Naslovna 15.cdr - Nexe Grupa

• •

Dragi ~itatelji,
u vrijeme kad svi ve} pomalo sanjarimo o dugo o~ekivanom
godi{njem odmoru, pripremali smo jo{ jedne Nexe novosti.
Upravo sada, kada se poslovne aktivnosti pomalo sti{avaju, u
na{oj bran{i je vrhunac sezone. I kada dnevne otpreme na{eg
cementa, Namala, cigle, crijepa, vapna, agregata, betona... dose`u
svoje ovogodi{nje vrhunce, i ostale aktivnosti u Nexe
grupi u punom su jeku.
Tako smo u ovom broju donijeli teme o teku}im i trenutno
jednima od va`nijih projekata u Nexe grupi – projekt uvo|enja
Sustava upravljanja kvalitetom prema me|unarodnoj normi
ISO 9001:2000, te projekt implementacije novog ERP rje{enja,
o ~emu smo razgovarali s direktorom Sektora informatike.
3 Dionice Na{icecementa na burzi
4 Na{icecement potpisao Izjavu o
odr`ivom razvoju
6 Certifikat – dokaz i briga o kvaliteti i
zadovoljstvu kupca
Politika kvalitete
8 ERP – novo rje{enje
10 Dva odjela unutar jednog sektora
11 Nastavljena dru`enja s kupcima
cementa
Symposium Dubrovnik 2007.
12 Zemlja 2007.
14 Dinami~ki plan ispunjen
15 Cijeli radni vijek u Dilju
16 100 godina Poleta
Polet sponzor Obzorja na Tisi
Nagradna igra za obljetnicu
17 Susret s kupcima cigle i crijepa
Ovjera rezervi na povr{inskom kopu
“Garajevac - istok”
Osiguranje kvalitetne sirovine za
proizvode TOS-a
18 Put gradi dva moderna objekta
19 Nabava mehanizacije za pogon
Kenija
Potpisani ugovori o koncesiji
20 Zavr{en Natje~aj za donacije u Jelen
Dolu a.d.
Open 2007.
\a~ka iskra
22 Kultura pijenja vina
Tu je i razgovor s Krunoslavom Bogdani}em, direktorom Sektora
za kontroling i strate{ko planiranje, koji je krajem prvog
tromjese~ja ove godine reorganiziran i sada djeluje kroz dva
zasebna odjela – Odjel za kontroling i Odjel za strate{ko planiranje.
Doga|aji koji }e ove godine obilje`iti poslovanje Divizije za ciglu
i crijep su obilje`avanje 100 godina na{eg Poleta, te investicija
u Stra`ilovu, pa su i ove teme na{le svoje mjesto u ljetnom
broju na{ih novina.
Duplerica ovog srpanjskog broja i ove je godine posve}ena kiparskoj
koloniji u Dilju – Zemlja 2007. godine, a prigodnim
tekstom i starim fotografijama Dilja, obilje`ili smo odlazak
na{a dva radnika – Dragutina Cindri}a i Martina [ar~evi}a u
zaslu`enu mirovinu.
Kao i uvijek, tu su i sarajevske teme. GP Put gradi dvije nove
poslovne zgrade, u tijeku je nabava mehanizacije za pogon Kenija,
a AB se mo`e pohvaliti dobivenim koncesijama za eksploataciju
sirovine.
Na{icecement, pak, potpisnik je Izjave o odr`ivom razvoju zajedno
s ostalim tvornicama cementa u RH uklju~enima u Croatia
Cement – hrvatsko udru`enje tvornica cementa. [to
odr`ivi razvoj je, {to donosi i koje obveze stavlja pred nas, na}i
}ete u ovim Novostima.
Do jeseni i novog broja Nexe novosti, `elimo vam ugodan odmor!
Uredni{tvo
NEXE NOVOSTI, List Nexe grupe d.d. Našice
Glavna i odgovorna urednica: SILVIJA TOMLJANOVIÆ
Ureðivaèki odbor: RENATA BUNJEVAC-TURALIJA, KSENIJA PAPA,
NELA PREVIŠIÆ, ZLATA RIGER, SLAÐANA ŠIJAN
Adresa uredništva: Braæe Radiæa 200, 31500 Našice
Telefon uredništva: 031/227-372
Web stranica: www.nexe.hr
E-mail: silvija.tomljanovic@nexe.hr
List se besplatno dostavlja zaposlenima u Nexe Grupi i poslovnim partnerima
Priprema i tisak: Glas Slavonije d.d. Osijek

Od 21. lipnja 2007. godine dionice Na{icecementa
d.d. Na{ice nalaze se na Tr`i{tu javnih dioni~kih
dru{tava Zagreba~ke burze. Tomu je prethodilo dono{enje
Rje{enja o odobravanju objavljivanja podataka
pri uvr{tenju dionica dru{tva Na{icecement d.d. u
kotaciju javnih dioni~kih dru{tava od strane Hrvatske
agencije za nadzor financijskih usluga.
Naime, sukladno odredbi ~lanka 114. Zakona o
tr`i{tu vrijednosnih papira, Na{icecement d.d.
Na{ice ispunio je kriterij prema kojem je u posljednje
dane sva tri mjeseca tromjese~ja za koje se izra|uje
financijsko i poslovno izvje{}e imao vi{e od
100 dioni~ara.
Sukladno navedenom, kao i tome da Na{icecement
ima temeljeni kapital u iznosu ve}em od 30 milijuna
kn, {to je tako|er jedan od kriterija, Na{icecement
d.d. Na{ice postao je javno dioni~ko dru{tvo.
Prema tome, radi se o ispunjenju zakonske obveze
uvr{tenja svih 644.329 redovnih dionica u Tr`i{te
(kotaciju) javnih dioni~kih dru{tava Zagreba~ke
burze d.d.. Za Savjetnika pri uvr{tenju izabrana je
Privredna banka Zagreb d.d. Zagreb.

^lanovi Croatia cementa, me|u kojima
je i Na{icecement d.d. Na{ice,
potpisali su 21. svibnja 2007. godine
u Zagrebu Izjavu o odr`ivom razvoju,
~ime su se priklju~ili svjetskoj
inicijativi odr`ivog razvoja u borbi za
o~uvanje zemlje i pokazali spremnost
za akciju smanjenja emisije plinova
CO 2 .
Cement kao osnovni i nezamjenjivi gra|evni materijal ima masovnu
uporabu, a proizvodnja cementa je tehnologija koja se
neprestano razvija. Nuspojave takve proizvodnje su i veliki
utro{ak sirovine i energije kao prirodnih resursa, zbog ~ega su
cementare svrstane u potencijalne zaga|iva~e okoli{a. Me-
|utim, posljednjih godina cementnu industriju prati pozitivan
trend u pogledu za{tite okoli{a, i to prvenstveno u smanjenju
emisije pra{ine i {tetnih plinova te sve ve}om ulogom u zbrinjavanju
otpada.
Potpisivanjem Izjave o odr`ivom razvoju, ~lanovi Croatia cementa
obvezali su se poslovati u skladu s odredbama o za{titi
Hrvatski sabor 27. travnja ove godine ratificirao je Protokol
iz Kyota donesen 1997. godine, najva`niji me|unarodni
ekolo{ki dokument, ~ime je Hrvatska postala 170.
zemlja u svijetu koju ovaj protokol obvezuje na odgovornost
u emisiji stakleni~kih plinova.
Protokolom su se zemlje potpisnice obvezale od 2008.
do 2012. godine smanjiti emisije stakleni~kih plinova i time
smanjiti negativni utjecaj ~ovjeka na klimatske promjene.
Prema tom sporazumu, Hrvatska }e do 2012. godine
morati smanjiti emisiju {tetnih plinova za 5 posto prema
baznoj 1990. godini, s grani~nom emisijom stakleni~kih
plinova od 34,62 milijuna tona uglji~nog dioksida
godi{nje.
Me|u metodama koje taj protokol predvi|a kao nu`ne za
smanjenje ispu{tanja stakleni~kih plinova u atmosferu su i
ve}a energetska u~inkovitost kroz smanjenje potro{nje
energije i ve}a uporaba obnovljivih izvora energije.
Ratifikacijom Protokola iz Kyota Sabor je pozvao ulaga~e
na ve}a ulaganja u obnovljive izvora energije, a nas
- gra|ane Republike Hrvatske senzibilizirane za problematiku
klimatskih promjena, na podizanje svijesti u javnosti
o potrebi za{tite okoli{a.

