~i (zakonski rok je 60 dana<br />
od dana podno{ewa zahteva, nakon ~ega<br />
imate pravo na `albu kao da Vam je zahtev<br />
odbijen).<br />
56
O<br />
Pisma<br />
~italaca<br />
”ODBRANA”<br />
Bra}e Jugovi}a 19<br />
11000 Beograd<br />
e-mail: odbrana@beotel.yu<br />
JUNACI NA[IH DANA<br />
vih dana, kada se priroda razbesnela, kada vodena stihija<br />
nosi sve {to joj se nalazi na putu i kada preti da prosto<br />
zbri{e mnoga naseqa, usledili <strong>su</strong> apeli sa svih strana i<br />
sa svih nivoa dr`avnih institucija da se qudstvo i tehnika anga`uju<br />
u spasavawu qudskih naseqa i `ivota.<br />
Prema <strong>jedno</strong>j vesti odmah na po~etku, kada <strong>su</strong> usledili pozivi,<br />
u <strong>jedno</strong>m ve}em gradu kraj ”plavog Dunava” prijavilo se,<br />
verovali ili ne, dvadesetak gra|ana dobrovoqaca.<br />
Da problem bude jo{ zagonetniji, na gradske obale u Novom<br />
Sadu, ali ne samo u na{em gradu, nego i mnogim drugim gradovima<br />
kroz koje proti~e Dunav, izmilele <strong>su</strong> grupe ”{eta~a” radoznalaca<br />
koji merkaju nivo reke i zadovoqavaju i hrane svoju<br />
gotovo patolo{ku radoznalost.<br />
Ali, u svakom zlu, vaqda <strong>su</strong> i to priroda i qudska }ud tako<br />
udesile, ima ne{to dobro. Narod je to lepo kroz vekove formulisao<br />
u mudru i pou~nu umotvorinu ”Na muci se poznaju junaci”.<br />
Ko <strong>su</strong> ti junaci Junaci ovih dana!<br />
Ne ~ekaju}i apele, dogovore, sastan~ewa, na{a deca na<br />
odslu`ewu vojnog roka, civilnog ili ”pod oru`jem”, sa svojim<br />
vojnim stare{inama, ne haju}i za }udi prirode, krenula <strong>su</strong> u<br />
borbu sa vodenom stihijom. Ni<strong>su</strong> se oni ba{ u svojim u~ionicama<br />
i poligonima pripremali, sa svojom odavno prevazi|enom<br />
tehnikom, za ovu borbu, ali ne zaziru od neprijateqa. Mi Novosa|ani<br />
smo to najboqe mogli videti ovih dana, sa mosta Varadinske<br />
duge, a sredstva informisawa nam pokazuju da je tako<br />
i u drugim ugro`enim delovima na{e zemqe gde se priroda uznemirila<br />
i vode pobesnele.<br />
Jedinice Novosadskog korpusa <strong>su</strong> odmah po pojavi opasnosti<br />
iza{le iz kasarni, ne haju}i na vreme, doba dana ili no}i,<br />
ki{u, vetar, hladno}u, nivo reke. Dobro vojni~ki organizovani,<br />
od ”obi~nog vojnika”, komandanta korpusa, generala, oni<br />
nam sada stvaraju ose}awe sigurnosti, da }e deca bezbedno<br />
oti}i u obdani{ta, {kole, bolesnici na le~ewe, a mi na radne<br />
zadatke.<br />
Mr Radomir ^olakovi}, Novi Sad<br />
O UVE]ANIM TRO[KOVIMA STANOVAWA<br />
Na po~etku `elim da odam priznawe Redakciji zbog otvarawa<br />
ove rubrike u kojoj, verujem, veliki broj pripadnika<br />
VSCG vidi nadu da ponekad te{ki problemi koji ih mu~e i<br />
o kojima niko ne govori, a jo{ mawe ih re{ava, na|u put do javnosti.<br />
Ako smo ve} prinu|eni da `ivimo kako `ivimo, onda bar imamo<br />
priliku da se preko na{eg glasila jedni drugima izjadamo, pa<br />
i to ne{to zna~i. ^oveku je makar malo lak{e na du{i. Tako|e<br />
`elim da odam priznawe Redakciji za kriti~ko istra`ivawe afera<br />
iskrslih zbog izgradwe luk<strong>su</strong>znih vojnih stanova u vreme kada<br />
na{i piloti nemaju goriva da lete na ono malo preostalih kakotako<br />
ispravnih letelica, uz veliku nadu da }e ovaj moj tekst inicirati<br />
na{u redakciju da se na isti na~in pozabavi jednim, u<br />
ovom momentu jo{ te`im problemom, a re~ je o tzv. UTS-u ili uve-<br />
}anim tro{kovima stanovawa. Taj dodatak je uvek bio u sastavu<br />
zarade i predstavqao je kakvu-takvu za{titu materijalno najugro-<br />
`enijih pripadnika VSCG – onih bez stana, a pogotovo onih koji<br />
uz to imaju i nezaposlene <strong>su</strong>pruge i vi{e maloletne dece, dok odlukom<br />
biv{eg ministra Davini}a i wegovih saradnika nije izba-<br />
~en iz zarade jo{ sa decembarskom platom 2004. godine i preba-<br />
~en u kategoriju dodatka koji se posebno obra~unava i ispla}uje.<br />
Sumwe nas najsiroma{nijih i bez stana da je to bio smi-<br />
{qen potez kako bi se manipulisalo, na`alost, ve} za nekoliko<br />
meseci pokazale <strong>su</strong> se opravdane, i to u najgorem obliku. Posledwi<br />
put je UTS redovno ispla}en maja 2005. godine, a od tada<br />
se ispla}uje po sistemu <strong>jedno</strong>g meseca ceo, a <strong>drugo</strong>g samo pola, s<br />
tim {to je u avgustu i septembru pro{le godine uzastopce ispla-<br />
}eno samo po pola UTS-a. U ovom momentu dug materijalno najugro`enijim<br />
iznosi dva i po UTS-a, ili da to prevedem na jezik<br />
brojki – stare{ini bez stana sa nezaposlenom `enom i troje<br />
male dece u ovom momentu uskra}eno je oko 40.000 dinara. Neverovatno<br />
je da ovaj, za veliki broj stare{ina sada ve} dramati~an<br />
materijalni problem uop{te nije re{en i da se ka{wewe<br />
UTS-a i daqe nastavqa istim tempom. Poseban {ok za sve nas<br />
koji primamo ovaj dodatak bila je isplata <strong>drugo</strong>g dela januarske<br />
zarade 21. februara 2006, kada je ponovo ispla}eno samo pola<br />
zarade bez pola UTS-a, iako smo opravdano o~ekivali da sa prvim<br />
isplatama zarada u ovoj godini po novom buxetu sve ponovo<br />
bude u redu. ^ak je i novi na~elnik Finansijske uprave MO u intervjuu<br />
“Odbrani” izjavio da obezbe|ena sredstva garantuju bar<br />
redovnu isplatu zarada i naknada za ovu godinu na dostignutom<br />
nivou. Na`alost, sve to je samo deo problema – izbacivawem<br />
UTS-a iz obra~una zarade ukupna kreditna sposobnost na{ih,<br />
ionako niskih mese~nih primawa, iznenada je umawena i do<br />
15.000 dinara. Naravno, banke i Po{tanska {tedionica <strong>su</strong> odmah<br />
reagovale smawewem i na{ih dozvoqenih minusa za odgovaraju}i<br />
iznos. Ne pitajte koliki <strong>su</strong> stepen poni`ewa i cena qudskog<br />
dostojanstva kada morate da redovno pla}ate ratu kredita<br />
koji ste uzeli sa 15.000 dinara ve}im mese~nim primawima, kada<br />
morate za mesec dana da izmislite 15.000 dinara, za koliko<br />
vam je umawen dozvoqeni minus, kada vam svakog <strong>drugo</strong>g meseca<br />
MO uskra}uje 8.000 dinara, kada izdr`avate nezaposlenu `enu<br />
i troje male dece, a bar struju i telefon morate da platite da<br />
vam ih ne iseku, kada morate da platite stanarinu gazdi i kada<br />
ta agonija i za vas i za va{u porodicu traje bez prekida od juna<br />
pro{le godine. Na`alost, bez nade da }e se uskoro okon~ati.<br />
Od nadle`nih odavno ne o~ekujem nikakvu podr{ku i pomo}, a ni<br />
informaciju, jer od juna vlada prava zavera }utawa o ovom problemu,<br />
ali zato sa puno nade o~ekujem da na{a redakcija istra-<br />
`i ovaj problem i da nam bar ponudi odgovor na pitawa. Za{to<br />
je do ovoga do{lo i ko <strong>su</strong> qudi koji <strong>su</strong> svojim odlukama proizveli<br />
ovakvo stawe Za{to re{avawe UTS-a jo{ nije prioritet, a re~<br />
je o materijalno najugro`enijim stare{inama Da li }e nadle-<br />
`ni u MO ukinuti jednu ovako nakaznu odluku i vratiti UTS u sastav<br />
zarade, kao {to je to oduvek bilo Kako i kada }e se re{avati<br />
dug zbog neispla}ivawa UTS-a iz pro{le godine Va{ odgovor,<br />
verujte, bio bi nam kao melem na qutu ranu.<br />
Aleksandar Gavrilovi},<br />
potpukovnik<br />
57
POSLEDWA LINIJA ODBRANE AVIONA<br />
NEBESKI [ERIFI<br />
Na gotovo svim svetskim<br />
aerodromima izuzetno<br />
<strong>su</strong> poo{trene mere kontrole,<br />
i otmi~ari aviona nailaze<br />
na ozbiqni otpor i posada<br />
i vlasti kojima upu}uju<br />
zahteve. Mnoge zemqe <strong>su</strong><br />
uvele i nebeske {erife,<br />
naoru`ane ~uvare u civilu<br />
u avionima na komercijalnim<br />
letovima, zadu`ene ponajpre<br />
za <strong>su</strong>protstavqawe<br />
otmi~arima.<br />
Jo{ 1920. godine otet je mali avion dvosed kojim je prevo`eno zlato iz<br />
rudnika. Otmi~ar se sakrio na <strong>drugo</strong>m sedi{tu kabine, a pilotu je pretio<br />
pi{toqem. Bio je to prvi incident te vrste koji se pomiwe u literaturi.<br />
Ipak, prva zvani~no zabele`ena otmica aviona dogodila se u<br />
Ju`noj Americi (Peruu), 21. februara 1931. godine. Bajron Rikards je<br />
leteo “Fordovim” avionom tromotorcem, kada <strong>su</strong> ga naoru`ani revolucionari<br />
primorali da se spusti na zemqu. Zanimqivo da se u hronikama<br />
po~etnih otmica aviona na komercijalnim linijama pojavquje i ime na{e<br />
zemqe. Naime, 12. septembra 1948. avion gr~ke kompanije prisilno je prizemqen<br />
u Jugoslaviji. Spustio se blizu Skopqa i vra}en je u Solun.<br />
RASTU CIVILNE @RTVE<br />
O otmicama aviona kao o masovnijoj pojavi mo`e se govoriti tek od<br />
{este decenije pro{log veka, budu}i da <strong>su</strong> ranije takvi slu~ajevi smatrani<br />
"ekscesima i izuzecima, koji uvek postoje kao deo rizika u redovnom poslovawu<br />
vazduhoplovnih kompanija". Od tog doba fenomen otmica aviona bele-<br />
`i se ne samo u Evropi i SAD ve} i u SSSR i drugim zemqama. Ranije otmi-<br />
~ari ni<strong>su</strong> ni nailazili na neki ozbiqniji otpor, ali se situacija izmenila<br />
zahvaquju}i izuzetno poo{trenim merama kontrole na gotovo svim svetskim<br />
aerodromima (kontrola baltografom, intervizija, skenirawe putnika i prtqaga,<br />
~esti li~ni pretresi, i sl.), ali i sve ~e{}im intervencijama vojnopolicijskih<br />
snaga, koje silom okon~avaju otmice i po pravilu likvidiraju izvr{ioce.<br />
To je, opet, uzrok i sve izra`enije beskompromisnosti i brutalnosti<br />
otmi~ara, zbog ~ega je porastao i broj civilnih `rtava. Ipak, nesrazmerno<br />
najopasnije <strong>su</strong> samoubila~ke akcije terorista, koji otete letelice<br />
koriste kao ”avione-bombe“, poput onih u napadu 11. septembra 2001. godine.<br />
Taj napad izveden je sinhronizovanim otimawem ~etiri aviona, od kojih<br />
58<br />
1. maj 2006.
<strong>su</strong> se dva obru{ila na zgrade Svetskog trgovinskog centra u Wujorku,<br />
tre}i na sedi{te Ministarstva odbrane u Va{ingtonu, dok se<br />
~etvrti sru{io u Pensilvaniji.<br />
Rizik za otmi~are ozbiqno se uve}ao otkako <strong>su</strong> neke kompanije<br />
preduzele dodatne preventivno-tehni~ke i bezbednosne mere (specijalna<br />
obuka pilota za slu~aj otmice, poboq{awe za{tite pilotske<br />
kabine, pravo posade da nosi vatreno oru`je tokom leta, i dr.),<br />
a posebno otkad <strong>su</strong>, najpre u Izraelu, a zatim i u SAD, Australiji,<br />
[vajcarskoj, [ri Lanki, Etiopiji i drugim zemqama anga`ovani<br />
prikriveni pratioci leta – nebeski {erifi. ^ak je i Kina formirala<br />
specijalnu slu`bu za obezbe|ivawe civilnog avio-transporta<br />
(koju ~ini oko 2.000 agenata), po{to je odlu~eno da ubudu}e naoru-<br />
`ani pratioci budu u avionu na svakom letu kineskih kompanija.<br />
PRVI NEBESKI JAHA^I<br />
Izraz “nebeski {erifi” (Sky Marchals) popularni je naziv za<br />
naoru`ane ~uvare u civilu u avionima na komercijalnim letovima,<br />
zadu`enim ponajpre za <strong>su</strong>protstavqawe otmi~arima aviona. Sam<br />
naziv poti~e od mnogo starije, ali mawe poznate slu`be pratilaca<br />
prekookeanskih brodova – “morskih {erifa” (Sea Marchals). Pri<br />
tom nebeske {erife mogu anga`ovati same aviokompanije ili specijalizovane<br />
vladine agencije, na primer, Federalna slu`ba vazdu{nih<br />
mar{ala SAD. (Federal Air Marshals Service –FAMS). Re~ je o<br />
federalnoj agenciji SAD, koju je osnovala Federalna vazduhoplovna<br />
uprava (FAA), {ezdesetih godina pro{log veka, radi borbe protiv<br />
otmica aviona.<br />
Prvi nebeski {erifi bili <strong>su</strong> pripadnici Federalne slu`be<br />
mar{ala SAD (U.S. Marchals) i posebno istrenirano osobqe uprave<br />
FAA. Wihov zadatak je bio da se staraju o bezbednosti vazdu{ne<br />
plovidbe <strong>su</strong>zbijawem otmica aviona i ostalih vidova kriminala. U<br />
stvari, program razvoja Federalne slu`be vazdu{nih mar{ala<br />
zapo~eo je kao program razvoja nebeskih {erifa, koji je 1961. godine,<br />
radi smawivawa broja otmica aviona vezanih za Kubu, nalo-<br />
`io predsednik SAD Xon Kenedi.<br />
U periodu od 1958. do 1969. godine, 77 posto svih otmica<br />
aviona odigralo se na Kubi ili sa destinacijom na Kubu. Novi<br />
program pokazao se kao efikasna mera, tako da je izme|u 1962. i<br />
1969. godine oteto samo nekoliko aviona. Prema nekim izvorima,<br />
aktuelni program FAMS zasniva se na pro{irewu i usavr{avawu<br />
prethodnog bezbednosnog sistema FAA, ustanovqenog 1985. godine,<br />
posle dvonedeqne drame u toku {iitske otmice aviona na letu kompanije<br />
TWA br. 847 (Atina–Bejrut). Tada se za kratko vreme na objavqeni<br />
konkurs prijavilo ~ak 160.000 kandidata za “{erife”,<br />
me|u kojima je bio i veliki broj iskusnih agenata, policajaca i vojnih<br />
“specijalaca“.<br />
U me|uvremenu je broj nebeskih {erifa u SAD sa po~etna<br />
33 agenta porastao na ~ak nekoliko hiqada, koliko ih je bilo nakon<br />
teroristi~kog napada avionima 11. septembra 2001. godine.<br />
Neposredno nakon toga, Federalna slu`ba vazdu{nih mar{ala<br />
pot~iwena je novoformiranoj Upravi za bezbednost saobra}aja<br />
(TSA). Istovremeno <strong>su</strong> anga`ovane na hiqade novih nebeskih {erifa,<br />
od kojih <strong>su</strong> mnogi pripadali Grani~noj slu`bi (U.S. Border) i drugim<br />
agencijama. Ubrzo je slu`ba FAMS prepot~iwena Upravi za imigracione<br />
i carinske poslove (ICE). Posle osnivawa Ministarstva<br />
unutra{we bezbednosti SAD, 2002. godine, Federalni vazdu{ni<br />
mar{ali <strong>su</strong> postali deo Direktorata za bezbednost granica i saobra}aja<br />
tog ministarstva. Najzad, tokom 2005. godine novi ministar<br />
unutra{we bezbednosti Majkl ^ertof uveo je odre|ene organizacione<br />
promene, nameravaju}i da Federalnu slu`bu vazdu{nih<br />
mar{ala iz imigraciono-carinskih snaga ponovo prebaci u administraciju<br />
zadu`enu za bezbednost transporta (TSA).<br />
IZME\U SPRE^AVAWA I SPASAVAWA<br />
Tragedija od 11. septembra 2001. godine podstakla je mnoga<br />
pitawa o spre~avawu sli~ih incidenata. Na~in na koji je 19 otmi~ara<br />
nesmetano pro{lo kroz aerodromsku kontrolu i visokosofisticiranu<br />
opremu aerodromskog obezbe|ewa ukazuje na to da se<br />
neke mere moraju preduzimati i u avionu. Osim toga, daleko je racionalnije,<br />
pa i jeftinije, spre~iti otmicu u<br />
poku{aju nego naknadno spasavati taoce, ma kako<br />
da <strong>su</strong> specijalne jedinice za to opremqene i<br />
obu~ene. Stoga je Kongres SAD ve} 2. novembra<br />
2001. usvojio poseban zakon o merama bezbednosti<br />
u aerotransportu, kojim se, pored uve-<br />
}awa broja naoru`anih pratilaca – nebeskih<br />
{erifa i poboq{awa za{tite pilotske kabine,<br />
i samoj posadi dozvoqava da nosi vatreno<br />
oru`je tokom leta. Predvi|eno je da se, nakon<br />
odgovaraju}e obuke, naoru`a ~ak 30.000 civilnih<br />
pilota. Najzad, tokom 2003. godine uvedeni<br />
RE^ STATISTIKE<br />
Statistika pokazuje da je od 1931. godine<br />
do po~etka devedesetih godina pro{log veka,<br />
prilikom otmica aviona, u oko 700 incidenata<br />
stradalo vi{e od 500 putnika, ukqu~uju}i otmi-<br />
~are i pripadnike antiteroristi~kih jedinica.<br />
U napadu od 11. septembra 2001. poginulo je<br />
svih 266 osoba koje <strong>su</strong> se nalazile u otetim avionima,<br />
i to 92 u avionu kompanije "American Airlans",<br />
koji je udario u severni toraw Svetskog<br />
trgovinskog centra, 65 u avionu iste kompanije<br />
koji je udario u ju`ni toraw Svetskog trgovinskog<br />
centra, 45 u avionu kompanije "United Airlans",<br />
koji se sru{io u Pensilvaniji, i 64 u avionu<br />
prve pomenute kompanije koji je udario u<br />
zgradu Pentagona. Ukupno <strong>su</strong> u tom najspektakularnijem<br />
i najrazornijem teroristi~kom incidentu<br />
u istoriji poginula 3.034 lica, a pri~iwena<br />
je i ogromna materijalna {teta.<br />
59
SVET<br />
<strong>su</strong> naoru`ani pratioci – ~uvari i na letovima stranih kompanija<br />
koji vode do teritorije SAD.<br />
Sna`ni <strong>su</strong> pritisci da se ameri~ki program nebeskih {erifa<br />
dodatno pro{iri na evropske saveznike. Me|utim, mnoge od ukqu-<br />
~enih zemaqa i aviokompanija iskazale <strong>su</strong> velike rezerve prema<br />
ideji Va{ingtona o naoru`anim licima u avionima na komercijalnim<br />
linijama aviokompanija. Za sada <strong>su</strong> Danska, [vedska, Portugalija<br />
i Finska odbile pomenuti zahtev, dok <strong>su</strong> britanski piloti<br />
pristali da lete u pri<strong>su</strong>stvu naoru`anih pratilaca samo pod uslovom<br />
da se posada na vreme o tome informi{e i da u svakoj prilici<br />
u kriti~nim trenucima odluka o <strong>su</strong>dbini leta bude u rukama pilota.<br />
Ipak, <strong>su</strong>{tina dejstva nebeskih {erifa mora biti u iznena-<br />
|ewu, zbog ~ega <strong>su</strong> oni uvek u civilu i pome{ani sa putnicima.<br />
Drugim re~ima, wihovo anga`ovawe ima smisla samo ako <strong>su</strong><br />
tajni agenti u avionu. U avionu treba da budu kao ~lanovi posade,<br />
zbog ~ega moraju poznavati avion kao da to zaista i je<strong>su</strong> i, naravno,<br />
moraju delovati timski.<br />
Doga|aju se i fatalne gre{ke, poput likvidacije du{evno obolelog<br />
Roberta Alpizara, 8. decembra 2005. godine. Wega <strong>su</strong> naoru-<br />
`ani ~uvari ubili na aerodromu u Majamiju “zbog <strong>su</strong>mwivog pona-<br />
{awa”, iako nije imao bombu niti bilo kakvo naoru`awe. Jo{ je<br />
ve}i rizik od nespretne i neuspe{ne intervencije prilikom <strong>su</strong>zbijawa<br />
pravih otmica u letu. Tako je bilo prilikom spre~avawa otmice<br />
putni~kog aviona kompanije “Ethiopian Airlines”, 12. avgusta 1972,<br />
ODABIR ORU@JA<br />
Bezbednosno osobqe mora biti dovoqno uve`bano da<br />
oru`je brzo izvadi iz futrole i odmah ispali {to vi{e smrtonosnih<br />
hitaca u pravcu glave i grudi otmi~ara. Naoru`awe<br />
bi trebalo da odabere svaki pripadnik za sebe, s tim<br />
{to oru`je i municija za akcije unutar aviona moraju biti<br />
kalibra koji ne}e o{tetiti oplatu aviona, ali tako|e mora<br />
efikasno zaustaviti ciq na koji se puca. Po nekim procenama,<br />
najpreporu~ivije je automatsko ili poluautomatsko oru`je<br />
kalibra 22 mm, ~ija se municija mo`e brzo ispaqivati u<br />
kratkom vremenu, dok <strong>su</strong> se najboqim izborom oru`ja ovog<br />
kalibra svojevremeno smatrali Beretta i mini Uzi. U novije<br />
vreme razvijena je i specijalna municija koja nanosi veoma<br />
te{ke telesne povrede, ali ne probija telo.<br />
NA[I AVIONI U RUKAMA OTMI^ARA<br />
Od 1949. do 2005. godine zabele`eno je vi{e otmica<br />
na{ih aviona. Oteto ih je ukupno osam, i to prete`no na doma}im<br />
linijama i sa destinacijom u zemqe Zapadne Evrope.<br />
Sve <strong>su</strong> to bile "turisti~ke" otmice, ali zbog politi~kih pobuda<br />
ili ~istog avanturizma. U wima gotovo da nije bilo povre-<br />
|enih, niti je nanesena ve}a materijalna {teta, iako <strong>su</strong> neke<br />
izvedene uz primenu grubog nasiqa (~ak <strong>su</strong> i vrata pilotske<br />
kabine razbijana sekirama). Ve}ina tih dela dogodila se izme|u<br />
1949. i 1959. godine – u vreme hladnog rata, a posledwa<br />
je zabele`ena 29. avgusta 2002, kada je jedan Albanac,<br />
koji je deportovan iz Nema~ke na Kosmet, poku{ao da otme<br />
avion "Montenegro erlajnsa". Pored tzv. turisti~kih otmica,<br />
izvr{ioci <strong>su</strong> u nekim slu~ajevima hteli da iznude i nov~ani<br />
otkup, pa ~ak i da "u Izraelu prodaju oteti avion".<br />
blizu Adis Abebe, kada <strong>su</strong> etiopski nebeski {erifi i skupina otmi-<br />
~ara me|usobno vodili `estoku borbu vatrenim oru`jem u avionu.<br />
Iako je {est otmi~ara usmr}eno, dok je sedmi rawen, jedan od otmi~ara<br />
je aktivirao ru~nu bombu, ~ija je eksplozija stvorila rupu<br />
na podu aviona dimenzije oko 40 cm. Pravo je ~udo {to je avion,<br />
uprkos takvom o{te}ewu i dekompresiji, bezbedno aterirao.<br />
Da bi se to prevazi{lo, neophodna je optimalna pripremqenost<br />
i uigranost bezbednosnog osobqa u avionu kako bi se onemogu}io<br />
poku{aj otmice. U trenutku kada se zapo~iwu <strong>su</strong>protstavqati<br />
pretwama, oni moraju dr`ati pod punim nadzorom takti~ku situaciju<br />
u avionu i eventualno pomagati pilotima dok se avion sigurno ne<br />
prizemqi. Vatreno oru`je moraju upotrebqavati ”hirur{ki“ precizno,<br />
tako da otmi~are onemogu}e bez kolateralnog povre|ivawa<br />
putnika ili o{te}ewa samog aviona. Ne treba posebno isticati da<br />
pripadnici takvih slu`bi, pored besprekorne streqa~ke ve{tine<br />
moraju biti i u odli~noj telesnoj kondiciji. U tom smislu bi obuka,<br />
uz svakodnevno precizno ga|awe iz vatrenog oru`ja i upotrebu hladnoga<br />
oru`ja, morala obavezno ukqu~ivati odgovaraju}e fizi~ke<br />
pripreme. Radi eventualnog savladavawa naoru`anih lica borbom<br />
bez oru`ja, po`eqno je i {to boqe poznavawe borila~kih ve-<br />
{tina. Ipak, najva`nije je da naoru`ani pratioci aviona uvek budu<br />
posledwa linija odbrane.<br />
Dr Milan MILO[EVI]<br />
60<br />
1. maj 2006.
