BIL-104 â StaniÄna i molekularna biologija â akad.god. 2013./2014 ...

BIL-104 – Stanična i molekularna biologija – akad.god. 2013./2014. / 00.11.- 00.12. 2013. 

Kod kolegija BIL 104 

Studij. program 

Prediplomski sveučilišni studij Biotehnologija i istraživanje lijekova 

Opći podaci 

Naziv kolegija Stanična i molekularna biologija godina I. 

Obvezni kolegij predavanja seminari vježbe ukupno ECTS 

Nastavno opterećenje 40 30 30 100 10,0 

Obrazloženje: ukupno je predviđeno 270 sati učenja (uključujući predavanja, seminare i vježbe) = koeficijent opterećenja 10,0 ECTS, odnosno 1,5 ECTS za 

tjedan dana rada ili 40 sati studiranja predmeta 

Voditelj kolegija Prof.dr.sc. Saša Ostojić,dr.med. sasa.ostojic@medri.uniri.hr 

Web stranice: 

Nastavnici 

http://www.biotech.uniri.hr 

01. Prof.dr.sc. Saša Ostojić,dr.med., voditelj kolegija 

02. Prof.dr.sc. Krešimir Pavelić, dr.med. 

03. Prof.dr.sc. Miljenko Kapović,dr.med. 

04. Prof.dr.sc. Anđelka Radojčić Badovinac,dr.med. 

05. Prof.dr.sc. Alena Buretić-Tomljanović,dipl.ing. 

06. Doc.dr.sc. Sandra Kraljević Pavelić,dipl.ing. 

07. Doc.dr. sc. Elitza Petkova Markova – Car,dipl.ing. 

08. Nina Pereza, dr.med. 

09. Sanja Dević, dipl.ing. 

OPIS PREDMETA 

Ciljevi i očekivani ishodi predmeta (razvijanje općih i specifičnih kompetencija) 

U predmetu studenti će se upoznati s temeljnim postavkama suvremene biološke znanosti čija su dostignuća danas neophodna za 

razumijevanje, dijagnostiku i terapiju bolesti u čovjeka te budućnost medicine i osnovu biotehnologije. Nakon završenog kolegija „Stanična i 

molekularna biologija“, studenti će biti sposobni samostalno definirati temelje suvremene stanične i molekularne biologije, kao i 

medicinske genetike, s posebnim naglaskom na važne molekularne mehanizme koji su sastavni čimbenici različitih područja biološke znanosti 

relevantnih za medicinsku problematiku unutar različitih profesionalnih biomedicinskih okruženja. Kroz kolegij studenti će usvojiti teorijske 

osnove o biološkim procesima, osnovama eksperimentalnog rada te će usvojiti stručnu terminologiju potrebnu za kontinuirano praćenje 

biomedicinske literature. Time će se pripremiti za razumijevanje, horizontalnu i vertikalnu integraciju s ostalim predmetima koji slijede, kao i za 

kontinuirano praćenje znanstvenih i stručnih trendova u biomedicini. 

1


Specifični očekivani ishodi: 

Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: 

01. opisati morfologiju pojedinih staničnih dijelova i povezati je s njihovom funkcijom 

02. definirati i objasniti temeljne biološke procese u stanici 

03. samostalno se koristiti svjetlosnim mikroskopom 

04. opisati i objasniti temeljne genetičke mehanizme 

05. razumjeti i opisati nastanak nasljednih i nenasljednih poremećaja staničnih procesa 

06. razumjeti genetsku predispoziciju i definirati rizik za nasljedne bolesti 

07. riješiti zadatke povezane s monogenskim nasljeđivanjem u čovjeka i izraditi genealoško stablo 

08. razlikovati osnovne laboratorijske tehnike stanične i molekularne biologije 

09. razumjeti primjenu molekularno-genetičkih/citogenetičkih i citogenetičkih metoda u dijagnostičkom i terapijskom postupku 

10. primijeniti znanstvene podatake u praksi 

11. vrednovati i motivirati sebe i grupu za rješavanje zadatka 

Tijekom kolegija studenti će razvijati i opće vještine, uključujući samokritičnost, sposobnost komunikacije, samostalan i timski rad, 

organizaciju vremena, te korištenje informacijske tehnologije. 

Po završetku kolegija očekuje se da će studenti: 

• unaprijediti spoznaju o interdisciplinarnoj prirodi biomedicinskih znanosti 

• kvalitetno i učinkovito razviti svijest o brzini promjena u biomedicinskom okruženju, uključiti se u promjene i predviđati ih, te predlagati održiva 

rješenja temeljena na spoznaji o važnosti biologije i genetike čovjeka u modernoj medicinskoj praksi 

• samostalno i učinkovito razumijevati, vrednovati i primjenjivati znanstvenu i stručnu literaturu i biomedicinske informacije dostupne na Internetu 

i drugim elektroničkim izvorima informacija 

• interpretirati stručne i znanstvene podatake i pisati eseje u obliku stručnog ili znanstvenog rada, kao i njegove javne prezentacije u usmenom 

obliku 

• ispravno postavljati argumente i kompetentno diskutirati o istraživačkim temama 

• stručno i znanstveno komunicirati (pismeno i usmeno) s biomedicinskim stručnjacima 

• donositi strateške i razvojne odluke sposobnošću vrednovanja značaja stanične i molekularne biologije za razvoj znanosti i struke u području 

biotehnologije, temeljeno na konceptu cjeloživotnog obrazovanja 

2


Korespodentnost i korelativnost programa 

Program kolegija je svojim najvećim dijelom sukladan programima na ostalim evropskim i svjetskim sveučilištima. Sadržaj kolegija usklađen je s 

potrebama struke, daje temeljna znanja za horizontalnu i vertikalnu integraciju s drugim biomedicinskim kolegijima na studiju, kao i osnovu za 

kontinuirano praćenje novih trendova u biomedicini. 