klime, odgovornog kori{tenja energije i sirovina, smanjenju
emisija {tetnih plinova, za{titi zdravlja i sigurnosti na radu i
o~uvanju biolo{ke raznolikosti, kao i pridono{enju suradnji s
lokalnom zajednicom i razvoju dru{tveno odgovornog pona{anja.
^lanice Croatia cementa potpisivanjem Izjave pokazale su
spremnost za prilago|avanjem svjetskim standardima u cilju
odgovornog pona{anja prema okoli{u.
Na sve~anosti potpisivanja Izjave predstavljena je i studija
„Hrvatska industrija cementa i klimatske promjene“, koja je izra|ena
s ciljem da se objektivno procijene mogu}nosti smanjenja
emisije plina CO 2 provedbom mjera na koje su se ~lanice
obvezale. Dobivenim rezultatima studija predla`e tri osnovne
mjere za smanjenje emisije uglji~nog dioksida: smanjenje proizvodnje
osnovnog sastojka u proizvodnji cementa, odnosno
klinkera, pove}anje energetske efikasnosti procesa proizvodnje
klinkera i uvo|enje kori{tenja alternativnih goriva biolo{kog
podrijetla kao zamjenu fosilnim gorivima. Studija je pokazala
da bi se uz provedbu mjera na koje su se cementare obvezale
potpisivanjem Izjave emisija plinova mogla do 2010. godine
smanjiti za 400.000 tona, odnosno za 15 posto, a do
2020. godine mogla bi se smanjiti za 560.000 tona, odnosno
18 posto.
Kako bi se znanje dobiveno u studiji koristilo za konkretnu akciju,
za svaku tvornicu cementa pripremljen je poseban program
mjera za smanjenje emisija CO 2 . Tvornice cementa }e
tako morati svake dvije godine javnosti podnositi izvje{}e o rezultatima
obveza koje su preuzeli potpisuju}i Izjavu o odr-
`ivom razvoju, te o akcijama koje su provedene kako bi se
smanjio utjecaj plinova na okoli{.
U skladu s tim, u Na{icecementu d.d. napravljen je akcijski
program odr`ivog razvoja za razdoblje od pet godina, od
2007. do 2011. godine, koji se sastoji od sedam to~aka napravljenih
prema odredbama Izjave o odr`ivom razvoju. Neke od
akcija koje }e Na{icecement napraviti u sklopu programa su:
dodatno smanjenje emisije du{ikovih oksida, uvo|enje sustava
upravljanja zdravljem i sigurno{}u radnika i procjena mogu}nosti
kori{tenja alternativnih izvora energije te mogu}nost
dodavanja otpadnih materijala kao zamjena za sirovinu u postoje}em
postrojenju proizvodnje. Za svaku to~ku programa
vodit }e se evidencija u kojoj }e biti opisano ostvarenje u protekloj
godini.
Croatia Cement je gospodarsko interesno u-
dru`enje triju hrvatskih tvornica cementa, Na{icecementa
- ~lanice Nexe grupe, Cemex – Dalmacijacementa
i Holcim (Hrvatska) koje djeluje od
1996. godine. Osnovni cilj udru`enja je promicanje
primjene cementa, predstavljanje i zastupanje
zajedni~kih interesa cementne industrije prema
vlastima te realizacija suradnje s doma}im i inozemnim
udru`enjima i organizacijama.

Svijest o kvaliteti proizvoda kod kupaca postaje sve va`nija i
prisutnija, a oni `ele biti {to sigurniji da }e poslovanjem s
odre|enom tvrtkom posti}i upravo ono {to o~ekuju po pitanju
kvalitete, bilo proizvoda ili usluga. Dobar sustav upravljanja
kvalitetom nekoj organizaciji u velikoj mjeri jam~i upravo
to da }e kupac dobiti proizvod ili uslugu za koju se organizacija
obvezala da }e mu isporu~iti.
U Nexe grupi prepoznata je potreba da
se, osim osiguranja kvalitetnog proizvoda,
unaprijedi organiziranost i ure|enost
poslovanja cijele Grupe, kroz uvo|enje i
primjenu op}eprihva}enog modela propisanog
kroz zahtjeve norme ISO
9001:2000. Stoga je u rujnu pro{le godine
po~eo projekt uvo|enja sustava u-
pravljanja kvalitetom prema me|unarodnoj
normi ISO 9001:2000.
U trenutku kada je po~eo ovaj opse`an
projekt, u Nexe grupi je samo Na{icecement
d.d. Na{ice imao uveden i certificiran
sustav upravljanja kvalitetom i sustav
upravljanja okoli{em, a Dilj d.o.o. Vinkovci
sustav upravljanja kvalitetom. Tada
je postavljen cilj da se u roku od godinu
dana uvede sustav upravljanja kvalitetom
u sve centralizirane funkcije Grupe, dakle
Nexe grupu d.d. te u sve ve}e tvrtke,
u Slavoniju IGM d.d. Na{ice, IGMU
d.o.o. Koprivnica, Polet a.d. Novi Be~ej,
Stra`ilovo a.d. Sremski Karlovci, Jelen
Do a.d. Jelen Do i u Tvornicu opeke
d.o.o. Sarajevo. Projekt tako|er uklju~uje
i prilagodbu postoje}ih sustava u
Na{icecementu d.d. Na{ice i Dilju d.o.o.
Vinkovci.
Zbog slo`enosti projekta uvo|enja sustava
upravljanja kvalitetom, u veliki broj
tvrtki koje se nalaze u tri dr`ave, odabran
je renomirani konzultant, prema
ISO ili International Organization for
Standardisation sa sjedi{tem u @enevi
krovna je svjetska organizacija za normizaciju
preko koje se uskla|uju norme
na me|unarodnoj razini. Time se
znatno ubrzava {irenje i uvo|enje novih
tehnologija i pojednostavljuje tehni~ka
i poslovna me|unarodna suradnja.
ISO 9001 je norma za sustav upravljanja
kvalitetom koja je primjenjiva na
svaku organizaciju koja `eli uvesti,
odr`avati i neprekidno pobolj{avati
vlastiti sustav upravljanja kvalitetom.
Koristi od primjene sustava upravljanja
kvalitetom su unutra{nje i vanjske.
Unutra{nje su pove}anje efikasnosti
proizvodnje, kontinuirano unapre-
|ivanje i pove}anje profita te pove-
}anje zadovoljstva svih zaposlenih, a
vanjske koristi su me|unarodno priznat
i prepoznat sustav upravljanja
kvalitetom koji dovodi do pove}anja
{ansi na inozemnim tr`i{tima te do
krajnjeg cilja - pove}anja zadovoljstva
kupaca.
Me|unarodna priznata norma ISO
9001:2000 op}enita je norma koja se
primjenjuje na sve vrste proizvodnih i
uslu`nih djelatnosti. Tvrtke koje uvode
sustav upravljanja kvalitetom prema
ovoj normi zna~ajno pove}avaju
vjerojatnost da }e kao rezultat njihovih
procesa biti kvalitetan proizvod ili
usluga.