NOVE<br />
GEOSTRATEGIJSKE<br />
PARALELE<br />
USPON<br />
KINE<br />
^etrdesetogodi{wi<br />
svetski bipolarizam,<br />
koji je, pored ostalog,<br />
odlikovakla globalna<br />
ravnote`a snaga izme|u<br />
<strong>su</strong>persila i blokova,<br />
zamewen je novom vrstom<br />
svetske unipolarnosati.<br />
Sjediwene Ameri~ke Dr`ave<br />
<strong>su</strong> postale neprikosnovena<br />
politi~ka, ekonomska i vojna<br />
sila. Me|utim, ubrzani<br />
ekonomski razvoj zemaqa<br />
isto~ne i ju`ne Azije, pre<br />
svega Kine, sve vi{e uti~e<br />
na globalna kretawa<br />
u savremenom svetu.<br />
Svetski unipolarizam, ozna~avan jo{ i kao svetski globalizam<br />
ili novi svetski poredak, sa dominantnom i gotovo neprikosnovenom<br />
vo|stvom SAD, relativno brzo mewa svoj karakter<br />
i <strong>su</strong>{tinu. Na to uti~u dve bitne ~iwenice – ubrzano<br />
ekonomsko i vojno ja~awe novih regionalnih sila i teroristi~ki<br />
napad na SAD septembra 2001. godine.<br />
Kina ve} du`e vreme, iz godine u godinu, ostvaruje natprose~nu<br />
stopu ekonomskog rasta. Uporedo s tim, ona pove}ava svoj<br />
vojni buxet godi{wom stopom do 15 odsto. Modernizovawe i ja~awe<br />
armije jedan je od wenih glavnih strate{kih ciqeva.<br />
Osavremewivawe Kineske narodne armije (KNA) ne zna~i<br />
samo nabavku i uvo|ewe u naoru`awe jedinica novih sistema<br />
oru`ja i oru|a, nego i weno reorganizovawe i prilago|avawe<br />
novim uslovima, tj. novim zadacima, strategijskim i doktrinarnim<br />
zahtevima.<br />
U proteklih deset godina znatno je smaweno brojno stawe Kineske<br />
armije – od 3.500.000 qudi u 1993. na 2.250.000 u 2003.<br />
godini. Na osnovu odluka donetih na 16. kongre<strong>su</strong> KP Kine (2002),<br />
smawewe se nastavqa, tako da }e ona do 2008. godine biti svedena<br />
na 1.850.000 qudi. Ali je i o~igledan napor kineskog rukovodstva<br />
da kvantitet nadomesti kvalitetom. U tom smislu jedinica-<br />
ma, komandama i ustanovama KNA zabraweno je bavqewe privrednim<br />
delatnostima. Pripadnici vojske svoje aktivnosti usmeravaju<br />
ka stru~nom osposobqavawu, s posebnim naglaskom na organizovawu,<br />
opremawu i obuci, kako bi mogli da odgovore na zahteve<br />
nove kineske vojne strategije, tj. da brzo i efikasno reaguju na<br />
unutra{we nerede, ugro`avawe nacionalne bezbednosti i teritorijalnog<br />
integriteta delovawem <strong>su</strong>sednih zemaqa, zemaqa u regionu<br />
i na op{ti napad.<br />
U navedenom desetogodi{wem periodu vojni buxet Kine pove-<br />
}an je dva puta – od oko 12 milijardi dolara u 1993. na 24 milijarde<br />
u 2003. godini. Me|utim, strani vojni stru~waci procewuju<br />
da je on dva do tri puta ve}i od zvani~nog, jer ne obuhvata neke<br />
va`ne stavke, kao {to <strong>su</strong> istra`ivawe, razvoj, proizvodwa i nabavke<br />
sredstava ratne tehnike, vojne penzije i <strong>drugo</strong>.<br />
Prilikom nedavne posete Kini, ameri~ki sekretar odbrane<br />
Donald Ramsfeld preneo je svojim sagovornicima procene Pentagona<br />
da realni vojni izdaci Kine iznose 60 do 80 milijardi dolara<br />
godi{we, {to bi moglo da predstavqa najve}i vojni buxet<br />
posle ameri~kog.<br />
Kina postaje sve zna~ajniji proizvo|a~ i uvoznik savremenih<br />
sredstava ratne tehnike. Prioritet daje izgradwi raketno-nuklearnih<br />
snaga strategijske i operativno-takti~ke namene, ja~awu<br />
komponenata protivavionske i protivraketne odbrane, opremawu<br />
i osposobqavawu jedinica za horizontalni i vertikalni transport<br />
radi brzog i efikasnog reagovawa na pojave unutra{weg i<br />
spoqweg ugro`avawa <strong>su</strong>vereniteta i teritorijalnog integriteta<br />
zemqe i <strong>drugo</strong>.<br />
Vojni stru~waci nekih zemaqa (SAD, Velike Britanije, Francuske),<br />
procewuju da Kina ve} raspola`e sa vi{e od 30 interkontinentalnih<br />
balisti~kih raketa, oko 500 balisti~kih raketa malog<br />
i sredweg dometa, od kojih neke (CSS-6) mogu da dostignu domet<br />
i do 3.000 kilometara. Uporedo s pove}awem proizvodwe raketnih<br />
sistema, Kina ubrzano radi i na usavr{avawu sistema wihovog<br />
vo|ewa i za{tite. Lansirawem satelita sa qudskom posadom<br />
u kosmos, Kina se uvrstila i u osvaja~e ~etvrtog prostora kao potencijalnog<br />
globalnog rati{ta.<br />
Stalni natprose~ni ekonomski rast, veoma uspe{na primena<br />
savremenih tehnologija i u privredi i u vojnoj oblasti, sve zapa`enije<br />
u~e{}e u osvajawu novih tehnologija i kvalitativno ja-<br />
~awe vojne sile, ukazuju da najmnogoqudnija zemqa na svetu sve<br />
br`e i sigurnije kora~a ka putu velike svetske sile. Weno vojno<br />
ja~awe i wen ogroman qudski (radni) potencijal daju joj solidnu<br />
osnovu i za ja~awe wene politi~ke mo}i i za zna~ajnije u~e{}e u<br />
merewu odnosa snaga u svetu.<br />
Dr Todor MIRKOVI]<br />
61
SARADWA<br />
SPORAZUM<br />
NEMA^KE I SCG<br />
NOVI<br />
OBLICI<br />
SARADWE<br />
Nedavno potpisanim Sporazumom izme|u<br />
SCG i Nema~ke u pravne okvire<br />
postavqena je bilateralna vojna<br />
saradwa dve dr`ave u oblasti odbrane.<br />
Time je znatno olak{ana budu}a<br />
saradwa, koja je do sada bila odre|ena<br />
godi{wim planovima.<br />
Vojna saradwa sa Nema~kom obnavqa se od 2002. godine i u<br />
stalnom je usponu, pre svega u oblasti {kolovawa, finansija<br />
i sanitetskog obezbe|ewa, saznajemo od potpukovnika Dragana<br />
Dabovi}a, na~elnika Odseka za Nato u Upravi za me|unarodnu<br />
vojnu saradwu MO SCG. Postoje}om strategijom me-<br />
|unarodne vojne saradwe definisano je da {kolovawe i usavr{avawe<br />
pripadnika MO i VSCG bude jedan od prioriteta u prvom periodu<br />
pripreme za Partnerstvo za mir. U skladu s tim razvija se i<br />
bilateralna saradwa sa Nema~kom, koja je do danas dala zapa`en<br />
doprinos tom segmentu razvoja na{eg sistema odbrane.<br />
[KOLOVAWE<br />
U okviru pomo}i vojnom {kolstvu, Bundesver svake godine<br />
obezbe|uje odre|eni broj mesta za razli~ita usavr{avawa predstavnika<br />
MO i VSCG. Od 2004. godine Nemci po godi{wim planovima<br />
bilateralne vojne saradwe obezbe|uju usavr{avawe na{ih<br />
oficira ranga major – potpukovnik na svojoj komandno-{tabnoj<br />
{koli. U ovom trenutku tamo se {koluju trojica pripadnika VSCG.<br />
Pored {kolovawa, Nema~ka obezbe|uje i kratke kurseve za<br />
na{e qude, koji traju po nekoliko nedeqa. Re~ je o kursevima nema~kog<br />
jezika usmerenim na kontrolu naoru`awa, kur<strong>su</strong> za pripadnike<br />
ABHO, specijalizaciji za <strong>jedno</strong>g lekara godi{we. Tokom godine<br />
organizuje se i vi{e seminara iz razli~itih oblasti za nastavnike<br />
nema~kog jezika.<br />
Premda se evropski Centar za studije bezbednosti “Xorx<br />
Mar{al” smatra ameri~kim, deo finansiraju i Nemci, koji <strong>su</strong> ove<br />
godine pozvali dva lica iz SCG da u~estvuju na me|unarodnom kur<strong>su</strong><br />
posve}enom razvoju demokratije.<br />
Nemci <strong>su</strong> uz to za 2007. godinu ponudili dodatna ~etiri mesta<br />
za {kolovawe dva studenta KoV i po <strong>jedno</strong>g studenta RV i Mor-<br />
narice. Studenti KoV bi, uz prethodnu op{tu vojnu obuku za svoj<br />
vid, nastavili studije na <strong>jedno</strong>m od nema~kih univerziteta koje finansira<br />
Bundesver, a ~ije <strong>su</strong> diplome priznate i u civilstvu. Za<br />
studente druga dva vida predvi|eno je op{te vojno usavr{avawe u<br />
trajawu od jedne godine za RV i dve godine i {est meseci za pripadnika<br />
Mornarice.<br />
Pored toga, dve medicinske sestre }e 2007. godine zavr{iti<br />
specijalisti~ku obuku u trajawu od {est meseci.<br />
Dvojici u~enika Vojne gimnazije }e nakon maturirawa biti<br />
omogu}eno da se po nema~kom sistemu {kolovawa obrazuju u Minhenu<br />
i postanu oficiri KoV. Kandidati pored dobrog poznavawa<br />
nema~kog jezika treba da imaju i druge kvalitete po`eqne za budu-<br />
}eg oficira. Jezik, dakle, nije jedino merilo. Sada se tra`e u~enici<br />
druge godine gimnazije koji }e u}i “u trku “ za naju`i izbor.<br />
Sve ponu|ene oblike {kolovawa u potpunosti finansira nema~ka<br />
strana, ukqu~uju}i i tro{kove puta i xeparac.<br />
FINANSIJE I SANITETSKO OBEZBE\EWE<br />
Pored {kolovawa, sa Nema~kom se sara|uje i u oblasti finansija.<br />
Me|utim, u toj oblasti nema direktnih davawa novca, ve}<br />
se radi na boqem i racionalnijem planirawu potro{we postoje-<br />
}ih sredstava. Zbog toga <strong>su</strong> u MO SCG poslali gospodina Adolfa<br />
62
PET SANITETSKIH VOZILA ZA VSCG<br />
Ministar odbrane Zoran Stankovi} i ambasador SR<br />
Nema~ke u SCG Andreas Cobel potpisali <strong>su</strong> 12. aprila<br />
Sporazum o vojnoj saradwi izme|u Saveta ministara SCG<br />
i Vlade Savezne Republike Nema~ke. Posle potpisivawa<br />
Sporazuma, ambasador Cobel i izaslanik odbrane Nema~ke<br />
potpukovnik Helmut Klavon, uru~ili <strong>su</strong> Vojsci SCG<br />
donaciju od pet sanitetskih vozila.<br />
Tom prilikom ambasador Cobel je istakao da je Nema~ka<br />
ve} u januaru ove godine uvrstila Srbiju i Crnu Goru<br />
u kategoriju zemaqa koje dobijaju podr{ku predvi|enu<br />
za zemqe kandidate za Partnerstvo za mir.<br />
Bilateralnim sporazumom po<strong>jedno</strong>stavquju se mnoge<br />
aktivnosti izme|u oru`anih snaga Nema~ke i SCG, koje <strong>su</strong><br />
do sada realizovane prema godi{wim programima. Saradwa<br />
}e sadr`ati i redovnu razmenu informacija i iskustava<br />
u brojnim oblastima, kao {to <strong>su</strong> op{ta bezbednosna<br />
i vojna politika, integracija oru`anih snaga u slobodno<br />
demokratsko dru{tvo, vojni ustav i vojno pravo, unutra{wa<br />
organizacije oru`anih snaga, vojna medicina, anga`man<br />
oru`anih snaga u okviru pomo}i u slu~aju katastrofa<br />
i humanitarne pomo}i, i druge.<br />
Fabricijusa, koji radi kao savetnik u Upravi za buxet i finansije.<br />
Time je on neposredno ukqu~en u planirawe, programirawe i<br />
realizaciju vojnog buxeta.<br />
Pored toga, u okviru Foruma za pomo} zemqama jugoisto~ne<br />
Evrope Nemci <strong>su</strong> izrazili zanimawe da finansiraju kurs nema~kog<br />
jezika u SCG, u koji <strong>su</strong> ukqu~eni i oficiri finansijske slu`be. Ti<br />
}e oficiri docnije nastaviti svoje usavr{avawe u oblasti finansija<br />
u Nema~koj.<br />
Tre}a oblast saradwe je sanitetsko obezbe|ewe. Pored donacije<br />
od pet sanitetskih vozila i pripadaju}eg sanitetskog materijala,<br />
koji <strong>su</strong> Nemci uru~ili posle potpisivawa Sporazuma, 12.<br />
aprila u Top~ideru, ne treba zaboraviti ni medicinske aparate<br />
koje je ta zemqa 2004. godine uru~ila Vojnomedicinskom centru u<br />
Podgorici. Tom donacijom poboq{an je kvalitet le~ewa aktivnih i<br />
penzionisanih vojnih lica na tom podru~ju. Oni vi{e ni<strong>su</strong> prisiqeni<br />
da putuju na VMA u Beograd, budu}i da mnogi skupi medicinski<br />
aparati sada postoje u Crnoj Gori.<br />
Od ove godine Nema~ka je SCG stavila na listu prioritetnih<br />
zemaqa kada je re~ o me|unarodnoj saradwi i pomo}i u pribli`avawu<br />
me|unarodnim standardima. Kako je vi{e od 80 posto pro-<br />
{logodi{weg plana bilateralne vojne saradwe ostvareno, to SCG<br />
svrstava me|u najozbiqnije partnere te zemqe u regionu.<br />
Sne`ana \OKI]<br />
UKRATKO<br />
UPRAVQAWE KRIZOM<br />
Udru`ewe diplomaca Centra Xorx Mar{al u SCG, Evropski<br />
centar za studije bezbednosti Xorx Mar{al, Fakultet civilne odbrane<br />
i Kancelarija za bilateralne poslove SAD u SCG organizovali<br />
<strong>su</strong> 20. aprila u Beogradu me|unarodnu konferenciju pod nazivom<br />
Upravqawe krizom.<br />
Na konferenciji <strong>su</strong> predstavqena tri vi|ewa upravqawe krizom<br />
–evroatlantski, regionalni i nacionalni. Profesor Xon Krindler<br />
iz Centra Xorx Mar{al predstavio je koncept upravqawa krizom,<br />
prof. dr Biqana Vankovska sa Filozofskog fakulteta u Skopqu<br />
analizirala je krizu u Makedoniji 2001. godine, a prof dr Zoran<br />
Kekovi} sa beogradskog Fakulteta civilne odbrane izlo`io je upravqawe<br />
krizom sa aspekta dohodovnog sektora.<br />
Konferencija Upravqawe krizom peta je po redu u okviru foruma<br />
Bezbednost i dru{tvo. Forum je projekat Udru`ewa diplomaca<br />
Centra Xorx Mar{al u SCG, ~iji je ciq unapre|ewe dijaloga i promovisawe<br />
savremenog pristupa sistemu odbrane i bezbednosti.<br />
S. \.<br />
NATO I EU – IZAZOVI I PERSPEKTIVE<br />
Profesor Xon Krindler iz evropskog Centra za studije bezbednosti<br />
Xorx Mar{al, nekada{wi pomo}nik generalnog sekretara<br />
Natoa i stru~wak za oblast evropske bezbednosti, Nato i upravqawe<br />
krizama, 20. aprila odr`ao je predavawe polaznicima komandno-{tabnog<br />
i general{tabnog usavr{avawa [kole nacionalne odbrane<br />
VSCG o Odnosima Natoa i Evropske unije – izazovima i perspektivama.<br />
Skupu <strong>su</strong> pri<strong>su</strong>stvovali predstavnici uprava General{taba Vojske<br />
i Policijske akademije. Predavawe je rezultat je uspe{ne saradwe<br />
Centra Mar{al i [kole nacionalne odbrane.<br />
V. P.<br />
SARADWA VOJNIH POLICIJA<br />
SCG I HRVATSKE<br />
U poseti Vojsci SCG 12. i 13. aprila boravila je delegacija<br />
Vojne policije oru`anih snaga Republike Hrvatske. Doma}ini <strong>su</strong> bili<br />
predstavnici Odeqewa za vojnopolicijske poslove G[ VSCG. Tom<br />
prilikom obostrano <strong>su</strong> prezentovani istorijat, trenutno stawe i<br />
projekcija za naredni period, a predstavnici Vojne policije OS Hrvatske<br />
govorili <strong>su</strong> i o anga`ovawu u mirovnoj misiji pod okriqem<br />
Natoa u Avganistanu (ISAF).<br />
Delegacija Vojne policije OS Hrvatske posetila je 72. specijalnu<br />
brigadu, gde <strong>su</strong> im predstavqeni specijalna oprema, metodika obu-<br />
~avawa i stepen obu~enosti vojnih policajaca protivteroristi~ke<br />