Sadržaj predmeta 

U kolegiju studenti će se upoznati sa osnovama biologije stanice, biologije reprodukcije i razvitka, molekularne biologije i genetike, te 

metodologije istraživanja stanica i substaničnih struktura do razine makromolekula. 

Cilj nastave je upoznavanje građe i temeljnih fizioloških procesa u stanici - osnovnoj jedinici života, mehanizama nasljeđivanja, te nastanka 

nasljednih i nenasljednih poremećaja staničnih procesa, kao i upoznavanje niza metoda kojima se istražuju stanice, njihovi dijelovi ili molekule. 

Moderna medicinska praksa uključuje prepoznavanje uloge genetskih čimbenika u zdravlju i bolesti. To zahtijeva sposobnost definiranja, analize, 

razlikovanja strukture, funkcije i prenošenja gena i razumijevanja interakcije gena, kao i gena i okoliša. Medicinska genetika će bit će opisana u 

kontekstu novih postignuća u području molekularne biologije, tehnologije rekombinantne DNA i genomike. 

Kolegij obuhvaća sljedeće tematske jedinice: 

• Podrijetlo i evolucija stanice: od stanice do organizma 

• Razlike prokariotske i eukariotske organizacije 

• Metode proučavanja stanica 

• Struktura biološke membrane 

• Stanična membrana i mehanizmi prijenosa tvari;Transportni proteini 

• Unutarnje membrane i ultrastruktura staničnih odjeljaka 

• Citoskelet i stanično kretanje 

• Izvanstanični matriks i međustanični spojevi 

• Razvrstavanje i prijenos proteina: endoplazmatska mrežica, Golgijev aparat i lizosomi 

• Bioenergetika i metabolizam 

• Struktura nukleinskih kiselina; genetički kod 

• Principi i molekularna osnova protoka genetičkih informacija 

• Jezgra, jezgrica; organizacija i sazrijevanje ribosoma 

• Od kromatina do kromosoma: stupnjevi sabijanja kromatina 

• Kromosomi i kariotip čovjeka 

• Stanični ciklus eukariotske stanice: interfaza, mitoza i mejoza 

• Genetička kontrola staničnog ciklusa 

3


• Gametogeneza 

• Molekularni aspekt oplodnje 

• Metode medicinski potpomognute oplodnje 

• Stanično signaliziranje 

• Programirana smrt stanice – apoptoza 

• Organizacija i slijed prokariotskog i eukariotskog genoma; ponavljani DNA sljedovi 

• Kontrola genske ekspresije u prokariota; teorija operona 

• Organizacija eukariotskih gena 

• Humani genom; varijabilnost humanog genoma (SNP, CNV, transpozoni) 

• Replikacija DNA 

• Tanskripcija u eukariota i prokariota 

• Dorada i promet RNA 

• Translacija mRNA: sinteza i dorada proteina: 

• Regulacija genske ekspresije u eukariota (predtranskripcijska, transkripcijska, 

posttranskripcijska i posttranslacijska) 

• Molekularna osnova i značaj epigenetičkih mehanizama (DNA metilacija, histonske modifikacije, remodeliranje kromatina) 

• Genomski utisak (Genomic imprinting) 

• Genske mutacije i popravak DNA 

• Metode rada u molekularnoj medicini: (DNA, RNA, proteini) 

• Tehnologija rekombinantne DNA (genetičko inženjerstvo) 

• Tehnike molekularne genetike (izolacija genomske DNA i PCR – lančana reeakcija 

polimeraze, gel elektroforeza, RT-PCR) 

• Laboratorijske tehnike utvrđivanja genskih i kromosomskih abnormalnosti 

• Osnove klasične i medicinske genetike 

• Zakonitosti i tipovi nasljeđivanja, najčešće nasljedne bolesti čovjeka 

• Populacijska genetika i evolucijski čimbenici 

• Utvrđivanje tipova nasljeđivanja pomoću genealoških stabala 

• Numeričke i strukturne abnormalnosti kromosoma 

• Kloniranje sisavaca; liječenje matičnim stanicama 

• Genetičko testiranje 

• Nastanak i uzroci raka 

• Onkogeni i tumorski supresorski geni 

• Prenatalna dijagnostika 

4


Pristup učenju i poučavanju u predmetu 

Studenti trebaju razviti pozitivan stav prema napretku znanosti u području molekularne biologije stanice: razumjeti granice ljudske spoznaje 

(odnos poznatog i nepoznatog), te važnost molekularno-bioloških istraživanja za napredak medicine (mehanizmi nastanka bolesti, očuvanje 

zdravlja čovjeka). Studenti će biti aktivno uključeni u problemski orijentiranu nastavu sa ciljem razvijanja otvorenog, istraživačkog i kritičkog 

razmišljanja i komunikacijskih vještina kojima će se olakšati usvajanje znanja o suvremenoj biološkoj znanosti. 