~ijoj je preporuci osnovan Odbor za kvalitetu
u koji su uklju~eni ~lan Uprave,
izvr{ni direktori, direktori divizija i neki
od direktora Sektora potpore. Odgovornost
ovog odbora je u identificiranju
procesa sustava upravljanja kvalitetom,
njihovih vlasnika i definiranje klju~nih pokazatelja
uspje{nosti tih procesa te nadzor
i rje{avanje problema koji se javljaju
tijekom provo|enja projekta. Nakon {to
su utvr|eni glavni procesi i njihovi vlasnici,
imenovani su timovi na razini
tvrtki i na razini grupa proizvoda te su
uz pomo} konzultanata osposobljeni i
upu}eni u na~in izrade potrebne dokumentacije.
Do sada je od potrebne dokumentacije
za uspostavljanje sustava izdano nekoliko
procedura vezanih uz procese upravljanja
kvalitetom (upravljanje dokumentacijom
i zapisima, interni auditi, radnje
pobolj{avanja, politika i ciljevi) te komplet
dokumenata procesa nabave. Tako
je Sektor nabave »probio led« i pokazao
model kako druge centralizirane funkcije
u Grupi trebaju izraditi i primijeniti svoje
procedure.
Izrada procedura i uputa za proizvodnju,
kontrolu kvalitete proizvoda i odr`avanje
po tvrtkama dosta je daleko odmaknula,
i nakon {to se provede potrebno
uskla|ivanje radi osiguranja jedinstvenog
pristupa, mo`e se o~ekivati da }e do kraja
srpnja biti izdana ve}ina tih dokumenata,
{to zna~i da bi u rujnu trebala
po~eti njihova primjena. Primjena tih dokumenata
podrazumijeva osposobljavanje
za primjenu svih korisnika, interno
auditiranje radi provjere primjene i propisivanje
i primjenu korektivnih radnji.
Prema sada{njoj situaciji, mo`e se o~ekivati
da }e u studenom biti proveden prvi
dio certifikacije sustava – audit dokumentacije
od strane certifikacijske tvrtke,
{to zna~i da }e do tada morati biti izra|ena
sva dokumentacija kojom se dokazuje
zadovoljavanje zahtjeva norme.
Drugi korak certifikacije provest }e se
onda kada se sa sigurno{}u bude moglo
re}i da je SUK, propisan odgovaraju}om
dokumentacijom, potpuno primijenjen.
Certifikat ISO 9001:2000 dokazuje da je
sustav upravljanja kvalitetom sukladan
zahtjevima iz norme i da je uskla|en s
propisima, a ujedno dokazuje i brigu o
kvaliteti i zadovoljstvu kupaca. Budu}i da
ga izdaje neovisna certifikacijska ku}a,
certifikat kupcima daje do znanja da
tvrtka ima implementirane nu`ne interne
procese radi ispunjavanja zahtjeva
norme. Certifikat obvezuje na stalno
odr`avanje dostignutih standarda, {to se
provjerava svakih pola godine, a certifikat
se obnavlja nakon tri godine.
Imati certificirani sustav upravljanja kvalitetom,
zna~i imati put prema unapre-
|ivanju poslovanja, a praksa je sve ~e{}e
da on postaje i nu`an uvjet za poslovanje
s poslovnim partnerima. Primjena sustava
upravljanja kvalitetom kupca }e u~initi
zadovoljnijim, posti}i }e se postojanost i
unaprijedit }e se poslovni procesi.
NEXE GRUPA, kao grupacija tvrtki koje djeluju u vi{e
dr`ava i ~ija je osnovna djelatnost proizvodnja i prodaja
gra|evinskih proizvoda i usluga, ovom politikom
se obvezuje da }e kroz djelovanje svog sustava upravljanja
kvalitetom:
te`iti postizanju {to ve}eg zadovoljstva svojih kupaca
zadovoljavati zahtjeve i potrebe svojih kupaca, kao i drugih
zainteresiranih strana
pridr`avati se zakonskih i drugih obvezuju}ih propisa
postupati u skladu s utvr|enim postupcima i odgovornostima
stalno pobolj{avati u~inkovitost i djelotvornost svojih postupaka
i procesa
utvr|ivati, provoditi i ocjenjivati godi{nje ciljeve, uskla-
|ene sa svojom misijom, vizijom, ovom politikom i op}im
ciljevima.
NEXE GRUPA }e tako|er u tvrtkama koje pripadaju
grupaciji, ovisno o procijenjenim potrebama i mogu}nostima,
razvijati sustave i primjenjivati postupke
kojima se:
{titi okoli{
osigurava zdravlje i sigurnost svojih zaposlenika
posluje prema principima odr`ivog razvoja i dru{tveno
odgovornog poslovanja.
Predsjednik Uprave:
Ivan Ergovi}, dipl. ing.
U Na{icama, 5. lipnja 2007.

@ivimo u vremenu obilje`enim ubrzanim tempom i
globalnim povezivanjem u kojemu informacijska
tehnologija ima veliku ulogu. Brzo uo~avanje izazova
i prilago|avanje njihovim zahtjevima je preduvjet
za ravnopravno konkuriranje u globaliziranom
svijetu. Stoga je informacijska tehnologija bitan
segment svakog „businessa“, na koju veliku
pozornost moraju obratiti i najvi{e razine managementa.
Izbor ERP rje{enja je strate{ka odluka za svaku
tvrtku. Pravim izborom rje{enja i pravilnom implementacijom
tvrtke dobivaju vrlo jak alat za
stjecanje prednosti pred konkurentima. O uvo-
|enju ove posebne klase softverskih proizvoda
razgovarali smo s direktorom Sektora za informatiku
Borisom [teherom.
Postoje}i ERP sustav je prili~no sveobuhvatan,
me|utim tehnolo{ki je zastario i nije toliko fleksibilan
da bi odgovarao zahtjevima dana{njih korisnika.
Nexe grupa je prepoznala potrebu uvo|enja
ovog sustava, a Sektor informatike je napravio
odrednice potrebne za odabir pravog rje{enja.
Kako je u ovom slu~aju vrlo bitno dugoro~no razmi{ljati,
odlu~ilo se i}i sa svjetskim rje{enjem koji
je „brand“ u regiji, a osnovni razlog je kvalitetno
uklopiti tvrtke s podru~ja BiH i Srbije, a danas-sutra
i tr`i{ta drugih zemalja. Kontakti su ostvareni
preko predstavnika svjetskih rje{enja, tzv. vendora
– SAP-a, Oraclea, Microsoft Navisiona i Scale,
a uz pomo} partnerske tvrtke KPMG napravljene
su snimke procesa i definirano je novo stanje za
ERP – obja{njava direktor [teher i napominje kako
je na tome zahtjevnom i odgovornom zadatku
ra|eno vi{e od 6 mjeseci uz sudjelovanje 8 timova,
gdje je u svakom timu bilo 10 ~lanova. Kona~ni
rezultati su bili definirani zahtjevi pred novi ERP.