specijalnosti.<br />
Pored toga, pripadnici 5. bataqona Vojne policije prikazali<br />
<strong>su</strong> segmente rada vodi~a slu`benih pasa i slu`benih pasa, potom i<br />
osposobqenost saobra}ajne vojne policije. Organizovan je i takti~ko-tehni~ki<br />
zbor radi predstavili deo naoru`awa i opreme koju koriste<br />
pripadnici Vojne policije, pre svega protivteroristi~ke specijalnosti.<br />
TAKMI^EWE STUDENATA<br />
U POZNAVAWU HUMANITARNOG PRAVA<br />
Na Pravnom fakultetu u Ni{u odr`ano je Peto nacionalno<br />
takmi~ewe studenata u me|unarodnom humanitarnom pravu (MHP).<br />
Osamnaest takmi~ara, organizovanih u {est timova, koji <strong>su</strong><br />
predstavqali Policijsku i Vojnu akademiju i Fakultet politi~kih<br />
nauka iz Beograda, te pravne fakultete iz Ni{a, Novog Sada i<br />
Podgorice, proveli <strong>su</strong> ~etiri dana primewuju}i ste~eno znawe iz<br />
oblasti me|unarodnog humanitarnog prava uizmi{qenoj ratnoj situaciji<br />
u imaginarnoj Magi~noj zemqi.<br />
Pobedila je ekipa Fakulteta politi~kih nauka iz Beograda, a<br />
za najboqeg govornika progla{en je Marko Medarovi}, student<br />
druge godine Vojne akademije.<br />
G. M.<br />
63
INTERNET U SISTEMU ODBRANE<br />
[IROKA PRIMENA<br />
TEHNOLO[KOG ^UDA<br />
Nova tehnologija osvojila<br />
je svet br`e od bilo koje<br />
do sada. U Srbiji Internet<br />
je pri<strong>su</strong>tan celu deceniju, a<br />
u Vojsci od 1998. godine.<br />
Uz sve {ire kori{}ewe<br />
popularnih servisa, kao<br />
{to <strong>su</strong> Web i elektronska<br />
po{ta, Internet u sistemu<br />
odbrane slu`i za sticawe<br />
novih iskustava i znawa<br />
koja se primewuju za<br />
formirawe namenskih<br />
komandno-informacionih<br />
sistema i za{ti}ene<br />
ra~unarske mre`e kao<br />
tehnolo{ke ki~me kroz koju<br />
}e bezbedno proticati<br />
multimedijalne<br />
informacije kakve tra`i<br />
savremena vojska.<br />
64<br />
Po~etkom ove godine u Slu`benom vojnom listu (broj 1 od 12. januara<br />
2006) objavqeno je Uputstvo o kori{}ewu Interneta u Ministarstvu<br />
odbrane i Vojsci SCG, kojim se propi<strong>su</strong>ju elementi sistema, planirawe<br />
i organizacija rada i mere za{tite na Internetu. Time <strong>su</strong> zapravo propisana<br />
pravila pona{awa pripadnika MO i VSCG u radu na globalnoj<br />
mre`i.<br />
Pored pretra`ivawa informacionih baza i drugih sadr`aja na svetskoj<br />
mre`i i razmene elektronske po{te, poseban aspekt je informisawe<br />
javnosti i aktivno pri<strong>su</strong>stvo Ministarstva i Vojske na Internetu svojim web<br />
prezentacijama (www.mod.gov.yu, www.vj.yu), servisom koji pru`a izvanredne<br />
mogu}nosti za davawe informacija.<br />
U Uputstvu se defini{e da je Uprava za vezu i informatiku takti~ki i<br />
tehni~ki nosilac tog posla i nadle`na je za organizaciju, regulativu i opremawe<br />
Interneta u MO i VSCG.<br />
Mere za{tite podrazumevaju tehni~ko obezbe|ewe prostorije za rad i<br />
hardversko-softversku za{titu podataka na ra~unaru. Zato ra~unar koji je<br />
odre|en za rad na Internetu mo`e imati instaliran samo komercijalni<br />
softver i ne sme se koristiti za izradu i ~uvawe bilo kojih operativnih sadr`aja,<br />
niti podataka klasifikovanih odre|enom vrstom stepena tajnosti.<br />
– Jedno ovako uputstvo bilo je neophodno, jer je do sada va`ilo Privremeno<br />
uputstvo, usvojeno 4. januara 1999. godine – isti~e pukovnik Sre}ko<br />
Radmanovi}, zastupnik na~elnika Odeqewa za informatiku u Upravi za vezu<br />
i informatiku, koji je koordinirao rad na novom Uputstvu. – Najve}i posao<br />
bio je na odre|ivawu mera bezbednosti, da se institucija za{titi, a da rad<br />
opet bude na nivou normalnog kori{}ewa Interneta. Imalo se u vidu da op-<br />
{ta informati~ka kultura nije na zavidnom nivou, a da je ona bezbednosna<br />
na jo{ ni`em. Sada smo dobili jedan koristan vodi~ za sve ve}e, ali bezbedno<br />
kori{}ewe Interneta – ka`e pukovnik Radmanovi}.<br />
Regulisano je da svaka jedinica ili ustanova, na propisan na~in, mo`e<br />
podneti zahtev za pristup Internetu. Re{ewe donosi Uprava za vezu i informatiku,<br />
a tehni~ki realizator je Centar za komandno-informacione sisteme<br />
i informati~ku podr{ku (CKISIP).<br />
U Centru isti~u solidnu tehni~ku bazu i kapacitet koji se upravo pro-<br />
{iruje sa sada{wa dva na ukupno {est megabajta u sekundi prema natprovaj-<br />
1. maj 2005.
[KOLOVAWE INFORMATI^ARA<br />
Prema oceni pukovnika mr Aleksandra Viloti}a, zamenika<br />
na~elnika Uprave za vezu i informatiku, kadrovski potencijal<br />
te uprave sada je zadovoqavaju}i. Ali zbog sve br-<br />
`ih i o~ekivanih promena i sve ve}e primene informatike,<br />
broj informati~ara mora se pove}avati i za to se ima razumevawa<br />
prilikom odre|ivawa budu}ih formacija.<br />
Problem je u tome {to trenutno nema podoficira informatike,<br />
pa se oficiri anga`uju na nekim mawe va`nim<br />
poslovima, koji <strong>su</strong> ~esto na nivou znawa <strong>jedno</strong>g sredwo{kolca.<br />
Nedostaju podoficiri koji bi se bavili tim poslovima,<br />
ina~e neophodnim u svakoj jedinici i ustanovi, pa je u planu<br />
da se prekvalifikacijom podoficira iz drugih rodova i slu-<br />
`bi oni osposobe za, recimo, servisere personalnih ra~unara,<br />
i sli~no. Tako bi se rasteretili oficiri u ~ije {kolovawe<br />
je mnogo ulo`eno i oni bi se bavili razvojnim i drugim<br />
stru~nim, specijalisti~kim poslovima.<br />
Trenutna popuwenost oficirima informati~arima je<br />
60 posto na nivou Vojske, {to je prili~no malo. Ali na Vojnoj<br />
akademiji, na Smeru informatike, u ~etiri klase {koluje se<br />
66 budu}ih oficira slu`be informatike. Me|utim, ove<br />
{kolske godine ni<strong>su</strong> upisani novi studenti, iako je zanimawe<br />
za taj smer veliko godinama unazad. Postoji saglasnost da se<br />
budu}i kadrovi uzimaju posle zavr{enih civilnih fakulteta.<br />
deru, a to je PTT Srbija. Dva <strong>su</strong> na~ina za pristupawe Internetu.<br />
Jedan je direktan iznajmqenom linijom, gde se obezbe|uje 24-~asovni<br />
pristup korisnika za jedan ili vi{e ra~unara. Drugi je standardni,<br />
modemski pristup. Korisnici direktnog pristupa <strong>su</strong> prioritetni<br />
korisnici u sistemu odbrane koji imaju tehni~ku mogu}nost<br />
za takvu vrstu pristupa. Trenutno je 18 takvih velikih korisnika, a<br />
najve}i <strong>su</strong> Ministarstvo odbrane i Vojnomedicinska akademija.<br />
Modemskih korisnika je oko 300 i wihov broj raste.<br />
Nalozi za modemski pristup (uz odgovaraju}e korisni~ko ime<br />
i lozinku) dodequju se organizaciji (jedinici ili ustanovi) i onim<br />
korisnicima iz wenog sastava za koje se to u zahtevu tra`i. Dodequju<br />
se i nalozi za elektronsku po{tu, za datu organizaciju ili pojedince<br />
iz wenog sastava koji <strong>su</strong> navedeni u zahtevu. Broj korisnika<br />
elektronske po{te ve}i je od 700. Trenutno <strong>su</strong> kapaciteti takvi da<br />
se na zahteve odgovara pozitivno, uz vo|ewe ra~una o vremenu koje<br />
svaki korisnik dobija za mesec dana, koliko mo`e provesti na<br />
Internet vezi. Niko ne dobija mawe od 20 sati, a vi{e se daje<br />
prema procewenoj potrebi.<br />
Internetu se sada pristupa relativno lako, jer raspola`e sa<br />
30 plus 16 ulaznih linija preko dva vojna broja. U Centru <strong>su</strong> dva<br />
ure|aja za pristup. Jedan sa 16 ulaznih linija, kojima se pristupa<br />
preko analognih modema, drugi sa 30, uz mogu}nost aktivirawa jo{<br />
30 ulaznih linija, kojima se pristupa analognim modemima i ISDN<br />
ure|ajima. U Centru isti~u da }e kapaciteti pratiti potrebe, a<br />
ima se u vidu da }e korisnika biti sve vi{e.<br />
U planu je pove}awe broja korisnika koji imaju direktan pristup,<br />
ali zbog infrastrukture to }e za sada biti mogu}e samo u Beogradu.<br />
Planira se i sve popularniji ADSL, kao efikasan i povoqan<br />
na~in za stalni pristup. Planira se i pove}awe kapaciteta<br />
za modemski pristup uzimawem jo{ 30 linija kako bi se iskoristili<br />
sada{wi neaktivirani kapaciteti postoje}ih ure|aja.<br />
Razmatraju se mogu}nosti za pu{tawe u rad be`i~nog pristupa,<br />
a oprema je ve} nabavqena, opet na nivou Beograda, i to onih<br />
delova koji se sada ne mogu pokriti `i~nom vezom zbog razdaqine<br />
ili drugih ograni~ewa, kao {to <strong>su</strong> @arkovo, Top~ider, Bawica, Zemun...<br />
To je be`i~ni, direktni pristup za grupe korisnika, umesto<br />
`i~ne veze.<br />
HRONOLOGIJA<br />
S obzirom na to {to se ove godine<br />
obele`ava deset godina od zvani~nog uvo|ewa<br />
Interneta u na{u zemqu, 27. februara 1996,<br />
zanimqivo je podse}awe kako <strong>su</strong> tekle te aktivnosti<br />
u Vojsci.<br />
Prvi konkretan korak u~iwen je nare-<br />
|ewem pomo}nika na~elnika General{taba za<br />
vezu, informatiku i elektronska dejstva od 29.<br />
januara 1997. i wime je pokrenut zadatak ”Kori{}ewe<br />
Interneta za potrebe VJ“.<br />
Od zvani~nog uvo|ewa Interneta u na-<br />
{u zemqu pro{lo je skoro godinu dana, a za to<br />
vreme jedna grupa entuzijasta, oficira informatike,<br />
svojim interesovawima i znawima prosto<br />
je ”gurala“ ~itav postupak, uvi|aju}i zna~aj<br />
nove tehnologije koja ubrzano osvaja svet. Iz<br />
te grupe treba pomenuti pukovnika dr Milovana<br />
]irovi}a, koji je sada u penziji, pukovnika<br />
mr Dragana Dukanca, sada{weg zastupnika na-<br />
~elnika Centra za komandno-informacione<br />
sisteme i informati~ku podr{ku (CKISIP), i<br />
oficire iz tog centra majora Sa{u \oki}a i<br />
kapetana prve klase Milana Krtini}a.<br />
Pukovnik mr Aleksandar Viloti}:<br />
Iako se brojno stawe u Vojsci smawuje, broj informati~ara }e rasti<br />
VOJNI SERVIS RA^UNARA<br />
Radi re{avawa problema nedovoqne opremqenosti<br />
ra~unarskom tehnikom, Uprava za vezu i informatiku uradila<br />
je kriterijumi za sledovawe ra~unarske opreme po jedinicama<br />
i ustanovama, tako da se zna {ta i koliko kome treba<br />
da pripadne. One }e se opremati prema finansijskim mogu}-<br />
nostima.<br />
Sada se radi i na re{avawu problema odr`avawa te<br />
tehnike formirawem servisa unutar Vojske. Obezbe|ewem<br />
rezervnih delova i izvr{ilaca tog posla, ra~unarska oprema<br />
bila bi servisirana sopstvenim snagama, jeftinije i br-<br />
`e nego sada preko raznih firmi iz civilstva.<br />
65
Na osnovu pomenutog nare|ewa<br />
ubrzo je pripremqen elaborat<br />
pod nazivom ”Povezivawe VJ na<br />
ra~unarsku mre`u Internet“, koji<br />
je usvojen na Kolegijumu na~elnika<br />
G[ VJ, 12. maja 1997. godine. Sledi<br />
odluka Saveznog ministarstva<br />
odbrane o prikqu~ewu na Internet<br />
u saradwi sa preduze}em ”Telefonija“<br />
(koje se kao provajder<br />
pojavquje pod nazivom BeotelNet),<br />
od 17. septembra 1997. i sklapawe<br />
ugovora mesec dana kasnije.<br />
Ubrzano se radi i na tehni~kim<br />
pripremama za realizaciju zadatka,<br />
pa se u novembru dovodi 20 telefonskih<br />
parica od centrale Beograd<br />
1 do ve} ure|ene prostorije<br />
u zgradi 5 General{taba, u kojoj }e<br />
biti jedinstveni Internet server.<br />
Ali se onda ~eka na nabavku<br />
dva serverska ra~unara za tu namenu<br />
sve do marta 1998. godine, pa<br />
onda jo{ tri meseca traje instalacija<br />
opreme i softvera, uz ne{to<br />
sporije izvr{avawe ugovorom preuzetih<br />
obaveza ”Telefonije“ kao<br />
provajdera.<br />
I kona~no, 9. juna 1998. uspostavqena<br />
je ra~unarska veza izme|u<br />
provajdera i jedinstvenog<br />
Internet servera u zgradi 5 General{taba<br />
i tada po~iwe kori{}ewe<br />
Interneta u Vojsci.<br />
Ratna dejstva 1999. godine<br />
unela <strong>su</strong> poreme}aje u ve} uhodani<br />
rad, linija je raskinuta, a oprema<br />
sklowena. U obnovi veze sa<br />
globalnom mre`om, po ugovoru od<br />
22. aprila 2002, za natprovajdera<br />
je izabrana PTT Srbija i od<br />
tada traje nova stalna veza sa<br />
Internetom.<br />
Od datuma treba izdvojiti i<br />
registraciju domena VSCG na Internetu<br />
– vj.yu, 12. juna 1998. godine.<br />
Administrativni i tehni~ki kontakt<br />
potpi<strong>su</strong>ju upravo pioniri tog<br />
posla u Vojsci, pukovnik Dragan Dukanac<br />
i major Sa{a \oki}, a oni<br />
Oni <strong>su</strong> uvodili Internet u Vojsci: pukovnik mr Dragan Dukanac i major Sa{a \oki}<br />
MILION KORISNIKA<br />
Posle deset godina razvoja, Internet u Srbiji koristi<br />
oko milion qudi. To je tehnologija koja se razvija br`e od<br />
bilo koje druge do danas, ali ne treba zaboraviti da je to<br />
tehnolo{ko ~udo stvoreno zahvaquju}i dugotrajnim i posve-<br />
}enim naporima onih koji <strong>su</strong> imali viziju globalnog umre`avawa<br />
i vredno radili da ta vizija postane stvarnost.<br />
U Srbiji danas posluje vi{e od 80 Internet provajdera,<br />
a po~asno mesto prvog ima Beotel-Net.<br />
Uprava za vezu i informatiku VSCG, ta~nije Centar za<br />
komandno-informacione sisteme i informati~ku podr{ku<br />
(CKISIP), pojavquje se kao provajder za korisnike u Ministarstvu<br />
odbrane i Vojsci SCG i obezbe|uje sigurnu vezu sa<br />
svetskom mre`om puna 24 ~asa.<br />
<strong>su</strong> ovla{}ena lica i za registraciju poddomena mod.gov.yu, koji<br />
od 11. jula 2003. koristi Ministarstvo odbrane SCG.<br />
NAMENSKA VOJNA RA^UNARSKA MRE@A<br />
Ceo projekat Interneta slu`i kao osnova za sticawe novih<br />
iskustva koja se primewuju za neke druge mre`e i komandno-informacione<br />
sisteme za potrebe Vojske.<br />
Ali treba naglasiti da je ra~unarska mre`a MO i VSCG ne-<br />
{to sasvim <strong>drugo</strong> i potpuno je odvojena od Internet mre`e. Ona<br />
postoji, ali po svojim karakteristikama, brzini i protoku podataka<br />
ne odgovara naraslim potrebama. Ta mre`a je postala usko<br />
66<br />
1. maj 2005.