Studenti trebaju biti sposobni prevesti dobivene informacije u govorni i grafički oblik, prikupiti i obraditi stručnu literaruru o nekom problemu, 

izvjestiti o rezultatima na sažet, točan i razumljiv način koristeći se informatičkom tehnologijom. 

Nastava je organizirana u obliku multimedijalnih predavanja, seminara i vježbi povezanih tematskim cjelinama, prema rasporedu objavljenom na 

oglasnoj ploči i web-stranicama. Na predavanjima će se definirati i opisati osnovne postavke koje će se analizirati i razrađivati tijekom vježbi i 

seminara. 

Na praktičnom dijelu nastave, posebna pozornost posvetiti će se individualnom radu u cilju boljeg razumjevanja eksperimentalnog rada i 

razvijanja praktičnih vještina. Na vježbama studenti trebaju nositi zaštitnu odjeću (bijela kuta), a sa sobom donijeti veliku bilježnicu bez crta, olovku 

ili drvene bojice za crtanje, te bilježnicu po izboru za bilješke. 

Praktični dio vježbi iz citologije obuhvaća mikroskopiranje i crtanje mikroskopskih preparata te raspravu o svakom pojedinom preparatu s 

voditeljem i demonstratorima. Studenti trebaju biti sposobni izraditi biološki preparat, rukovati svjetlosnim mikroskopom, zapažati bitne detalje, 

skicirati ih i interpretirati; također, tijekom praktičnog dijela vježbi iz genetike studenti trebaju biti sposobni klasificirati kromosome čovjeka s 

obzirom na veličinu i oblik, kao i rješavati jednostavne zadatke iz genetike. 

Na seminarima će studenti raspravljati i rješavati probleme/slučajeve i pripremati prezentacije samostalno i u grupi. Studenti će učiti kritički 

raspravljati s jasnim, nedvosmislenim argumentima i procjenjivati snagu argumenata drugih osoba u stvarnim životnim situacijama. Navedeno 

uključuje praksu u razmišljanju i jasnoj i učinkovitoj prezentaciji ideja i argumenata u govornom i pisanom obliku. 

Seminari i vježbe će se održavati u malim grupama i interaktivnom okruženju. 

5


Predavanja, seminari i vježbe su obvezni. O pohađanju svih oblika nastave vodi se evidencija za svakog studenta. Svi oblici nastave započinju 

u točno naznačeno vrijeme navedeno u rasporedu, te će zakašnjenje studenta biti tretirano kao izostanak. 

Znanje će se kontinuirano provjeravati na seminarima i vježbama. Svaki kandidat će trebati otvoriti e-mail adresu i od njega će se očekivati 

aktivno sudjelovanje u radu korištenjem informacijske tehnologije, uključujući aktivno pretraživanje i korištenje materijala dostupnih na Internetu, u 

svrhu razvijanja sposobnosti pretraživanja, razlikovanja i usporedbe dobijenih bioloških informacije te kritičkog procjenjivanja njihove vrijednosti. 

Očekuje se da se studenti koriste računalnim programima (Microsoft Word, Microsoft Excel, Microsoft Power Point), te da se aktivno služe jednim 

stranim jezikom (težište je na engleskom jeziku zbog dostupne literature). Studentima se preporučuje nošenje USB-memorijskog stick-a. 

S obzirom na položeni razredbeni ispit, smatra se da studenti mogu pratiti nastavu predmeta. 

Način izvođenja nastave 

Predavanja DA Seminari i radionice DA Vježbe DA Samostalni zadaci DA Multimedija i Internet DA 

Obraz. na daljinu DA Konzultacije DA Laboratorij DA Mentorski rad DA Terenska nastava NE 

Komentari: 

Izvori podataka na Internetu uključuje relevantne biomedicinske bibliografske baze podataka; pretraživanje biomedicnskih baza podataka na bit će 

organizirano tako da potiče razumijevanje medicinske terminologije i odnose između medicinskih termina i ideja. 

Studenti su dužni redovito izvršavati obveze koje se odnose na pohađanje nastave, rad u vježbaonici (praktikumu) i provjeru znanja. 

Kašnjenje studenta, kao i ulasci/izlasci tijekom odvijanja nastave se ne toleriraju. 

Studenti moraju isključiti mobitele za vrijeme odvijanja nastave. Trajanje pisanja međuispita i pismenog dijela završnog ispita je 60 minuta. 

Nastava će se održati u 1. trimestru u razdoblju od 11. studenog do 18. prosinca 2013. godine prema navedenom rasporedu. 

Kontaktiranje sa nastavnicima 

Nastavnici su svakodnevno dostupni putem e-mail adresa (dostupnim na web stranicama Odjela za biotehnologiju) za sva pitanja koja se tiču 

nastave. 