U tijeku su komercijalne aktivnosti projekta koje vodi Sektor
nabave.
U petak, 29. lipnja, uz sudjelovanje Sektora informatike, Sektora
nabave i KPMG-a, odr`ana je radionica na kojoj je prezentiran
interes za ponudama vendora i implementatora u kojem
je opisano {to projekt tra`i i {to se od njega o~ekuje, te su
predstavnicima rje{enja dostavljeni odgovaraju}i materijali.
Nakon proteka ciklusa ponuda, isprofilirat }e se najprihvatljivije
rje{enje. Rok za dostavu ponuda je 31. 8. 2007. godine, uz
napomenu da je rije~ o pozivnom tenderu.
Kako je rije~ o golemom i zahtjevnom projektu, koji da bi
za`ivio zahtijeva prolazak kroz te`ak, dugotrajan i mukotrpan
put s puno odricanja, u svim sektorima }e biti potrebno prona}i
ljudske resurse koji }e biti najkompetentniji za njegovo
ostvarenje - isti~e direktor [teher te dodaje kako }e upravo
ograni~en kapacitet ljudi i izbor odgovaraju}ih klju~nih korisnika
predstavljati potencijalno najve}i problem projekta.
Predvi|eno je da }e, kada jednom krene, za potpunu implementaciju
ERP-a u sve tvrtke Nexe grupe u RH biti potrebno 3
godine. Zbog najbolje logistike i infrastrukture i ure|enih
procesa, novim rje{enjem bi se prvi trebao pohvaliti Na{icecement,
a ~ija bi uspje{na implementacija slu`ila kao ogledni
primjerak ostalim tvrtkama. Plan implementacije je ve} razra|en
po pojedinim tvrtkama Nexe grupe, a zbog specifi~nosti
zahtjeva, jedino sporna mogu biti rje{enja za tvrtke u Diviziji
ostalih djelatnosti. Nakon realizacije projekta u RH, iza
2010. godine uslijedila bi implementacija ERP sustava u BiH i
Srbiju – zaklju~uje direktor [teher i dodaje kako }e uvo|enje
ERP-a predstavljati zna~ajni poslovni doga|aj za cijelu Nexe
grupu.
ERP ili Enterprise Resource Planning
je jedinstveni informacijski sustav koji zamjenjuje
odvojene sustave pojedinih organizacijskih jedinica
te zadovoljava sve potrebe upravljanja poslovanjem.
ERP sustav se realizira na temelju jedinstvene
baze podataka u koju se „slijevaju“ svi podaci
koji se stvaraju u tvrtki, a na taj na~in se svi
podaci kojima tvrtka raspola`e integriraju u jedinstveni,
dobro strukturirani sustav koji }e svakom
djelatniku omogu}iti pristup svim informacijama
potrebnim za trenutno dono{enje kvalitetnih
poslovnih odluka. ERP sustav mo`e obuhvatiti
sve poslovne aktivnosti svoje tvrtke te pru`a informacijsku
podlogu za temeljitu promjenu
na~ina rada, {to }e u kona~nici pridonijeti boljem,
kvalitetnijem i br`em zadovoljavanju potreba
kupaca.

Sektor za strate{ko planiranje i kontroling u proteklom je
razdoblju do`ivio odre|ene organizacijske promjene,
~ime je Sektor „podijeljen“ na dva odjela – Odjel za kontroling,
na ~elu s voditeljicom odjela Vericom Babi} i Odjel za
strate{ko planiranje i akvizicije, na ~elu s voditeljem odjela
Damirom Rukavinom. Odjel za kontroling je zadu`en za
aktivnosti vezane uz poslovno planiranje, organiziranje i izvje{}ivanje,
a Odjel za strate{ko planiranje i akvizicije je zadu`en
za aktivnosti vezane uz izradu poslovne strategije i
akvizicije.
Ova godina je vrlo intenzivna za Sektor za strate{ko planiranje i
kontroling, osim svakodnevnih briga oko analize podataka i kreiranja
poslovnih izvje{}a, izrade financijskih projekcija i studija
isplativosti koja su podloga managementu Nexe grupe u dono{enju
poslovnih odluka, do`ivjeli su i organizacijske promjene,
a u tijeku je i implementacija procesa izrade poslovne strategije,
uz ~iju bi se pomo} procesi odvijali harmonizirano i automatizirano.
Navedene i ine aktivnosti bile su povod za razgovor
s direktorom Sektora za strate{ko planiranje i kontroling Krunoslavom
Bogdani}em.
Jedan od ciljeva Odjela za kontroling je da se do kraja godine
promijeni dosada{nji sustav izvje{}ivanja i planiranja, prvenstveno
se misli na sustav izvje{}ivanja prema Upravi Nexe grupi, direktorima
divizija i tvrtki. Kroz novi model mjese~nog izvje{}ivanja
poku{at }e se kroz osnovne pokazatelje, odnosno
klju~ne parametre izvrsnosti po procesima – prodaje, proizvodnje,
odr`avanja i nabave - na kojima je i koncipiran novi na~in izrade
mjese~nih izvje{}a, dati sa`etija, jasnija i jezgrovitija slika
stanja u Grupi. Novi na~ini mjese~nog izvje{}ivanja prvo }e biti
definirani po tvrtkama, zatim na nivou divizija i kona~no na nivou
Grupe - obja{njava direktor Bogdani} i napominje kako je
do sada novi sustav mjese~nog izvje{}ivanja napravljen za
Na{icecement i „betone“, a cilj je da se do kraja godine novi sustav
izvje{}ivanja napravi i za sve ostale ~lanice Grupe.
[to se ti~e planiranja, u tijeku su razrade novog sustava strate{kog
planiranja koji bi trebao obuhvatiti poslovni plan za razdoblje
od 5 godina. Za jesen se to planira operativno odraditi na
primjeru Na{icecementa, a kasnije se planira pro{iriti i na ostale
~lanice. Planirano je napraviti i novi model bud`etiranja, dosada{nji
gospodarski plan, a ideja je da se on temelji i razra|uje iz
petogodi{njeg poslovnog plana, uz detaljniju razradu pojedinih
ciljeva, a koji }e biti definirati petogodi{njim poslovnim planom
– iznosi direktor Bogdani}, te isti~e kako je Odjel strate{kog
planiranja i akvizicija dodatno kadrovski poja~an, a {to je posebno
va`no zbog kontinuiranog pra}enja, prikupljanja i a`uriranja
podataka koji su pretpostavka za izradu strate{kog plana te aktivnosti
procesa akvizicija, prije svega dubinskih snimanja (due
dilligence), izrade modela procjene vrijednosti poduze}a, te
ostalih aktivnosti vezanih uz samo preuzimanje poduze}a. U
okviru Sektora je tako|er nedavno zaposlen i djelatnik informati~ke
struke koji }e biti direktna potpora Sektoru u dijelu automatizacije
i obrade podataka kroz COGNOS, ~ime }e kreiranje
samih izvje{}a biti mnogo kra}e, a {to }e pridonijeti pove}anju
efikasnosti poslovnog procesa izvje{}ivanja – zaklju~uje direktor
Bogdani}.
Tako|er je planirano krenuti s novim modelom izrade kvartalnog
izvje{}a, koje }e u odnosu na mjese~no izvje{}e uklju~ivati i
model procjene poslovanja u razdoblju od jedne godine. Na taj
na~in dobit }e se i pretpostavke modela godi{njeg planiranja jer
}e kroz kvartalne izrade procjene poslovanja ve} u 9. mjesecu
biti uklju~eno i razdoblje od 9 mjeseci iz sljede}e godine, ~ime
}e se znatno skratiti vrijeme potrebno za izradu plana godi{njeg
bud`eta svake pojedine tvrtke. Osnovna ideja je usmjeravanje
na budu}e aktivnosti jer }e se na kraju svakog kvartala, u svakom
trenutku, mo}i vidjeti i trend budu}eg poslovanja, odnosno
imati uvid na o~ekivane rezultate s krajem poslovne godine,
koji nu`no ne moraju biti jednaki onim planiranim.
S jedne od radionica na temu strategije

U Novalji je od 14. do 16. lipnja 2007.
godine odr`ano tradicionalno dru`enje s
kupcima Na{icecementa.
U stru~nom dijelu programa, 15. lipnja
2007. godine odr`ane su dvije prezentacije.
Temu „Otpornost betona na smrzavanje
i odmrzavanje“ kupcima je pribli`ila
dr.sc. Ru`ica Roskovi} s Instituta
gra|evinarstva Hrvatske, a temu razvoja
novih proizvoda Na{icecementa dipl.
ing. Marija \urokovi}, {efica Slu`be u-
pravljanja kvalitetom proizvoda u Na{icecementu.
Osim stru~nog dijela prvog ovogodi{njeg
dru`enja s kupcima u Novalji, 15. lipnja u
poslijepodnevnim satima odr`ani su turniri
u raznim sportskim igrama - nogometu,
bo}anju, malom nogometu, odbojci
na pijesku i kartanju. Najboljima su
nagrade dodijeljene na sve~anoj ve~eri.
U razdoblju od 20. do 23. svibnja 2007. godine u organizaciji
FIB-a (Me|unarodno udru`enje za betone) te u suradnji sa
Secon HDGK, Institutom gra|evinarstva Hrvatske i
Sveu~ili{tem u Zagrebu – Gra|evinski fakultet, u Dubrovniku
je bio odr`an Symposium Dubrovnik 2007.
FIB je nastao 1998. godine, a misija FIB-a je promovirati studiju
znanstvenih i prakti~nih aspekata vezanih uz betonske
konstrukcije kako bi unaprijedili njihove tehni~ke, ekonomske,
estetske i ekolo{ke performanse.
Nexe grupa – Divizija za cement, vapno, beton i agregat sudjelovala
je i ujedno bila jedan od glavnih sponzora na istom
doga|anju, a predsjednik Uprave Nexe grupe, gospodin Ivan
Ergovi} bio je ~lan Organizacijskog odbora Symposium Dubrovnik
2007.