DESET GODINA INTERNETA<br />
Decenija Interneta u Srbiji obele`ena je 27. februara.<br />
Tog dana 1996. godine in`eweri prvog doma}eg provajdera BeotelNet-a<br />
uspostavili <strong>su</strong> prvi satelitski Internet link, kojim je<br />
Srbija povezana sa globalnom mre`om. Prvi korisnik bila je<br />
Akademska mre`a Beogradskog univerziteta, a nekoliko meseci<br />
kasnije Internet postaje dostupan naj{iroj javnosti.<br />
Profesor dr Zoran Jovanovi}, direktor Ra~unskog centra<br />
Beogradskog univerziteta, podse}a na taj doga|aj. ”U to vreme je<br />
Akademska mre`a Univerziteta funkcionisala kao prakti~no<br />
izolovana mre`a na Internet tehnologijama – jedina zna~ajnija<br />
mre`a Internet tipa u zemqi. U univerzitetskoj sredini je postojala<br />
te`wa da se ostvari permanentna Internet veza Akademske<br />
mre`e sa svetom i time olak{a nau~na i tehnolo{ka saradwa.<br />
Do nedequ dana pre ostvarivawa tog poduhvata mawe od deset<br />
qudi znalo je {ta se zaista doga|a. Ceo doga|aj bio je pun<br />
dramatike: 26. februara tek u 17 sati izvu~ena je satelitska<br />
oprema sa carine, a u 12 sati slede}eg dana, 27. februara, bila<br />
je zakazana sve~anost Dana Univerziteta. Monta`a satelitskog<br />
kompleta ra|ena je celu no} pod svetlima reflektora. Signal<br />
na izlazu iz prijemnika bio je zadovoqavaju}i u 7 ~asova ujutru.<br />
Tada je po~ela trka sa vremenom da se do po~etka sve~anosti<br />
podese svi potrebni ruteri na Akademskoj mre`i. Sve se zavr-<br />
{ilo u 11.45, tako da niko sem naju`e ekipe nije znao da }u pri-<br />
~ati o Internetu, a ne o Akademskoj mre`i. Sve~ana sala Univerziteta<br />
je zanemela kada sam rekao: Sada smo na web sajtu<br />
MIT univerziteta.“<br />
Nenad Repac, pionir Interneta u Srbiji, podse}a da <strong>su</strong><br />
pripreme za prikqu~ewe trajale sigurno nekoliko godina, a najva`niji<br />
segment tih priprema bio je da se u samoj firmi ”Telefonija“<br />
stvori tehnolo{ka i kadrovska ”kriti~na masa“, koja bi doprinela<br />
da se donese odluka o ulasku u takav projekat.<br />
I zaista, ne mo`e se zaboraviti radost svih koji <strong>su</strong> u~estvovali<br />
u tom poduhvatu tog 27. februara 1996. godine. Prvih<br />
nekoliko dana bilo je skoro kriti~no, prvih nekoliko nedeqa<br />
bilo je veoma te{ko, kako je pritisak popu{tao po~eli smo sa<br />
normalnim radom, a ubrzo i sa {irewem mre`e.<br />
Zanimqiv podatak iz tog perioda, kada je dobijawe desetak<br />
telefonskih linija bilo ~udo, jeste da je zauzetost linija bila<br />
ve}a od 95 posto tokom dana! To zna~i da <strong>su</strong> linije bile slobodne<br />
nekoliko minuta oko ~etiri sata ujutro, a sve ostalo vreme korisnici<br />
<strong>su</strong> bili na wima. To je bio prvi talas, velik kao cunami.<br />
Plima koja je tada zapqusnula i danas raste. Broj korisnika se<br />
pove}ava, a nivo tehni~ke i op{te kulture se pove}ava.<br />
grlo razvoja slu`be informatike, pa i svih drugih rodova i slu-<br />
`bi. Zahvaquju}i znawima koja se temeqe upravo na odli~nom poznavawu<br />
Internet tehnologija, postoje razvijeni informacioni<br />
sistemi koji mogu da funkcioni{u u mre`i, ali nema odgovaraju}e<br />
mre`e, i zato je to jedna od prioritetnih investicija.<br />
Podse}awa radi, prva ra~unarska mre`a u Vojsci uspostavqena<br />
je po~etkom osamdesetih godina i bila je na nivou sli~nih<br />
u evropskim zemqama. Ona je povezivala sve komande armija<br />
i va`nije centre komandovawa {irom onda{we Jugoslavije.<br />
Sve velike vojne ve`be tako|e <strong>su</strong> podr`avale odgovaraju}e mre-<br />
`e. Po~elo se, dakle, na vreme i stvorena je lepa tradicija,<br />
ali se kasnije zaostalo zbog vi{e razloga, a najva`niji <strong>su</strong> prelazak<br />
sa velikih ra~unara na PC platformu, neadekvatne organizacione<br />
promene kojima bi se podr`ala ovakva tehnolo{ka<br />
unapre|ewa i neadekvatna telekomunikaciona infrastruktura<br />
za prenos podataka u savremenim ra~unarskim mre`ama. I tu je<br />
planirana modernizacija, tako da se mo`e o~ekivati boqa namenska<br />
vojna mre`a, uz mogu}nost primene razvijenih informacionih<br />
sistema i wihov bezbedan rad. Bi}e to nova tehnolo{ka<br />
ki~ma kroz koju }e bezbedno proticati multimedijalne informacije<br />
kakve tra`i savremena vojska.<br />
Radenko MUTAVXI]<br />
67
NAORU@AWE<br />
SNAJPERISTI KROZ ISTORIJU (2)<br />
JUNACI DRUGE<br />
VELIKE VOJNE<br />
Uspeh snajperiste<br />
ne ogleda se u broju<br />
pogodaka, ve} u {teti<br />
koju nanese protivniku<br />
eliminacijom komandnog<br />
kadra i drugih va`nih<br />
li~nosti.<br />
Dela najuspe{nijih<br />
strelaca tokom Drugog<br />
svetskog rata zadivila <strong>su</strong><br />
svet, a o pojedincima <strong>su</strong><br />
snimani i filmovi.<br />
Jo{ za vreme Prvog svetskog rata, ruska carska armija koristila<br />
je sibirske lovce kao snajperiste. Nastankom SSSR-a<br />
i Crvene armije, streqa{tvo je do`ivelo procvat jer se masovno<br />
otvaraju streqa~ka dru{tva i {kole, kako za vojsku,<br />
tako i za gra|anstvo. U Crvenoj armiji postojale <strong>su</strong> dve vrste<br />
snajperista – prvi, koji <strong>su</strong> formacijski bili rezerva Vrhovne<br />
komande (RVGK) i drugi koji <strong>su</strong> bili sastavni deo pe{adijskih<br />
jedinica. Snajperisti RVGK <strong>su</strong> bili organizovani u samostalne<br />
brigade, od kojih je jedna bila sastavqena iskqu~ivo od<br />
`ena, a po potrebi <strong>su</strong> upu}ivani kao vodovi, ~ete ili ~ak bataqoni<br />
na delove fronta gde se ukazala potreba. Kada je re~ o drugima,<br />
krajem rata <strong>su</strong> formacijski postojala dvojica u streqa~kom<br />
vodu, a 18 u bataqonu.<br />
Crvena armija je koristila snajpersku pu{ku mosin-nagan<br />
1891/30. Od pu{aka sa proizvodne trake birani <strong>su</strong> primerci<br />
kod kojih <strong>su</strong> cevi bile visokog kvaliteta, a potom <strong>su</strong> i dora|ivane:<br />
ru~ica zatvara~a je spu{tana radi nesmetane manipulacije<br />
uz opti~ki ni{an, mu{ica je izdizana jedan centimetar, kako bi<br />
ni{awewe bez optike bilo omogu}eno<br />
do 600 metara, a okida~ je pode-<br />
{avan na silu okidawa od dva do dva<br />
i po kilograma. Opti~ki ni{an bio je<br />
PV sa uveli~awem od ~etiri puta ili<br />
PU sa uveli~awem tri i po puta. Do<br />
1938. godine proizvedeno je 53.000<br />
ovih pu{aka, a od 1942. toliko je<br />
proizvedeno godi{we, {to ukazuje na<br />
zna~aj koji je pridavan snajperistima.<br />
Preciznost tih pu{aka ogleda se i u<br />
verovawu da <strong>su</strong> mnogi nema~ki snajperisti<br />
koristili zaplewene snajperke<br />
1891/30, te u ~iwenici da je u naoru-<br />
`awu ostala sve do 1963. godine, kada<br />
ju je zamenila SVD dragunova.<br />
Druga snajperska pu{ka Crvene<br />
armije bila je poluautomatska<br />
SVT-40 tokareva, poboq{ani model<br />
pu{ke SVT-38. Iako je bila vrlo precizna<br />
i rado <strong>su</strong> je koristili Nemaci i<br />
Finci, u Crvenoj armiji nije bila popularna<br />
jer je zahtevala pravilno<br />
Sa propagandnog plakata<br />
– ruski snajperista<br />
68<br />
1. maj 2006.
MEDAQA ZA HRABROST<br />
Sovjetski snajperisti radili <strong>su</strong> u paru, kao strelac i<br />
osmatra~. Ako bi strelac proma{io, osmatra~ bi ponekad<br />
ni{anio iz svoje pu{ke i otvarao vatru. ^etrdeset pogodaka<br />
donosilo je medaqu za hrabrost i titulu zaslu`ni snajperista.<br />
odr`avawe. Mnoge zaplewene SVT prou~avane <strong>su</strong> u Nema~koj, a<br />
to je doprinelo razvoju poluautomatskih pu{aka Vermahta.<br />
LEGENDARNI ZAJCEV<br />
Pri~a o sovjetskim snajperistima ne mo`e zaobi}i legendarnog<br />
Vasilija Zajceva, lovca sa Urala, ~iji je doprinos pobedi u Staqingradskoj<br />
bici pogre{no opisan u “blokbaster” filmu “Neprijateq<br />
pred kapijom”. Naime, Zajcev i nema~ki snajperista nikad se<br />
ni<strong>su</strong> <strong>su</strong>sreli licem u lice. Malo je nedostajalo da Zajceva mimoi|e<br />
Veliki otaxbinski rat, jer je do polovine 1942. godine slu`io kao<br />
kwigovo|a sa ~inom zastavnika u Vladivostoku, pri Pacifi~koj<br />
floti mornarice SSSR-a. Sa dvadesetak kolega mornara dobrovoqno<br />
se prijavio za Staqingrad, ali je i tu bio stacioniran kao<br />
administrativac na isto~noj obali Volge. Mada se sa ga|awa na<br />
poligonu znalo da je odli~an strelac, morao je da se bori sa birokratijom<br />
kako bi bio dodeqen jedinici na prvoj liniji fronta.<br />
Oktobra 1942. godine, pu{kom bez optike pogodio je nema~kog<br />
mitraqesca udaqenog nekoliko stotina metara i komandir koji<br />
je bio svedok doga|aja, videv{i wegovu ve{tinu, naredio je da mu<br />
se dodeli pu{ka sa opti~kim ni{anom. Do tada on nije video takvo<br />
oru`je, a od 10. novembra 1942. do 17. decembra iste godine postigao<br />
je 225 pogodaka, ukqu~uju}i i eliminaciju 11 neprijateqskih<br />
snajperista. Wegov najve}i doprinos bio je osnivawe snajperske<br />
{kole tokom same bitke. Smatra se da je 28 snajperista koje je on<br />
obu~io, izbacilo iz stroja vi{e od 3.000 neprijateqskih oficira<br />
i vojnika.<br />
Prilikom rawavawa artiqerijskom granatom, januara 1943.<br />
godine, privremeno je izgubio vid, ali mu ga je profesor Filatov<br />
povratio i Zajcev je kraj rata do~ekao u ~inu kapetana. Danas postoje<br />
odre|ene kontraverze na Zapadu oko wegovog ~uvenog duela<br />
sa poznatim nema~kim snajperistom. Naime, zapadni izvori tvrde<br />
da nije postojao major Hajnc Torvald (po nekim autorima Kenig), na-<br />
~elnik snajperske {kole, koji je upu}en u Staqingrad. Bilo kako<br />
bilo, opti~ki ni{an sa pu{ke nema~kog snajperiste izlo`en je u<br />
Centralnom muzeju oru`anih snaga u Moskvi.<br />
Zajcev, naravno, nije bio jedini sovjetski snajperista sa visokim<br />
brojem pogodaka. U pojedinim izvorima navodi se nadimak<br />
nepoznatog vojnika @igan koji je, tako|e u Staqingradskoj bici, do<br />
20. novembra imao 224 pogotka. Osim toga, moraju se pomenuti<br />
Vasilij Golosov, sigurno najboqi protivsnajperista, koji je osim<br />
422 pogotka, do jula 1943. godine, kada je poginuo, eliminisao 70<br />
neprijateqskih snajperista, i Ivan Sidorenko sa skoro 500 pogodaka.<br />
Prema nekim autorima, Sovjeti imaju 30 snajperista sa vi-<br />
{e od 300 pogodaka.<br />
SOVJETSKE AMAZONKE<br />
Za razliku od zapadnih vojski, u Crvenoj armiji `ene <strong>su</strong> imale<br />
aktivnu ulogu u oru`anoj borbi, kao piloti, voza~i tenka, mitraqesci<br />
i, naravno, snajperisti. Bile <strong>su</strong> poznate po izuzetnoj strpqivosti,<br />
{to je jedna od najbitnijih odlika snajperiste.<br />
Najpoznatija me|u wima je Qudmila Mihajlovna Pavli~enko.<br />
Kada se, nakon napada Nema~ke na SSSR dobrovoqno prijavila u<br />
vojsku, ve} je bila obu~eni strelac, jedrili~ar i padobranac. Odbila<br />
je du`nost bolni~arke i sa 25. pe{adijskom divizijom “^apajev”<br />
na{la se, ve} avgusta 1941, u borbama oko Odese. Za samo<br />
dva i po meseca imala je 187 pogodaka. Zanimqivo je da je koristila<br />
SVT- 40, pu{ku koja nije bila mnogo popularna kod drugih<br />
vojnika. Wen ukupan skor iznosi 309 pogodaka, od toga 36 snajpe-<br />
Pu{ke: SMLE- 4MK1, SVT- 40L i SVT-40SN<br />
LOVAC SA URALA<br />
Lik snajperiste Vasilija Zajceva, lovca sa Urala, opisan<br />
je u filmu “Neprijateq pred kapijom”. Wegov najve}i doprinos<br />
bilo je osnivawe snajperske {kole tokom Staqingradske bitke.<br />
Smatra se da je 28 snajperista, koje je on obu~io, izbacilo<br />
iz stroja vi{e od 3.000 neprijateqskih oficira i vojnika.<br />
Preminuo je 1991. u Kijevu, a wegovo telo je 2006. preneto na<br />
Mamajev Kurgan i sahraweno uz spomenik braniocima Staqingrada,<br />
gde stoje i wegove ~uvene re~i: Za nas nije bilo zemqe<br />
iza Volge.<br />
HRABRA QUDMILA<br />
Qudmila Mihajlovna Pavli~enko je za samo dva i po meseca<br />
imala 187 pogodaka. Wen ukupan skor iznosi 309 pogodaka,<br />
od toga je 36 nema~kih snajperista. Jedan od ubijenih<br />
snajperista prethodno je eliminisao vi{e od 500 sovjetskih<br />
vojnika, {to je utvrdila uvidom u wegov dnevnik.<br />
rista. Jedan od ubijenih snajperista prethodno je eliminisao vi{e<br />
od 500 sovjetskih vojnika, {to je utvrdila uvidom u wegov dnevnik.<br />
Juna 1942. godine rawena je minobaca~kom granatom, a nakon oporavka<br />
poslata je u SAD i Kanadu u misiju dobre voqe. Ona je prvi<br />
sovjetski gra|anin koji je pozvan u Belu ku}u na prijem kod predsednika<br />
Ruzvelta i wegove <strong>su</strong>pruge Elenor, a u Va{ingtonu joj je prire-<br />
|en do~ek dostojan heroja. Pu{ka vin~ester sa opti~kim ni{anom,<br />
koju je dobila na poklon, izlo`ena je u muzeju u Moskvi.<br />
Najefikasniji snajperski tim svih vremena tako|e <strong>su</strong> dve `ene,<br />
Natalija Kov{ova i Marija Polivanova. Wih dve <strong>su</strong> za<strong>jedno</strong><br />
imale vi{e od 300 pogodaka, a posebno <strong>su</strong> se istakle u te{kim<br />
borbama prvih dana marta 1942. godine, dejstvuju}i po mitraqeskim<br />
gnezdima. Avgusta 1942. godine, wihov vod je opkoqen u nema~kom<br />
protivnapadu i kada <strong>su</strong> ostale bez municije, devojke <strong>su</strong> sa-<br />
~ekale Nemce da pri|u, a potom aktivirale ru~ne bombe, kako ne<br />
bi `ive pale neprijatequ u ruke.<br />
SNAJPERISTI VERMAHTA<br />
Svojevremeno je u austrijskom vojnom ~asopi<strong>su</strong> “Trupendinst”<br />
objavqen razgovor sa trojicom snajperista Vermahta austrijske<br />
nacionalnosti, koji <strong>su</strong> slu`ili u Tre}oj planinskoj (gebirgsjeger)<br />
diviziji na Isto~nom frontu. To <strong>su</strong> Matijas Hercenauer (345 pogodaka),<br />
Zep Alerberger (257) i Helmut Virnsberger (64), koji je po-<br />
69
NAORU@AWE<br />
Nema~ki snajperista sa karabinom mauzer K 98<br />
sle rawavawa bio instruktor u snajperskoj {koli. Oni navode<br />
da <strong>su</strong> koristili karabin mauzer K 98 sa opti~kim ni{anom uve-<br />
}awa ~etiri puta, a Alerberger i zaplewenu sovjetsku snajperku.<br />
Nijedan od wih ne smatra poluautomatsku pu{ku G43 dobrim<br />
oru`jem, zbog slabije preciznosti i ve}e te`ine u odno<strong>su</strong> na K98,<br />
te povremenih zastoja. Bili <strong>su</strong> sigurni da }e do 400 metara pogoditi<br />
protivnika u glavu, a u telo do 600 metara. Preko te daqine<br />
vatra se otvara samo da bi se pokazalo neprijatequ da nije<br />
bezbedan, a svaki snajperista ~ekao je da protivnik pri|e bli-<br />
`e, kako bi pogodak bio siguran.<br />
Formacijski je svaki bataqon imao snajpersko odeqewe od<br />
22 vojnika: {estorica <strong>su</strong> ostajali pri komandi, a ostali bili<br />
dodeqeni ~etama. U principu je nekoliko dobrih strelaca u svakoj<br />
~eti imalo pu{ke sa optikom, ali ne i snajpersku obuku, i oni<br />
<strong>su</strong> u stvari bili precizni strelci, sposobni da pogode ciq na<br />
daqini do 400 metara.<br />
Snajperisti <strong>su</strong> uvek dejstvovali u timovima od po dva vojnika<br />
(jedan strelac a drugi osmatra~) uz dnevno izve{tavawe {taba<br />
bataqona o rezultatima dejstva. Mete <strong>su</strong>, pre svega, bili protivni~ki<br />
osmatra~i i oficiri, potom poslu`ioci protivtenkovskih<br />
topova i mitraqeza. ^esto <strong>su</strong> pred svitawe zauzimali vatreni<br />
polo`aj ispred svojih linija i vra}ali se kada padne no}.<br />
Wihove preporuke bile <strong>su</strong> da se u povla~ewu, kao odstupnica,<br />
koristi nekoliko snajperista jer je psiholo{ki efekat na neprijateqa<br />
daleko ve}i od, recimo, mitraqeske vatre.<br />
Uspeh snajperiste ne ogleda se u broju pogodaka, ve} u {teti<br />
koju nanese protivniku eliminacijom komandnog kadra i drugih<br />
va`nih lica. Kao najva`niju osobinu snajperiste smatraju strpqivost,<br />
tj. sposobnost da se u zaklonu ostane du`e od neprijateqa.<br />
Kamufla`a je od veoma va`na, {to ukqu~uje lice, ~ak i cev<br />
oru`ja. Jedan od wih je sa sobom nosio stari ki{obran obojen<br />
maskirnim bojama koji mu je odli~no koristio. Svetle}u municiju<br />
koristili <strong>su</strong> samo kao ve`bovnu ili za odre|ivawe razdaqine,<br />
a, svakako va`no iskustvo bilo je da ne treba pucati pri bo~nom<br />
vetru.<br />
MAJSTORI MASKIRAWA<br />
Osvajawe pacifi~kih ostrva sa bujnom vegetacijom i ogor-<br />
~eni otpor Japanaca, majstora za maskirawe, postavili <strong>su</strong> posebne<br />
zahteve pred ameri~ke marince. Ovde se odmah ratovalo<br />
na malim daqinama, a Japanci <strong>su</strong> imali obi~aj da, prikrivaju}i<br />
se u kro{wama drve}a, puste marince da pro|u, a potom otvaraju<br />
vatru s le|a. Opti~ki ni{ani pu{aka arisaka tip 38 ili 97<br />
uve}avani <strong>su</strong> dva i po puta ili ~etiri puta, ali je za to retko bilo<br />
potrebe. No, metak kalibra 6,5 mm, koji koriste obe pu{ke,<br />
odlikovao se pucwem visokog tona, tako da je bilo te{ko odrediti<br />
pravac iz kog je doleteo, a bezdimni barut koji <strong>su</strong> Japanci koristili<br />