6


Obaveze i vrednovanje obaveza studenata 

Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci (odobrenom od Senata). 

ECTS bodovni sustav ocjenjivanja: 

Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS (A-E) i brojčanog sustava (1-5). Ocjenjivanje u ECTS sustavu izvodi se apsolutnom 

raspodjelom. 

Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave 

student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova. 

Studenti koji tijekom nastave sakupe između 20 - 29,9 ocjenskih bodova, a jedan ili oba međuispita nisu riješili pozitivno, imati će 

mogućnost polaganja jednog popravnog međuispita I i/ili II. Popravak se mora održati u dogovoru s voditeljem tijekom trajanja kolegija, 

a prije izlaska na završni ispit. 

Tko može pristupiti završnom ispitu: 

• Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 40-70 ocjenskih bodova obavezno pristupaju završnom ispitu u prvom ispitnom roku 

(pismeni i usmeni ispit) u kojem dobivaju 15-30 dodatnih ocjenskih bodova. Za prolaz na završnom ispitu i konačno ocjenjivanje 

(uključujući pribrajanje prethodno ostvarenih ocjenskih bodova tijekom nastave), oba dijela završnog ispita moraju biti pozitivno 

ocijenjena. 

• Studenti koji tijekom nastave sakupe između 30 - 39,9 ocjenskih bodova (FX ocjenska kategorija; nedovoljno) imaju pravo izaći 

na završni ispit (obavezno pristupaju završnom ispitu u prvom ispitnom roku), koji se tada smatra popravnim ispitom. Za prolaz 

na popravnom ispitu i konačno ocjenjivanje (uključujući pribrajanje prethodno ostvarenih ocjenskih bodova tijekom nastave), 

oba dijela završnog ispita moraju biti pozitivno ocijenjena. Konačna pozitivna ocjena u tom slučaju, bez obzira na postignuti broj 

pozitivnih ocjenskih bodova na završnom ispitu (raspon 15-30 ocjenskih bodova), može biti samo dovoljan (E ocjenska 

kategorija, maksimalno 49% ostvarenih bodova). 

7


Tko ne može pristupiti završnom ispitu: 

• Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 - 29,9 ocjenskih bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s nastave. Takav student je 

neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine. 

Tijekom nastave ocjenjivat će se sljedeće aktivnosti: 

Prisustvo na nastavi (ukupno 4 ocjenskih bodova) 

Student može opravdano izostati do 20% fonda sati predviđenih za vježbe i seminare, te sa 30% sati predavanja, isključivo zbog 

zdravstvenih razloga što opravdava liječničkom ispričnicom. Nema mogućnosti nadoknade izostanka sa nastave vježbi i predavanja. 

Ako student opravdano ili neopravdano izostane sa više od 30% nastave, ne može nastaviti praćenje kolegija, odnosno gubi mogućnost izlaska 

na završni ispit. Time je prikupio 0 ECTS bodova i ocijenjen ocjenom F. Ocjenjivanje pohađanja svih oblika nastave, bit će vrednovano prema 

sljedećem principu: 

% prisustva ocj.bodovi 

90-100 4 

80-89 3 

70-79 2 

Seminarski rad (ukupno 12 ocjenskih bodova) 

ECTS bodove student stječe pripremom seminarskog rada na zadanu temu u pisanom obliku i obliku prezentacije. 

Studenti su obvezni napisati seminarski rad tijekom prva 2 tjedna izvođenja nastave. Seminarski rad predaje se u digitalnom (.doc, .ppt) i 

pisanom obliku. Svaki seminar u pisanom obliku treba sadržavati 10-20 A4 stranica teksta (font Arial, veličina fonta 11, margine 2,5 cm, prored 

1,5). Pisani seminarski rad može vrijediti najviše 8 ocjenskih bodova. 

Seminar u pisanom obliku (.doc) boduje se na sljedeći način: 

ocjena ocj.bodovi 

dovoljan 2 

dobar 4 

vrlo dobar 6 

izvrstan 8 

8


Također, studenti trebaju pripremiti Power Point prezentaciju (.ppt) koja treba sadržavati minimalno 20 slajdova. Izabrani seminarski radovi u 

obliku Power Point prezentacije bit će usmeno prezentirani (studenti trebaju pripremiti prezentaciju u trajanju 5-8 minuta) i mogu vrijediti 1-4 

ocjenskih bodova. Prezentacija seminara (.ppt) boduje se na sljedeći način: 

ocjena ocj.bodovi 

dovoljan 1 

dobar 2 

vrlo dobar 3 

izvrstan 4 

Broj zasluženih bodova procjenjuje voditelj seminara prema kvaliteti sadržaja i načina prezentacije u kategorijama. Ukoliko student 

izostane sa seminara na kojem treba prezentirati svoj seminarski rad, dužan ga je prezentirati u nekom drugom terminu, prema dogovoru s 

voditeljem, ali to mora biti za vrijeme trajanja nastave. 

Testiranje znanja iz gradiva praktičnog dijela nastave 

(ukupno 14 ocjenskih bodova) 

Tijekom izvođenja kolegija procjenjivat će se usvojeno znanje iz praktičnog dijela nastave, polaganjem obaveznog pismenog testa. 