Od 20. do 30. lipnja 2007. godine u Dilju d.o.o.
Vinkovci – ~lanici Nexe grupe – odr`ana je 5. kiparska
radionica „ZEMLJA“.
Opekarska industrija Dilj d.o.o. Vinkovci pokrenula
je ovu radionicu 2003. godine radi ostvarivanja
neposredne suradnje izme|u umjetnika i
ove industrije.
Na ovogodi{njem sazivu kolonije sudjelovali su
akademski kipari Antun Babi}, Katija ]us, Stjepan
Gra~an, [tefano Katunar, Beti Kranj~evi}, Tihomir
Matijevi}, Hrvoje Urumovi} i Miro Vuco.
Kao i prethodnih godina, i ove godine na radionici
sudjeluje i nekoliko studenata kiparstva s Akademije
likovnih umjetnosti u Zagrebu i Umjetni~ke
akademije u Osijeku, koji na ovaj na~in obavljaju i

dio terenske nastave. Pozvani kipari i studenti kiparstva
stvaraju svoja unikatna djela u tehnici izvorne terakote
neposrednim modeliranjem.
Organizator – Dilj d.o.o. Vinkovci – osigurao je radne i
druge uvjete, posebice glede materijala, opreme i pomo}ne
radne snage u tijeku su{enja i paljenja stvorenih
djela u pogonima ove tvornice. Kao i pro{le godine,
tro{kovi kolonije koji uklju~uju kiparsku glinu,
smje{taj, reprezentaciju i izlet, iznose 50.000 kn.
Sva djela nastala u ovogodi{njoj kiparskoj radionici
„ZEMLJA“, ali i ona nastala u razdoblju od 2003. do
2006. godine, bit }e izlo`ena u jesen ove godine u Slavonskom
Brodu u galeriji „Branko Ru`i} i suvremenici“.

U Industriji gra|evinskog
materijala Stra`ilovo a.d.
Sremski Karlovci u tijeku
su aktivnosti rekonstrukcije
pogona 1 radi proizvodnje
termoblokova, koji }e
predstavljati novitet na tr`i-
{tu Srbije. Ovom investicijom
Stra`ilovo a.d. Sremski
Karlovci postat }e najve}i
proizvo|a~ opeke, te
prvi proizvo|a~ Euro formata
u Srbiji.
Trenutno je pogon pripremljen za izvo|enje gra|evinskih radova,
stara oprema je iznesena, a pe} i su{are su spremne za
rekonstrukciju.
Otvoreno je privatno carinsko skladi{te u koje su do sada stigla
4 kamiona opreme, a na putu prema tvornici je jo{ 16 kamiona,
dok je ukupno planirano 60 kamiona koji }e dopremiti
opremu za novi pogon.
U tijeku su zavr{ni poslovi oko dobivanja dozvola i suglasnosti
za gradnju. Od Op}ine Sremski Karlovci pribavljene su suglasnosti
za gradnju, a za dva tjedna o~ekuje se odobrenje za
gradnju od Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam, arhitekturu
i graditeljstvo. Na samom kraju je i izrada glavnih izvo|a~kih
projekata.
Dinami~ki plan investicije se po{tuje, a u Stra`ilovu smatraju da
}e kompletna investicija biti gotova u prvoj polovini 2008. godine.
Za investicijsko ulaganje izdvojit }e se 10,3 milijuna eura,
a zavr{etkom ovog investicijskog ulaganja, kapacitet tvornice
pove}at }e se s trenutnih 60 milijuna JNF na 135 – 140 milijuna
JNF.

Nakon 40 godina rada u Dilju,
Dragutin Cindri} i Martin [ar-
~evi} oti{li su u mirovinu. Dragutin
Cindri} ro|en je 22. 7.
1949. g. u Vo|incima, Op}ina
Vinkovci. Radni odnos je zasnovao
u Dilju s nepunih {esnaest
godina (22. 03. 1965.) i
u njemu proveo cijeli svoj radni
vijek. Obavljao je poslove
strojara, strojara predradnika,
rukovatelja vakuuma agregata,
pomo}nog su{a~a, voza~a
prijevoznika, a posljednjih godina
je obavljao povremene
poslove.
Martin [ar~evi} ro|en je 9.11.1946. g. u
Brodskim Zdencima, Op}ina Osijek.
Radni odnos zasnovao je u Dilju 21. 04.
1964. g. kao sezonski radnik, s nepunih
osamnaest godina. Cijeli radni vijek proveo
je u Dilju, a 29. 6. 2007. godine
oti{ao je u starosnu mirovinu.
Kako gospodin [ar~evi} voli re}i u {ali,
„sve sam radio, samo nisam bio direktor“.
Kako u svakoj {ali ima pola istine,
tako je i u slu~aju gospodina [ar~evi}a,
koji je doista radio sve – od slaga~a blokova
u pe}i, strojara na klasiranju, podmaziva~a
vagona do kontrolora pe~ene
robe.
„Kada sam kao mladi} po~eo u Dilju raditi
kao slagar crijepa, lo`ilo se na ugalj
koji se kolicima dovozio i nabacivao. U
po~etku je bilo vrlo te{ko raditi ovaj posao,
no me|utim kasnije su uvedene modernije
trake, koje su zamijenile kolica
kojima se vozio crijep i slagao u pe}, te je
posao s vremenom postajao lak{i.
Nakon toga sam radio na skidanju pe-
~enog crijepa i sortiranju. Sortiranje se
obavljalo ru~no, kako smo mi govorili
„na klupe“, jer su klupe stajale pokraj vagona.
@ene bi crijep sortirale na kolica, a
mu{karci bi ga traktorima izvozili van na
skladi{te, odnosno „plac“. Kao „pazitelj
crijepa“ sam iz „fotelje“ birao crijep, odnosno
odvajao dobar od lo{eg i propu{tao
samo prvu klasu, a lom bacao.
Poslije rata i privatizacije nastupile su
mnoge promjene, uvedene je nova automatika,
te sam „na sjede}’ kruh zara|ivao“
- prisje}a se gospodin [ar~evi} i
poja{njava kako ni jedan radnik prije nije
mogao zamisliti da bi mogao sjediti pokraj
pe~enog crijepa.
„Iako je modernizacija opreme dovela
do toga da je sve bilo ljep{e i ~istije, moralo
se sve vi{e paziti na posao i nije bilo
vremena za „hodanje“ i „dru`enje“. I iako
je prije rata bilo mnogo vi{e radnika,
svi su jedan drugome dizali ruke na pozdrav
- sa sjetom pri~a gospodin [ar~evi} i
dodaje kako je uvijek bio zadovoljan poslom
i pla}om, i kako nikada nije po`alio
{to je cijeli svoj radni vijek proveo u Dilju.