bio je zaista takav da se ni obla~i} nije javqao pri opaqewu.<br />
Osim toga, wihovi snajperisti imali <strong>su</strong> obi~aj da se ve`u<br />
za stablo drveta, kako bi mogli dejstvovati i nakon rawavawa,<br />
ali je krajwi ishod bio uvek isti – pogibija.<br />
Marinci <strong>su</strong> koristili pu{ke springfild M1903 sa opti~kim<br />
ni{anom unertl karakteristi~ne du`ine, kojim <strong>su</strong>, po potrebi,<br />
mogli dejstvovati i na ve}im daqinama. Tako je, na primer,<br />
tokom iskrcavawa na Okinavi snajperista u}utkao mitraqesko<br />
gnezdo na rastojawu od 1.200 jardi (1.080 m), a nedugo nakon toga<br />
je tim iskusnih narednika sa daqine od 1.000 jardi (900 m)<br />
uzastopnim pogocima u pu{karnicu bunkera onemogu}io dejstvo<br />
mitraqeza dok se marinci ni<strong>su</strong> prikrali i uba~enim bombama<br />
okon~ali otpor branioca. Neretko se za obarawe debelih stabala<br />
koristio top 37 mm, a za ~i{}ewe kro{wi drve}a automat<br />
tompson i automatske pu{ke BAR.<br />
Ameri~ka vojska je koristila isti model pu{ke springfild,<br />
ali sa druga~ijom optikom tipa viver i uveli~awem dva i po puta.<br />
Problem je le`ao u ~iwenici da je optika bila osetqiva na udarce,<br />
a kako pu{ka nije imala klasi~ne ni{ane, o{te}ewe optike<br />
zna~ilo je i onesposobqavawe oru`ja. (Snajperista sa sli~nom<br />
pu{kom prikazan je u filmu “Spasavawe vojnika Rajana”). Krajem<br />
1944. godine usvojena je snajperska varijanta poluautomatske pu-<br />
{ke garand M1 sa robusnijom optikom tipa liman, ali ih je, s obzirom<br />
na kraj rata, relativno malo proizvedeno, mada <strong>su</strong> kasnije<br />
kori{}ene i u Korejskom ratu.<br />
BRITANSKA SNAJPERSKA [KOLA<br />
Tokom rata u severnoj Africi aktivnost snajperista nije bila<br />
izra`ena zbog velike vru}ine koja je dovodila do treperewa vazduha,<br />
{to je kao posledicu imalo nemogu}nost preciznog odre|ivawa<br />
rastojawa. Uz to, odlike terena <strong>su</strong> bile takve da je adekvatno<br />
maskirawe bilo te{ko izvesti. Nakon iskrcavawa u Italiji i<br />
Normandiji, ali tek kada se front stabilizovao krajem 1944, snajperisti<br />
<strong>su</strong> do{li u prvi plan. Britanska vojska je ve} 1940. oformila<br />
snajpersku {kolu, a ~uveni Lovat skauti svoje znawe u maskirawu<br />
i prikradawu prenosili <strong>su</strong> polaznicima tronedeqnog kursa.<br />
Osnovna snajperska pu{ka i daqe je bila enfild Mk 1(T) iz Prvog<br />
svetskog rata, ali je 1942. usvojena enfild br. 4 Mk 1 (T), koja je zadr`ana<br />
u upotrebi do 1970. Izabrane pu{ke sa proizvodne linije,<br />
modifikovala je ~uvena londonska firma Holand i Holand, ukqu-<br />
~uju}i montirawe opti~kog ni{ana sa uve}awem tri puta.<br />
Britanci <strong>su</strong> se <strong>su</strong>sreli sa problemom japanskih snajperista u<br />
Burmi, ali oni ni<strong>su</strong> koristili ameri~ki na~in obarawa stabala<br />
topovskim hicem, ve} <strong>su</strong> protivtenkovskom pu{kom bojs, kalibra<br />
.0,55 (13,97 mm), pucali direktno kroz stablo u snajperistu. Ova<br />
pu{ka je poznata i dalmatinskim partizanima, koji <strong>su</strong> je dobili u<br />
okviru savezni~ke pomo}i tokom 1944–1945. godine.<br />
Dr Aleksandar MUTAVXI]<br />
(Nastavak u idu}em broju)<br />
70<br />
1. maj 2006
JATAGAN<br />
XAVID-PA[E<br />
RIZNICA<br />
Bogato ukra{eni jatagan<br />
Xavid-pa{e jedan<br />
je od vrednijih eksponata<br />
iz zbirke Vojnog<br />
muzeja. Kako se veru<br />
je, napravqen je u nekoj od<br />
zanatskih radionica na Balkanu, pa se kao mesto izrade pomiwu<br />
Fo~a, ali i sam Carigrad. Ovakvi jatagani <strong>su</strong> bili paradni,<br />
no{eni <strong>su</strong> na svetkovinama i svedo~ili o mo}i vlasnika.<br />
Jatagan je, ina~e, ra|en za visokog turskog dostojanstvenika<br />
Arif-agu. Nama je poznato da je jedan od posledwih vlasnika<br />
jatagana bio Xavid-pa{a, koji je u bitoqskoj bici komandovao<br />
^etvrtim korpusom turske vojske.<br />
Jatagan je izra|en 1220. po hixri, odnosno 1805. godine<br />
nove ere. Dr{ka i korice <strong>su</strong> oblo`ene srebrom, ukra{ene tehnikom<br />
granulacije i filigrana, sa kombinacijom }ilibara i<br />
crvenih korala za koje se u muslimanskom svetu verovalo da<br />
imaju talismansku mo}. Vrh korica je u obliku stilizovane ribqe<br />
glave. ^eli~no se~ivo, tehnikom tau{irawa, u srebru,<br />
ukra{eno je arabeskama, a sa obe strane, u pravougaonim poqima,<br />
i natpisom na turskom jeziku, koji u prevodu glasi: Izradio<br />
wegov rob Hasan, vlasnik i gospodar ARIF-AGA.<br />
I daqe tekst glasi:<br />
O srce, treba se stalno<br />
`aliti svim qudima. Ne<br />
treba se smejati ~oveku,<br />
svi oni koji <strong>su</strong> do{li prolaze<br />
i odlaze. Neka se niko<br />
ne zavarava utopiv{i se u ovozemaqsku sre}u. Ona nije<br />
ostala ni Aleksandru Velikom, ni Ahmedu, ni Sulejmanu. Okrutna<br />
ruka <strong>su</strong>dbine pru`ila je pehar smrti Sulejmanu. Ostavi presto<br />
Sulejmane! Digao je ruku od ni{tavila i oti{ao. Kao {to<br />
nema junaka osim Alije, tako nema ni sabqe osim Zulfikara.<br />
Ova deviza o ~uvenoj sabqi Zulfikar, tau{irana je na se-<br />
~ivima hladnog oru`ja, kako sabqi tako i jatagana, zbog svoje<br />
simboli~ne mo}i. Naime, po tradiciji ovu sabqu Muhamed je<br />
zadobio u bici kod Bedre 623. godine, a posle wegove smrti<br />
pre{la je u posed wegovog zeta Alije. U slikarstvu je ta sabqa<br />
prikazivana sa rascepqenim vrhom, kao da ima dve o{trice.<br />
Uz uobi~ajene devize o Aliji i ~uvenoj sabqi koja mu se<br />
pripi<strong>su</strong>je, o prolaznosti ovozemaqskog `ivota, majstor nam je<br />
ostavio i podatke o sebi, naru~iocu i vremenu u kome <strong>su</strong> `iveli,<br />
te o obi~ajima koji <strong>su</strong> tada vladali.<br />
An|elija RADOVI]<br />
FOTO<br />
AL BUM<br />
Prvomajska parada<br />
u Beogradu<br />
1946. godine<br />
Pripremio<br />
Radovan POPOVI]<br />
71
KULTURA<br />
Kwiga “Koreni vojne pisane re~i”,<br />
koju je objavila Redakcija posebnih<br />
izdawa NIC “Vojska”, predstavqa<br />
dragocenu studiju o istoriji vojnog<br />
izdava{tva kod nas<br />
Sredinom aprila potpukovnik mr Ivan Mijatovi}, nastavnik<br />
na Katedri za vojnu istoriju Vojne akademije u Beogradu,<br />
predstavio je u Centralnom domu Vojske SCG svoju prvu kwigu<br />
“Koreni vojne pisanere~i” – iscrpnu i nadasve inspirativnu<br />
studiju o istorijatu vojne {tampe kod nas i wenom uticaju,<br />
posebno u prvoj polovini pro{log stole}a, na edukaciju i mwewe<br />
oficirskog kora. Prema re~ima recenzenta istori~ara dr Mila<br />
Bjelajca, daju}i genezu sedam vojnih glasila, to delo istovremeno<br />
predstavqa svojevrsnu rekapitulaciju istorije Vojske Kraqevine<br />
SHS (Srba, Hrvata i Slovenaca) i nezaobilazan priru~nik za<br />
vojne istori~are.<br />
Govore}i o svojim motivima za izbor magistarske teze, koju<br />
je potom preto~io u kwigu, i da se posveti upravo izu~avawu uloge<br />
vojne {tampe, od wenih za~etaka, u formirawu stavova, uverewa<br />
i kulturnog profila oficira, potpukovnik Mijatovi} je naglasio<br />
da je pisana re~ bila “svedok i u~esnik krupnih doga|aja i velikih<br />
istorijskih promena”, te da je te promene “ne samo pratila i<br />
bele`ila ve} i predvi|ala”. Potpukovnik Mijatovi} je svoj<br />
kwi`evni prvenac ocenio kao “mali iskorak u saznavawu svih<br />
aspekata vojne {tampe u burnim vremenima stvarawa i ja~awa<br />
nove, mlade dr`ave – Kraqevine Srba, Hrvata i Slovenaca i<br />
wene multietni~ke vojske”.<br />
Iznose}i svoje utiske, pukovnik u penziji dr Milan<br />
Jovanovi}, jedan od u~esnika u promociji, naglasio je da<br />
tradicionalne vrednosti treba da ostanu putokaz za budu}nost i,<br />
u kontekstu teku}e reforme vojnog izdava{tva, <strong>su</strong>gerisao da kwigu<br />
“Koreni vojne pisane re~i” treba da pro~itaju ne samo oni koje<br />
ta oblast zanima ve} i qudi koji postavqaju osnov i smernice za<br />
reformu Vojske.<br />
U ime izdava~a pri<strong>su</strong>tnima se obratio i glavni i odgovorni<br />
urednik Redakcije posebnih izdawa NIC “Vojska” pukovnik Novica<br />
Stevanovi}, koji je izneo podatak da je kwiga “Koreni vojne pisane<br />
re~i” 140. izdawe te redakcije.<br />
T. STUPAR<br />
NOVA KWIGA O ISTORIJI VOJNE [TAMPE<br />
SVEDO^ANSTVO O VREMENU<br />
Promocija zbirke pesama Jawe Raoni}<br />
PENELOPA U TRANZICIJI<br />
@ele}i da sa~uvaju se}awe i trajnu uspomenu na poginulog<br />
sina i vojnika, porodica Man~i} formirala je Fond “Dejan<br />
Man~i}” sa ciqem da otkriva i poma`e mlade stvaraoce u<br />
oblasti poezije, slikarstva, umetni~ke fotografije i drugih<br />
vidova stvarala{tva. Fond svake godine raspi<strong>su</strong>je konkurs<br />
za prvu zbirku pesama mladog autora.<br />
Nedavno je u Ni{u odr`ana promocija zbirke pesama,<br />
pro{logodi{weg pobednika na konkur<strong>su</strong>, Jawe Raoni}. O<br />
kwizi <strong>su</strong> govorili kwi`evnici Dobrivoje Jevti} i Dimitrije<br />
Milenkovi}, koji <strong>su</strong> istakli da poetski rukopis Jawe Raoni}<br />
svojom koherentno{}u, poeti~kom dosledno{}u i inventivno{}u<br />
predstavqa zanimqiv doprinos srpskoj poeziji na<br />
po~etku 21. veka.<br />
Promociji <strong>su</strong> pri<strong>su</strong>stvovali ~lanovi porodice Man~i}, zamenik<br />
na~elnika Uprave za kadrove MO pukovnik Miodrag Gordi},<br />
komandant 230. srp pukovnik Zoran Veli~kovi}, na~elnik<br />
{taba 211. oklopne brigade pukovnik Goran Jovanovi}, predstavnici<br />
Srpske pravoslavne crkve i ni{kih {kola, te vojnici i<br />
stare{ine 230. samohodnog raketnog puka.<br />
Z. MILADINOVI]<br />
72<br />
1. maj 2006.
DODEQENE NAGRADE<br />
“ZLATNI BEO^UG”<br />
Najvi{a godi{wa priznawa<br />
Kulturno-prosvetne zajednice<br />
Beograda za 2005. godinu<br />
uru~ena <strong>su</strong> nedavno u prepunoj<br />
Velikoj sali Centralnog doma<br />
Vojske Srbije i Crne Gore<br />
Kao ba{tinik kulturnog kontinuiteta, Kulturno-prosvetna<br />
zajednica od 1970. godine dodequje “Zlatni beo~ug”, godi{wu<br />
nagradu i priznawe stvaraocima, nau~nicima, umetnicima,<br />
kulturnim poslenicima, ansamblima, ustanovama i<br />
organizacijama za trajni doprinos kulturi<br />
Beograda. Pred mnogobrojnom publikom u Centralnom domu Vojske<br />
SCG, u pri<strong>su</strong>stvu dobitnika ove nagrade iz prethodnih godina, te<br />
predstavnika javnog i kulturnog `ivota Beograda, ovogodi{wu<br />
odluku `irija pro~itala je profesorka Radmila Bako~evi} koja je<br />
predsedavala `irijem. Tako je Izvanredni zlatni beo~ug za<br />
`ivotno delo dodeqeno akademiku Nik{i Stip~evi}u, istori~aru<br />
kwi`evnosti, slikarki Oqi Ivawicki i glumcu Velimiru Bati<br />
@ivojinovi}u. Izvanredni zlatni beo~ug dobili <strong>su</strong> i Umetni~ki<br />
ansambl Vojske SCG “Stanislav Bini~ki” i Udru`ewe kwi`evnika<br />
Srbije.<br />
Za trajni doprinos kulturi Beograda “Zlatni beo~ug” dobili<br />
<strong>su</strong> KUD “Abra{evi}”, filmski i TV producent Gavrilo Azinovi},<br />
novinar Vawa Buli}, umetni~ki fotograf Neboj{a N. Bori},<br />
muzi~ar Borislav Bora \or|evi}, prof. dr Mi}a Jovanovi},<br />
rektor “Megatrend univerziteta”, profesor i violinista Jovan<br />
Kolunxija, Opera Narodnog pozori{ta, slikar i pesnik Predrag<br />
Bajo Lukovi}, prof. dr Rado{ Qu{i}, istori~ar, izdava~ i<br />
OBRAZLO@EWA NAGRADA<br />
Umetni~ki ansambl Vojske SCG “Stanislav Bini~ki” osnovan<br />
je jo{ 1899. godine Ukazom Kraqa Aleksandra Prvog<br />
Obrenovi}a kao Beogradski vojni orkestar. Jedan<br />
od wegovih utemeqiva~a bio je vojni kapelnik i<br />
kompozitor Stanislav Bini~ki. Slika srpskog<br />
muzi~kog `ivota bila bi nezamisliva bez dugogodi{weg<br />
delovawa ovog ansambla sa kojim <strong>su</strong> nastupali na{i najpoznatiji<br />
dirigenti i solisti. Sa svojim Simfonijskim orkestrom i<br />
Me{ovitim horom, pre{ao je desetine hiqada kilometara i<br />
izveo 7.500 raznovrsnih muzi~kih programa, koje je pratilo<br />
vi{e od pet miliona posetilaca. Muzika koju izvode wegovi<br />
~lanovi snimqena je na vi{e od trista gramofonskih plo~a,<br />
kaseta i kompakt diskova. Na tim snimcima nalazi se oko dve<br />
hiqade raznovrsnih kompozicija, koje predstavqaju svojevrsnu<br />
muzi~ku antologiju. Ansambl je uvek posebnu pa`wu posve}ivao<br />
mladim talentima.<br />
Umetni~ki ansambl VSCG “Stanislav Bini~ki” ostvaruje<br />
uspe{nu saradwu sa brojnim institucijama kulture i medija u<br />
OGRNUTI<br />
SVETLO[]U<br />
BEOGRADA<br />
kwi`ar Dragan Minin~i}, pisac Petar Paji}, novinar Du{an<br />
Stankovi}, glumica Qiqana Stjepanovi}, filmski rediteq<br />
Miomir Miki Stamenkovi} i vokalni solista Stani{a Sto{i}.<br />
Na predlog `irija Predsedni{tvo KPZ Beograda dodelilo je<br />
Strahiwi Kastratovi}u, kwi`evniku i slikaru, Posebno<br />
priznawe – povequ za izuzetan doprinos kulturi.<br />
Odlukom Predsedni{tva, Priznawe za doprinos Kulturno<br />
-prosvetnoj zajednici Beograda dobili <strong>su</strong>: kwi`evnik Srba<br />
Igwatovi} i pukovnik u penziji Nikola Mari}.<br />
U ime nagra|enih zahvalio se akademik Nik{a Stip~evi}. On<br />
je rekao da beo~ug mo`e da spaja ali i da zatvara. “Ovaj na{,<br />
beogradski, jeste ~inilac spajawa. Za mene on simbolizuje te{ko<br />
ponovqivu, ali obnovqivu, koheziju koja je tokom dva veka<br />
stvorila najve}i kosmopolitski grad na Balkanu u kome <strong>su</strong> se<br />
stapali, u vrlo kratkom `ivotnom roku, do{qaci sa razli~itih<br />
strana postaju}i stegono{e u svojim strukama... Svi smo mi<br />
ogrnuti svetlo{}u Beograda. To je grad u kome se ~ovek mo`e<br />
odva`iti da ostane. U wemu je pohraweno blago svih na{ih<br />
nesre}a i u wemu se nahodi hranili{te na{ih uspeha. U Beogradu<br />
o`ivqavaju i na{e mrtve godine. Zato je Beograd beo~ug koji<br />
spaja“, rekao je akademik Stip~evi}.<br />
S. SAVI]<br />
Snimio G. STANKOVI]<br />
SCG, ali i sa inostranim institucijama. U ime Ansambla<br />
nagradu je primio wegov na~elnik, kapetan prve klase<br />
Aleksandar Stanisavqevi}.<br />
Pukovnik u penziji Nikola Mari} dobio je Priznawe za<br />
poseban doprinos radu Kulturno-prosvetne zajednice Beograda.<br />
Pukovnik Mari} je zavr{io Vojnu akademiju i Ekonomski<br />
fakultet. Tokom dugogodi{we vojni~ke i oficirske karijere<br />
obavqao je brojne du`nosti u komandama i jedinicama vojske,<br />
a profesionalnu vojnu slu`bu zavr{io je na du`nosti na~elnika<br />
Centralnog doma Vojske SCG. Rukovode}i tom ku}om, uspe{no je<br />
sara|ivao sa razli~itim ustanovama u oblasti kulture i<br />
umetni~kog stvarala{tva Beograda i Republike Srbije. Kao<br />
najvi{u ustanovu kulture u Vojsci, reformisao je Centralni dom,<br />
utvrdio wegov imovinsko-pravni status, stabilizovao<br />
organizaciono-funkcionalne nadle`nosti i potvrdio<br />
dru{tveno-istorijsku ulogu i polo`aj ku}e koja je (ponovo)<br />
izrasla u jednu od najzna~ajnijih ustanova kulture Beograda, {to<br />
potvr|uje i priznawe Izvanredni zlatni beo~ug za 2004. godinu.<br />
Za relativno kratko vreme, Nikola Mari} ostavio je trajan i<br />
neizbrisiv trag u kulturi Vojske i grada Beograda.<br />
73
FEQTON<br />
Pi{e<br />
Vlada RISTI]<br />
150 GODINA OD RO\EWA NIKOLE TESLE (4)<br />
VELIKI<br />
PROTIVNIK RATA<br />
Predajni toraw sa centralom<br />
i laboratorijom za<br />
Svetski telegrafski sistem<br />
u fazi izgradwe<br />
na Long Ajlendu<br />
Teslini radovi<br />
vezani za struje visoke<br />
frekvencije brzo <strong>su</strong> na{li<br />
i prakti~nu primenu u<br />
medicini i radiotehnici,<br />
a bili <strong>su</strong> prethodnica<br />
rendgena, elektronskog<br />
mikroskopa, elektronske<br />
(radio) cevi…<br />
Posebno je veliki Teslin<br />
doprinos radiotehnici,<br />
kojoj je upravo on udario<br />
temeqe.<br />
Bez obzira na veliki broj otkri}a koje je za{titio sa dvadesetak<br />
i vi{e patenata i predavawa in`ewerima, koji <strong>su</strong> uglavnom verovali<br />
da ti pronalasci ozna~avaju novo doba u elektrotehnici, Tesla<br />
se na{ao pred problemom kako da svoje izume i prakti~no<br />
ostvari. Niko nije <strong>su</strong>mwao u ogromnu vrednost pronalaska, ali je<br />
malo ko od bogatih industrijalaca hteo da odre{i ke<strong>su</strong> i da ih otkupi.<br />
Tesla nije imao nikakvog iskustva u komercijalnim poslovima, a<br />
da ga je imao, bio bi, govorio je, odvojen od svoje laboratorije i daqih<br />
istra`ivawa. A on nikako nije hteo da se to dogodi.<br />
SASTANAK U LABORATORIJI<br />
Sve se, me|utim, iz osnova promenilo kada se za wegova otkri}a i<br />
naizmeni~nu struju zainteresovao Xorx Vestinghaus, direktor ”Vestinghausovog<br />
elektri~nog dru{tva” u Pitsburgu, poznat u svetu i kao pronalaza~<br />
vazdu{ne `elezni~ke ko~nice. Bio je to prakti~an, poslovan ~ovek,<br />
kome ni<strong>su</strong> mogle da promaknu velike komercijalne vrednosti {to <strong>su</strong><br />
ih nudili Teslini izumi, a uo~io je i ogromnu prednost naizmeni~ne nad<br />
<strong>jedno</strong>smernom strujom.<br />
74<br />
1. maj 2006.