Test ima 40 pitanja i nosi do 10 ocjenskih bodova (raspon od 5-10). Kriterij za dobivanje ocjenskih bodova koji se pretvaraju u pozitivne 

ocjene je 50% točno riješenih pitanja. Položeni test nije prenosiv, odnosno, vrijedi za tekuću akademsku godinu. Uvjet za izlazak na 

testiranje praktičnog dijela nastave su izvršene obaveze koje će se verificirati pregledom radne bilježnice. 

Bodovi stečeni na pismenom testu iz praktičnog dijela nastave pretvaraju se u ocjenske bodove na sljedeći način: 

točni odgovori ocj.bodovi 

20-22 5 

23-26 6 

27-30 7 

31-34 8 

35-38 9 

39-40 10 

9


Također, bit će provjereno znanje i vještina mikroskopiranja, uključujući pronalaženje slike na velikom povećanju i sa imerzionim 

objektivom (1 bod) te prepoznavanje preparata (1 bod). 

Tijekom izvođenja praktičnog dijela nastave iz područja medicinske genetike bit će provjereno znanje i vještina utvrđivanje tipova 

nasljeđivanja pomoću izrade genealoških stabala (2 boda). Studenti koji ne pokazuju dostatno znanje iz pojedinih praktičnih aktivnosti 

(mikroskopiranje i izrada genealoških stabala), neće ostvariti bodove. 

Testiranje znanja iz gradiva teoretskog dijela nastave 

Međuispiti (ukupno 40 ocjenskih bodova) 

Tijekom izvođenja kolegija procjenjivat će se usvojeno znanje iz teretskog dijela nastave (predavanja i seminari), polaganjem obaveznih 

međuispita u obliku pismenog testa (Međuispit I i II). Testovi I i II imaju 50 pitanja i nose do 20 ocjenskih bodova (raspon od 12-20). 

Kriterij za dobivanje ocjenskih bodova koji se pretvaraju u pozitivne ocjene je 50% točno riješenih pitanja. Položeni međuispit nije 

prenosiv, odnosno, vrijedi za tekuću akademsku godinu. 

Bodovi stečeni na pismenom testu (Međuispit I i II) pretvaraju se u ocjenske bodove na sljedeći način: 


25-28 12 

29-32 13 

33-35 14 

36-38 15 

39-41 16 

42-44 17 

45-46 18 

47-48 19 

49-50 20 

10


Završni ispit (ukupno 15-30 ocjenskih bodova) 

Završni ispit čine obavezni pismeni i usmeni ispit. Za prolaz na završnom ispitu i konačno ocjenjivanje oba dijela završnog ispita moraju 

biti pozitivno ocijenjena. 

Pismeni ispit u obliku testa sastavljenog od 40 pitanja, nosi do 16 ocjenskih bodova (raspon od 8-16; kriterij za dobivanje ocjenskih 

bodova koji se pretvaraju u pozitivne ocjene je 50% točno riješenih pitanja), dok usmeni ispit nosi do 14 ocjenskih bodova (raspon od 7- 

14). 

Bodovi stečeni na pismenom testu pretvaraju se u ocjenske bodove na sljedeći način: 


20-22 8 

23-25 9 

26-28 10 

29-30 11 

31-32 12 

33-34 13 

35-36 14 

37-38 15 

39-40 16 

Uspjeh na završnom usmenom ispitu pretvara se u ocjenske bodove na sljedeći način: 

ocjena 

ocj.bodovi 

dovoljan 7 

dobar 9 

vrlo dobar 11 

izvrstan 14 

11


Za prolaz na završnom ispitu i konačno ocjenjivanje (uključujući pribrajanje prethodno ostvarenih ocjenskih bodova tijekom nastave), 

student na završnom ispitu mora biti pozitivno ocijenjen iz pismenog (minimum 8 ocjenskih bodova) i usmenog dijela ispita (minimum 7 

ocjenskih bodova) i ostvariti minimum od 15 ocjenskih bodova (50%). 

Položeni završni pismeni test se ne ponavlja. 

Konačna pozitivna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu. 

Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se apsolutnom raspodjelom, odnosno na temelju konačnog postignuća i prevodi se u brojčani sustav 

ocenjivanja na sljedeći način: 

% ostvarenih 

ocj.bodova 

ECTS 

ocjena 

brojčana 

ocjena 

80 - 100 A izvrstan (5) 

70 - 79,9 B vrlo dobar (4) 

60 - 69,9 C dobar (3) 

50 - 59,9 D 

40 - 49,9 E 

dovoljan (2) 

30 - 39,9 FX 

20 - 29,9 F 

nedovoljan (1) 

Ispitni rokovi akademske godine 2012/2013. 

Prvi ispitni rok Drugi ispitni rok Treći ispitni rok 

16.12.2013. 13.01.2014. 15.09.2014. 

12


Sveukupna ocjena iz kolegija dobiva se prema predviđenom udjelu po vrsti: 

vrsta aktivnosti opter. 