Na prigodnoj sve~anosti za zaposlene, 15. lipnja 2007. godine,
u krugu tvornice Polet a.d. Novi Be~ej, obilje`ilo se prvih 100
godina ove industrije crijepa i kerami~kih plo~ica.
Polet je jedan od najzna~ajnijih proizvo|a~a
gra|evinske keramike. Stvaranje
uspje{ne poslovne tradicije, koja je
po~ela prije sto godina - davne 1907.,
prepoznaje se u kvalitetnim, funkcionalnim
i suvremeno dizajniranim proizvodima,
baziranim na doma}em sirovinskom
potencijalu – najfinijoj panonskoj
glini.
Nakon privatizacije 2003. godine, Polet
postaje ~lanica Nexe grupe, a nakon
provedenih investicijskih ulaganja, danas
proizvodi 45 milijuna komada crijepa i
gotovo 3 milijuna m² kerami~kih plo-
~ica.
Osim ulaganja u modernizaciju tehnolo{-
kog procesa, Polet je u svojoj poslovnoj
strategiji orijentiran i na ulaganje u svoj
najzna~ajniji resurs – ljude. Tako Nexe
grupa od 2003. godine za edukaciju i
obrazovanje u Poletu izdvaja 150.000
USD godi{nje. Veliki broj zaposlenika Poleta
pro{ao je vi{e seminara, radionica i
treninga, ovisno o potrebama i zahtjevima
radnog mjesta (timski rad, komunikacijske
vje{tine, motiviranje i nagra|ivanje zaposlenih,
postavljanje ciljeva, informati~ke
obuke, te~ajevi stranog jezika, zakonski
propisi, znanstvena i tehni~ka dostignu}a,
knjigovodstvo).
Polet danas zapo{ljava 533 radnika s prosje~nom
pla}om oko 400 EUR, {to je za
20% vi{e u odnosu na prosjek u Srbiji.
Kontinuiranim preventivnim radnjama u
segmentu sigurnosti i zdravlja na radu,
svake se godine broj ozljeda na radu u
odnosu prema broju zaposlenih smanjuje.
Bitan segment dru{tveno odgovornog poslovanja
Poleta je i odnos s lokalnom zajednicom.
Polet podr`ava projekte iz razli~itih
podru~ja dru{tvenog `ivota zajednice
u kojoj djeluje. Od 2003. godine izdvojena
su sredstva od 100.000 USD godi{nje.
POLET
SPONZOR
OBZORJA
NA TISI
U Novom Be~eju 24. i 25. svibnja ove godine odr`ana su
15. Obzorja na Tisi ili dani posve}eni velikanu glazbe Josifu
Marinkovi}u - pod generalnim pokroviteljstvom Poleta.
Polet ve} tradicionalno svake godine podr`ava ovu manifestaciju
solo pjesama kao svojevrsni hommage skladatelju
ro|enom u Novom Be~eju.
Prvi dan Obzorja protekao je u znaku izvo|enja solo pjesme,
danas ve} zaboravljenog glazbenog izri~aja. Deset
najuspje{nijih solo pjeva~a na dosada{njim Obzorjima izvelo
je Marinkovi}eve pjesme. Glavni doga|aj Obzorja bilo
je praizvo|enje opere za djecu i odrasle „Dje~ak koji se
ni~eg nije bojao“ skladatelja Dimitrija O. Golemovi}a u
produkciji novobe~ejskog Doma kulture.
NAGRADNA
IGRA ZA
OBLJETNICU
U sklopu obilje`avanja
stogodi{njice rada i postojanja,
u suradnji s lokalnom
radiopostajom Novi Be~ej, organizirana je nagradna
igra za sve slu{atelje Radija Novi Be~ej.
Od 4. lipnja do 23. srpnja 2007. godine, svakog ponedjeljka
slu{atelji se kroz 8 pri~a upoznaju s Poletom. Najbr`i i
najpa`ljiviji slu{atelji koji to~no odgovore na pitanje o Poletu
bit }e nagra|eni umjetni~kom slikom s motivima
Tvornice autora Milorada Josimovi}a, kerami~kim zidnim
satom, vinom iz FeraVina, Nexe ruksacima, majicama, kapama,
ki{obranima, dekama. Najvrjednija nagrada je svakako
vikend za dvoje u predivnom Hotelu Fantast pokraj
Be~eja (na slici).

U organizaciji Divizije za ciglu i crijep i
ove godine je organiziran susret s kupcima
cigle i crijepa iz Bosne i Hercegovine.
S obzirom na pro{lo dru`enje koje se
odvijalo u zimskim mjesecima, ovogodi{nji
susret se dogodio u prolje}e,
to~nije od 17. do 19. svibnja 2007. godine.
Dolazak i smje{taj gostiju bio je organiziran
u Karlovcu, a prisutni su imali priliku
odmjeriti svoje snage u raftingu na jednoj
od ~etiri karlova~ke rijeke – na
Mre`nici.
Sam po~etak dvodnevnog dru`enja bio
je obilje`en upoznavanjem prisutnih i
prezentacijom koju je odr`ao Edin Brki},
direktor prodaje Divizije za ciglu i crijep
za BiH, a zatim je uslijedio zabavni program
i sportske aktivnosti.
Osim raftinga, utrke ~amcima i zabave
na seoskom gospodarstvu uz glazbeni
bend, prisutni su u`ivali i u mnogobrojnim
slikovitim slapovima rijeke Mre`nice.
OVJERA REZERVI NA POVRŠINSKOM KOPU „GARAJEVAC- ISTOK„
Krajem svibnja pred pokrajinskom komisijom za utvrðivanje i
ovjeru rezervi mineralnih sirovina pokrajinskog sekretarijata
za enegetiku i mineralne sirovine u Novom Sadu, potvrðen je
Elaborat o rezervama opekarskih sirovina u le ištu Garajevac-istok
kod Novog Beèeja. Elaborat je izadio Rudarsko-geološki
fakultet Univerziteta u Beogradu.
Laboratorijska ispitivanja kvalitete proveo je Tehnološki fakultet
Univerziteta u Novom Sadu. Elaboratom su utvrðene i
pred komisijom ovjerene rezerve sirovine za zidne keramièke
ploèice i sirovine za crijep.
Panoramski pogled na povr{inski kop “Garajevac-Istok”
Radovi na iskopu prema Glavnom rudarskom
projektu eksploatacije opekarske
gline na le`i{tu „Rapailo“ u Rakovici,
op}ina Ilid`a, a samim tim i na formiranju
eta`a i deponija za proizvodnju
TOS-a Sarajevo, po~eli su 17. svibnja
2007. godine. Radove na povr{inskom
kopu izvodi Zemljokop-in`enjering iz
Sarajeva.
Deponij je formiran u slojevima prema
zadanoj recepturi, {to }e osigurati sirovinu
za kvalitetne proizvode. Nakon
zavr{etka radova na deponiju 1, nastavit
}e se radovi na punjenju deponija 2 tako
da se do kraja 2007. godine osiguraju
koli~ine od 70.000 m³ ~vrste mase, {to
}e biti dovoljno za ovogodi{nju proizvodnju.
Pripremila:
Katica Popov, dipl.ing. geologije
[ef slu`be eksploatacije sirovine
Polet a.d. Novi Be~ej

Iako je GP Put jo{ u srpnju 2005. godine
dobio gra|evinsku dozvolu za gradnju
ovoga objekta, zbog nepredvi|enih
okolnosti, ponajprije zbog nepravilno
ucrtanog potoka u katastru koji se nalazio
ispod dijela gra|evinske lokacije, bila
je potrebna izmjena projekta. Nova
urbanisti~ka suglasnost je dobivena krajem
2006. godine.
U tom vremenu napravljene su brojne
aktivnosti i pripremne radnje potrebne
za gradnju. Tako je Slu`ba nabave jo{
2005. godine ugovorila radove do pokrivanja
objekta, a Tehni~ka priprema je
izradila rekapitulaciju radova. Preostalo
je jo{ ugovaranje zavr{nih radova.
Na dvije lokacije u Sarajevu, GP Put d.d. nastavlja
gradnju dvaju modernih objekata. Poslovni objekt GP
Puta u Alipa{inoj ulici u Sarajevu, bruto povr{ine 475
m² (neto povr{ina 380 m²), po~eo se graditi po~etkom
lipnja 2007. godine.
su dodatna ispitivanja geomehani~kih
karakteristika tla u svrhu dobivanja
mi{ljenja projektanta o metodi osiguranja
iskopa s obzirom na blizinu i stanje
susjednih objekata. Rok za izradu zgrade
je 12 mjeseci.
Poslovni objekt prostirat }e se na
2.039 m², a imat }e dvije razine s podzemnim
gara`ama, prizemlje i pet katova.
Ukupna vrijednost projekta je 5,7
milijuna KM (ne{to manje od 3 milijuna
eura).
Do sada je za gradnju ovoga objekta
utro{eno 693.000 KM (ne{to vi{e od
355.000 eura), a ukupna vrijednost investicije
}e iznositi gotovo 1.600.000
KM (ne{to vi{e od 820.000 eura).
Zgrada }e biti useljiva po~etkom studenog
ove godine, a ista }e se koristiti
za potrebe Uprave GP Puta, tehni~ke
pripreme, operative, pravne slu`be i
nabave. Ostale slu`be potpore i Nexe
Sarajevo ostaju na lokaciji u Franjeva~koj
ulici.
Drugi moderni poslovni objekt, bit }e
sagra|en na lokaciji Ulice branilaca Sarajeva.
Nakon ru{enja stare zgrade u
tre}em mjesecu ove godine, obavljena