Vestinghausa ni<strong>su</strong> vezivali<br />
nikakvi ugovori sa Edisonom i<br />
wegovim elektri~nim centralama<br />
za proizvodwu <strong>jedno</strong>smerne<br />
struje, pa je mogao nepristrasno<br />
da prou~i ono do ~ega je Tesla do-<br />
{ao u pogledu primene naizmeni~nih<br />
struja. Samo mesec dana<br />
posle wegovog predavawa u Wujorku<br />
poslao je pismo Tesli, kojeg<br />
nije poznavao, i zakazao mu sastanak.<br />
Vestinghaus je bio deset godina<br />
stariji od Tesle. Zajedni~ko<br />
im je bilo to {to <strong>su</strong> obojica bili<br />
in`eweri pronalaza~i i {to<br />
<strong>su</strong> voleli nauku o elektricitetu.<br />
Sastali <strong>su</strong> se u Teslinoj laboratoriji<br />
u Wujorku, gde je Vestinghaus<br />
video dinamoma{ine, transformatore<br />
i motore sa kojima<br />
je eksperimentisao Tesla. I sam<br />
pronalaza~, ali vrlo pronicqiv<br />
i preduzimqiv ~ovek, Vestinghaus<br />
se jo{ <strong>jedno</strong>m uverio da se <strong>jedno</strong>smernom<br />
strujom (na ~emu <strong>su</strong><br />
dugo insistirali Edison i wegovi<br />
privr`enici) ne re{ava veoma<br />
va`an problem preno{ewa<br />
elektri~ne energije na ve}e<br />
daqine.<br />
ODLAZAK<br />
IZ PITSBURGA<br />
Vestinghaus je posle te posete<br />
ponudio Tesli da mu za milion<br />
dolara otkupi sve dotada{we<br />
patente i da mu, uz to, pla}a jo{<br />
po dolar za svaku kowsku snagu<br />
ma{ina izra|enih u wegovom<br />
preduze}u – u toku trajawa patentnog<br />
prava od 15 godina.<br />
Teslini biografi ka`u da<br />
na{ nau~nik i veliki pronalaza~<br />
nije imao ni jedan razlog da<br />
odbije takvu ponudu, tim pre<br />
{to mu je Vestinghaus ponudio da<br />
do|e u Pitsburg i da, uz veliku<br />
platu, ostane godinu dana kao savetodavac<br />
in`ewera u wegovom<br />
preduze}u. Me|utim, po{to je Tesla<br />
bio pomalo neobi~an ~ovek<br />
(neki <strong>su</strong> ga opisivali i kao ~udaka)<br />
moglo se desiti da ne prihvati<br />
tako primamqivu nov~anu ponudu,<br />
ali mu je wegov prijateq<br />
Braun, koji se bavio finansijama,<br />
pomogao da ne pogre{i.<br />
Do{av{i do prili~no<br />
velikih nov~anih sredstava i<br />
pre{av{i na odre|eno vreme u<br />
Pitsburg, Tesla se oslobodio<br />
briga i gubqewa vremena oko komercijalizacije<br />
svojih pronalazaka.<br />
Vestinghau<strong>su</strong> je za samo dve<br />
godine po{lo za rukom da izradi<br />
oko 130 malih elektri~nih cen-<br />
U Teslinoj ruci je gasna cev<br />
~ija je unutra{wost prevu~ena fosforom<br />
TESLINA TURBINA<br />
Tesla je po~etkom pro{loga veka u oblasti ma{instva po-<br />
~eo da istra`uje nove turbine bez lopatica, ~iju je zamisao nosio,<br />
takore}i, iz detiwstva. Bila je to jo{ jedna originalna, zapawuju}e<br />
<strong>jedno</strong>stavna aparatura koja je mnogo obe}avala. Za nekoliko<br />
godina Tesla je razradio vi{e modela turbina i pumpi,<br />
raznih elemenata, kao {to je hidrauli~ka dioda, razvio neke<br />
originalne ure|aje za merewe brzine tokova fluida i sli~no.<br />
Teslino istra`ivawe na podru~ju bezlopati~nih turboma-<br />
{ina (”turboma{ina trewa”) govori o dostignu}ima u oblasti<br />
turboma{ina toga vremena. Tesla je podneo prijavu u kojoj je za-<br />
{titio glavni deo svojih ideja, kao i eksperimentalne rezultate<br />
do kojih je do{ao prilikom istra`ivawa vezanih za rad ma-<br />
{ina te vrste. Prijava podnesena pod nazivom ”Propulzija fluida”<br />
prihvatio je Ameri~ki patentni zavod 6. maja 1913.<br />
KRO]EWE NIJAGARE<br />
Silu Nijagarinih vodopada Tesla je pretvorio u naizmeni~nu<br />
trofaznu struju visokog napona, <strong>jedno</strong>stavnim provodnicima<br />
preneo u gradi} Bufalo, udaqen nekoliko desetina<br />
kilometara od vodopada, da bi, koriste}i se svojim<br />
jevtinim i pouzdanim asinhronim motorom, zasnovanim na<br />
wegovom obrtnom magnetnom poqu, omogu}io pokretawe raznih<br />
ma{ina i za osvetqavawe ulica, fabri~kih hala, ku}a<br />
i stanova. Sve to ne bi bilo mogu}e posti}i da pri kro}ewu<br />
Nijagarinih vodopada i izvla~ewu elektri~ne energije velike<br />
snage ni<strong>su</strong> bili primeweni Teslin sistem naizmeni~nih<br />
struja, wegovo elektromagnetno obrtno poqe i wegov naizmeni~ni<br />
trofazni asinhroni motor.<br />
POSTHUMNO PRIZNAWE<br />
Na vrhuncu slave Tesla je dobio nekoliko po~asnih doktorata<br />
i zlatnih medaqa, me|u kojima je najve}e ameri~ko priznawe<br />
– Edisonova medaqa. Izvesno vreme je va`io i za kandidata<br />
za Nobelovu nagradu. Me|utim, najve}e posthumno priznawe Tesli<br />
je odluka Me|unarodne elektrotehni~ke komisije da jedinica<br />
magnetske indukcije ponese wegovo ime – Tesla.<br />
trala naizmeni~ne struje, uprkos<br />
te{koj konkurenciji koju je<br />
imao u Edisonu i drugim proizvo|a~ima,<br />
pobornicima <strong>jedno</strong>smerne<br />
struje. Izdr`ao je u toj<br />
borbi, sem ostalog, i zato {to je<br />
shvatio da dolazi novo vreme,<br />
vreme naizmeni~nih struja, koje<br />
}e, takore}i, iz osnova izmeniti<br />
`ivot qudi na planeti.<br />
STRUJA<br />
VE]E<br />
FREKVENCIJE<br />
U Vestinghausovom preduze}u<br />
<strong>su</strong> ne{to kasnije iskrsle ne<strong>su</strong>glasice<br />
izme|u Tesle i in`ewera,<br />
uglavnom zbog razli~itog<br />
pristupa neki stru~nim pitawima.<br />
Jedno od wih bilo je i insistirawe<br />
in`ewera da se ”Vestinghausove”<br />
centrale grade za<br />
naizmeni~nu struju ve}e frekvencije<br />
(124 i 133 perioda u<br />
sekundi), dok je Tesla mislio da<br />
bi sve centrale, koje je izradio<br />
”Vestinghaus”, trebalo prepraviti<br />
na struju ne ve}e u~estalosti<br />
od 60 perioda u sekundi. I<br />
Teslini prvi indukcioni motori<br />
bili <strong>su</strong> prora~unati za rad sa<br />
strujama ni`e frekvencije (60<br />
per/s), jer se pokazalo da je u~inak<br />
ma{ina sa strujama ve}e<br />
frekvencije znatno mawi. Bilo<br />
je tu i drugih neslagawa, kao {to<br />
je poku{aj da Teslin motor radi<br />
sa slabom <strong>jedno</strong>smernom strujom,<br />
preko ~ega na{ pronalaza~ nikako<br />
nije mogao da pre|e.<br />
Bio je to razlog zbog kojeg je<br />
Tesla napustio Pitsburg i Vestinghausovo<br />
preduze}e. Vestinghaus<br />
je, me|utim, verovao<br />
da je re~ o prolaznim te{ko}ama<br />
i da }e se stvari same po sebi<br />
srediti. Zato je po svaku cenu<br />
nastojao da zadr`i Teslu, nude}i<br />
mu 24.000 dolara godi-<br />
{we, tre}inu ~iste dobiti preduze}a<br />
i vlastitu laboratoriju<br />
u kojoj bi nastavio da razvija i<br />
usavr{ava svoj sistem naizmeni~nih<br />
struja. Tesla nije pristao<br />
na to, ali je bio veoma zadovoqan<br />
kada je kasnije video<br />
da <strong>su</strong> u ”Vestinghau<strong>su</strong>” izra|ivani<br />
motori sa strujom normalne<br />
u~estanosti (60 per/s).<br />
Posle povratka u svoju wujor{ku<br />
laboratoriju Tesla je<br />
rekao prijateqima kako <strong>su</strong> mu u<br />
Pitsburgu bile vezane ruke i da<br />
nije imao dovoqno vremena da<br />
se ozbiqnije posveti nauci o<br />
elektricitetu. Zato je, u naredne<br />
~etiri godine, mnogo truda<br />
75
Bez Teslinih izuma vizija<br />
savremenog ratovawa<br />
bila bi druga~ija<br />
U@I^KA ELEKTRANA<br />
Samo ~etiri godine posle podizawa ~uvene hidroelektrane<br />
na Nijagari, u U`icu je 12. jula 1900. pu{tena u rad prva elektri~na<br />
centrala u Srbiji, u kojoj <strong>su</strong> primeweni Teslini principi<br />
proizvodwe i prenosa elektri~ne energije. ^inile <strong>su</strong> je dve turbine<br />
od po 50 KS, cevovodi za dovod vode do turbina, dva generatora<br />
od po 33 KW i tabla sa instrumentima. Nabavqen je i materijal<br />
(razvodna mre`a) za instalirawe 400 sijalica, koje <strong>su</strong> tog<br />
julskog predve~erja zasijale svom snagom, tako da <strong>su</strong> onda{wi hroni~ari<br />
zabele`ili kako je ”u`i~ko svetlo lep{e od beogradskog”.<br />
U`i~ka elektrana je obnovqena pre {est godina. Wena maksimalna<br />
snaga pri punom dotoku vode sa reke \etine je oko 260<br />
KW, {to je dovoqno za jedan gradski kvart. Me|utim, ona ima ve-<br />
}u vrednost kao muzejski i turisti~ki objekat, koji kazuje o Srbiji<br />
kao modernoj dr`avi, budu}i da je jo{ u to doba imala znawa i<br />
sredstava da prati razvijen svet.<br />
ulo`io u razradu sistema polifaznih<br />
struja. Teorije dvaju velikih<br />
pronalaza~a, Tesle i Edisona,<br />
postepeno <strong>su</strong> dolazile u<br />
otvoreni <strong>su</strong>kob. Iz wihovih laboratorija,<br />
takore}i, jedne do<br />
druge, na Petoj aveniji u Wujorku,<br />
izlazili <strong>su</strong> pronalasci koji<br />
<strong>su</strong> uzbu|ivali svet. Vestinghaus<br />
je, koriste}i se Teslinim patentima,<br />
razvio veliki biznis. Me-<br />
|utim, neke okolnosti, pre svega<br />
finansijske prirode, ali i<br />
interesi velikih industrijalaca,<br />
zaustavili <strong>su</strong> razvoj ”Vestinghausa”,<br />
koji ni posle reorganizacije<br />
nije mogao ~vr-<br />
{}e da stane na noge, pa je<br />
vlasnik bio primoran da raskine<br />
ugovor sa Teslom, i to onaj<br />
deo kojim je predvi|ena isplata<br />
tantijema od dolara po<br />
kowskoj snazi motora naizmeni~ne<br />
struje, izra|enih na<br />
osnovu primene Teslinih patenata.<br />
Zanimqiv je dijalog vo-<br />
|en izme|u Tesle i Vestinghausa,<br />
ina~e ~estitog in`ewera i<br />
veoma naklowenog Nikoli, koji<br />
se dugo premi{qao da li da<br />
na{em izumitequ, tako|e poznatom<br />
kao velikom humanisti,<br />
predlo`i raskid ugovora. Evo<br />
dela teksta iz kwige Xona O’<br />
Nila ”Nenadma{ni genije”:<br />
– Od Va{e odluke – rekao<br />
je Vestinghaus Nikoli Tesli –<br />
zavisi <strong>su</strong>dbina mog preduze}a.<br />
– Recimo da ja odbijem da<br />
se ugovor poni{ti. [ta }ete<br />
onda raditi – upitao je Tesla.<br />
– U tom slu~aju mora}ete da<br />
poslujete sa bankarima, po-<br />
{to ja vi{e ne}u biti gospodar<br />
situacije – odgovorio je<br />
Vestinghaus.<br />
– A ako se odreknem ugovora,<br />
Vi }ete spasti svoje dru-<br />
{tvo i zadr`ati upravu nad<br />
wime i mo}i }ete da produ`ite<br />
rad na izvr{ewu plana da<br />
moj vi{efazni sistem stavite<br />
svetu na raspolagawe – nastavio<br />
je Tesla.<br />
– Uveren sam da je Va{ vi-<br />
{efazni sistem najve}i pronalazak<br />
na poqu elektriciteta<br />
– odgovorio je Vestinghaus.<br />
– Moj poku{aj da ga u~inim<br />
pristupa~nim svetu doveo me je<br />
do sada{wih te{ko}a, ali ma<br />
{ta se desilo, ja i daqe nameravam<br />
da nastavim izvo|ewe<br />
mog prvobitnog plana i da u<br />
ovu zemqu uvedem naizmeni~nu<br />
struju.<br />
U slede}em broju:<br />
PIONIR GLOBALNE<br />
CIVILIZACIJE<br />
76<br />
1. maj 2006.