ECTS 

ishodi 

učenja 

specifična aktivnost studenta metoda procjenjiva. ocj.bodovi 

(maksimum) 

pohađanje nastave 3.0 01-11 kontrola 

prisustva 4 

kontinuirana 

provjera znanja 

3.5 01-10 međuispit iz praktičnog dijela nastave 

(pismeni test); 

bodovi se pretvaraju u ocj. 

bodove 50 (10+20+20) 

međuispiti I i II (pismeni test) 

seminarski rad 1.0 01-10 Seminarski rad: pisani oblik (.doc, .ppt) + 

usmena prezentacija 

bodovi se pretvaraju u ocj. 

bodove 12 (8+4) 

praktični rad 0.5 03, 06-08 mikroskopiranje; izrada genealoškog stabla uspješno/ neuspješno 4 

završni ispit 2.0 01-11 pismeni i usmeni ispit bodovi se pretvaraju u 

ocj.bodove 

30 (16+14) 

ukupno 10.0 100 

13


Obvezna literatura 

1. Cooper GM i Hausman RE: Stanica - molekularni pristup; Medicinska naklada, Zagreb, 2004. (The Cell - a molecular approach, Washington 

D.C., ASM Press) 

2. Cox TM i Sinclair J: Molekularna biologija u medicini. Urednici hrvatskog izdanja Stipan Jonjić, Pero Lučin, Vesna Crnek-Kunstelj i Luka Traven. Medicinska 

naklada, Zagreb, 2000. 

Izborna literatura 

1. Alberts B i sur.: Molecular Biology of the Cell (odabrana poglavlja), Philadelphia, fourth edition, Garland Publ. Co, 2002. 

2. Zergollern LJ. i sur. Medicinska genetika 2, Školska knjiga, Zagreb, 1994. 

3. World Wide Web: 

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/gquery/gquery.fcgi 

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?db=OMIM 

http://gdbwww.gdb.org/ 

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?call=bv.View..ShowTOC&rid=mboc4.TOC&depth=2 

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?call=bv.View..ShowTOC&rid=cooper.TOC&depth=2 

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?call=bv.View..ShowTOC&rid=mcb.TOC 

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?call=bv.View..ShowTOC&rid=mga.TOC 

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?call=bv.View..ShowTOC&rid=iga.TOC 

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?call=bv.View..ShowTOC&rid=hmg.TOC&depth=1 

http://www.accessexcellence.org/RC/VL/GG/index.html 

http://www.genetests.org/ 

http://www.ornl.gov/sci/techresources/Human_Genome/launchpad/ 

http://www.dnai.org/timeline/index.html 

http://science.nhmccd.edu/biol/bio1int.htm#cell 

http://www.kumc.edu/gec/glossary.html 

http://www.tokyo-med.ac.jp/genet/index-e.htm 

http://www.ucl.ac.uk/%7Eucbhjow/b241/techniques.html 

http://www.ucl.ac.uk/%7Eucbhjow/b241/gen_dis.html 

http://www.emc.maricopa.edu/faculty/farabee/BIOBK/BioBookDNAMOLGEN.html 

http://www.dnaftb.org/dnaftb/1/concept/index.html 

Akademska čestitost 

Očekuje se da će nastavnik poštivati Etički kodeks Sveučilišta u Rijeci, a studenti Etički kodeks za studente Sveučilišta u Rijeci. 

Rijeka, 10.07.2013. 

Prof.dr.sc. Saša Ostojić,dr.med. 

Voditelj kolegija 

14


Izvedbeni plan i program: 

1. tjedan 

dan sat vrijeme 

mjesto oblik 

ob. 

tema 

pred. 

održav. nastave 

liter. 

str. 

1-2 08.30-10.00 P1 Uvod u predmet, nastavni plan i program, literatura 

Ponedjeljak 

3. 10.15-11.00 Pred. 030 P2 Podrijetlo i evolucija stanice: od stanice do organizma 

11.11.2013. 

4. 11.15-12.00 

S1 

Metodologija seminarskog rada i podjela tema 

01 1 4-12 

Utorak 


Srijeda 


Četvrtak 


1-2 08.15-09.45 Prakt. 352 V1/I Mikroskop i mikroskopiranje 08 

3. 10.00-10.45 P3 Unutarnje membrane i ultrastruktura staničnih odjeljaka 323-416 

Pred. 030 

01 1 

4-5 11.00-12.30 

P4 

Metode proučavanja stanice 

20-34 

6-7 12.45-14.15 Prakt. 352 V1/II Mikroskop i mikroskopiranje 08 

1-2 08.15-09.45 Prakt. 352 V2/II Biljna i životinjska stanica 08 9-11 

79-87 

3. 10.00-10.45 P5 Struktura bioloških membrana 

Pred. 030 

03 1 483-492 

4. 11.00 -11.45 

P6 

Transport kroz staničnu membranu 

493-515 

5-6 12.00-13.30 Prakt. 352 V2/I Biljna i životinjska stanica 08 

9-11 

1-2 08.15-09.45 Prakt. 352 V3/I Prokarioti 08 

3. 10.00-10.45 P7 Citoskelet i stanično kretanje 05 493-515 

Pred. 030 

1 

4. 11.00-11.45 

P8 Izvanstanični matriks i međustanični spojevi 01 

518-535 

5-6 12.00-13.30 Prakt. 352 V3/II Prokarioti 08 

Petak 


1-2 08.30-10.00 

Pred. 030 

P9 

3-4 10.15-11.45 

S2 

Razvrstavanje i prijenos proteina: endoplazmatska mrežica, 

Golgijev aparat i lizosomi 

Funkcija mitohondrija i kloroplasta; peroksisomi 

01 1 

355-396 

399-432 

15


Dan sat vrijeme 

Ponedjeljak 


mjesto 

održav. 

oblik 

nastave 

2. tjedan 

tema P ob.lit str. 