Skromnijim ulaganjem u mehanizaciju u
pogonu u Keniji proteklih godina, a uz
usporedno dobivanje poslova gradnje
du`ih dionica cesta, do{lo je do iznenadne
potrebe za ve}im brojem gra|evinskih
strojeva. Osim toga, prosje~na starost
mehanizacije pogona GP Puta u Keniji
je 20 godina, {to izaziva ogromne
probleme u kori{tenju i servisiranju istih.
Najve}i problemi nastaju zbog u~estalih
kvarova te pri nabavi rezervnih dijelova
~ija doprema traje i po nekoliko mjeseci.
Sukladno tome, Uprava Nexe grupe donijela
je odluku o nabavi nove mehanizacije
za potrebe ovog pogona GP Puta.
Tako }e pogon u Keniji biti bogatiji za 12
strojeva ukupne vrijednosi 1,24 milijuna
eura i to: pet gredera, ~etiri valjka, jedan
utovariva~, jedan bager to~ka{ i jedan
bager gusjeni~ar. Zasigurno, nova }e
mehanizacija pridonijeti br`em i kvalitetnijem
radu na mnogobrojnim projektima
niskogradnje u Keniji.
U Keniji su trenutno aktivna ~etiri gradili{ta
GP Puta i to: AJ JN – Kabati – Kagunduini
– Kariua – Mutheru – Mareira Road,
du`ine 47 km u vrijednosti od 11,24
milijuna eura; Kisii – Chemosit Road
Project VO 2 (Njamira – Kadongo)
du`ine 15,5 km u vrijednosti 3,8 milijuna
EURA; Ndory – Owimbi Road Project
du`ine 25 km u vrijednosti 7,5 milijuna
eura; Owimbi – Luanda – Kotieno Project
du`ine 25,5 km u vrijednosti 11,4
milijuna eura.
Projekti Kisii – Chemosit Road i Ndory –
Owimby Road su u zavr{noj fazi. Novougovoreni
posao Owimbi – Luanda - Kotieno
je nastavak projekta Ndory –
Owimby. Ugovor je potpisan po~etkom
travnja, a radovi na ovom projektu su
ve} po~eli.
U Keniji je trenutno anga`irano 450 lokalnih
radnika kao i 15 stru~njaka iz Bosne
i Hercegovine.
POTPISANI UGOVORI O KONCESIJI
U Ministarstvu privrede Kantona Sarajevo, 12. lipnja 2007. godine
potpisana su dva ugovora o koncesiji s GP Putom d.d. Sarajevo
o produ`enju prava na eksploataciju gra|evinskog kamena iz
kamenoloma kre~njaka Duboki Do i Pukovik u Rakovici.
Ovim ugovorima produ`ava se pravo eksploatacije gra|evinskog
kamena dolomita iz spomenutih kamenoloma za sljede}ih
pet godina. Sirovine iz kamenoloma koristit }e se za proces
proizvodnje u gra|evinskoj tvrtki Agregati i betoni (AB)
d.o.o. Sarajevo.
AB je u 2006. godini na tr`i{te plasirao 110.000 metara kubnih
agregata raznih granulata kao i 18.000 metara kubnih betona
raznih marki. Za ovu godinu planirana je proizvodnja od
150.000 metara kubnih agregata raznih granulata i 40.000 metara
kubnih betona raznih marki, a u modernizaciju procesa
proizvodnje bit }e ulo`eno 500.000 EURA.
Agregati i betoni d.o.o. su u prvih pet mjeseci ove godine na
tr`i{te plasirali 28.045 m³ betona (215 % vi{e od plana) i
33.154 m³ agregata (36 % vi{e od plana).
Ugovore o koncesiji u ime Ministarstva privrede Kantona
Sarajevo potpisao je ministar Abid [ari}, a u ime GP Put
d.d. Sarajevo pomo}nik direktora za tehni~ke poslove
Esad \erzi}.

ZAVR[EN NATJE^AJ ZA DONACIJE U JELEN DOLU A.D.
Jelen Do a.d. od 1. do 31. svibnja 2007. godine raspisao je Natje~aj za dodjelu donacija usmjerenih prema lokalnoj
zajednici. Natje~aj je bio raspisan za projekte u kategorijama: sport, kultura, obrazovanje i znanost, ostali
projekti za pobolj{anje `ivljenja lokalne zajednice.
Pristiglo je 78 prijava, a Komisija je odabrala 17 projekata. Najvi{e projekata odobreno je u kategoriji pobolj{anja
rada i `ivljenja na razini lokalne zajednice – njih 11, iz sporta su podr`ana 3 projekta, koliko i iz kulture i obrazovanja.
Ve} ~etvrtu godinu za redom Jelen Do izdvaja pomo} lokalnoj zajednici u vrijednosti od 50.000 USD.
Me|unarodni {ahovski turnir u Novom Be~eju -
OPEN 2007. - koji zajedni~ki organiziraju [ahovski
klub „Jedinstvo“ iz Novog Be~eja i [ahovski
klub „Politika“ iz Beograda, odr`an je u novobe~ejskom
Domu kulture od 9. do 17. lipnja 2007.
godine.
U prostorijama Doma kulture Op}ine Novi Be~ej, 01.
lipnja 2007. godine predstavljen je ~asopis za djecu
Osnovne {kole «Josif Marinkovi}» \a~ka Iskra.
O ljepoti i „mukama“ prve \a~ke Iskre pri~ali su u~enici
~lanovi novinarske sekcije predvo|eni svojim nastavnicima.
\a~ka Iskra obuhvatila je tekstove raznolikog sadr`aja:
{kolske vijesti, zanimanja, rije~ pedagoga, mozgalice,
lokalna zajednica, glazba, humanost na djelu, akcije,
strana za mali{ane i dr..
Prema rije~ima uredni{tva, \a~ka Iskra izlazit }e tromjese~no
uz te`nju da se postigne maksimalna razina i
profesionalnost. Svoju profesionalnost ve} su dokazali.
Pokraj rije~i urednika stoji Zahvalnica Poletu ~lanici
Nexe grupe na donaciji bez koje se ~asopis ne bi realizirao.
Sudjelovalo je stotinjak {ahista iz Ma|arske, Hrvatske,
Rumunjske i Srbije, sa zavidnim rejtingom.
Turnir se igra prema objedinjenim pravilima FIDE,
po {vicarskom sustavu u devet kola.
Entuzijasti i veliki ljubitelji {aha u Novom Be~eju
odr`avaju ovaj turnir ve} 25. put uz pomo} velikog
broja institucija. Polet a.d. je tradicionalno jedan od
njih.