DOGODILO SE...<br />
VREMEPLOV<br />
1. maj 1886.<br />
Toga dana {irom SAD odr`ano je<br />
oko 5.000 {trajkova nezadovoqnih<br />
radnika koji <strong>su</strong> zahtevali osmo~asovno<br />
radno vreme. Tre}eg i ~etvrtog<br />
maja u ^ikagu do{lo je do <strong>su</strong>koba<br />
izme|u radnika i policije u kojima<br />
je bilo i `rtava. U znak se}awa na<br />
poginule radnike na Prvom kongre<strong>su</strong><br />
Druge internacionale u Parizu<br />
1889. godine odlu~eno je da se 1.<br />
maj proglasi za me|unarodni praznik<br />
rada.<br />
1. (13) maj 1848.<br />
Po~ela rad Velika narodna skup{tina srpskog naroda u Sremskim<br />
Karlovcima. Na Skup{tini je izglasano postojawe Srpske<br />
Vojvodine i progla{ena Srpska patrijar{ija. Za prvog patrijarha<br />
izabran je dotada{wi mitropolit Josip Raja~i}, a za svetovnog<br />
vo|u srpskog naroda u Vojvodini austrougarski oficir, po<br />
nacionalnosti Srbin, Stevan [upqikac.<br />
1. maj 1945.<br />
Po~etak Tr{}anske krize. Posle akcija u Julijskoj krajini, jedinice<br />
Jugoslovenske armije prodiru u Trst. To je izazvalo o{tar<br />
protest zapadnih sila koje <strong>su</strong> od Jugoslavije zahtevale da povu~e<br />
svoje trupe iz Trsta. Konfrontacija koja je pretila da izazove<br />
oru`ani <strong>su</strong>kob prekinuta je Vojnim sporazumom predstavnika<br />
SAD, Velike Britanije i Jugoslavije, potpisanim u Beogradu 9. juna<br />
te godine.<br />
1. maj 1960.<br />
U dubini teritorije SSSR-a, kod Sverdlovska, raketnim sistemom<br />
“dvina“, oboren je ameri~ki izvi|a~ki avion “lokid U-2“. Ta<br />
letelica, posebno konstruisana i opremqena za {pijunske misije,<br />
letela je na velikim visinama van dometa dotada{wih sovjetskih<br />
raketa i aviona. Pilot je uhva}en i o<strong>su</strong>|en, a doga|aj je izazvao<br />
me|unarodni incident.<br />
1. maj 2004.<br />
Deset novih dr`ava postale <strong>su</strong> punopravne ~lanice Evropske unije.<br />
Ovo predstavqa najve}e pro{irewe Unije koja danas ima 25<br />
~lanica.<br />
4. maj 1980.<br />
Umro predsednik SFRJ i vo|a jugoslovenskih<br />
komunista Josip Broz<br />
Tito.<br />
5. maj 1919.<br />
Uru~ivawem mirovnih uslova nema~koj delegaciji, zavr{ena je<br />
Versajska mirovna konferencija. Stroge odredbe mirovnog ugovora<br />
do`ivqene <strong>su</strong> u nema~koj javnosti kao “versajski diktat” i<br />
nosile <strong>su</strong> u sebi klicu budu}ih konflikata u Evropi.<br />
5. maj 1955.<br />
Savezna Republika Nema~ka stupila u punopravno ~lanstvo Natoa.<br />
6. maj 1830.<br />
Na \ur|evdan 1830. nahijske stare{ine odabrale <strong>su</strong> mladi}e po<br />
posebnim kriterijumima i poslali ih na obuku u Po`arevac. Posle<br />
obuke i polagawa zakletve, knez Milo{ ih je uzeo za svoje<br />
li~no obezbe|ewe i nazvao ih Gvardija. Nare|ewem na~elnika<br />
General{taba iz 1994. taj datum odre|en je za Dan Gardijske motorizovane<br />
brigade.<br />
7. maj 1945.<br />
Na~elnik Operativnog odeqewa<br />
Vrhovne komande Vermahta<br />
potpisao je bezuslovnu<br />
kapitulaciju nema~kih oru-<br />
`anih snaga. Kapitulacija je<br />
objavqena <strong>su</strong>tradan, a zvani~no<br />
ratifikovana u Berlinu<br />
9. maja.<br />
10. maj 1940.<br />
Nema~ke jedinice, bez objave<br />
rata, izvr{ile agresiju na Holandiju,<br />
Belgiju i Luksemburg.<br />
Predsednik Vlade Velike Britanije<br />
Nevil ^emberlen podneo<br />
je ostavku, a novu vladu<br />
obrazovao Vinston ^er~il. U<br />
svom ~uvenom obra}awu narodu<br />
^er~il je rekao da mo`e da<br />
mu obe}a samo ”Krv, znoj, `rtve<br />
i <strong>su</strong>ze”.<br />
11. maj 1941.<br />
Grupa oficira, podoficira i<br />
vojnika biv{e Vojske Kraqevine<br />
Jugoslavije, sa |eneral-<br />
{tabnim pukovnikom Dragoqubom<br />
Mihailovi}em na ~elu, dolazi<br />
na Ravnu goru i, ne priznavaju}i<br />
potpisanu kapitulaciju,<br />
odlu~uje da nastavi otpor<br />
protiv okupatora.<br />
13. maj 1944.<br />
Odlukom vrhovnog komandanta NOV i POJ Josipa Broza, u Drvaru<br />
je formirano Odeqewe za{tite naroda (OZNA), kao organ<br />
narodnooslobodila~kog pokreta za za{titu naroda i jedinica od<br />
uticaja neprijateqa.<br />
13. maj 1965.<br />
Uspostavqeni diplomatski odnosi izme|u SR Nema~ke i Izraela.<br />
Posle toga gotovo sve arapske zemqe prekidaju diplomatske<br />
odnose sa SR Nema~kom.<br />
14. maj 1955.<br />
Potpisan Var{avski ugovor kao vojni odgovor zemaqa komunisti~kog<br />
bloka na formirawe Natoa. Ugovor je potpisalo osam<br />
socijalisti~kih zemaqa: SSSR, Poqska, ^ehoslova~ka, Rumunija,<br />
Ma|arska, Nema~ka Demokratska Republika, Albanija i Bugarska.<br />
Ove dr`ave imale <strong>su</strong> 1963. pod zajedni~kom komandom 7,7<br />
miliona vojnika, 38.000 tenkova, 1.600 bombardera i 75 interkontinentalnih<br />
raketa.<br />
15. maj 1945.<br />
Jedinice Jugoslovenske armije uni{tile <strong>su</strong> posledwi organizovani<br />
otpor neprijateqa na jugoslovenskoj teritoriji. Time je na<br />
prostoru Jugoslavije zavr{en Drugi svetski rat.<br />
Pripremio Miqan MILKI]<br />
77
DUHOVNOST<br />
RAZMI[QAWA O STVARIMA OBI^NIM<br />
osmeh<br />
Jeste li ikada bili sre}ni bez osmeha, a da <strong>jedno</strong> <strong>drugo</strong>me uz osmeh<br />
niste rekli ”da” Tim pre, ne ~ini nas svaki osmeh sre}nijima...<br />
Treba samo izgovoriti re~ ”osmeh” i svi odmah zami{qaju drago,<br />
<strong>su</strong>sretqivo lice, sa neizre~enim, ali podrazumevaju}im izrazom<br />
zdrave dobronamernosti. Osmeh je iskra sre}e – za sebe i za<br />
druge. On je va`an jer dopu{ta malo olak{awa, utehe, a mo`da je, ~ak,<br />
i put prema qubavi... Katkad je odista tako. Ali, ni izbliza uvek.<br />
Osmeh ”titra” ne samo kraj usta; on ”titra” na celom licu, posebno<br />
u o~ima iz kojih zra~i. Kada se osmehuje{ jedino ustima, a o~i<br />
ostaju ozbiqne ili sle|ene, ostalima postaje nekako neugodno, ~ak i gadno.<br />
Kada se osmehuju samo o~i, mi se neretko nasla|ujemo jednim skrivenim,<br />
<strong>su</strong>zdr`anim humorom. Mrtvi, sa sklopqenim o~ima, osmehuju se jedva-jedva<br />
– izra`avaju}i, za wih zajedni~ko, bla`eno uspokojewe.<br />
Zato, osmeh nije <strong>jedno</strong>stavan i ne govori uvek o sre}i. Postoje,<br />
mo`e se re}i, bezbroj na~ina osmehivawa. Treba samo, na primer,<br />
uzeti u obzir ono {to preovladava u osmehu – da li se, recimo, osmehujemo<br />
zbog svog dobrog zdravqa ili zbog simpatija prema <strong>drugo</strong>me.<br />
Sopstveno zdravqe stavqa akcenat na voqeno ”ja” onoga ko se osmehuje:<br />
takav osmeh podrazumeva samoga sebe: stvari kod takvog ~oveka idu<br />
toliko dobro da se on ose}a ugodno. Simpatija, naprotiv, stavqa akcenat<br />
na odnos prema <strong>drugo</strong>me: tada osmeh podrazumeva ”tebe”, bli-<br />
`wega svog.<br />
”Osmeh zbog ja”, naj~e{}e je samodovoqan, odbijaju}i, nesrda~an<br />
i nesimpati~an. On mo`e da bude u potpunosti de~je naivan, i da zna~i:<br />
”Ja sam zdrav, i fino mi je, i {ta me briga i druge”. Ili da bude samodovoqan:<br />
”Sve je, u meni i na meni, blistavo”. Ili, vi{e od toga, zanosan<br />
i visokoparan: ”[ta, neko se u<strong>su</strong>|uje da uporedi sebe sa mnom” Ili –<br />
prezriv: ”Zar ste i vi, bi}a ni`e vrste, ovde” Mo`e da bude razo~aran,<br />
uvre|en itd. I kada se ta uvredqiva, prezriva ironija uperi protiv<br />
”vrhova”, ona postaje sarkasti~na i bogohulna; ”oni, tamo, gore”,<br />
ili ”onaj, tamo, na nebesima”, Pro`et pritajenom zlobom, seju}i crne<br />
zrake mr`we, zavisti, neutopqenog ose}awa osvete, osmeh postaje infernalan<br />
i satanski – gr~evita grimasa <strong>jedno</strong>g samobo`ewa koje nije po-<br />
{lo za rukom... Dakle, samopotvrdni osmeh ”dobrog zdravqa” nije povezan<br />
sa srda~nom dobronamerno{}u, ve} se, zbog primitivnog egoizma,<br />
<strong>su</strong>rvava u Ad, da bi se osmehivao ~ak i iz Ada....<br />
”Osmeh upu}en tebi”, naprotiv, jeste osmeh srda~ne simpatije u<br />
svim svojim nijansama, od naivno-ose}ajne pobude do, onostranim svetom<br />
nadahnute, `rtvene, duhovne qubavi, koja se iz daqine sme{i nevernoj<br />
qubavi, `ele}i joj sre}u. Postoji osmeh mudre skromnosti: ”Ja sam –<br />
cvet u vrtu”, i osmeh bestidne nasrtqivosti. Postoji osmeh drskog koketstva<br />
i osmeh svete tajne; upitni osmeh uni{tavaju}e tuge, probu|ene qubomore,<br />
opro{taja, utehe, zahvalnosti. Postoji osmeh bla`enog prosvetqewa<br />
i osmeh sre}ne matere. Postoje slu~ajevi kada obogaqeno lice<br />
spasava osmeh i slu~ajevi kada osmeh izobli~ava i kompromituje i najlep{e<br />
lice. U celini – postoji neiscrpni broj izraza.<br />
Ali, istinski osmeh uvek je izazvan potpuno konkretnim uslovima.<br />
Osmeh je – izraz, diktiran ose}awem ”da”, i to ”da” mora da svetli<br />
u svojoj potpunosti, `ivo i iskreno. Neiskren osmeh – uvek je fal{ i odbojan:<br />
on je iznutra otrovan i sjalovqen odre~nim ”ne”. Pravi osmeh,<br />
me|utim, mora da bude punova`an, i to kako spoqa, svetle}i na licu, tako<br />
i iznutra – zra~e}i u du{i. Javnost i iskrenost sazdaju du{evnu prijatnost<br />
osmeha. ^ovek u svom osmehu mora o~uvati jednu gotovo de~ju otvorenost,<br />
pona{ati se ~ista srca i slobodno. Samo tada osmeh postaje<br />
”~edo srca” i deluje o~arqivo. Tada se od ~oveka prema <strong>drugo</strong>m ~oveku<br />
pru`a svetla, laka nit; od<strong>jedno</strong>m nikne uzajamna simpatija du{a, a u onoj<br />
meri u kojoj osmeh postaje sve srda~niji i ne`niji – ra|aju se prijateqstvo<br />
i qubav.<br />
Takav osmeh mo`e i istinski postati oru|e Boga na zemqi.<br />
Ivan A. IQIN<br />
Iz kwige ”Pred buktavim zagonetkama Gospodwim”,<br />
Svetigora, Cetiwe, 2001.<br />
78<br />
VERSKI PRAZNICI<br />
1-15. maja<br />
Pravoslavni<br />
3. maj – Prepodobni Josif Srpski,<br />
Sveti Nikolaj @i~ki<br />
5. maj – Sve{tenomu~enik Platon Bawalu~ki<br />
6. maj – Sveti velikomu~enik<br />
Georgije – \ur|evdan<br />
8. maj – Sveti apostol i jevan|elist<br />
Marko - Markovdan<br />
10. maj – Spaqivawe mo{tiju sv. Save na<br />
Vra~aru<br />
12. maj – Sveti Vasilije Ostro{ki<br />
^udotvorac<br />
14. maj – Sveti prorok Jeremija<br />
Jevrejski<br />
3. maj - Jom aacmaut<br />
Sveti Vasilije Ostro{ki<br />
ro|en je u hercegova~kom<br />
Popovom Selu, od <strong>jedno</strong>stavnih<br />
i blagorodnih roditeqa<br />
koji <strong>su</strong> ga vaspitavali<br />
u pobo`nom duhu. Odmalena<br />
je bio ispuwen qubavqu<br />
prema Crkvi i veri pravoslavnoj,<br />
a kada je odrastao<br />
i oti{ao u manastir Uspenija<br />
Bogorodice veoma brzo<br />
se pro~uo zbog svog ozbiqnog i podvi`ni~kog `ivota.<br />
Docnije je izabran i posve}an za episkopa zahumskog i<br />
skenderijskog. Kao arhijerej `iveo je u manastiru Tvrdo{u,<br />
a zatim, kad <strong>su</strong> ga Turci razorili, preselio se u<br />
Ostrog, gde je nastavio svoj strogi podvi`ni~ki, u Bogu<br />
oplemeweni `ivot, posve}en brizi za svoje vernike.<br />
Umro je u 16. veku, a wegove ~udotvorne i celobne<br />
mo{ti ~uvaju se do dana{wih dana. U wihovu mo} isceqewa<br />
i utehe veruju i hri{}ani i muslimani.<br />
JOM AACMAUT<br />
^UDOTVORAC<br />
Dan progla{ewa nezavisnosti dr`ave Izrael<br />
14. maj 1948. godine (5. ijar 5708) slavi se u Izraelu<br />
kao dr`avni, a u jevrejskim zajednicama u svetu,<br />
kao nacionalni praznik. Poveqa o nezavisnosti proklamuje<br />
slobodu useqavawa Jevreja iz svih zemaqa,<br />
unapre|ewe razvoja Izraela za dobro svih wegovih<br />
`iteqa, principe slobode, pravde i mira u duhu jevrejskih<br />
proroka, punu socijalnu i politi~ku ravnopravnost<br />
svih izraelskih gra|ana bez obzira na veru,<br />
ra<strong>su</strong> i pol, slobodu verispovesti, savesti, obrazovawa…<br />
1. maj 2006.
KAD ATLETIKA<br />
ZAPALI GRAD<br />
Kenijski atleti~ar Xafet Kosgei<br />
postavio je novi rekord Beogradskog<br />
maratona po{to je 42 kilometra i<br />
195 metara pretr~ao za dva sata,<br />
deset minuta i 54 sekunde.<br />
U `enskoj konkurenciji trijumfovala<br />
je Beloruskiwa Galina Karna{evi~,<br />
dok je pobednik Drugog regionalnog<br />
vojnog prvenstva Poqak Adam<br />
Drazinski. Promoter ovogodi{weg<br />
maratona bio je najboqi atleti~ar<br />
20. veka Karl Luis.<br />
Posle nekoliko godina stagnacije, po~eo sam ponovo ozbiqno da treniram i nadam<br />
se da }u <strong>su</strong>tra istr~ati vreme koje je pribli`no mojim najboqim rezultatima,<br />
{to je boqe od dosada{weg rekorda beogradske staze. Osim toga, nedavno<br />
sam se o`enio pa se nadam da }e mi sada stvari krenuti naboqe - rekao je uz<br />
sme{ak Kenijac Xafet Kozgei na konferenciji za novinare odr`anoj<br />
dan uo~i 19. beogradskog ”Banca Intesa“ maratona, predvidev{i svoj trijumf na tom<br />
najve}em atletskom doga|aju u na{oj zemqi.<br />
Istr~av{i 42 kilometra i 195 metara za 2:10:54, tridesetosmogodi{wi Xafet<br />
Kozgei postigao je novi rekord staze popraviv{i dosada{wi najboqi rezultat (koji je<br />
iznosio 2:12:10) za minut i {esnaest sekundi. I <strong>drugo</strong>plasirani na Beogradskom maratonu,<br />
tako|e Kenijac, Festus Kijoko Kikumu tr~ao je boqe od dosada{weg rekorda maratona<br />
i na ciq stigao za 2:11:30, dok je tre}e mesto pripalo jo{ <strong>jedno</strong>m Kenijcu, Rubenu<br />
Mutumvi, koji je zavr{io trku za 2:13:31.<br />
U `enskoj konkurenciji pobedila je Beloruskiwa Galina Karna{evi~ rezultatom<br />
2:34:35. Pobedu joj je donelo iskustvo ste~eno na skoro dvadeset maratonskih<br />
trka na kojima je u~estvovala do sada, po{to je na polovini staze zaostajala za Kenijkom<br />
^emokil ^ilapong minut i 20 sekundi. Ipak, ^ilapongova, kojoj je ovo bila<br />
prva trka van Kenije, izgubila je vo|stvo na 30. kilometru i na kraju u ciq u{la<br />
druga sa vremenom 2:36:10. Etiopqanka Adene~ Bejen je bila tre}a postigav{i rezultat<br />
2:41:12.<br />
Galina Karna{evi~, koja je li~ni rekord postigla u <strong>jedno</strong>j od najja~ih maratonskih<br />
trka svih vremena, odr`anoj pro{le godine na Svetskom prvenstvu u Helsinkiju<br />
(2:27:24), novinarima je rekla da je mislila da }e da ostvari boqi rezultat, ali <strong>su</strong><br />
je u tome omeli spoqa{wi faktori.<br />
”Trka je odlu~ena na 30. kilometru kada sam videla da sti`em devojku koja je sve<br />
vreme tr~ala ispred mene i tada sam znala da }u imati dovoqno snage da prva stignem<br />
na ciq“, rekla je Karna{evi~eva.<br />
Takmi~arka iz SAD, Di Nazaro pro{la je kroz ciq kao ~etvrta (2:41:35), dok<br />
je peta bila Marijana Luki} iz Srbije i Crne Gore koja je rezultatom 2:42:41 popravila<br />
li~ni rekord za dvadesetak sekundi. Woj je pripala i titula prvakiwe Balkana,<br />
a smatra da bi postigla boqi rezultat da ve}i deo staze nije tr~ala sama.<br />
Pobedniku maratona u mu{koj konkurenciji pripa{}e 8.000 evra za pobedu i<br />
jo{ 3.000 kao nagrada za obarawe rekorda staze. Drugoplasirani }e dobiti 5.000<br />
evra, tre}eplasirani 3.000, ~etvrtoplasirani 2.000, petoplasirani 1.500, a {estoplasirani<br />
1.000 evra. U `enskoj konkurenciji, pobednici maratona pripala je<br />
nagrada od 6.000 evra, <strong>drugo</strong>plasiranoj 4.000, tre}eplasiranoj 2.500, ~etvrtoplasiranoj<br />
2.000, petoplasiranoj 1.500, a {estoplasiranoj 1.000 evra.<br />
REGIONALNO VOJNO PRVENSTVO<br />
U sklopu 19. beogradskog ”Banca intesa“ maratona odr`ano je i Drugo regionalno<br />
vojno prvenstvo u maratonu na kome <strong>su</strong> u~estvovali pripadnici oru`anih snaga<br />
Albanije, Poqske, Slovenije, Turske, Makedonije i Srbije i Crne Gore. Sve ekipe,<br />
osim makedonske, imale <strong>su</strong> ~etiri trka~a, a rezultati najboqe trojice bodovali<br />
<strong>su</strong> se za ekipni plasman.<br />
Osmeh posle novog rekorda, Xafet Kosgei prolazi kroz ciq<br />
79
SPORT<br />
U takmi~arskom pogledu, najve}i favoriti, koji <strong>su</strong> i opravdali<br />
o~ekivawa, bili <strong>su</strong> pripadnici oru`anih snaga Poqske. Kao i pro-<br />
{le godine, oni <strong>su</strong> trijumfovali u pojedina~noj i u ekipnoj konkurenciji.<br />
Tako je prvo mesto osvojio Adam Drazinski iz Poqske rezultatom<br />
2:24:18. Drugi je bio Miroslav Plango, tako|e iz Poqske,<br />
2:25:00, dok je tre}e mesto zauzeo Mustava Joldar iz Turske koji je<br />
stigao na ciq za 2:27:46. Ekipno, prvi <strong>su</strong> bili Poqaci, drugi Turci,<br />
tre}i Slovenci, dok <strong>su</strong> ~etvrto mesto zauzeli predstavnici Vojske<br />
Srbije i Crne Gore. U na{oj ekipi na{li <strong>su</strong> se major Dragan Todorov,<br />
kapetan prve klase Nenad Milosavqevi}, stariji vodnik prve<br />
klase Jovi{a Markovi} i desetar po ugovoru Goran ^egar.<br />
Na otvarawu druge zvani~ne me|unarodne vojne sportske manifestacije,<br />
koju organizuje na{a zemqa od u~lawewa u Me|unarodni<br />
savet za vojne sportove (CISM), takmi~are i {efove delegacija, ali i<br />
sve goste na Vojnoj akademiji pozdravila je u ime Ministarstva odbrane<br />
i Vojske SCG Sne`ana Samarxi}-Markovi}, pomo}nik ministra<br />
odbrane za politiku odbrane. Tom prilikom ona je takmi~arima<br />
po`elela da trka protekne u sportskoj atmosferi i fer borbi i poru~ila<br />
da }e, bez obzira na to {to }e se na pobedni~ko postoqe popeti<br />
trenutno najspremniji, pobediti svi koji zavr{e trku, jer na<br />
stazi dugoj 42 kilometra i 195 metara ne mo`e biti pora`enih.<br />
Najboqe plasirani doma}i maratonac na Beogradskom maratonu,<br />
koji je zauzeo {esto mesto na Drugom regionalnom vojnom prvenstvu,<br />
bio je desetar po ugovoru Goran ^egar (2:38:29). Za ”Odbranu“<br />
on ka`e da je do 35. kilometra i{ao jako dobro. ”Me|utim, kako ve}<br />
nedequ dana imam problema sa zadwom lo`om, vi ste prvi kome to<br />
priznajem, posledwih sedam kilometara trke uhvatili <strong>su</strong> me jaki gr-<br />
~evi tako da sam se borio sa sopstvenim granicama izdr`qivosti<br />
kako bih zavr{io trku.“ Ipak, Goran je i ove godine, dodu{e na nezvani~nom<br />
dr`avnom prvenstvu, odbranio titulu prvaka.<br />
Ne ba{ idealni vremenski uslovi, temperatura je za vreme trke<br />
porasla sa deset na petnaest stepeni, ote`ali <strong>su</strong> tr~awe i najuspe{nijem<br />
vojnom takmi~aru Adamu Drazinskom. On za na{ list ka`e<br />
da je do pola trke sve bilo u redu, da bi mu drugu polovinu noge postale<br />
te{ke.<br />
“Posle pola trke uvideo sam da ne mogu da se borim za neko od<br />
prva tri mesta u ukupnom plasmanu na maratonu, tako da sam se koncentrisao<br />
na osvajawe zlata u vojnom maratonu i sve se dobro zavr-<br />
{ilo. Konkurencija je bila veoma jaka, Kenijci <strong>su</strong> bili odli~ni, tako<br />
da kada <strong>su</strong> krenuli napred, nisam mogao da ih pratim.”<br />
Kolege na{ih maratonaca iz Poqske, ali i drugih zemaqa, ni<strong>su</strong><br />
mogli da veruju kada <strong>su</strong> ~uli da na{i vojni sportisti treniraju tek<br />
po{to obave sve svoje vojni~ke du`nosti. Za informaciju da je Goran<br />
^egar samo dva dana posle maratona, jo{ nedovoqno oporavqen, de-<br />
`urao, verovatno bi mislili da je samo {ala. Zbog toga rezultati<br />
na{ih maratonaca dobijaju posebno na vrednosti.<br />
Adam Drazinski, najboqi vojni maratonac<br />
Radost pobede podelili <strong>su</strong> Marijana Luki} i Goran ^egar<br />
Progla{ewe ekipnih pobednika Drugog regionalnog vojnog prvenstva<br />
1. maj 2006.