1-2 08.15-09.45 Prakt. 352 V4/II Određivanje nuklearnog spola 08 

3-4 10.00-11.30 

Pred. 030 

P10 Nukleinske kiseline; genetički kod 

01 1 

5 11.45 -12.30 

P11 

Jezgra 

6-7 12.45-14.15 Prakt. 352 V4/I Određivanje nuklearnog spola 08 

47-50 

99-101 

323-339 

Utorak 


1-2 08.15-09.45 Prakt. 352 V5/I Kromosomi i kariotip čovjeka 08 

3. 10.00-10.45 P12 Jezgrica; organizacija i sazrijevanje ribosoma 339-344 

Pred. 030 

01 1 150-158 

4. 11.00 -11.45 

P13 

Od kromatina do kromosoma 

348-349 

5-6 12.00-13.30 Prakt. 352 V5/II Kromosomi i kariotip čovjeka 08 

Srijeda 


1-2 08.15-09.45 Prakt. 352 V6/II Mitoza 08 

3. 10.00-10.45 

Pred. 030 

P14 Stanični ciklus eukariotske stanice: interfaza i mitoza 01 

4. 11.00 -11.45 

P15 Regulacija staničnog ciklusa 06 

5-6 12.00-13.30 Prakt. 352 V6/I Mitoza 08 

1 

591-598 

345-348 

608-611 

596-608 

611-615 

Četvrtak 


1-2 08.15-09.45 Prakt. 352 V7/I Gametogeneza (mejoza) 08 

3. 10.00-10.45 P16 Mejoza 

Pred. 030 

01 

4. 11.00 -11.45 

P17 

Gametogeneza 

5-6 12.00-13.30 Prakt. 352 V7/II Gametogeneza (mejoza) 08 

1 

615-618 

620 

615-618 

Petak 


1. 08.15-09.00 S3 Programirana smrt stanice - apoptoza 07 1 579-587 

2. 09.15-10.00 S4 Molekularni aspekt oplodnje 01 

Pred. 030 

3. 10.15-11.00 P18 Metode medicinski potpomognute oplodnje 04 

4. 11.15-12.00 

S5 Stanično signaliziranje 01 1 541-578 

5. 12.30-13.15 

Prakt. 352 V8 Mikroskopiranje – praktični ispit 01/08 

6. 13.15-14.00 

16


3. tjedan 


mjesto oblik 



1. 08.30-09.30 MI1 Međuispit I (pismeni test) 01/08 

2. 09.45-10.30 P19 Prokariotski i eukariotski genom 07 158-165 

Ponedjeljak 

Pred. 030 

141-145 

25.11.2013. 3 10.45-11.30 P20 Organizacija eukariotskih gena 05 1 

244-248 

4-5 11.45-13.15 

P21 Humani genom 01 

167-173 

Utorak 


1. 08.30-09.15 S6 Varijabilnost humanog genoma (SNP, CNV, transpozoni) 05 

2. 09.30-10.15 

Pred. 030 

P22 Replikacija DNA 01 

3. 10.30-11.15 P23 Transkripcija u eukariota; Dorada i promet RNA 04 

4. 11.30-12.15 

S7 Regulacija transkripcije u prokariota 07 

1 

95-96 

179-192 

231-243 

261-278 

237-239 

Srijeda 


1. 08.30-09.15 P24 Sinteza i dorada proteina: translacija mRNA 01 281-308 

2-3 

09.30-10.15 

10.30-11.15 

Pred. 030 P25 Regulacija genske ekspresije u eukariota 04 1 244-260 

4 11.30-12.15 

S8 Nekodirajuće RNA molekule 01/08 

259-260 

Četvrtak 


1. 08.30-09.15 P26 Molekularna osnova i značaj epigenetičkih mehanizama 01 

2. 09.30-10.15 Pred. 030 P27 Genomski utisak (Genomic imprinting) 01 

3-4 10.30-12.00 

S9 Genske mutacije i popravak DNA 01/08 

2 38 

1 192-203 

Petak 


1. 08.30-09.15 S10 Populacijska genetika i evolucijski čimbenici 01 

2. 09.30-10.15 P28 Terapijsko kloniranje i liječenje matičnim stanicama 1 625 

2 149-172 

3. 10.30-11.15 Pred. 030 

02 

P29 Nastanak i uzroci raka 

1 631-644 

644-663 

4. 11.30-12.15 

P30 Onkogeni i tumorski supresorski geni 06 1 

664-671 

17


4. tjedan 

mjesto oblik 




1. 08.30-09.15 S11 DNA 104-115 

1 

2. 09.30-10.15 S12 Metode rada u molekularnoj medicini: RNA 

06 

117-121 

Ponedjeljak 

3. 10.30-11.15 Pred. 030 


S13 

proteini 

1 104-115 

4. 11.30-12.15 

S14 Tehnologija rekombinantne DNA (genetičko inženjerstvo) 07 

2 260-271 

Utorak 


1-2 08.30-10.00 

3-4 10.15-11.45 

5-6 12.00-13.30 

7-8 13.45-15.00 

Prakt. 352 

V9/I 

V9/II 

Tehnike molekularne genetike 1 

(izolacija genomske DNA) 