Ve} smo navikli da FeraVino
d.o.o. Feri~anci osvaja najsjajnije
medalje na svim sajmovima
i festivalima na kojima se
pojavi, a o ~ijim ste uspjesima
mogli ~itati i u Nexe novostima,
no ovaj }ete put mo}i saznati
ne{to vi{e o kulturi pijenja
vina u Hrvatskoj - o ~emu smo
razgovarali s gospodinom Miroslavom
Ivankovi}em, glavnim
enologom u FeraVinu.
Danas je vino sastavni dio obroka, prehrambeni
proizvod koji ima 800 utvr-
|enih sastojaka, a ~ija umjerena
konzumacija pozitivno utje~e na
ljudski organizam. Vino odre|enog
kraja, uz hranu koja se uz njega nudi,
predstavlja taj kraj i pridonosi njegovoj
vrijednosti, prepoznatljivosti i autohtonosti.
Preporukom autohtonog vina
uz hranu odr`ava se tradicija i podi`e
se vinska kultura – isti~e gospodin Ivankovi}
te dodaje da je za promicanje kulture
pijenja vina vrlo bitno da se uz jedan
obrok pije vi{e vrsta vina, minimalno dvije
sorte, a maksimalno pet.
Osnovno je pravilo da se uvijek prvo poslu`uju
lak{a bijela, mlada vina, zatim
slo`enija bijela vina, ru`i~asta, mlada
crvena (crna) te starija crna odle`ana vina.
Tako|er je bitno da to budu prvo suha,
polusuha, poluslatka te slatka vina.
Prvo manje, a onda vi{e mirisna vina. Suha
vina su ona u kojima je maksimalno
ostalo {e}era koji nije fermentirao, odnosno
pretvorio se u alkohol, 4 g/l. U polusuhim
vinima ostatak {e}era iznosi do
12 g/l, u poluslatkima do 50 g/l, a u slatkima
vi{e 50 g/l.
Posebnu pa`nju treba obratiti i temperaturi
vina, jer da bi odre|eno vino pokazalo
svoju maksimalnu kvalitetu, potrebno
ga je poslu`iti na pravilno odre|enoj
temperaturi. ^uvanje i slu`enje vina nisu
sinonimi – nagla{ava gospodin Ivankovi}.
Vina se ~uvaju na temperaturi od 10 do
15ºC, no mnogo je va`nije na kojoj se
temperaturi slu`e vina. Tako se mlada,
bijela, lagana vina, rosei i predikati slu`e
na temperaturi od 8 do 10°C, kvalitetna
bijela vina na 10 do 12°C, a na temperaturi
od 12 do 14°C slu`e se zrela, starija
bijela vina, barriquei i mirisna vina.
Mlada i lagana crvena vina slu`e se na
temperaturi od 14 do 16°C, a puna
zrela i odle`ana crvena vina na temperaturi
od 18 do 20°C.
Uz pravi redoslijed slu`enja vina na
odre|enoj temperaturi te za ku{anje vina,
u`ivanju u boji i bistro}i, odre|ivanju
mirisa, harmonije i puno}e, jako je va`na
pravilno odabrana ~a{a. ^a{e u pravilu
moraju biti od prozirnog, nebru{enog
stakla, tankih stijenki – nikako ne kristalne
~a{e. Bijela vina se uvijek slu`e u ~a{i
sa visokom no`icom ili stapkom, za koju
se i hvata ~a{a, a najva`niji razlog je da se
ovo vino ne zagrijava od topline dlana.
Ovisno o kvaliteti i starosti vina, postoje
razli~iti oblici i veli~ine ovih ~a{a. No za
razliku od crvenih vina, otvori na ~a{ama
za bijela vina su manji, a same ~a{e su u
obliku pupoljka ili cvijeta tulipana. Crna
vina se ispijaju iz ~a{a koje imaju puno
ve}i otvor i ni`u stapku jer je zbog temperature
na kojoj se slu`e po`eljno ~a{u
dr`ati u dlanu. Crvenim vinima je potrebno
mnogo vi{e zraka jer se na taj
na~in u njima najbolje razvijaju arome, a
otuda i potreba za ve}im otvorom na
~a{ama – nastavlja svoje predavanje gospodin
Ivankovi}. Zrela crvena vina, bilo
bi dobro isto~iti u posebne vr~eve, de-

kantere, pola sata prije poslu`ivanja kako
bi se vino prozra~ilo i razvilo sve svoje
mirise.
Kako bismo bili sigurni u izbor kojim
}emo iznenaditi svoje osjete okusa i mirisa,
potrebno je odabrati i primjereno
vino uz hranu koja je poslu`ena. Uz
predjela, kao aperitiv, slu`e se bijela suha
vina kao gra{evina, bijeli pinot i rajnski
rizling, a uz predjela od slavonskih specijaliteta
slu`e se laganija crvena vina kao
zweigelt i mlada frankovka. Uz glavna jela
od ribe i bijelog mesa po`eljno je poslu`iti
odle`ana bijela vina, pinot bijeli,
gra{evinu i rajnski rizling starijih godi{ta,
pa ~ak i bijela vina iz barriquea.
Odle`ana, zrela crvena vina kao {to su
frankovka, zweigelt, kabernet sauvignon
i merlot najbolje }e se slo`iti uz
tamno meso. Uz specifi~na jela, divlja~,
te{ka i pikantna jela najbolje je poslu`iti
jako zrela crvena vina, kao i sve barrique.
Uz desert idu mirisna, poluslatka,
slatka vina i predikati, kao {to su traminac
i sauvignon.
Nakon ovakve pripreme - degustacija
mo`e po~eti, no prije pijenja treba u`ivati
u vizualnom izgledu vina, boji i bistro}i,
Duga je povijest proizvodnje vina
na prostorima dana{nje
Hrvatske. Vino su proizvodili
starosjedioci u Hrvatskoj, nakon
toga su razvoj vinogradarstva
nastavili Grci, a dolaskom Hrvata
na ove prostore nastavljena je
vinogradarska tradicija. Ve} u 9.
stolje}u u Hrvatskoj se spominje
peharnik ili vinoto~a, dvorski
~asnik zadu`en za vina. Procvat
vinogradarstva nastavlja se u
srednjem vijeku, a u statutima
hrvatskih srednjovjekovnih gradova
najvi{e se spominje upravo
vinogradarsko-vinarska proizvodnja.
Zahvaljuju}i dugogodi{njoj
tradiciji, Hrvatska ima vino
kontroliranog zemljopisnog
podrijetla. Uz tradicijske prednosti
proizvodnje vina, postoje i
klimatske i geografske prednosti,
a zahvaljuju}i raznolikosti
reljefa, klime i tla, u Hrvatskoj se
danas proizvodi vrhunsko vino.
a zatim se upustiti u ispitivanje osjetom
njuha. Prvo se miri{i vino odmah nakon
{to je uliveno u ~a{u, a zatim se ~a{a blago
okre}e i rotira te se ponovno vr{i mirisanje.
Na taj na~in vino dolazi u dodir sa
zrakom te se osloba|aju sastojci koji
~ine mirisne komponente svake sorte.
Pri samom ku{anju vina najprije se uzima
mali gutljaj, kratko se zadr`i u ustima da
se vino temperira, i nakon toga se proguta
– u tom trenutku mo`emo dobiti
kona~an dojam o ku{anom vinu. Zato –
poru~uje gospodin Ivankovi}, treba poku{ati,
slijede}i ova osnovna pravila, vino
}e svakom ku{a~u pru`iti maksimum koji
se od njega o~ekuje.
U Hrvatskoj je tijekom proteklih godina
u~injen zna~ajan napredak u pogledu
kvalitete proizvodnje vina, kao i u samoj
vinskoj kulturi, a to je pridonijelo {irenju
kruga konzumenata koji o vinima znaju
mnogo. Veliki napredak u vinskoj kulturi
ogleda se i u tome da je sve vi{e ljudi ljubitelja
i poznavatelja vina.
Nadamo se da }ete i vi, na{i dragi ~itatelji,
pridonijeti {irenju kulture pijenja i
u`ivanja u vinu – naravno, FeraVina, ali u
umjerenim koli~inama.