ODR@ANO SPORTSKO PRVENSTVO<br />
VOJNE AKADEMIJE<br />
POLO@EN JO[<br />
JEDAN ISPIT<br />
Najboqi takmi~ar prvenstva bio je<br />
student Sr|an \uri} sa Odseka KoV. U<br />
ekipnom plasmanu, najuspe{nija je bila<br />
ekipa Odseka KoV, <strong>drugo</strong> mesto je zauzela<br />
ekipa Odseka VS i PVO dok je tre}a<br />
bila ekipa Odseka Logistike.<br />
KARL LUIS – PROMOTER MARATONA<br />
Prvi put Karl Luis je trebalo da do|e u Beograd 1991. godine<br />
na miting “Sudar zvezda” koji je pripremao Beogradski maraton, ali<br />
zbog po~etka oru`anih <strong>su</strong>koba na ovim prostorima, planirane atletske<br />
igre ni<strong>su</strong> odr`ane. Ni drugi poku{aj Beogradskog maratona da dovede<br />
najve}u atletsku zvezdu u Beograd nije uspeo. Zbog sankcija prema<br />
Jugoslaviji, Luis nije mogao da kao promoter do|e na 13. beogradski<br />
Soko [tark maraton. Ipak, spot sa wegovim pozivom i porukom “Vidimo<br />
se na Terazijama” doveo je te godine na tri trke maratonskog<br />
programa, uprkos ki{i, dosad nenadma{en broj od vi{e od 40.000<br />
u~esnika. Kona~no, ove godine, na Terazijama mogli smo da vidimo ~oveka<br />
koga je Svetska atletska federacija (IAAF) 1999. godine proglasila<br />
najboqim atleti~arem 20. veka, Frederika Karltona Luisa.<br />
Karl Luis se <strong>su</strong>sreo sa predstavnicima medija na konferenciji<br />
za novinare u Skup{tini grada, dan pre odr`avawa maratona. Tom<br />
prilikom on je rekao da je maraton sam po sebi zna~ajan doga|aj koji<br />
povezuje wegove u~esnike sa {irokom strukturom qudi koja je anga-<br />
`ovana na organizaciji te sportske manifestacije ali i sa celokupnom<br />
zajednicom.<br />
“Posebno je lepo videti da <strong>su</strong> i deca ukqu~ena u taj sportski doga|aj<br />
po{to }e ona svake godine iznova da privuku jo{ vi{e qudi.<br />
Zbog toga sam uveren da }e ovaj projekat samo nastaviti da raste u<br />
va{oj zemqi”, rekao je Luis.<br />
Na pitawe novinara da li }e i sam <strong>jedno</strong>m tr~ati maraton, Karl<br />
Luis je odgovorio da je i vo`wa automobilom 42 kilometra duga, a<br />
kamoli tr~awe. On je rekao i da je do sada najdu`e xogirao desetak<br />
kilometara, ali i da tr~awe maratona nije pitawe rezultata ve} unutra{weg<br />
izazova svakog ~oveka. Zbog toga “ne}u se takmi~iti u maratonu,<br />
po{to se moj takmi~arski duh izgubio kada sam se pre devet godina<br />
povukao iz profesionalnog sporta, ali ne iskqu~ujem da }u <strong>jedno</strong>g<br />
dana da tr~im kako bih ispitao granice sopstvene izdr`qivosti”.<br />
A koji <strong>su</strong> to najupe~atqiviji trenuci u wegovoj karijeri<br />
“Najradije se se}am osvojene prve i posledwe olimpijske medaqe.<br />
Zbog ~ega posledwe Kada sam se opra{tao od profesionalnog bavqewa<br />
sportom na Igrama u Atlanti 1996. godine znao sam da sam u<br />
atletici postigao sve {to sam mogao, tako da sam se povukao potpuno<br />
ispuwen i kasnije vi{e nisam imao potrebu ni `equ da se takmi~im.<br />
Posle toga bile <strong>su</strong> mi potrebne dve godine da se odmorim, a potom<br />
sam po~eo da se anga`ujem u svojoj fondaciji koja se bavi sportskim<br />
obrazovawem dece i omladine”, rekao je Karl Luis.<br />
Na pitawe kako da unapredimo atletiku u na{oj zemqi on je odgovorio<br />
da na deset miliona qudi mora da postoji bar <strong>jedno</strong> dete u kome<br />
le`i talenat dobrog, perspektivnog sprintera.<br />
“Izazivam vas da da na|ete takvo dete. Dovedite ga u moj centar<br />
da radi po na{em programu i garantujem vam da }e postati vrhunski<br />
sprinter. Posle, to }e zapaliti celu zemqu za atletikom.”<br />
Sawa SAVI]<br />
Snimili Zvonko PERGE i Darimir BANDA<br />
Sportsko prvenstvo Vojne akademije 2006. odr`ano je od 14.<br />
do 16. aprila na sportskim terenima te ustanove. Programom<br />
prvenstva ove godine obuhva}ena <strong>su</strong> takmi~ewa u vojnom<br />
vi{eboju (savla|ivawe pe{adijskih prepreka, bacawe bombe<br />
u metu, ga|awe iz automatske pu{ke, kros na 2.000 metara i plivawe<br />
na sto metara slobodno), streqa{tvu (ga|awe iz vojni~kog pi-<br />
{toqa i iz automatske pu{ke), orijentiringu, atletici, odbojci i<br />
xudou. Na wemu <strong>su</strong> u~estvovala 204 takmi~ara iz ekipa odseka KoV,<br />
VS i PVO, Mornarice, Logistike i Vojne gimnazije.<br />
Posle trodnevnih nadmetawa na sportskim borili{tima, u<br />
ekipnom plasmanu, za koji <strong>su</strong> bodovane sve sportske grane sem xuda,<br />
najuspe{nija je bila ekipa Odseka KoV koja je sakupila jednak broj<br />
bodova (33,5) kao i <strong>drugo</strong>plasirana ekipa Odseka VS i PVO, ali je<br />
bila boqe rangirana u pojedinim sportskim granama, dok je tre}e<br />
mesto zauzela ekipa Odseka Logistike (24,5). ^etvrta je bila ekipa<br />
Vojne gimnazije (18,5), dok je peta bila ekipa Odseka Mornarice<br />
(10). Najuspe{niji takmi~ar ovogodi{weg sportskog prvenstva Vojne<br />
akademije bio je student Sr|an \uri} sa Odseka KoV koji je, izme|u<br />
ostalih rezultata, zauzeo prvo mesto u vojnom vi{eboju.<br />
Zatvaraju}i sportsko prvenstvo, na~elnik Vojne akademije general-major<br />
Vidosav Kova~evi}, ~estitao je pobednicima na plasmanu<br />
i svim ostalim takmi~arima na u~e{}u, istakav{i da je<br />
Sportsko prvenstvo Vojne akademije ostvarilo zacrtani ciq:<br />
”Provereni asovi iz sastava Vojne gimnazije i Akademije potvrdili<br />
<strong>su</strong> svoja sportska ume}a, a pojavili <strong>su</strong> se i novi momci koji <strong>su</strong> najavili<br />
da }e u narednom periodu nastaviti uspe{nu sportsku tradiciju<br />
Vojne akademije, ne samo u okviru Vojske ve} i u Beogradu i Srbiji.<br />
Zadovoqni smo ukupnom organizacijom prvenstva i rezultatima<br />
koje ste postigli, a kako i ne bismo kada imate ne samo u Vojsci<br />
ve} i {ire najboqu materijalnu sportsku bazu, kabinete, sportske<br />
terene i odli~ne profesore. Sve to ~ini plodno tlo koje nam garantuje<br />
da u narednom periodu mo`emo da o~ekujemo jo{ boqe rezultate“,<br />
poru~io je general Kova~evi} u~esnicima Sportskog prvenstva<br />
Vojne akademije. On je tako|e podsetio da predstoji jo{ jedan<br />
zna~ajan zadatak – Regionalno vojno prvenstvo u maratonu u<br />
okviru Beogradskog maratona, na kome }e Vojna akademija i Vojska<br />
Srbije i Crne Gore polagati zna~ajan me|unarodni ispit.<br />
S. S.<br />
Snimila R. TOMI]
[AH<br />
IZABRANA PARTIJA<br />
DAMA IZ<br />
KOM[ILUKA<br />
A. Stefanova - P. Nikoli}<br />
Vajk an Ze, 2005.<br />
1.d4 Sf6 2.c4 e6 3.g3 c5 4.Sf3<br />
Pored toga {to je svetski {ampion<br />
Topalov iz Bugarske, i svetska<br />
prvakiwa Antoaneta Stefanova je<br />
iz na{eg kom{iluka. Svetskim {ampionkama<br />
se automatski priznaje i<br />
mu{ka velemajstorska titula, ali<br />
ova simpati~na Bugarka `eli vi{eda<br />
mu{kom rodu doka`e da, pored<br />
None Gaprinda{vili, Maje ^iburdanidze<br />
i Judit Polgar – i ona mo-<br />
`e ravnopravno da se bori sa mu-<br />
{karcima. @rtva je bio bosansko<br />
-hercegova~ki velemajstor Predrag<br />
Nikoli}. Do`iveo je pravi pravcati<br />
slom, takore}i u minijaturi! A<br />
sve je po~elo mirno, svojim drugim<br />
potezom u{lo se u poznate vode Engleske<br />
partije.<br />
4…cd4 5.Sd4 Dc7 6.b3 e5 7.Sc2<br />
Dc6 8.Tg1 Lc5 9.Lg2 Db6 10.Le3 d6<br />
”Rupa” u crnoj poziciji na d6 je<br />
o~igledna slabost.<br />
11.Sc3 0-0 12.Dd2 Sc6 13.0-0-0<br />
Td8 14.Lg5 Lb4 15.Sb4 Sb4 16.Kb2<br />
A<br />
R<br />
O<br />
S<br />
A<br />
UKR[TENE RE^I<br />
w<br />
S<br />
R<br />
Le6 17.Lf6 gf6 18.Dh6 d5 19.Ld5<br />
Sd5 20.cd5 Lf5 21.g4<br />
Beli: Kb2, Dh6, Td1, Tg1, Sc3, a2, b3,<br />
d5, e2, f2, g4, h2<br />
Crni: Kg8, Db6, Ta8, Td8, Lf5, a7,<br />
b7, e5, f6, f7, h7<br />
21…Lg6 22.h4 Tac8 23.h5 Lc2<br />
24.g5<br />
1:0<br />
O<br />
REKLI SU...<br />
Nije sve u pobedi, ali poraz je<br />
ni{ta.<br />
E. Mednis<br />
VODORAVNO:<br />
18. Potpuno nepoznate stvari (fig.), 19. Pri~e{}a, pri~e{}ivawa, 20. Smawivawe<br />
te`ine robe zbog transporta ili prerade, 21. Ime glumice Papas,<br />
22. Nekonstruktivni kriti~ari, zajedqivci, 23. Ve{tina oratora, besedni-<br />
{tvo, 24. Sisari koji se hrane mravima, 26. Luka, grad i pokrajina u Siriji,<br />
27. Ruski pisac, osniva~ ruskog klasicizma, Anton Dimitrijevi~, 28. Upi-<br />
{ite: d, i, 29. Rastavna sveza, 30. A`daja, neman, 31. Mesto na Bra~u, Postire,<br />
32. Starogr~ki bog rata (mit.), 33. Upi{ite: r, i, 34. Me{ovita radna<br />
organizacija (skr.), 35. Vrsta mirisne smole biqnog porekla, 36. Brodska<br />
oprema, jedriqe, 37. Prevod Biblije na latinski jezik, 38. Papir, 39. Mu-<br />
{ko ili `ensko ime odmila (Oliver, Olivera), 40. Drugi i ~etvrti samoglasnik,<br />
41. Kon~i}i, 42. Barska biqka, trska, 43. Oznaka na elektri~nim aparatima<br />
da <strong>su</strong> radio-frekvencijske smetwe otklowene, 44. Engleski slikar,<br />
Vilijam, 45. Upi{ite: a, ~, 46. Vladavina tirana, strahovlada, 47. Bez traga,<br />
48. Velika pokrajina u [paniji, 49. Izvedravati se (o oblacima), 50.<br />
Mala sabqa krivaja, 51. Presan, 52. Generalni sekretar OUN, Kofi, 53.<br />
Makedonska kwi`evnica, Olivera, 54. Na{ zvezdani sistem, Mle~ni put.<br />
G<br />
Q<br />
A<br />
R<br />
KOMBINACIJA<br />
Espig - ^om<br />
Viqnus, 1978.<br />
Beli: Kg2, Tc1, Td1, La3, Sb6, Sc3,<br />
a2, b3, e2, f2, g3, h3<br />
Crni: Kf8, Ta7, Tc7, Le7, Sc5, Se8,<br />
a6, d5, e6, f7, g7, h7<br />
Beli na potezu.<br />
1.Scd5! ed5 2.Sd5 Se6<br />
Na 2…Ld6 3.Sc7 Tc7 4.Td6! Sd6<br />
5.Tc5 sa odlukom<br />
3.Tc7! S8c7<br />
Na 3…Tc7 4.Se7 Te7 5.Td7 sa<br />
odlukom.<br />
4.Se7<br />
1:0<br />
A<br />
M<br />
N<br />
L<br />
Zanimqivosti<br />
GENIJALNI FILIDOR<br />
Francuski {ahista Andre<br />
Fransoa Deniken Filidor, najja~i<br />
svetski igra~ 18. veka, bio<br />
je <strong>drugo</strong> dete od druge `ene, 50<br />
godina mla|e od oca, koji je bio<br />
kraqev bibliotekar i imao<br />
dvadesetoro dece. Kao dete od<br />
{est godina svirao je u dvorskom<br />
orkestru, a u {ahu pobe|ivao<br />
sve od reda sa pe{akom fore<br />
i kada je imao 69 godina.<br />
VRSTE [AHA<br />
U kwizi ”30 godina [K @upa<br />
1973-2003” (Aleksandrovac,<br />
2003), autor Svetomir D. Tomi}<br />
”podelio” je {ah na kafanski,<br />
magacinski, kancelarijski i<br />
parkovni.<br />
Da je kwigu napisao neki profesionalni<br />
vojnik, svakako bi<br />
tome dodao i - terenski {ah.<br />
Me|utim, pisac uop{te nije<br />
spomenuo turnirski {ah!<br />
Pripremio @arko \OKI]<br />
K<br />
Pripremio<br />
Rade MILOSAVQEVI]<br />
majstor Fide<br />
B<br />
V<br />
T<br />
[<br />
X<br />
RE[EWE IZ PRO[LOG BROJA - VODORAVNO: dvodinarka, {qakavica, Vukanovi},<br />
ke, pozivar, an, Kokan, voskolik, Ra, Dej, zar, misterija, SP, Enakit,<br />
portorika, oks, senet, Manxurija, atak, E~ka, pastirica, dragi, tao, vo{tanica,<br />
prevoj, OR, testenina, Era, ade, sa, o{tarija, Olimp, iz, aporter, SA,<br />
trimarani, memoarist, zlatotisak.<br />
USPRAVNO:<br />
1. Naknada za {kolovawe, 2. Bolesnici od paralize, 3. Pribori, oru|a,<br />
4. Muzi~ko slovo, 5. Mu{ko ime, ]irilo, 6. Melodija, napev, 7. Sestra,<br />
seja, 8. Jelena ili Helena odmila, 9. Nota solmizacije, 10. Dozvola za<br />
ulazak u luku, naro~ito ako je la|a iz oblasti gde vlada zaraza, 11. Biv{i<br />
tamnoputi ko{arka{ vi{e evropskih timova, Dejvid, 12. Anti~ki grad na<br />
Peloponezu, 13. Upitna zamenica, 14. Mesto kraj Prespanskog jezera, 15.<br />
Belokos, 16. Dvocifren broj iz ~etvrte desetice, 17. Ista slova, 19. Dotrajala<br />
stvar, starudija, 21. Grad u Pakistanu (2.slovo: k), 22. Vrsta rakije,<br />
24. K}i belca i mulatkiwe (1.slovo: k), 25. Koja je istog imena, 27. Politi~ka<br />
stranka, 28. Simbol radijuma, 30. Na mlitav na~in, 31. Modrica,<br />
32. Skora{wi, 34. Kow (pesn.), 35. Hranqiv, 36. Ostrvske kopnene povr-<br />
{ine, 38. Li~nost iz gr~ke mitologije, Troj, Trois, 39. Obi~an vojnik, bez<br />
~ina, 40. Dr`ava drevnih Eginaca, 42. Grad u Ma|arskoj, 43. Italijanski<br />
glumac, Franko, 44. Kraq basnoslovnog bogatstva (mit.), 46. Urlik, rika,<br />
47. Ime nema~kog re`isera Vendersa, 48. Upi{ite: k, n, 49. Auto-oznaka<br />
za Suboticu.<br />
S<br />
\<br />
82<br />
1. maj 2006.
NOVINSKO-IZDAVA^KI<br />
CENTAR<br />
PREPORU^UJE<br />
monografiju<br />
63. padobranske<br />
brigade<br />
11000 Beograd, Bra}e Jugovi}a 19<br />
Kwiga posve}ena stvarawu i razvoju ~uvene<br />
63. padobranske brigade izuzetna je po mnogo ~emu:<br />
sadr`aju, ilustracijama i privla~nom izgledu.<br />
Vojnici sa dve zakletve, kako zovu pripadnike te<br />
elitne jedinice, ve~ni <strong>su</strong> primer vojni~ke ~asti,<br />
po`rtvovawa i vrhunske obu~enosti, a nadasve<br />
ose}awa odanosti otaxbini i uniformi koju<br />
ponosno nose. Crvena beretka s padobranskim<br />
znakom wihovo je prvo uo~qivo obele`je.<br />
Tekst je posve}en brigadi, qudima koji <strong>su</strong> je<br />
stvarali, branili wen ugled, ratovali za slobodu<br />
svog naroda, ~asno ginuli i odlazili u legendu.<br />
O wima mo`ete ~itati, wih mo`ete videti na<br />
brojnim fotografijama koje bogato ilustruju kwigu<br />
vi{egodi{weg novinara lista „Vojska”, sada<br />
oficira 63. padobranske brigade Vladice Krsti}a.<br />
Kwiga je obima 184 strane, formata 22x25 cm,<br />
tvrdog poveza, s punim kolorom i kvalitetnim<br />
papirom.<br />
NARUXBENICA<br />
NIC „Vojska”, Bra}e Jugovi}a 19, 11000 Beograd<br />
Tel. 011/3201-765 telefaks : 011/3241- 363<br />
@iro-ra~un : 840 - 49849 -58<br />
Ovim naru~ujem ______ primeraka kwige o 63. padobranskoj brigadi<br />
„VOJNICI SA DVE ZAKLETVE” po pretplatnoj ceni<br />
od 1.080,00 dinara.<br />
Kwige }u platiti (zaokru`iti):<br />
1. unapred u celosti<br />
2. u dve mese~ne rate<br />
U oba slu~aja obavezna je doplata 100,00 dinara za po{tarinu.<br />
Uz naruybenicu poslati dokaz o uplati. Kwige se isporu~uju<br />
nakon uplate celokupnog iznosa.<br />
Kupac: _______________________________________________________________<br />
(ime, o~evo ime i prezime)<br />
JMBG ________________________________________________________________<br />
Broj li~ne karte:__________________ izdate u MUP ____________________<br />
Ulica i broj: _________________________________ Telefon: ______________<br />
Mesto i broj po{te: _________________________________________________<br />
Datum<br />
Potpis naru~ioca<br />
...................................... ..............................................<br />
dizajn a. {vedi}
Sa tradicionalnom sabqom<br />
postanite<br />
OFICIR SA STILOM<br />
Sabqu<br />
M. 1895/1995<br />
mo`ete kupiti za<br />
33.000,00 dinara<br />
15 jednakih rata<br />
• isporuka odmah<br />
po potpisivawu ugovora<br />
Autori<br />
oficirske sabqe<br />
preko 10 godina<br />
u kontinuitetu<br />
po{tovaocima<br />
tradicije<br />
obezbe|uju<br />
obele`je<br />
~asnog<br />
oficirskog poziva<br />
Standard i kvalitet oficirske<br />
sabqe garantuje „Status Stil”<br />
11080 Zemun, ul. Gradski park 2/ÁÁÁ-102<br />
Tel: +381 (0)11 377-15-22; + 381 (0)11 377-15-13<br />
Mob.: +381 (0)64 617-19-22<br />
E-mail: office@statusstil.com<br />
Web: www.statusstil. com<br />
NARUXBENICA<br />
Naru~ujem:<br />
* pozla~enu oficirsku sabqu po ceni od 39.000,00 kom. ____<br />
* posrebrenu oficirsku sabqu po ceni od 36.000,00 kom. ____<br />
* standardnu oficirsku sabqu po ceni od 33.000,00 kom. ____<br />
u 15 jednakih rata<br />
Ime i prezime: ____________________________________________<br />
^in __________________ V. P. i mesto _______________________<br />
Adresa stanovawa naru~ioca: _______________________________<br />
JMBG: ________________ Broj l. k. __________________________<br />
Kontakt telefon: _________________<br />
Datum ____________________<br />
Potpis ________________________<br />
Popunite poruxbenicu i po{aqite na slede}u adre<strong>su</strong>:<br />
”STATUS STIL”, Gradski park 2, 11080 ZEMUN