07/09 1 104-106 

Srijeda 


1-2 08.30-10.00 

3-4 10.15-11.45 

5-6 12.00-13.30 

7-8 13.45-15.00 

Prakt. 352 

V10/II 

V10/I 


(PCR – lančana reakcija polimeraze, gel elektroforeza) 

07/09 1 

115-117 

119 

Četvrtak 1-2 08.30-10.00 V11/I 

Lab. 270 ? 

05.12.2013. 3-4 10.15-11.45 

V11/II 


(RT-PCR) 

06/09 

Petak 


1-2 08.30-10.00 

3-4 10.15-11.45 

5. 12.00-12.45 

Pred. 030 S15 Prezentacija i analiza seminarskih radova (S1) 01/08 

18


5. tjedan 

mjesto oblik 




1-2. 08.30-10.00 P31 Osnove klasične i medicinske genetike 01 77-95 

Ponedjeljak 

2 

3-4 10.15-11.45 Pred. 030 S16 Monogenske i poligenske bolesti čovjeka 01/08 95-129 


5. 12.00-12.45 

S17 Genetičko testiranje 01/08 

Utorak 1-2 08.30-10.00 V12/II 

Prakt. 352 

10.12.2013. 3-4 10.15-11.45 

V12/I 

Osnove klasične i medicinske genetike 08 

Srijeda 


1 08.15-09.15 PT Test iz praktičnog dijela nastave (pismeni ispit) 01/08 

2-3 09.30-11.00 Pred. 030 S18 Numeričke aberacije kromosoma 

01 

4-5 11.15-12.45 

S19 

Strukturne aberacije kromosoma 

Četvrtak 1-2 08.30-10.00 V13/II 

Prakt. 352 

12.12.2013. 3-4 10.15-11.45 

V13/I 

Genealogija 08 

Petak 


1 08.30-10.00 MI2 Međuispit II (pismeni test) 01/08 

2-3 10.15-11.45 S20 Prenatalna dijagnostika 01 2 299-311 

Pred. 030 

Suvremeni pristup bolestima čovjeka; genomika; 

4-5 12.00-13.30 

P32 

02 

proteomika; nanomedicina 

19



Ponedjeljak 


mjesto 

održav. 

oblik 

nastave 

6. tjedan 


09.00-10.00 Pred. 030 IP Završni ispit (pismeni test) 01/08 

Utorak 


Srijeda 


08.30- - IU Završni ispit (usmeni test) 01 

08.30- - IU Završni ispit (usmeni test) 01 

Prvi ispitni rok Drugi ispitni rok Treći ispitni rok 

16.12.2013. 13.01.2014. 15.09.2014. 

legenda: 

P=predavanja; S=seminari; V=vježbe; I=ispiti 

P/V = Predavač/Voditelj (šifra P/V nalazi se na spisku predavača) 

ob.lit. = obavezna literatura 

20


NASTAVNO OPTEREĆENJE NASTAVNIKA I SURADNIKA U NASTAVI 

šif. Predavači P S V 

01. Prof.dr.sc. Saša Ostojić,dr.med., voditelj kolegija 

02. Prof.dr.sc. Krešimir Pavelić, dr.med. 

03. Prof.dr.sc. Miljenko Kapović, dr.med. 

04. Prof.dr.sc. Anđelka Radojčić Badovinac,dr.med. 

05. Prof.dr.sc. Alena Buretić-Tomljanović,dipl.ing. 

06. Doc.dr.sc. Sandra Kraljević Pavelić,dipl.ing. 

07. Doc.dr.sc. Elitza Petkova Markova – Car 

08. Nina Pereza, dr.med. 

09. Sanja Dević, dipl.ing. 

ukupno 40 30 30 

P=predavanja; S=seminari; V=vježbe; I=ispiti 

Obavezna literatura 

1. Cooper GM i Hausman RE: Stanica - molekularni pristup; Medicinska naklada, Zagreb, 2004. (The Cell - a molecular approach, Washington 

D.C., ASM Press) 

2. Cox TM i Sinclair J: Molekularna biologija u medicini. Urednici hrvatskog izdanja Stipan Jonjić, Pero Lučin, Vesna Crnek-Kunstelj i Luka 

Traven. Medicinska naklada, Zagreb, 2000. 

Rijeka, 24.04.2013. 

Prof.dr.sc. Saša Ostojić,dr.med. 

Voditelj kolegija 

21

BIL-104 â StaniÄna i molekularna biologija â akad.god. 2013./2014 ...

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

BIL-104 â StaniÄna i molekularna biologija â akad.god. 2013./2014 ...